Mapom o desničarskim organizacijama za Crnu Goru koju je objavio BIRN, targetirano je devet ljudi. Oni su uzeti kao polazna tačka da bi se stavili na stub srama svi oni ljudi koji su u tom momentu bili protiv aktuelne vlasti i protiv djelovanja Srpske pravoslavne crkve, a takvih ljudi nije bilo malo. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E, rekla novinarka Tanja Pavićević.
– Nije neobično da su baš novinarka i bivša novinarka Vijesti, koja je bila urednica BIRN-a, krenule u ovu priču i da su oklevetale devet ljudi, te da su stalno ponavljale da će se ta lista širiti. S tim što one nijesu planirale da sve bude ovako objelodanjeno, nego su mislile da će sve to proći ispod radara – kazala je Pavićević.
Novinarke koncerna Vijesti, Jelena Jovanović i nekadašnja urednica Balkaninsighta (BIRN-ovog websitea) Dušica Tomović, povrijedile su prava novinarke Tanje Pavićević kada su je, u propagandnom uratku BIRN-a, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija. To je ustanovio Osnovni sud u Podgorici, u prvoj presudi u slučaju BIRN, zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Tanji Pavićević Jovanović je dužna da plati 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura.
Pavićević kaže da je presuda jedna vrsta satisfakcije, jer je dokazano da je u pitanju kleveta, na što su ukazivali od momenta objavljivanja BIRN-ove mape. Kaže da je riječ o projektu koji je napravljen na osnovu konstrukcija o takozvana dva nacionalizma, odnosno o crnogorskom nacionalizmu.
– Mapa za Crnu Goru je predstavljena u Sarajevu, ona čak nije ni medijski najavljivana tog prvog dana, ali su imali peh da je Izabela Kisić, istraživačica iz Beograda koja se stvarno bavi nacionalizmima – za razliku od ove dvije žene – odmah reagovala i kazala da nije riječ o ekstremistima, nego o građanskim aktivistima. Sve je moglo da se spriječi od početka, ali očigledno nekome nije odgovaralo ni da se povuče ta mapa. Prvog dana na konferenciji su znali da to nije istina, da postoji velika sumnja, a u narednih par dana se vidjelo ne samo da je riječ o nečemu sumnjivom, nego o nečemu što nema nikakvo utemeljenje i nikakav dokaz – navela je Pavićević.
Čitav postupak u Crnoj Gori, a ista stvar je, kako kaže, i u Sarajevu, pokazao je da je sve urađeno namjenski, planski i potpuno svjesno.
– Oni nijesu imali dokaz ni prvog, ni posljednjeg dana, ali nikome nije palo na pamet da se izvine, što je očigledno odgovaralo datom političkom trenutku. Nije slučajno da se to poklapa sa pričom o dva nacionalizma, kao ni s pričom o strašnom crnogorskom nacionalizmu koji navodno bukti kroz Crnu Goru u momentu kada Srpska pravoslavna crkva preuzima od Crne Gore njeno sakralno nasljeđe – istakla je Pavićević.
Presuda bi, kaže, treabalo da označi neku vrstu prekretnice u crnogorskom javnom diskursu – da se više ne mogu klevetati ljudi bez bilo kakvih dokaza, već da mora postojati odgovornost za javno izgovorenu riječ, što, kako kaže, ovaj slučaj je pokazao da nije bio slučaj.
Cilj je bio, vjeruje ona, ućutkati svaki slobodan glas – ućutkati ljude u Crnoj Gori koji sebe nacionalno doživljavaju kao Crnogorce, da se ne bune što se groblja i crkve predaju crkvi druge države.
<h2>Dolaskom Dritana Abazovića na političku scenu došlo je do karnevalizacije javnog prostora</h2>
Pavićević dodaje da je dolaskom Dritana Abazovića na političku scenu Crne Gore došlo do neke vrste karnevalizacije javnog prostora, i da javna riječ odjednom više nema težinu kakvu bi trebalo da ima, niti postoji odgovornost za izgovoreno.
– Od momenta kada on i njegova URA otvaraju vrata klerofašističkim falangama, on u tom momentu i u parlamentu proziva ljude po imenima, to radi pred medijima, prijeti gašenjima. On je uveo potpuno novi diskurs u kojem se može tako govoriti – jedan dan ovo, drugi dan ono. Kad vidi kameru, trči prema njoj da kaže nešto – i nema veze šta je rekao, to može sjutra biti drugačije. To je opet model preslikan iz Srbije – Aleksandar Vučić to radi isto. Dritan Abazović je to uveo u Crnu Goru i to je kasnije naprosto preuzeto – kaže Pavićević i dodaje da ništa nije slučajno, kao što ni Dritan Abazović nije slučajno zakoračio na političku scenu Crne Gore.
Nada se da će presuda biti nešto što će promijeniti stanje, da ljudi shvate da mora postojati odgovornost, nebitno da li je neko u vlasti ili opoziciji.
– Odgovornost mora da postoji, a ljudi koji su u vlasti moraju da imaju još veću odgovornost, jer imaju moć da ono što kažu bude instrumentalizovano, operacionalizovano, da se sprovede na djelu. Ista stvar važi i za medije – ne možemo da držimo strane, ne možemo da biramo informacije. Naš posao je da tragamo za istinom. Dotične su preskočile istinu, iskonstruisale su lažnu priču, lažni narativ. Sve su znale od prvoga dana šta su uradile – zbog toga su u početku branile mapu, a onda su zaćutale – naglasila je Pavićević.
Očekuje izvinjenje od ljudi koji drže do etike i profesionalizma, a od onih koji su spremni da naprave strašne klevetničke stvari – nema očekivanja.
– Da tražim izvinjenje, tražila bih i dalje od njih. Ne tražim ga, ja ću ga dobiti na sudu. Dobila sam ga ovdje, ima, mislim, još četiri tužbe po istom osnovu. Čini mi se da kad krene jedna, sve dalje ide isto. U Sarajevu imamo četiri dobijene tužbe protiv BIRN-a i Denisa Džidića. To je bila priča kao i ovdje – s tim što se, za razliku od ove dvije žene, Denis pojavljivao na sudu, ali nije imao nijedan jedini dokaz za priču koju su njih dvije spakovale. Nije imao dokaz i sarajevskom sudu je bilo lako da donese presudu, a mislim da ni našima nije teško, jer se čak nijesu ni pojavile na suđenju. To nije samo lakoća klevetanja ljudi, nego i lakoća izbjegavanja bilo kakve odgovornosti – pa i one koja podrazumijeva elementarno pristojno ponašanje: da dođete tamo gdje vas neko zove, a vi ste započeli cijelu tu priču – zaključila je Pavićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0HXFrqnkyxs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pavićević: Presuda protiv BIRN-a je neka vrsta prekretnice u crnogorskom javnom diskursu

Građanski aktivista Draško Martinović Didi ocijenio je da su Jelena Jovanović i Dušica Tomović u potpunosti zloupotrijebile novinarsku profesiju te da slučaj "BIRN mapa ekstremista" otvara mnogo šire pitanje (ne)odgovornosti u medijima.
On je ovo rekao neposredno nakon što je dobio presudu sarajevskog Općinskog suda koji je proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora Denisa Džidića krivim zbog klevete.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbirn-i-dzidic-osudeni-i-zbog-klevetanja-draska-martinovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pred istim sudom se vodi još 6 sudskih procesa po istom pravnom osnovu, a jedan je nedavno okončan, sa presudom da su BIRN i Denis Džidić oklevetali građanskog aktivistu Nebojšu Mrvaljevića.
I pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka i to upravo po tužbi targetiranih ljudi a protiv autorke skandalozne BIRN mape ekstremista za Crnu Goru – Jelene Jovanović i urednice koja je odobrila „izvještaj“ i kasnije ga javno branila – Dušice Tomović.
Pod udarom senzacionalizma stradaju istina i nevini ljudi
Martinović je za Antenu M kazao kako bi novinarstvo trebalo da bude sinonim za istinu, odgovornost i etiku, a ne za površnost, senzacionalizam i politički obračun s neistomišljenicima.
- Ono što su ove dvije novinarke uradile predstavlja potpunu zloupotrebu novinarske profesije. Namjernim targetiranjem ozbiljno su ugrozile moj ugled, ali presuda je jasno pokazala ko je bio u pravu. Ovaj ‘BIRN’ slučaj otvara mnogo šire pitanje odgovornosti u medijima. U trci za senzacionalističkim naslovima, pojedini novinari zaboravljaju koliku štetu njihove riječi mogu nanijeti ljudima. Ova presuda treba da bude podsjećanje svim novinarima da moraju biti odgovorni za ono što objavljuju - kazao je Martinović.
Ćutanje autorke i urednice koje su odgovorne za skandalozni izvještaj, za Martinovića je jasan dokaz njihove nemoći i svjesnosti sopstvene krivice.
- Kad je neko u pravu, ne skriva se iza tišine, već hrabro izlazi pred javnost i brani svoje postupke. Njihova tišina govori glasnije od bilo kakvih riječi – to je tišina kukavičluka, neprofesionalizma i moralnog sunovrata. Ovim postupkom pokazale su ne samo nepoštovanje prema meni, nego i prema svojoj profesiji, srozavajući novinarstvo na alat za nanošenje štete, umjesto da služi istini. Njihova tišina je pečat sramote i potvrda da su izgubile svaki kredibilitet. U svakom slučaju, ovakve situacije moraju biti povod za ozbiljno preispitivanje standarda i odgovornosti u medijima - kazao je Martinović.
Nakon presude u Sarajevu, Martinović kaže da se osjeća odlično.
- Sve ovo vrijeme nosio sam teret laži, svjesno plasiranih s namjerom da mi naude, i sada je sud potvrdio ono što sam govorio od samog početka – da je sve bila neistina i zla namjera. Ovo nije samo moja lična pobjeda, već i jasna poruka da niko nema pravo da uništava nečiji ugled radi senzacije ili tuđih (političkih) interesa. Zbog ovih laži trpio sam ogromne posljedice i pretrpio veliku štetu, i privatno i profesionalno. Pravda je spora, ali dostižna i nadam se da će ova odluka biti opomena svima koji olako pišu neistine misleći da neće snositi posljedice - zaključio je Martinović.

Martinović: "BIRN mapa ekstremista" mora biti povod za ozbiljno preispitivanje standarda i odgovornosti u medijima

Na današnjem ročištu u podgoričkom Osnovnom sudu, po tužbi Pavićević, na suđenju autorkama propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarkama koncerna Vijesti Jeleni Jovanović i bivšoj urednici sajta Balkaninsight Dušici Tomović, ona je kazala da se tokom dosadašnje karijere, kao medijska radnica, prevashodno bavila pitanjima ljudskih prava, te praćenjem rada crkava i vjerskih zajednica i ocijenila da se u slučaju BIRN-ove mape radi „o lošim, unaprijed smišljnim namjerama tuženih i na tim osnovama iznesenim neistinima“. Pavićević je Jovanović i Tomović tužila zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. Istraživačka mreža BIRN objavila je u novembru 2022. godine dva neprofesionalna, tendenciozna i sramna izvještaja autorke Jovanović - „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“. Prvi je objavljen 16. novembra, a poslije burne reakcije intelektualaca i medijskih poslenika iz čitavog regiona, izvještaj je izmijenjen 30. novembra, ali opet na štetu targetiranih. Tužene Jovanović i Tomović nijesu se pojavile na današnjem ročištu, a njihova advokatica Aleksandra Rogošić obrazložila je njihovo odsustvo tvrdnjom da nijesu mogle doći zbog obaveza.&nbsp; Sutkinju Milicu Radović interesovalo je o kakvim obavezama je riječ, ali Rogošić nije znala, ističući da o prirodi obaveza tuženih nije obaviještena. Sud je saslušao Pavićević koja je ispričala kako je preko noći, od novinarke i aktivistkinje, u izvedbi bivše koleginice, bez ijednog dokaza, postala vjerska ekstremistkinja. Istakla je i da je BIRN demantije i reakcije na objavljenu mapu ignorisao, zbog čega je ona sve ambasade, Evropsku uniju, donatore i važne zaštitnike ljudskih prava obavijestila o onome što se desilo. Naglasila je da je tek tada BIRN objavio reagovanja, ali tako sakriveno da ga samo iskusni istraživači mogu naći. - Nakon 10 mjeseci izašla je treća mapa, koja je dokazala sve ono što sam pričala od prvog dana – a to je da metodologija nije postojala i da su tužene slagale vrlo svjesno, te da su neistinu svjesno „spakovale“ u izvještaj koji je trebalo da se bazira na faktografiji, kako su ga one na početku i predstavile. Niti jedan dokaz tužene nijesu priložile za svoje tvrdnje – bila je kategorična Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f" data-rendition-name="original" width="1105" height="737" loading="lazy" alt="Tanja Pavićević"> <figcaption>PREKO NOĆI SVRSTANA U VJERSKE EKSTREMISTKINJE: Tanja Pavićević</figcaption> </figure>  Treća mapa objavljena je nakon više eksternih revizija koje je naručio BIRN, a sekcija Crne Gore ostala je prazna. Pavićević je kategorična da je baš ta treća mapa, u narativnom dijelu jasno pokazala da za prethodne dvije – izvornu i izmijenjenu, nijesu postojale smjernice već da se ova organizacija oslonila na „znanje lokalnih istraživačica“. - Denis Džidić je u Sarajevu, u postupku koji je vođen protiv njega i BIRN-a, a po tužbi Nebojše Mrvaljevića, priznao da je izvještaj za Crnu Goru radila Jelena Jovanović. Međutim, ni nakon 10 mjeseci i treće mape, tužene se nijesu oglašavale niti izvinile, da bi tek nedavno, u odgovoru na tužbu iste se pozvale na vrijednosne sudove - kazala je Pavićević. Cijenu podmetanja neistina, kako je rekla, platili su ona, njena porodica i prijatelji, ukazujući da je ovaj događaja u bitnom promijenio i njen pogled na život i ljude, na način što je pokidala „socijalne kontakte koji su bili opterećeni patološkim ponašanjem – tetošenjem dželata i žrtve“. - Nakon smrti moje majke, ovo je bila najstresnija situacija koja me zadesila u životu. Stres je bio kontinuiran i za mene je to bilo psihičko zlostavljanje - precizirala je Pavićević. Advokatice tuženih pitala je Pavićević što u mapi nije bilo tačno, a ona je odgovorila da ovaj uradak u cjelosti nije bio tačan, ali ni u pojedinostima. - Ne postoji niti jedan dokaz da je bilo ko od targetiranih ljudi ekstremista, a što se tiče priloženog materijala, koji nije kompromitujuć niti ima veze sa ekstremizmom već slobodom govora, autorke „izvještaja“ su pokazale da pojma nemaju ni šta je ekstremizam, a ni đe je ko bio i šta je ko radio. Konkretno, kod mene, pripisale su mi da sam bila na događajima na kojima nijesam bila, a za jedan događaj, vezan za potpisivanje Temeljnog ugovora su opet netačno napisale da sam bila prisutna na protestu. Nisam bila, ja sam ga organizovala - precizirala je Pavićević. Tuženu stranu zanimalo je i da li je Pavićević bila na protestu podrške profesoru Bobanu Batrićeviću, na što je oštro reagovao njen zastupnik, advokat Igor Martinović, čiji stav je sud uvažio i nije dozvolio ovo pitanje, uz ocjenu da je u potpunosti irelevatno. Sljedeće ročište zakazano je za 4. mart 2025. godine, kada bi trebalo da svjedoče tužene, jer im je sud uputio novi poziv.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>TUŽENE SE OPET NIJESU POJAVILE: Osnovni sud u Podgorici </figcaption> </figure>  Pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuto je još pet postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva. Tužbe su podnijeli - novinarka Kaćuša Krsmanović, kao i građanski aktivisti Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović, aktivistkinja Maja Miličković i nezavisna odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić.&nbsp; Brojne osptrukcije pratile su početak ovih procesa, a odbrana je koristile sve mogućnosti da odugovlači postupak. Sarajevski advokata Senad Pećanin, kao pravni zastupnik Krsmanović, Pavićević, Mrvaljevića, Martinovića, Miličković, Knežević Perišić, te Aleksandra Saše Zekovića i Predraga Vušurovića, u februaru prošle godine, podnio je sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRN-a i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović. Po tužbi Mrvaljevića, pred Općinskim sudom u Sarajevu, prvostepenom presudom BIRN i Džidić nedavno su proglašeni krivim zbog klevete.

Pavićević: Unaprijed smišljene namjere i na tim osnovama iznesene neistine

Suđenje po tužbi ugledne novinarke Kaćuše Krsmanović protiv autorke propagandog uratka - skandalozno mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović danas je u Osnovnom sudu odgođeno za 28. mart zbog nedolaska tuženih.
Krsmanović je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima je Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari. Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle da dođu na današnje ročište".
Sudija Branko Dujović kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice Marijane Laković za izjašnjenje neuropsihijatra doktora Željka Golubovića koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima.
Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor.
Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza.
Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih &nbsp;tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu.
- Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj - kazala je advokatica Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKrpi8uhUa1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

Jovanović i Tomović nijesu došle na ročište, sudija naredio njihovo saslušanje 28. marta

Građanski aktivista i izvršni direktor NVO „Forum Luča“ Nebojša Mrvaljević juče je u Osnovnom sudu, na suđenju protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalkanInsight Dušice Tomović, kazao da je svoje angažovanje u toj NVO posvetio ljudskim pravima i poštovanju građanskog društva, te i da u njegovim tekstovima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava.&nbsp;
On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva sramna izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.
<h2>PROBLEMI ZBOG MAPE&nbsp;</h2>
Mrvaljević je kazao da ga je zbunilo, a poslije i uplašilo, to što je stavljen u kontekst djelovanja ultra desničara i nacionalista.
- Bilo mi je nepojmljivo da moj rad može da bude prepoznat na takav način. Radio sam dvadeset godina u policiji i bio svjestan da pojavljivanje na spisku jedne od ovakvih organizacija, kao što je BIRN, može imati za posljedicu probleme lično za mene - u situacijama prelazaka državne granice, te angažovanja na projektima koji se tiču EU. BIRN je do tog momenta bila jedna od kredibilnih organizacija, što je moglo da ima za posljedicu da prilikom svakog mog pojavljivanja na državnoj granici može doći do aktiviranja određenog upozorenja u bazama podataka – kazao je Mrvaljević.
On je nagalsio da je NVO „Luča“ usmjerena prema građanima, bez obzira na naciju, vjeru i društveni status. Nakon objavljivanja skandalozne mape javno mnjenje je, kako kazao, počelo da izbjegava komunikaciju i saradnju sa tom NVO, a sve je to bila posljedica objavljivanja spiska na sajtu BIRN-a.
- U ime Udruženja sam imao pripremne sastanke u procesu dobijanja podrške za projekte, pred Delegacijom EU u Podgorici. Ti procesi su duži i obavljaju se provjere odgovornih lica u udruženjima. Dobio sam nezvaničnu informaciju da moje aplikacije za tri projekta neće biti ni razmatrane, dok se ova situacija sa BIRN-om ne razriješi. Takođe, 2023. godine sam konkurisao za poziciju oficira za sigurnost misije OHDR za posmatranje izbora u Crnoj Gori – ispričao je Mrvaljević.&nbsp;
Nakon intervjua i predaje dokumenata u drugom razgovoru sa njima, kako je naveo, saopšteno mu je da zbog pojave njegovog imena na određenim sajtovima, među kojima se podrazumijevao BIRN, ne mogu da prihvate njegovu aplikaciju, iako je ušao u uži izbor među dvoje kandidata.
Mrvaljević je saopštio da je imao problema i u Nikšiću, gradu u kojem živi, jer se u principu poznaju skoro svi i više puta je na ulici ili na nekim okupljanjima imao neprijatnosti da mu neko priđe, prekine razgovor i kaže: „Ti si ekstremista i nemaš što da komentarišeš“.&nbsp;
Mrvaljević je ispričao i da ga je iz dobre namjere njegov brat od ujaka, član NVO Tvrdoš, upozorio da pripazi na sebe jer su neke njegove kolege i prijatelji komentarisali da postoji način da bude ućutkan.
On je ispričao i da je objavljivanje njegovog imena na sajtu BIRN -a uticalo i na porodicu, te i da njegov sin u Nikšiću nije mogao da nađe posao, iako je imao dest intervjua.&nbsp;
Mrvaljević je na pitanje advokatice tuženih Jovanović i Tomović kazao da je na skupovima na kojima je javno govorio uvijek potencirao održavanje javnog reda i mira, podržavao građanske stavove i vrijednosti i pozivao se na Ustav i zakonitost, te poštovanje različitosti na kojima se zasniva građansko društvo. On je saopštio i da je njegov građanski aktivizam počeo kada je otišao u penziju.&nbsp;
Na pitanje drugog advokata, Aleksandra Đurišića, koji brani tužene, Mrvaljević je odgovorio da je on nikada nije zastupao političke stavove, te i da smatra da jedan građanski skup ne treba to da dozvoli. Naglasio je da od 1991. godine nije bio član nijedne partije.
Na pitanje sudije Sima Rašovića Mrvaljević je rekao da nikada nije osuđen za bilo koje krivično djelo zbog izgovorene riječi. Takođe, Mrvaljević je na pitanje suda naveo da je kasnije povlačenje te mape sa sajta BIRN-a jasno pokazalo da autorke nijesu imale racionalan metodološki pristup prilikom njene izrade za Crnu Goru. Prema njegovim riječima, prepoznato je da čitav rad vezan za Crnu Goru nije održiv, te da je to razlog povlačenja sa sajta.&nbsp;
Zastupnica Mrvaljevića, advokatica Marijana Laković ukazala je da je mapa sa sajta povučena nakon deset mjeseci.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 18. decembra.
<h2>POKRENUTI POSTUPCI</h2>
Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp;
Njih su tužile ugledne novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.
Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miličković, Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković i Predrag Vušurović su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata Senada Pećanina podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.
Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“.
Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud.
Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti.
No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a Mariji Ristić koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fugovor-i-izvjestaji-kljucni-dokazi-sud-od-birn-a-trazi-da-dostavi-dokumentaciju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.8924%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbirn-nije-predlozio-ni-jedan-dokaz-ni-svjedoka-da-bi-negirao-klevetu-prema-crnogorskim-aktivistina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević: U mojim nastupima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava

Suđenje po tužbi građanskog aktiviste i izvršnog direktora NVO „Forum Luča“ Nebojše Mrvaljevića protiv autorke crnog propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalkanInsight Dušice Tomović, juče je u Osnovnom sudu odgođeno za 29. oktobar. Do odgađnja je došlo jer tužena Jovanović nije dostavila ugovor sa BIRN-om, kao ni izvještaje koje je proslijedila Dušici Tomović na odobrenje, a ona dalje centrali Balkanske istraživačke mreže, na osnovu čega su sačinjena dva izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.&nbsp; Sudija Simo Rašović zatražiće od BIRN-a da mu dostave ta dokumenta. <h2>Ključni dokazi&nbsp;</h2> Advokatica Jelene Jovanović juče je na ročištu saopštila da se radi o povjerljivim podacima, te i da je to razlog nedostavljanja ugovora i izvještaja, pa ukoliko sud smatra da je ta dokumentacija neophodna, može je zatražiti od BIRNA. Zastupnica Mrvaljevića, advokatica Marijana Laković smatra da su upravo to ključni dokazi i da su neophodni. Ona je istakla da nema ništa protiv da sud zatraži od BIRN-a ugovore i izvještaj, iako bi to odugovlačilo postupak, jer su od velike važnosti. Ona je predložila da se saslušanje Mrvaljevića obavi nakon dostavljanja dokumentacije. - I pored činjenice da je Osnovni sud naložio da tužena Jovanović, odnosno njena advokatica, dostavi ugovor sa BIRN-om, kao i izvještaje na osnovu kojih je BIRN obajvio skandaloznu mapu, Jovanović je nije dostavila u roku koji je sud odredio, a ni na jučerašnjem ročištu uz izgovor da se radi o povjerljivom ugovoru. Sud će zatražiti od BIRNA dostavljanje ugovora i spornih izvještaja – kazala je advokatica Laković za portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241001201056_8fa4c48d42b3d50a51c873ed07ded0ca920ffccbca17c814ca6909f91544fe07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241001201056_8fa4c48d42b3d50a51c873ed07ded0ca920ffccbca17c814ca6909f91544fe07" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Marijana Laković"> <figcaption>Marijana Laković(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Odugovlačenje postupka</h2> Mrvaljević je za Portal ETV rekao da nedostavljanje ugovora i izvještaja jasno ukazuje na nepoštovanje suda i namjeru da se postupak odugovlači. - Ovim izvještajima i ugovorima jasno bi se vidjela relacija između autorke Jovanović i nalogodavca – BIRN-a i time nepobitno ukazalo da je Jovanović odgovorna za sadržaj, dok je Tomović svojim potvrđivanjem traženih izvještaja postala aktivni saučesnik u etiketiranju građanskih aktivista i novinara. Pokušaj da se sloboda govora i izražavanje političkih uvjerenja predstavi kao krajnji ektremizam je u stvari pokušaj odbrane centara moći koji su namjeravali da upravljaju društveno - političkim procesima u Crnoj Gori – istakao je Mrvaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241001201056_2fcb527d65a8cefffb64d44747da7b2d0d6ffbf5718eccafafe1444c6ce601aa.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241001201056_2fcb527d65a8cefffb64d44747da7b2d0d6ffbf5718eccafafe1444c6ce601aa" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Nebojša Mrvaljević"> <figcaption>Nebojša Mrvaljević</figcaption> </figure>  On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. U tužbi se navodi da je novinarka Vijesti zaključila autorski ugovor sa Udruženjem balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) sa sjedištem u Sarajevu, koju zastupa direktorica Marija Ristić da obavi poslove istraživačice u okviru projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Blakanu“ u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru. Uspješnost obavljenog posla u skladu sa ugovorom određuje i potvrđuje direktni menadžer nadzornog organa nakon pregledanog materijala dostavljenog od izvršioca posla odnosno drugotužene - Tomović. -Drugotužena je na čelu Balkan Insight Crne Gore, koji je dio mreže. Ona je i urednica BIRN-a, zadužena za pregled i potvrđivanje materijala dobijenog od prvotužene Jovanović – navodi se u tužbi.&nbsp; Dodaje se da je Mrvaljeviću nanijeta nenadoknativa šteta objavljivanjem neistinitih i zlonamjernih navoda. Jovanović i Tomović su u Izvještaju projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu“ od 16. i 30. novembra 2022. Mrvaljevića označile kao „nacionalistu i ekstremistu“ i nanijle mu štetu i na porodičnom i na poslovnom planu, iako je Izvještaj uklonjen 13. decembra 2022. godine. Taj podatak, kako se navodi u tužbi, jasno ukazuje da je Izvještaj neistinit i da nema činjenično i formalno uporište. <h2>Tužbe</h2> Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp; Njih su tužile ugledne novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije. Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miliković, Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković i Predrag Vušurović su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata Senada Pećanina podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i Denisa Džidića izvršnog direktora za BiH za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste. Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“. Opštinski sud u Sarajevu odbio je početkom godine zahtjev pravnog zastupnika BIRN-a da osam tužbi crnogorskih građana, među kojima su i dvije novinarke, protiv te NVO i njenog izvršnog direktora za Bosnu i Hercegovinu Denisa Džidića objedini u jedan sudski proces. <h2>Obmanjivanje suda</h2> Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud. Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti. No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a Mariji Ristić koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju. U jednom od tih pisama devetoro targetiranih istakli su da je na toj mapi, kada je Crna Gora u pitanju „napravljena gnusna obmana i plasirana neviđena laž prema međunarodnoj javnosti“. Oni u tom pismu navode da su im zbog toga životi, kao i životi njihovih porodica, ugroženi, te da je pred međunarodnom, regionalnom i domaćom javnošću narušen njihov ugled, lični i profesionalni kredibilitet, kao i da je BIRN-ov izvještaj izazvao lavinu prijetnji i govora mržnje brojnih ekstremista upućenih direktno njima. Potpisnici pisma tada su istakli da ih je BIRN, označavajući ih kao ekstremiste i članove desničarskih organizacija bez ikakvih dokaza, izložio i suprotstavio pravim ekstremističkim organizacijama, među kojima su ljudi sa krivičnim dosjeima poput ratnih zločina, šverca droge i ubistava. &nbsp; - Objavljivanjem imena kao pripadnika krajnje desničarskih i ekstremističkih organizacija narušen je naš ugled, lični i profesionalni kredibilitet, ugrožena bezbjednost kako naša tako i naših porodica i oklevetali ste nas. Zahtijevamo i da uklonite imena neformalne feminističke grupe „Bogougodnice“, kao i nepostojeće organizacije „Komite i patriote Crne Gore“. Zahtijevamo i javno izvinjenje - navodi se u pismu BIRN-u 21. novembra 2022. godine, koje su potpisali Predrag Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Tatjana Knežević-Perišić, Draško Martinović, Aleksandar Saša Zeković, Maja Miličković, Tijana Lopičić, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević. Kao dokaz sudu je dostavljen email od 21.novembra 2022. godine upućen sa adrese Krsmanović sa zahtjevom, pritužbom i pojedinačnim ovlašćenjima građanki i građana Crne Gore koji su se našli na mapi BIRN-a objavljenoj na njihovom sajtu.

Duško Mihailović

Ugovor i izvještaji ključni dokazi, sud od BIRN-a traži da dostavi dokumentaciju

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: dusica-tomovic