U saobraćajnoj nesreći u mjestu Đurđevića Tara (opština Pljevlja) stradao je motociklista, potvrđeno je Anteni M iz OKC-a Uprave policije.&nbsp;
Kako je iz policije rečeno, prijavljeno je da se udes dogodio u 15 sati i 47 minuta.
Saobraćaj je u prekidu.
PV Informer nezvanično saznaje da je do nesreće došlo usljed kontakta motocikla kojim je upravljao mađarski državljanin i kombi vozila pljevaljskih registarskih oznaka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đurđevića Tara: U saobraćajnoj nesreći poginuo motociklista

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Kaćuša Krsmanović

Ostojić: Tu života više nema

Dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, smatra biolog i ekološki aktivista Vuk Iković, koji za Portal ETV ističe da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane, što znači i mještani i lokalni preduzetnici, od procjene uticaja na društvo i turizam do uticaja na životnu sredinu. Poručuje da proizvodnja električne energije jeste javno dobro, ali da su i pitka voda, čist vazduh i zdrava hrana, takođe, javno dobro. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – decidiran je Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja već nekoliko godina je u fokusu, jer se mještani Đurđevića Tare protive da trasa prođe kroz njihovo selo, upozoravajući da će to značiti kraj za turističku valorizaciju ovog područja, ali i da će pogubno uticati na životnu sredinu, pa i život ljudi nastanjenih u tom kraju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="protest dalekovod"><figcaption>Mještani Đurđevića Tare ne žele dalekovod kroz selo</figcaption></figure>  Oni su organizovali seriju protesta, a nakon posljednjih u martu ove godine, ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema, ipak su nastavile radove početkom aprila, ali u međuvremenu opet su obustavljeni u zoni koja prolazi kroz selo. - Bilo koja infrastruktura, pa i dalekovodi za elektro-mrežu, treba da budu postavljeni tako da dugoročno ne štete uslovima života i da su mještani od samog početka uključeni u proces planiranja, projektovanja i izvođenja radova. Nije prihvatljivo da vam dalekovod prođe kroz vaše poljoprivredno gazdinstvo od kojeg živite, a da o tome nijeste informisani i da vam država na kraju ponudi nadoknadu od koje ne možete pokrenuti novo gazdinstvo – smatra Iković. Sagovornik Portala ETV podsjeća da Crnu Goru posjećuju turisti zbog njene jedinstvene atraktivnosti i šarma, i upozorava da te vrijednosti ne smijemo izgubiti izgradnjom bilo koje infrastrukture. - Ukoliko preduzeće koje se bavi projektovanjem dalekovoda ne razumije procese životne sredine i njene usluge, onda treba da se pridržava odluka i mjera koje su propisale institucije koje se bave zaštitom životne sredine – dodaje on. Dalekovodi, kako kaže, mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. - Zato je proces planiranja koridora najbitniji u cilju održivosti investicije i očuvanja zdravlja građana i životne sredine – dodaje naš sagovornik. Ukoliko se, ističe on, ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. - Tim prije ako se radi o zaštićenom području i uz činjenicu da smo Ustavom definisani kao ekološka država. U slučaju da tehnički nije moguće postaviti podzemni kabal, onda se bira trasa koja ostavlja najmanji ožiljak na prostoru. Najveću odgovornost u ovome ima Agencija za zaštitu životne sredine, koja treba da spriječi loša projektna rješenja i da ponudi alternativna – ali to još nije slučaj – katagoričan je Iković. Objašnjava da se „najveće štetne posljedice po ekosisteme najčešće javljaju na udaljenosti od kilometar lijevo i desno od same trase dalekovoda“. - Da bi pojedine vrste prešle iz jednog u drugi dio šume – iz hranilišta do mjesta reprodukcije – one moraju biti predugo izložene suncu, što je za pojedine vrste smrtonosno. Najviše su pogođene vrste koje brzo gube vodu, kao što je slučaj sa daždevnjacima. Ako su te vrste na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, onda treba naći tehnička rješenja za njihovu zaštitu – upozorava Iković. Da bismo znali koliki negativni uticaji se mogu desiti, ističe sagovornik Portala ETV, prvo se mora istražiti područje i procijeniti koliki će biti gubici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac" data-rendition-name="original" width="1200" height="1087" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Ekipe CGES-a u aprilu nastavile radove</figcaption></figure>  - Ako uklonite šumu i napravite brisani prostor, šumske vrste će doživljavati stres, a pojedine se neće usuditi da pređu sa jedne na drugu stranu svog staništa. Ukoliko ptice migriraju kroz taj prostor ili ako se na tom prostoru nalaze kolonije pčela, dalekovod će ometati njihovu migraciju, povećati smrtnost, a time i smanjiti proizvodnju meda – naglašava Iković. Infrastruktura, bilo putna ili za transport električne energije, prema njegovim riječima, može biti pogubna za populacije životinja na dva načina: direktno, u smislu stradanja jedinki, i indirektno – cijepanjem staništa, što može dovesti do izolacije populacija i rezultirati smanjenjem veličine i zdravlja populacije određene vrste. - Iz ovih razloga, prilikom projektovanja infrastrukture ili održavanja već postojeće, planeri treba da znaju gdje životinje pokušavaju preći koridor i da iskoriste njihove migracione navike za smanjenje smrtnosti. Dalekovodi ometaju orijentaciju i kretanje pčela, a time uzrokuju pad proizvodnje meda. Pojedina istraživanja pokazuju da se na područjima gdje su dalekovodi u košnicu vraća manje pčela nego na mjestima gdje ih nema – objašnjava Iković. Upozorava i da ako dalekovod uzrokuje gubitak vizuelnog identiteta, to dovodi do smanjenja prihoda lokalne zajednice od turizma. - Fotografski turizam je posebno osjetljiv u ovakvoj situaciji. Dalekovodi dovode do gubitka autentičnosti i osjećaja mira, što smanjuje broj posjetilaca, a time i lokalne prihode – zaključio je Iković. Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić ranije je za Portal ETV izjavio da mještani neće dozvoliti da dalekovod prođe kroz selo Đurđevića Tara. - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra – poručio je on. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1326" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije</figcaption></figure>

Iković: Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu

Crnogorski elektroprenosni sistem nastavio je radove na samom ulazu u selo Tara. Mešetari CGES-a idu po selu i ubjeđuju narod obmanama kako su svi potpisali i nude pare kako bi prošli kroz srce sela. Hoće da unište turizam i selo – kaže za Portal ETV predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. Kategoričan je da će stanovništvo biti prisiljeno da se iseli ako dalekovod prođe kroz sela. <h2>Gvozdeno strašilo</h2> - Kako znamo da kreće rekonstrukcija mosta od strane Kine u vrijednosti preko sedam miliona eura, osvjetljava se most i dobiće novo ruho, a pored će biti gvozdeno strašilo, vizuelno, koje će da zrači i uništava stanovništvo. Krenuće iseljavanje, jer tu više nema života – pribojava se on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"><figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Naš sagovornik je kategoričan da „su imali rješenje da zaobiđu selo“. - Mogli su i podzemno, ali nijesu imali sluha, nego su išli kako lakše da prođu i unište život u Tari. Dosta stanovništva se bavi stočarstvom, voćarstvom i pčelama i sve će biti uništeno. A da ne pričamo o turizmu gdje ima dosta smještaja, kampova, restorana, tri zip lajna, štandova. Kad pušte dalekovod u rad, onda može da se ugasi život u selu. Bahatost CGES-a je prevršila svaku mjeru. Od bivših ministara - Odovića imali smo obećanje podzemno kablo kroz selo, od Mujovića da neće ugroziti mještane, da će zaobići selo. Od tog obećanja baš ništa – zaključio je Ostojić. Portalu ETV mještani su prije nekoliko dana dostavili video zapis i fotografije koji potvrdđuju da je CGES nastavio sa postavljanjem stubova za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja. Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta, poslije čega su radovi stali, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo. Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavile su sa postavljanjem stubova. <h2>Novac i pritisci</h2> Sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je 2023. bio kategoričan da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912" data-rendition-name="original" width="1050" height="820" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption></figure>  Na to ga je, na sjednici Skupštine opštine Pljevlja 27. marta, podsjetio odbornik Demokratske partije socijalista Marko Tošić i pitao ga što je bilo sa zaključcima koje su jednoglasno usvojili 8. decembra 2023. godine o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. - Vi ste predložili te zaključke, a mi izglasali – podsjetio je Tošić. Istakao je i da je Vraneš na toj sjednici saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. - Da li Vas je neko od te sjednice 8. decembra 2023. pozvao da pojasnite izjavu i da li ste u saznanju da je ministar Mujović, ministar Odović ili neko treći iz 44. Vlade uzeo novac, jer se stubovi postavljaju u dijelu NP „Durmitor“ koji pripada Opštini Pljevlja – pitao je Tošić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd" data-rendition-name="original" width="960" height="636" loading="lazy" alt="Marko Tošić"><figcaption>Marko Tošić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Vraneš je bio kratak – „da li je neko uzeo pare ne znam, ali znam da ja nijesam i da nije niko od mojih saradnika“. - Ono što je bilo u našoj moći, našoj ingerenciji mi smo uradili, najviše smo uradili što smo mogli, a to je da donesemo ove odluke, kako će se dalje stvar odvijati to ne zavisi od nas. Ali, da mi budemo čisti pred našim građanima i javnosti što je do nas mi smo sve uradili – odgovorio je Vraneš na pitanja Tošića. Na pitanja Portala ETV koje smo mu uputili prije nekoliko dana nije odgovorio, a pitali smo da li i dalje podržava mještane i smatra da dalekovod ne treba da prolazi kroz Đurđevića Taru i da li će nešto preduzeti, nakon što je CGES nastavio radove. Pitali smo i da li je prijavio policiji ili tužilaštvu lobije i interesne grupe koji su mu, kako je rekao na sjednici SO Pljevlja 8. decembra 2023, nudili novac, stanove, nekretnine i prijetili mu smjenom ako ne odustane od inicijative da lokalni parlament donese zaključke protiv gradnje dalekovoda kroz Đurđevića Taru. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023. A Vraneš je sa te sjednice poručio „gospodi iz raznih lobija da“ ga „ne interesuju njihove pare, stanovi, nekretnine osim interesi građana Pljevalja“ i zahvalio i mještanima Đurđevića Tare „što su ostali dosljedni i što su se oduprili raznim mešetarima koji su im nudili novac i ucjenjivali ih, ali oni su ostali čvrsti i ne daju svoju đedovinu“. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Nije smijenjen, a zaključci SO Pljevlja usvojeni na njegovu inicijativu, ispostavilo se, nijesu bili od koristi. <h2>Neispunjena obećanja</h2> Pokazalo se da su prevara bila i obećanja dva bivša ministra - prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića i energetike i rudarstva Saše Mujovića, da će biti pronađeno alternativno rješenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Janko Odović"><figcaption>Janko Odović(Photo: Pobjeda/Mara Babović)</figcaption></figure>  Odović je u februaru prošle godine podržao zahtjev mještana Đurđevića Tare i bio decidiran – „što se tiče nas, vjerujte da ćete imati punu podršku da upravo taj dalekovod prođe podzemno gdje god to bude bilo moguće, pa i ako to bude bilo malo skuplje“. Samo tri mjeseca kasnije, u maju, Odović se predomislio. - Nakon analize svih potencijalnih rješenja došli smo do zaključka da je planirana osnovna trasa (sa određenim manjim modifikacijama) jedino realno i izvodijivo rješenje, posebno ako se ima u vidu činjenično stanje sa svim pravosnažnim aktima koji su na snazi, kao i međunarodne obaveze naše države – saopštio je on tada mještanima Đurđevića Tare, ističući da je postavljanje podzemnog kabla kroz selo teško izvodljivo i nije prihvatljivo iz više razloga.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9" data-rendition-name="original" width="800" height="514" loading="lazy" alt="Saša Mujović"><figcaption>Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Mujović je, takođe u maju prošle godine, mještanima obećao da će pokušati da nađu alternativno rješenje. Odović i Mujović više nijesu ministri i, vjerovatno, ne haju za obećanja koja su davali mještanima Đurđevića Tare. A, zaćutao je i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. Ili je ućutkan. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Vraneš sada ćuti, kaže da nije ucijenjen i da nije uzeo pare

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavljaju sa postavljanjem dalekovoda u zoni Đurđevića Tare, bez obzira na oštro protivljenje mještana, koje su podržale i lokalne vlasti.
Portalu ETV mještani su dostavili video zapis i fotografije i, kako kažu, ogorčeni su, što ova elektroenergetska kompanija odbija da čuje glas građana i nastavlja da postavlja stubove za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja.
Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj.
Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka Durmitor Veljko Ostojić nedavno je u izjavi za Televiziju Vijesti pitao - ko je dao dozvolu da se kroz Nacionalni park i zaštićeno područje gradi ovakav dalekovod.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOosf0rC8Ib0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Osim što će ugroziti zaštićeno područje i prirodu, kako biljni, tako i životinjski svijet, mještani su zabrinuti da će dalekovod ozbiljno narušiti i njihovo zdravlje.
Oni su u više navrata blokirali most na Tari u znak protesta, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo.
Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavljaju sa postavljanjem stubova.
Javnosti su se nedavno saopštenjem obratili i mladi iz Đurđevića Tare, kako su potpisali reagovanje, s porukom da su odlučni, ne samo da ostanu da žive u selu, već i da se suprotstave gradnji dalekovoda.
Oni su u martu saopštili da su posebno ogorčeni ponašanjem poslovodstva CGES-a.
- Odrasli smo u ovom selu, koje je naš dom, i gdje su naši očevi, đedovi, svojim rukama obrađivali zemlju koju sada nasleđujemo. Naši preci su nam ovu zemlju ostavili u amanet da je čuvamo, poštujemo i štitimo, kao i tradiciju koju su gradili tokom generacija. Zemlja koju obrađujemo nije samo puka imovina, ona je simbol naše prošlosti, identiteta, naše povezanosti sa prirodom i našom istorijom. Svaka njiva, svaki kamen, svaka staza podsjeća nas na živote koji su ovdje vođeni prije nas, i na sve ono što želimo da ostavimo našim budućim generacijama. Uprkos tome, suočavamo se sa prijetnjama koje dolaze od izgradnje 400 kV dalekovoda na postojećoj trasi bespravno izgrađenog 110 kV dalekovoda – saopštili su u martu mladi iz Đurđevića Tare.
Pitali su da li nečiji interes može biti važniji od njihovih života i prava na opstanak u sopstvenoj zemlji, ističući da je dalekovod moguće izgraditi tako što će se zaobići selo.
- Mi nijesmo protiv izgradnje dalekovoda, samo želimo da on ne ide preko naših kuća, voćnjaka, livada, vrtova, izvora vode, pčelinjaka i ostalih pomoćnih objekata, već da se traži rješenje koje neće ugroziti naš život, zdravlje i opstanak u selu, što je i navedeno u predviđenom prostornom planu dalekovoda – saopštili su oni.

1084x550

(VIDEO) CGES nastavlja sa postavljanjem stubova za dalekovod u zoni Đurđevića Tare, mještani ogorčeni

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura iznosiće 19 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, po kotlinama i duž riječnih tokova, u jutarnjim satima mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Vjetar će biti najčešće slab do umjeren i promjenljiv, na jugoistoku povremeno umjeren sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do deset, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

Majke sa troje i više djece organizovaće protest u ponedjeljak, 15. decembra, ispred Skupštine Crne Gore, pod sloganom "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj".
Kako je najavljeno protest će trajati od 11 do 15 sati.
Nedavno su majke pokrenule peticiju za povećanje obeštećenja, a kako se njihovi zahtjevi još nijesu razmatrali na sjednicama skupštinskih odbora, odlučile su se na okupljanje sa kojeg će ponovo pozvati Skupštinu i Vladu da pristupe što hitnijem rješavanju njihovog problema.
- Kako su naša primanja na istom nivou godinama, mi tražimo njihovo usklađivanje - poručeno je u najavi protesta.

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

"Nekada smo imali seobe naroda, a sada imamo seobe birača iz jedne zemlje u drugu."
Na taj način bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (BiH) Vehid Šehić za Radio Slobodna Evropa opisuje situaciju u kojoj stanovnici regiona učestvuju na izborima u više zemalja - nezakonito.
Situacija se prije svega odnosi na stanovnike BiH, Srbije i Crne Gore.
Opoziciona Demokratska partija socijalista Crne Gore smatra da se toj "seobi birača" može stati na put uz pomoć Evropske unije, gdje bi evropski i regionalni stručnjaci uparivali biračke spiskove tri zemlje.
Proces bi, prema inicijativi koju pripremaju, vodio Brisel.
- Da konačno dobijemo jednu kvalitetnu kliničku sliku... i odstranimo ove izborne turiste - kazao je u crnogorskom parlamentu poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Pravo glasa na posljednjim parlamentarnim izborima u ovim zemljama imalo je malo više od 10 miliona ljudi, od čega u Crnoj Gori najmanje - oko 540.000.
Procjene nevladinih organizacija specijalizovanih za izbore govore da u ovim zemljama živi desetine hiljada ljudi s dvojnim prebivalištem i biračkim pravom.
Iz Evropske komisije nisu odgovorili na upit oko inicijative DPS-a.
Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori su saopštili da pozdravljaju "inicijative usmjerene ka osiguravanju tačnosti i integriteta podataka o biračima, jer su to ključni koraci u očuvanju povjerenja u izborni proces".
A iz njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su za RSE kazali da stoje na raspolaganju za pružanje podrške svim članicama OEBS-a u ispunjavanju preporuka koji se odnose na izbore.
No, ukazuju da bi taj zahtjev morao stići od zvanične Podgorice.
- ODIHR takvu podršku pruža nakon formalnog zahtjeva vlasti - navedeno je u odgovoru.
Do danas, ODIHR je primio zvaničan zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za predstavljanje dobrih praksi pri kontroli biračkih spiskova.
<h2>Na trafostanicu registrovane desetine birača</h2>
Inicijativa DPS-a naslanja se na onu grupe crnogorskih i srpskih nevladnih organizacija specijalizovanih za izborna prava i nadgledanje izbora.
Naime, CeMI, CRTA i CeSID su od ranije inicirali da se kroz Berlinski proces otvori pitanje "duplih birača", razmjenom podataka o prebivalištima i državljanstvima građana.
- Fenomen organizovanog dovođenja birača autobusima nazivamo - "busing"... Ako birač ima duplo prebivalište i po tom osnovu glasa u dvije zemlje, to su takozvani fantomi, koji nezakonito glasaju. I jedan dio tih ljudi, ne svi, organizovan je od strane vladajućih partija - pojasnio je ranije za RSE direktor CeMI Zlatko Vujović.
On je ocijenio da se tako mijenja izborna matematika i obesmišljava izborni proces.
Naime, domaći i međunarodni posmatrači su i tokom posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. konstatovali organizovano dovođenje glasača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Beograd.
Iz CeMI ističu da za razmjenu podataka među zemljama regiona nije bilo volje.
S tim je saglasan i Vehid Šahić, bivši član Centralne izborne kosmiije BiH.
- To se posebno odnosi na Srbiju, gdje na trafostanici imate prijavljeno 30, 40 ljudi kao glasača... Zbog toga su i izbori izgubili na značaju - kazao je Šahić.
Tako je Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju za Srbiju konstatovala da još nisu implementirane prioritetne preporuke ODIHR-a, koje se tiču i biračkih spiskova i transparentnosti podataka o biračima.
<h2>Nisu ispunjene sve preporuke ODHIR-a</h2>
Evropska komisija se u prošlomjesečnom izvještaju osvrnula na oblast izbornog zakonodavstva i u Crnoj Gori.
U dokumentu piše da je reformisan dio izbornog zakonodavstva, ali da je potrebno dalje usklađivanje sa preporukama ODIHR-a.
Iz kancelarije ODIHR-a su za RSE kazali da su izdali 17 preporuka u vezi sa biračkim spiskom i da su neke do njih potpuno implementirane.
- Glavne preostale preporuke uključuju reviziju ustavne odredbe o dvogodišnjem stalnom boravištu kao uslovu za biračko pravo na nacionalnim izborima, te uvođenje jasnih zakonskih kriterijuma o tome kako građani stiču i gube stalno prebivalište - kazali su.
Iz ODIHR-a su preporučili sprovođenje sveobuhvatne revizije registra birača uz široki nadzor svih aktera.
Skupština je u julu izglasala izmjene dva izborna zakona - o finansiranju partija i izbornih kampanja, i o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Iz Skupštine nisu odgovorili na upit RSE šta su preduzeli u cilju ispunjavanja preporuka koje se odnose na birački spisak.
U Crnoj Gori biračko pravo ima čak 85 odsto stanovništva, dok je taj procenat u EU 70 odsto.
Tako je na posljednjim izborima 2023. bilo 53.000 birača više nego punoljetnih građana na popisu iz iste godine.
Pravo glasa ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina.
<h2>"Onemogućiti zloupotrebu države"</h2>
- Možda mi imamo najuredniji birački spisak od ove tri tržave - ističe Vehid Šehić, koji je bio član Centralne izborne komisije BiH.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za tu državu eksplicitno se ne pominje birački spisak kao u slučaju Srbije i Crne Gore.
Pominje se samo u kontekstu spornih zakona entiteta Republika Srpska koje je poništio Ustavni sud BiH.
No te prepouke nisu implementirane.
- Zato što živimo u državama gdje ne postoji politička odgovornost i obaveza prema određenim institucijama iz EU, kojima mi tobože težimo da postanemo članice - kaže Šehić.
On podražava inicijative koje bi dovele do tačnih biračkih spiskova.
- Pristalica sam toga da dođemo do nekih pokazatelja koliko se to građana seli iz jedne države u drugu kad su izbori, a onda tražiti rješenja i onemogućiti zloupotrebu od strane i državnih institucija koje to omogućavaju &nbsp;poručuje Šahić.
Sve zemlje Zapadnog Balkana - izuzev Kosova - imaju status kandidata za članstvo u EU.
Crna Gora se trenutno smatra liderom u procesu integracija. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica.
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a zatvorila dva.
BiH je 2022. dobila status kandidata.

Inicijativa iz Crne Gore da Brisel stane na kraj "seobama birača" u regionu

Dječji hor Zvjezdice ove godine obilježava veliki jubilej – 40 godina postojanja. Četiri decenije pjesme, stvaralaštva i odrastanja generacija djece, ostavile su dubok trag u kulturnom životu Podgorice i cijele Crne Gore. Zato su gosti emisije Jutro s Majom Marko Klepić, osnivač, kompozitor i dirigent, Ana Klepić, dirigentica i kompozitorka, Ivona Klepić muzička pedagoškinja i Lidija Karadaglić, novinarka.
Crnogorska muzičarka Andrea Demirović koja je 2009. godine predstavljala našu zemlju na Pjesmi Evrovizije, jedna je od učesnica ovogodišnjeg Montesonga.
Gosti/panelisti su muzičari Bojan Delić i Ivan Ivanović i Mihailo Šaranović iz benda Bubnjivi&amp;psi koji će i prezentovati novu pjesmu i spot “Previše”.
Budite uz Televiziju E od devet sati!

Jutro s Majom: O velikom jubileju Dječjeg hora Zvjezdice, Montesongu...

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: durdevica-tara