Građanski aktivista Draško Martinović Didi ocijenio je da su Jelena Jovanović i Dušica Tomović u potpunosti zloupotrijebile novinarsku profesiju te da slučaj "BIRN mapa ekstremista" otvara mnogo šire pitanje (ne)odgovornosti u medijima.
On je ovo rekao neposredno nakon što je dobio presudu sarajevskog Općinskog suda koji je proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora Denisa Džidića krivim zbog klevete.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbirn-i-dzidic-osudeni-i-zbog-klevetanja-draska-martinovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pred istim sudom se vodi još 6 sudskih procesa po istom pravnom osnovu, a jedan je nedavno okončan, sa presudom da su BIRN i Denis Džidić oklevetali građanskog aktivistu Nebojšu Mrvaljevića.
I pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka i to upravo po tužbi targetiranih ljudi a protiv autorke skandalozne BIRN mape ekstremista za Crnu Goru – Jelene Jovanović i urednice koja je odobrila „izvještaj“ i kasnije ga javno branila – Dušice Tomović.
Pod udarom senzacionalizma stradaju istina i nevini ljudi
Martinović je za Antenu M kazao kako bi novinarstvo trebalo da bude sinonim za istinu, odgovornost i etiku, a ne za površnost, senzacionalizam i politički obračun s neistomišljenicima.
- Ono što su ove dvije novinarke uradile predstavlja potpunu zloupotrebu novinarske profesije. Namjernim targetiranjem ozbiljno su ugrozile moj ugled, ali presuda je jasno pokazala ko je bio u pravu. Ovaj ‘BIRN’ slučaj otvara mnogo šire pitanje odgovornosti u medijima. U trci za senzacionalističkim naslovima, pojedini novinari zaboravljaju koliku štetu njihove riječi mogu nanijeti ljudima. Ova presuda treba da bude podsjećanje svim novinarima da moraju biti odgovorni za ono što objavljuju - kazao je Martinović.
Ćutanje autorke i urednice koje su odgovorne za skandalozni izvještaj, za Martinovića je jasan dokaz njihove nemoći i svjesnosti sopstvene krivice.
- Kad je neko u pravu, ne skriva se iza tišine, već hrabro izlazi pred javnost i brani svoje postupke. Njihova tišina govori glasnije od bilo kakvih riječi – to je tišina kukavičluka, neprofesionalizma i moralnog sunovrata. Ovim postupkom pokazale su ne samo nepoštovanje prema meni, nego i prema svojoj profesiji, srozavajući novinarstvo na alat za nanošenje štete, umjesto da služi istini. Njihova tišina je pečat sramote i potvrda da su izgubile svaki kredibilitet. U svakom slučaju, ovakve situacije moraju biti povod za ozbiljno preispitivanje standarda i odgovornosti u medijima - kazao je Martinović.
Nakon presude u Sarajevu, Martinović kaže da se osjeća odlično.
- Sve ovo vrijeme nosio sam teret laži, svjesno plasiranih s namjerom da mi naude, i sada je sud potvrdio ono što sam govorio od samog početka – da je sve bila neistina i zla namjera. Ovo nije samo moja lična pobjeda, već i jasna poruka da niko nema pravo da uništava nečiji ugled radi senzacije ili tuđih (političkih) interesa. Zbog ovih laži trpio sam ogromne posljedice i pretrpio veliku štetu, i privatno i profesionalno. Pravda je spora, ali dostižna i nadam se da će ova odluka biti opomena svima koji olako pišu neistine misleći da neće snositi posljedice - zaključio je Martinović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Martinović: "BIRN mapa ekstremista" mora biti povod za ozbiljno preispitivanje standarda i odgovornosti u medijima

Na današnjem ročištu u podgoričkom Osnovnom sudu, po tužbi Pavićević, na suđenju autorkama propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarkama koncerna Vijesti Jeleni Jovanović i bivšoj urednici sajta Balkaninsight Dušici Tomović, ona je kazala da se tokom dosadašnje karijere, kao medijska radnica, prevashodno bavila pitanjima ljudskih prava, te praćenjem rada crkava i vjerskih zajednica i ocijenila da se u slučaju BIRN-ove mape radi „o lošim, unaprijed smišljnim namjerama tuženih i na tim osnovama iznesenim neistinima“. Pavićević je Jovanović i Tomović tužila zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. Istraživačka mreža BIRN objavila je u novembru 2022. godine dva neprofesionalna, tendenciozna i sramna izvještaja autorke Jovanović - „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“. Prvi je objavljen 16. novembra, a poslije burne reakcije intelektualaca i medijskih poslenika iz čitavog regiona, izvještaj je izmijenjen 30. novembra, ali opet na štetu targetiranih. Tužene Jovanović i Tomović nijesu se pojavile na današnjem ročištu, a njihova advokatica Aleksandra Rogošić obrazložila je njihovo odsustvo tvrdnjom da nijesu mogle doći zbog obaveza.&nbsp; Sutkinju Milicu Radović interesovalo je o kakvim obavezama je riječ, ali Rogošić nije znala, ističući da o prirodi obaveza tuženih nije obaviještena. Sud je saslušao Pavićević koja je ispričala kako je preko noći, od novinarke i aktivistkinje, u izvedbi bivše koleginice, bez ijednog dokaza, postala vjerska ekstremistkinja. Istakla je i da je BIRN demantije i reakcije na objavljenu mapu ignorisao, zbog čega je ona sve ambasade, Evropsku uniju, donatore i važne zaštitnike ljudskih prava obavijestila o onome što se desilo. Naglasila je da je tek tada BIRN objavio reagovanja, ali tako sakriveno da ga samo iskusni istraživači mogu naći. - Nakon 10 mjeseci izašla je treća mapa, koja je dokazala sve ono što sam pričala od prvog dana – a to je da metodologija nije postojala i da su tužene slagale vrlo svjesno, te da su neistinu svjesno „spakovale“ u izvještaj koji je trebalo da se bazira na faktografiji, kako su ga one na početku i predstavile. Niti jedan dokaz tužene nijesu priložile za svoje tvrdnje – bila je kategorična Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f" data-rendition-name="original" width="1105" height="737" loading="lazy" alt="Tanja Pavićević"> <figcaption>PREKO NOĆI SVRSTANA U VJERSKE EKSTREMISTKINJE: Tanja Pavićević</figcaption> </figure>  Treća mapa objavljena je nakon više eksternih revizija koje je naručio BIRN, a sekcija Crne Gore ostala je prazna. Pavićević je kategorična da je baš ta treća mapa, u narativnom dijelu jasno pokazala da za prethodne dvije – izvornu i izmijenjenu, nijesu postojale smjernice već da se ova organizacija oslonila na „znanje lokalnih istraživačica“. - Denis Džidić je u Sarajevu, u postupku koji je vođen protiv njega i BIRN-a, a po tužbi Nebojše Mrvaljevića, priznao da je izvještaj za Crnu Goru radila Jelena Jovanović. Međutim, ni nakon 10 mjeseci i treće mape, tužene se nijesu oglašavale niti izvinile, da bi tek nedavno, u odgovoru na tužbu iste se pozvale na vrijednosne sudove - kazala je Pavićević. Cijenu podmetanja neistina, kako je rekla, platili su ona, njena porodica i prijatelji, ukazujući da je ovaj događaja u bitnom promijenio i njen pogled na život i ljude, na način što je pokidala „socijalne kontakte koji su bili opterećeni patološkim ponašanjem – tetošenjem dželata i žrtve“. - Nakon smrti moje majke, ovo je bila najstresnija situacija koja me zadesila u životu. Stres je bio kontinuiran i za mene je to bilo psihičko zlostavljanje - precizirala je Pavićević. Advokatice tuženih pitala je Pavićević što u mapi nije bilo tačno, a ona je odgovorila da ovaj uradak u cjelosti nije bio tačan, ali ni u pojedinostima. - Ne postoji niti jedan dokaz da je bilo ko od targetiranih ljudi ekstremista, a što se tiče priloženog materijala, koji nije kompromitujuć niti ima veze sa ekstremizmom već slobodom govora, autorke „izvještaja“ su pokazale da pojma nemaju ni šta je ekstremizam, a ni đe je ko bio i šta je ko radio. Konkretno, kod mene, pripisale su mi da sam bila na događajima na kojima nijesam bila, a za jedan događaj, vezan za potpisivanje Temeljnog ugovora su opet netačno napisale da sam bila prisutna na protestu. Nisam bila, ja sam ga organizovala - precizirala je Pavićević. Tuženu stranu zanimalo je i da li je Pavićević bila na protestu podrške profesoru Bobanu Batrićeviću, na što je oštro reagovao njen zastupnik, advokat Igor Martinović, čiji stav je sud uvažio i nije dozvolio ovo pitanje, uz ocjenu da je u potpunosti irelevatno. Sljedeće ročište zakazano je za 4. mart 2025. godine, kada bi trebalo da svjedoče tužene, jer im je sud uputio novi poziv.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>TUŽENE SE OPET NIJESU POJAVILE: Osnovni sud u Podgorici </figcaption> </figure>  Pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuto je još pet postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva. Tužbe su podnijeli - novinarka Kaćuša Krsmanović, kao i građanski aktivisti Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović, aktivistkinja Maja Miličković i nezavisna odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić.&nbsp; Brojne osptrukcije pratile su početak ovih procesa, a odbrana je koristile sve mogućnosti da odugovlači postupak. Sarajevski advokata Senad Pećanin, kao pravni zastupnik Krsmanović, Pavićević, Mrvaljevića, Martinovića, Miličković, Knežević Perišić, te Aleksandra Saše Zekovića i Predraga Vušurovića, u februaru prošle godine, podnio je sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRN-a i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović. Po tužbi Mrvaljevića, pred Općinskim sudom u Sarajevu, prvostepenom presudom BIRN i Džidić nedavno su proglašeni krivim zbog klevete.

1084x550

Pavićević: Unaprijed smišljene namjere i na tim osnovama iznesene neistine

Suđenje po tužbi ugledne novinarke Kaćuše Krsmanović protiv autorke propagandog uratka - skandalozno mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović danas je u Osnovnom sudu odgođeno za 28. mart zbog nedolaska tuženih.
Krsmanović je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima je Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari. Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle da dođu na današnje ročište".
Sudija Branko Dujović kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice Marijane Laković za izjašnjenje neuropsihijatra doktora Željka Golubovića koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima.
Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor.
Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza.
Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih &nbsp;tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu.
- Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj - kazala je advokatica Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKrpi8uhUa1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

1250x600

Jovanović i Tomović nijesu došle na ročište, sudija naredio njihovo saslušanje 28. marta

Građanski aktivista i izvršni direktor NVO „Forum Luča“ Nebojša Mrvaljević juče je u Osnovnom sudu, na suđenju protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalkanInsight Dušice Tomović, kazao da je svoje angažovanje u toj NVO posvetio ljudskim pravima i poštovanju građanskog društva, te i da u njegovim tekstovima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava.&nbsp;
On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva sramna izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.
<h2>PROBLEMI ZBOG MAPE&nbsp;</h2>
Mrvaljević je kazao da ga je zbunilo, a poslije i uplašilo, to što je stavljen u kontekst djelovanja ultra desničara i nacionalista.
- Bilo mi je nepojmljivo da moj rad može da bude prepoznat na takav način. Radio sam dvadeset godina u policiji i bio svjestan da pojavljivanje na spisku jedne od ovakvih organizacija, kao što je BIRN, može imati za posljedicu probleme lično za mene - u situacijama prelazaka državne granice, te angažovanja na projektima koji se tiču EU. BIRN je do tog momenta bila jedna od kredibilnih organizacija, što je moglo da ima za posljedicu da prilikom svakog mog pojavljivanja na državnoj granici može doći do aktiviranja određenog upozorenja u bazama podataka – kazao je Mrvaljević.
On je nagalsio da je NVO „Luča“ usmjerena prema građanima, bez obzira na naciju, vjeru i društveni status. Nakon objavljivanja skandalozne mape javno mnjenje je, kako kazao, počelo da izbjegava komunikaciju i saradnju sa tom NVO, a sve je to bila posljedica objavljivanja spiska na sajtu BIRN-a.
- U ime Udruženja sam imao pripremne sastanke u procesu dobijanja podrške za projekte, pred Delegacijom EU u Podgorici. Ti procesi su duži i obavljaju se provjere odgovornih lica u udruženjima. Dobio sam nezvaničnu informaciju da moje aplikacije za tri projekta neće biti ni razmatrane, dok se ova situacija sa BIRN-om ne razriješi. Takođe, 2023. godine sam konkurisao za poziciju oficira za sigurnost misije OHDR za posmatranje izbora u Crnoj Gori – ispričao je Mrvaljević.&nbsp;
Nakon intervjua i predaje dokumenata u drugom razgovoru sa njima, kako je naveo, saopšteno mu je da zbog pojave njegovog imena na određenim sajtovima, među kojima se podrazumijevao BIRN, ne mogu da prihvate njegovu aplikaciju, iako je ušao u uži izbor među dvoje kandidata.
Mrvaljević je saopštio da je imao problema i u Nikšiću, gradu u kojem živi, jer se u principu poznaju skoro svi i više puta je na ulici ili na nekim okupljanjima imao neprijatnosti da mu neko priđe, prekine razgovor i kaže: „Ti si ekstremista i nemaš što da komentarišeš“.&nbsp;
Mrvaljević je ispričao i da ga je iz dobre namjere njegov brat od ujaka, član NVO Tvrdoš, upozorio da pripazi na sebe jer su neke njegove kolege i prijatelji komentarisali da postoji način da bude ućutkan.
On je ispričao i da je objavljivanje njegovog imena na sajtu BIRN -a uticalo i na porodicu, te i da njegov sin u Nikšiću nije mogao da nađe posao, iako je imao dest intervjua.&nbsp;
Mrvaljević je na pitanje advokatice tuženih Jovanović i Tomović kazao da je na skupovima na kojima je javno govorio uvijek potencirao održavanje javnog reda i mira, podržavao građanske stavove i vrijednosti i pozivao se na Ustav i zakonitost, te poštovanje različitosti na kojima se zasniva građansko društvo. On je saopštio i da je njegov građanski aktivizam počeo kada je otišao u penziju.&nbsp;
Na pitanje drugog advokata, Aleksandra Đurišića, koji brani tužene, Mrvaljević je odgovorio da je on nikada nije zastupao političke stavove, te i da smatra da jedan građanski skup ne treba to da dozvoli. Naglasio je da od 1991. godine nije bio član nijedne partije.
Na pitanje sudije Sima Rašovića Mrvaljević je rekao da nikada nije osuđen za bilo koje krivično djelo zbog izgovorene riječi. Takođe, Mrvaljević je na pitanje suda naveo da je kasnije povlačenje te mape sa sajta BIRN-a jasno pokazalo da autorke nijesu imale racionalan metodološki pristup prilikom njene izrade za Crnu Goru. Prema njegovim riječima, prepoznato je da čitav rad vezan za Crnu Goru nije održiv, te da je to razlog povlačenja sa sajta.&nbsp;
Zastupnica Mrvaljevića, advokatica Marijana Laković ukazala je da je mapa sa sajta povučena nakon deset mjeseci.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 18. decembra.
<h2>POKRENUTI POSTUPCI</h2>
Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp;
Njih su tužile ugledne novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.
Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miličković, Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković i Predrag Vušurović su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata Senada Pećanina podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.
Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“.
Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud.
Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti.
No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a Mariji Ristić koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fugovor-i-izvjestaji-kljucni-dokazi-sud-od-birn-a-trazi-da-dostavi-dokumentaciju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.8924%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbirn-nije-predlozio-ni-jedan-dokaz-ni-svjedoka-da-bi-negirao-klevetu-prema-crnogorskim-aktivistina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević: U mojim nastupima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava

Suđenje po tužbi građanskog aktiviste i izvršnog direktora NVO „Forum Luča“ Nebojše Mrvaljevića protiv autorke crnog propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalkanInsight Dušice Tomović, juče je u Osnovnom sudu odgođeno za 29. oktobar. Do odgađnja je došlo jer tužena Jovanović nije dostavila ugovor sa BIRN-om, kao ni izvještaje koje je proslijedila Dušici Tomović na odobrenje, a ona dalje centrali Balkanske istraživačke mreže, na osnovu čega su sačinjena dva izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.&nbsp; Sudija Simo Rašović zatražiće od BIRN-a da mu dostave ta dokumenta. <h2>Ključni dokazi&nbsp;</h2> Advokatica Jelene Jovanović juče je na ročištu saopštila da se radi o povjerljivim podacima, te i da je to razlog nedostavljanja ugovora i izvještaja, pa ukoliko sud smatra da je ta dokumentacija neophodna, može je zatražiti od BIRNA. Zastupnica Mrvaljevića, advokatica Marijana Laković smatra da su upravo to ključni dokazi i da su neophodni. Ona je istakla da nema ništa protiv da sud zatraži od BIRN-a ugovore i izvještaj, iako bi to odugovlačilo postupak, jer su od velike važnosti. Ona je predložila da se saslušanje Mrvaljevića obavi nakon dostavljanja dokumentacije. - I pored činjenice da je Osnovni sud naložio da tužena Jovanović, odnosno njena advokatica, dostavi ugovor sa BIRN-om, kao i izvještaje na osnovu kojih je BIRN obajvio skandaloznu mapu, Jovanović je nije dostavila u roku koji je sud odredio, a ni na jučerašnjem ročištu uz izgovor da se radi o povjerljivom ugovoru. Sud će zatražiti od BIRNA dostavljanje ugovora i spornih izvještaja – kazala je advokatica Laković za portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241001201056_8fa4c48d42b3d50a51c873ed07ded0ca920ffccbca17c814ca6909f91544fe07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241001201056_8fa4c48d42b3d50a51c873ed07ded0ca920ffccbca17c814ca6909f91544fe07" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Marijana Laković"> <figcaption>Marijana Laković(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Odugovlačenje postupka</h2> Mrvaljević je za Portal ETV rekao da nedostavljanje ugovora i izvještaja jasno ukazuje na nepoštovanje suda i namjeru da se postupak odugovlači. - Ovim izvještajima i ugovorima jasno bi se vidjela relacija između autorke Jovanović i nalogodavca – BIRN-a i time nepobitno ukazalo da je Jovanović odgovorna za sadržaj, dok je Tomović svojim potvrđivanjem traženih izvještaja postala aktivni saučesnik u etiketiranju građanskih aktivista i novinara. Pokušaj da se sloboda govora i izražavanje političkih uvjerenja predstavi kao krajnji ektremizam je u stvari pokušaj odbrane centara moći koji su namjeravali da upravljaju društveno - političkim procesima u Crnoj Gori – istakao je Mrvaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241001201056_2fcb527d65a8cefffb64d44747da7b2d0d6ffbf5718eccafafe1444c6ce601aa.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241001201056_2fcb527d65a8cefffb64d44747da7b2d0d6ffbf5718eccafafe1444c6ce601aa" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Nebojša Mrvaljević"> <figcaption>Nebojša Mrvaljević</figcaption> </figure>  On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. U tužbi se navodi da je novinarka Vijesti zaključila autorski ugovor sa Udruženjem balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) sa sjedištem u Sarajevu, koju zastupa direktorica Marija Ristić da obavi poslove istraživačice u okviru projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Blakanu“ u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru. Uspješnost obavljenog posla u skladu sa ugovorom određuje i potvrđuje direktni menadžer nadzornog organa nakon pregledanog materijala dostavljenog od izvršioca posla odnosno drugotužene - Tomović. -Drugotužena je na čelu Balkan Insight Crne Gore, koji je dio mreže. Ona je i urednica BIRN-a, zadužena za pregled i potvrđivanje materijala dobijenog od prvotužene Jovanović – navodi se u tužbi.&nbsp; Dodaje se da je Mrvaljeviću nanijeta nenadoknativa šteta objavljivanjem neistinitih i zlonamjernih navoda. Jovanović i Tomović su u Izvještaju projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu“ od 16. i 30. novembra 2022. Mrvaljevića označile kao „nacionalistu i ekstremistu“ i nanijle mu štetu i na porodičnom i na poslovnom planu, iako je Izvještaj uklonjen 13. decembra 2022. godine. Taj podatak, kako se navodi u tužbi, jasno ukazuje da je Izvještaj neistinit i da nema činjenično i formalno uporište. <h2>Tužbe</h2> Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp; Njih su tužile ugledne novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije. Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miliković, Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković i Predrag Vušurović su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata Senada Pećanina podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i Denisa Džidića izvršnog direktora za BiH za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste. Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“. Opštinski sud u Sarajevu odbio je početkom godine zahtjev pravnog zastupnika BIRN-a da osam tužbi crnogorskih građana, među kojima su i dvije novinarke, protiv te NVO i njenog izvršnog direktora za Bosnu i Hercegovinu Denisa Džidića objedini u jedan sudski proces. <h2>Obmanjivanje suda</h2> Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud. Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti. No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a Mariji Ristić koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju. U jednom od tih pisama devetoro targetiranih istakli su da je na toj mapi, kada je Crna Gora u pitanju „napravljena gnusna obmana i plasirana neviđena laž prema međunarodnoj javnosti“. Oni u tom pismu navode da su im zbog toga životi, kao i životi njihovih porodica, ugroženi, te da je pred međunarodnom, regionalnom i domaćom javnošću narušen njihov ugled, lični i profesionalni kredibilitet, kao i da je BIRN-ov izvještaj izazvao lavinu prijetnji i govora mržnje brojnih ekstremista upućenih direktno njima. Potpisnici pisma tada su istakli da ih je BIRN, označavajući ih kao ekstremiste i članove desničarskih organizacija bez ikakvih dokaza, izložio i suprotstavio pravim ekstremističkim organizacijama, među kojima su ljudi sa krivičnim dosjeima poput ratnih zločina, šverca droge i ubistava. &nbsp; - Objavljivanjem imena kao pripadnika krajnje desničarskih i ekstremističkih organizacija narušen je naš ugled, lični i profesionalni kredibilitet, ugrožena bezbjednost kako naša tako i naših porodica i oklevetali ste nas. Zahtijevamo i da uklonite imena neformalne feminističke grupe „Bogougodnice“, kao i nepostojeće organizacije „Komite i patriote Crne Gore“. Zahtijevamo i javno izvinjenje - navodi se u pismu BIRN-u 21. novembra 2022. godine, koje su potpisali Predrag Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Tatjana Knežević-Perišić, Draško Martinović, Aleksandar Saša Zeković, Maja Miličković, Tijana Lopičić, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević. Kao dokaz sudu je dostavljen email od 21.novembra 2022. godine upućen sa adrese Krsmanović sa zahtjevom, pritužbom i pojedinačnim ovlašćenjima građanki i građana Crne Gore koji su se našli na mapi BIRN-a objavljenoj na njihovom sajtu.

Duško Mihailović

Ugovor i izvještaji ključni dokazi, sud od BIRN-a traži da dostavi dokumentaciju

O utemeljenosti tvrdnje, ili bolje rečeno, špekulacije, dovoljno govori što je ostala samo na nivou izgovorenog, bez bilo kakvog dokaza. Svakako, i ova špekulacija neodoljivo podsjeća na onu koja je sa iste adrese došla uoči izbornog dana u Podgorici, 29. septembra prošle godine, saoošteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova povodom izjave poslanika DPS-a Andrije Nikolića, kako je “više od 200 ljudi iz Trebinja upisano u birački spisak iz Nikšića i da je zbog toga jasan obim zloupotrebe“.
U reagovanju dostavljenom medijima iz MUP-a ističu da jse slična tvrdnja mogla čuti i uoči izbornog dana u Podgorici, 29. septembra prošle godine.&nbsp;
- Podsjećamo da je tada od strane poslanika DPS-a Danijela Živkovića 12 sati pred početak izbornog dana Upravi policije dostavljen spisak sa 1.910 lica za koja su tvrdili da ostvaruju biračko pravo u 3 države. Prvo je inicijalno najavljeni spisak od strane DPS-a spao sa 3.300 na 2.300, pa sa 2.300 na 1.910 lica. Nakon toga je detaljnom provjerom naših službenika utvrđeno da je 1.905 od 1.910 lica upisano u birački spisak u vrijeme Vlada DPS-a, odnosno, da nijedno lice sa dostavljenog spiska nije upisano u birački spisak u vrijeme mandata ove Vlade- navodi se u saopštenju MUP-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-necemo-dozvoliti-da-pritisci-i-malverzacije-dovedu-u-pitanje-ubjedljivu-pobjedu-opozicije-u-niksicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tada je, kako navode, javnost ostala uskraćena za odgovor na pitanje da li je ovo bilo svojevrsno priznanje za krivotvorenje biračkog spiska, s obzirom da su lica sa spiska upisana u birački spisak za vrijeme Vlada DPS-a, a oni tada tvrdili kako je birački spisak pouzdan, tačan i ažuran.
- Finalno, nameće se zaključak da i ova, ni na čemu utemeljena izjava, kao i ona iz septembra prošle godine, ima kratkoročnu predizbornu upotrebu, s obzirom da nakon izbora u Podgorici nismo zabilježili da je od strane istih poslanika više ikada pomenuta - zaključuje se u saopštenju Ministarstva unutrašni poslova.

MUP: Špekulacija koja podsjeća na onu koja je sa iste adrese došla uoči izbora u Podgorici

Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Aleksa Bečić, i danas je iskoristio akademski momenat Forum „Pitaj ministra“ kako bi studentima u uvodnom izlaganju, između ostaloga, kazao kako su za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) stipendije, studentski domovi, laboratorije pretvarane u novac za finansiranje mafije.&nbsp;
Iako je Forum organizovan kao platforma za dijalog između studenata i predstavnika vlasti, bez političke agende, Bečićevo izlaganje poprimilo je snažan politički ton, usmjeren na borbu protiv bivših struktura vlasti koje, kako je rekao, više ne upravljaju strahom građana.
On je kazao da je Crna Gora zemlja koja je izgubila 500 miliona eura u posljednjih deset godina od neplaćenih akciza za švercovane cigarete, i dodao da je to više od budžeta za obrazovanje za tri godine.&nbsp;
- Zemlja u kojoj su ključne institucije sistema bili i uhapšeni i procesuirani direktori i pomoćnici direktora policije, najviši policijski funkcioneri, direktori ANB-a, specijalni državni tužilac, predsjednica Vrhovnog suda, predsjednik Privrednog suda, ministri i brojni drugi koji su sada već od strane nadležnih optuženi za stvaranje teških krivičnih djela – kazao je Bečić.&nbsp;
Studentima je u uvodnom izlaganju kazao i da je Crna Gora zemlja u kojoj su milijarde eura opljačkane kroz šverc cigareta, šverc oružja i opojne droge, te da su to desetine hiljada eura za svakog studenta u Crnoj Gori.&nbsp;
- To su vaši startapovi, programi mobilnosti, vaše stipendije, otete, pregažene - pretvorene u jahte i blindirane automobile - naglasio je Bečić.&nbsp;
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku je mišljenja da su studenti u Crnoj Gori vrednovani po prezimenu, ne i po znanju, ističući da je došlo vrijeme da se to promijeni.&nbsp;
- Neću vas lagati... Nije lako, borimo se protiv onih koji imaju duboke džepove, jake kontakte i strašnu naviku nekažnjivosti - kazao je Bečić tokom izlaganja.&nbsp;
Posebno kontadiktorno je zvučala njegova izjava: "Znate šta više nemaju - strah građana, vas i nas, i zato vam danas govorim kao neko ko zna da se preokreti ne dešavaju kad promijeniš vlast nego kad se probudi generacija, a vi ste ta generacija.
Upravo je "probuđenu generaciju" okupljenu oko pokreta Kamo śutra, koja je tražila njegovu i ostavku njegovog partijskog druga Danila Šaranovića, njegova partija satanizovala u jednoj od najbesprizornijih medijskih kampanja viđenih na ovim prostorima od 90-ih godina prošlog vijeka.
Neformalna studentska grupa "Kamo śutra?" formirana je kao reakcija na društvene i političke okolnosti u Crnoj Gori, nakon masakra na Cetinju u koji se dogodio 1. januara ove godine, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece. Njihov izlazak u javni prostor i protesti bili su pokušaj da se izvrši pritisak na institucije i političke lidere, za koje su smatrali da ne preuzimaju odgovornost za sistemske propuste.

Bečić studentski forum iskoristio za političku propagandu

Smanjenjem socijalne distance i isključenosti grupa koje su izložene riziku od marginalizacije, moguće je doprinijeti ne samo poboljšanju njihovog individualnog zdravlja, već i opštem javnom zdravlju, jer jednak pristup zdravstvenim uslugama i socijalnoj zaštiti za sve građane stvara ravnotežu i jača temelje zdravijeg društva - poručili su u nevladinoj organizaciji Juventas povodom 7. aprila - Međunarodnog dana zdravlja.
Oni su podsjetili na istraživanje koje su realizovali uz podršku CAZAS-a, Globalnog fonda za malariju, tuberkolozu i HIV-AIDS, Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, a koje je imalo za cilj da ispita percepcije i stavove opšte populacije u Crnoj Gori prema ljudskim pravima, sa posebnim fokusom na grupe koje se suočavaju sa izraženom stigmom i diskriminacijom.
- U fokusu istraživanja našla su se pitanja poštovanja prava osoba koje se bave seksualnim radom, LGBTIQ+ osoba, osoba koje koriste droge, bivših zatvorenika i osoba koje žive sa HIV-om. Iako je stigmatizacija pojedinaca i grupa prisutna u svim društvima, specifični oblici i posljedice razlikuju se u zavisnosti od konteksta, što zahtijeva detaljniji uvid u specifičnosti crnogorskog društva - istakli su u Juventasu.&nbsp;
Podvukli su da negativne percepcije, stereotipi i diskriminacija direktno utiču na pristup pravima, uslugama i resursima, stvarajući začarani krug marginalizacije.
- Istraživanja koja su prethodila ovom pružaju detaljan uvid u specifične oblike stigmatizacije u kontekstu korišćenja psihoaktivnih supstanci, seksualnog rada, HIV statusa, pripadnosti LGBTIQ+ populaciji, izdržavanja zatvorske kazne, kao i pripadnosti etničkim manjinama u Crnoj Gori i širem regionu. Rezultati ukazuju na povezanost stigme sa narušavanjem ljudskih prava i pristupu zdravstvenim i socijalnim službama, te potrebu za sveobuhvatnim društvenim promjenama koje će omogućiti jednak tretman i zaštitu dostojanstva svih građana - naveli su oni.
Pojasnili su da je istraživanjem izmjerena izrazita socijalna distanca prema LGBT osobama, osobama koje zive sa HIV-om, osobama koje koriste droge i osobama koje se bave seksualnim radom, kao i visoka distanca u odnosu na osobe koje su odsluzile kaznu zatvora i RE populaciji.
Ipak, stavovi građana u odnosu na neka specifična pitanja koja se odnose na zdravstvenu i socijalnu zaštitu grupa u riziku od socijalne zaštite, ukazuju, dodaju iz Juventasa, na to da opšta populacija ima razumijevanje i očekuje veću podršku države u nekim konkretnim oblastima ili situacijama.
- Rezultati između ostalog kažu da sa stavom da "država treba da omogući besplatno liječenje/tretman zavisnosti za osobe koje koriste droge“ u potpunosti do djelimično slaže 73,1 odsto ispitanika - istakli su u Juventasu.
Ukazali su da je sa stavom da „imamo dovoljno psihologa u zdravstvenom sistemu“ tek 5,7 odsto ispitanika u potpunosti saglasno, dok je 22,6 djelimično saglasno, 20,9 ima neutralan stav, dok 46,8 odsto ispitanika smatra da nema dovoljno psihologa. Kako su dodali, 22,5 uglavnom nije saglasno, 24,3 uopšte nije saglasno, a četiri odsto nema stav.
- Sa stavom „Podrška koju država pruža našem mentalnom zdravlju je zadovoljavajuća“ u potpunosti je saglasno samo 3,9 odsto ispitanika/ca u potpunosti, dok njih 24,1 djelimično podržava stav. Neutralan stav ima 19,8 ispitanih, dok 49,3 ispitanika/ca smatra da podrška nije zadovoljavajuća. Ujedno, tri odsto nema stav - pokazuju podaci Juventasa.
Da nije sramota koristiti usluge psihologa ili psihijatra smatra 81.8 odsto ispitanika.
- 63,9 odsto sa ovim stavom se u potpunosti slaže, dok njih 17,9 odsto djelimično podržava stav - dodali su u Juventasu.
Neutralnog stava je, kažu, 10,4 ispitanih, a samo sedam odsto nije saglasno.&nbsp;
- Dodatno, 0,8 odsto nema stav. Ovaj podatak može ukazati na trend smanjenja stigme vezane za mentalno zdravlje. Da „Centri za socijalni rad pružaju dobru podršku svima kojima je podrška potrebna“ smatra tek 6,1 ispitanika, dok je djelimično saglasno 30,7. Neutralan stav ima 29,7 odsto ispitanih, a 31,3 smatra da podrška nije zadovoljavajuća, dok 2,2 odsto nema stav. Dakle, više od trećine ispitanika smatra da centri za socijalni rad ne pružaju dovoljnu podršku, što ukazuje na potrebu za unapređenjem socijalnih usluga kako bi bolje odgovorili na potrebe građana - pokazuju podaci Juventasa.
U ovoj NVO kažu da stav da „žene koje se bave seksualnim radom treba policija da štiti u slučaju nasilja“ dijeli 51,8 odsto ispitanika.
- Neutralan stav ima 16,5 ispitanih, a 25,9 odsto se ne slaže sa ovim stavom, dok 5,7 odsto nema stav. Može se zaključiti da više od polovine ispitanika smatra da policija treba da štiti seksualne radnice u slučaju nasilja. Međutim, veoma zabrinjava značajan procenat ispitanika koji se i dalje ne slaže s tim - rekli su iz Juventasa.
Istraživanje je, kako dodaju, pokazalo da je sa stavom da „država pruža dobru podršku za zapošljavanje osobama koje su izdržavale zatvorske kazne„ u potpunosti saglasno 3,1 odsto, dok njih 20,8 djelimično podržava stav.
- Neutralan stav ima gotovo svaki treći/a ispitani/ca - 31,3 odsto, dok se trećina, 34,3 se ne slaže. Stav nema 10,5 odsto ispitanih. Iako su stavovi podijeljeni, ističe se veoma malo broj ispitanika koji imaju apsolutan stav da država pruža dovoljno podrške za zapošljavanje bivših zatvorenika, što ukazuje na potrebu za boljim reintegracionim programima i socijalnom podrškom za ovu grupu - navode u Juventasu.
Sa stavom da "država pruža dobru podršku za zapošljavanje osobama koje koriste droge": 2,2 odsto ispitanika u potpunosti se slaže, 17,2 djelimično podržava stav, dok 29,2 ima neutralan stav. Četrdeset odsto nije saglasno, a 11.4 odsto nema stav.
&nbsp;- Podaci pokazuju podršku za bolje programe i zakonske mjere koje bi pomogle grupama u riziku od socijalne isključenosti poput osoba koje koriste droge, LGBTIQ+ zajednice i seksualnih radnica. Međutim, stavovi su često podijeljeni, što ukazuje na potrebu za daljim obrazovanjem, javnim kampanjama i jačanjem sistema socijalne i zdravstvene podrške kako bi se smanjile predrasude i unaprijedila društvena inkluzivnost - ocijenili su u Juventasu.
Poručuju su da je ovo posebno važno u kontekstu zdravlja, pristupa zdravstvenim uslugama i uslugama mentalnog zdravlja, jer se prepliću nejednak tretman pripadnika pomenutih grupa u zdrvatsvenom i sistemu socijalne zaštite i njihova autostigmatizacija, odnosno strah od kontakta sa pružaocima usluga uslijed straha da će im dostojanstvo biti ugrođeno, što sve ukupno ima veoma loše posljedice ne mentalno i fizičko zdravlje.
- Kako zdravlje ne podrazumijeva samo odsustvo bolesti, nego i mentalnu i socijalnu dobrobit pojednica, naša poruka za dan zdravlja je da smanjenjem socijalne distance, te smanjenjem socijalne isključenosti grupa koja su od riziku od istih poboljšavamo kako individualno, tako i javno zdravlje - naveli su u ovoj NVO.

Juventas: Stigma onemogućava jednak pristup zdravstvenim uslugama

Ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Arben Taravari izjavio je da je danas u Litvaniji preminuo Aleksandar Gavrilovski, 61. žrtva požara diskoteci u Kočanima.
- U 11 sati danas je preminuo i drugi pacijent u Litvaniji, Aleksandar Gavrilovski, koji je bio u kritičnom stanju od početka. Rođen je 7. marta 1996. i imao je 29 godina - rekao je Taravari u izjavi novinarima.
Dodao je da je Gavrilovski u Litvaniju upućen 17. marta iz Gradske opšte bolnice „8. septembar“ u Skoplju.
- Njegovo stanje je bilo teško od početka, a od 4. aprila se pogoršavalo. Imao je opekotine trećeg stepena na 35 odsto tela, kao i opekotine disajnih puteva. Juče je bio stavljen na hemodijlizu i, na žalost, danas je u 11 sati preminuo - rekao je ministar zdravlja Sjeverne Makedonije.
U Litvaniji je 4. aprila umro Aleksandar Karadakovski, koji je bio 60. žrtva požara u diskoteci „Puls“ u Kočanima.
Taravari je rekao da na liječenju i inostranstvu ostaju još dva kritična pacijenta, ali su, dodao je, u stabilnom stanju.
U zdravstvenim centrima u inostranstvu trenutno ima 66 pacijenata povrijeđenih u požaru u Kočanima, a u bolnicama u Skoplju 10 pacijenata, rekao je ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Arben Taravari.
U požaru u diskoteci „Puls“ u Kočanima, gradu u Severnoj Makedoniji oko 100 kilometara istočno od Skoplja, život je izgubila 61 osoba, a skoro 200 povrijeđeno.
Požar je izbio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, a u diskoteci je u tom trenutku, prema policiji, bilo oko 500 posjetilaca.

U Litvaniji preminula 61. žrtva požara u Kočanima

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: dusica-tomovic