Nadam se i pretpostavljam da bi za bilo kog građanina Crne Gore samo saznanje da u našoj maloj zemlji živi 38 supermena i da će ih biti još bila prelijepa vijest, preciznije vijest koja budi nadu i donosi radost. Dobro, možda ne supermena kakve pamtimo iz filmova, ali svakako 38 superljudi koji imaju svoje supermoći. Dok supermen kakvog mi pamtimo leti, naši superljudi ne rade ništa.&nbsp;
Takođe, za razliku od supermena koji potpuno volonterski spašava planetu zemlju, naši superljudi su za svoje supermoći - da ništa ne rade, baš dobro plaćeni. Naši superljudi imaju i posebno ime, zovu se akademici. Njihova supermoć - ne raditi ništa, prema riječima predsjednika Stankovića, leži u obavezi da pruže "naučno utemeljeno mišljenje kada ga zatraže najviši državni organi - Skupština, Vlada ili Predsjednik države", a kako najveći državni organi nisu spremni da se suoče sa njihovim autoritetom i iz tog razloga im se ne obraćaju za naučno mišljenje, što u nastavku svog govora tvrdi predsjednik, naši superljudi ne osjećaju obavezu ili bar ljudsku potrebu da se obrate povodom važnih društvenih pojava. Tačnije, ne osjećaju potrebu da bilo što rade izuzev na primjer organizacije izložbi i koncerata kojima "oblikuju društvo bez ulaženja u blato svakodnevnice". Tako su u 2025. godini organizovali četiti izložbe i šest koncerata.&nbsp;
Sa druge strane, mi koji živimo u blatu svakodnevnice i te kako imamo obaveze prema našim superljudima. Samo u 2026. godini naše obaveze prema njima iznose 3 miliona i 100 hiljada eura. Naše obaveze prema superljudima i njihovoj supermoći da ne rade ništa u interesu države Crne Gore su i ranije bile ogromne i mi smo ih redovno ispunjavali. Sagradili smo im zgradu vrijednu 10 miliona eura. Dalje, više od pola vijeka, kako sami kažu, redovno im plaćamo samo pripadanje organizaciji koja nema obavezu da bilo šta radi ukoliko im se ne obrate najviše državne institucije! Iz ovog kratkog opisa odnosa "superljudi-ljudi iz blata" možemo zaključiti da ne postoji i ne može postojati očiglednijeg primjera sistemske korupcije od primjera odnosa Država Crna Gora - Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.&nbsp;
Dakle, članovi CANU iskažu svoje godišnje potrebe Vladi Crne Gore, Vlada Crne Gore te potrebe za novcem članova CANU prikaže kroz prijedlog budžeta, Skupština Crne Gore glasovima delegata usvoji prijedlog budžeta. U budžetskoj godini za koju je dat novac članovima CANU, Vlada i Skupština ih ne pitaju ništa, ovi baš iz tog razloga i ne rade ništa, a građani iz blata svakodnevnice sve to plaćaju. I nažalost ne plaćaju malo. U budžetu CANU za 2026. godinu samo za mjesečne zarade 38 akademika-superljudi plaćamo milion i 700 hiljada eura, što iznosi 3.700 eura mjesečno po superčovjeku.&nbsp;
Superljudi osim ovih naravno imaju i svoja druga primanja - plate, penzije, prihode sa univerziteta i drugih budžetskih jedinica. Ono što je interesantno - izborili su se da nemaju obavezu prijavljivanja prihoda i imovine Agenciji za sprečavanje korupcije. Iako je u cijeloj ovoj priči novac moguće i najmanji problem, zahtijevam od predsjednika i sekretara CANU koji su se obratili javnosti,da daju dobar primjer ostalim članovima i javno objave svoje godišnje prihode. Za crnogorsko društvo mnogo veći problem, od novca koji dobijaju, ustvari je činjenica da za njih, kako sami kažu, događaji kao što su do sada neviđena tragedija u slučaju dva masovna ubistva na Cetinju, događanja 5. septembra 2021. godine takođe na Cetinju, smjena 200 direktora škola u Crnoj Gori, Temeljni ugovor kojim je oteta kulturna baština, ogromna imovina i ugrožen ustavni poredak države Crne Gore, pomjeranje planina snagom vjere, veličanje četničkog pokreta, revizija crnogorske istorije sa početka 20. vijeka, najave izmjena Ustava Crne Gore, ekonomsko podrivanje države, nisu teme koje "zadiru u dugoročnu sudbinu države, kulture i nauke" i samim tim nisu razlog za bilo kakvu reakciju.&nbsp;
Još gore od toga, naši superljudi priznaju da ne mogu postići konsenzus oko ovih pitanja, dakle priznaju da se čak ni između sebe, iza zatvorenih vrata, u tajnosti odaja koje smo im mi građani sagradili, ne mogu dogovoriti da li su po ovim pitanjima "ugroženi temelji naučne istine, istorijskih činjenica i kulturnog identiteta", kako sami kažu. Upravo ovakvo priznanje o nemogućnosti postizanja konsenzusa oko ovih pitanja naše superljude pretvara u supermanipulatore.&nbsp;
I da vas naučim nešto gospodo. U demokratskim zemljama akademici nemaju apanaže. Članstvo u akademiji je čast, ne pozicija koja se plaća. Vi koji ne radite ništa višestruko ste bolje plaćeni od, neću reći kardiohirurga, hajde da kažem premijera. Pokažite bar malo dostojanstva, odreknite se sinekura, uvedite projektno finansiranje, prenesite novac mladim istraživačima i naučnicima, prestanite sami sebe da plaćate po više osnova. I prijavite te prihode.
(Autor je kardiohirurg, direktor Centra za kardiohirurgiju i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti)

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Supermeni

Hrvatski dramatičar, romanopisac, pripovjedač, pisac za mlade i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Miro Gavran (1961) postao je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, saopšteno je iz DANU. - Najizvođeniji i je hrvatski dramski pisac. Njegova djela prevedena su na više od 40 jezika. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je preko 450 premijera širom svijeta, koje je pogledalo 4 miliona ljudi. Jedini je živi dramatičar u Evropi koji ima pozorišni festival njemu posvećen izvan zemlje rođenja- podsjećaju iz DANU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111700114_f990abd2cfca8ec1c56f7947a6268514fe602f3d60b9a91bc3a9755dbf7edd1e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111700114_f990abd2cfca8ec1c56f7947a6268514fe602f3d60b9a91bc3a9755dbf7edd1e" data-rendition-name="original" width="499" height="378" loading="lazy" alt="Miro Gavran"><figcaption>Predsjednik DANU, dr Aleksandar Mugoša sa novoizabranim članom MIrom Gavranom(Photo: DANU)</figcaption></figure>  DANU je, nakon Mira Gavrana, pokrenula i proceduru prijema u članstvo bosansko-hercegovačog likovnog umjetnika i grafičara Halila Tikveša (1935). - Halil Tikveš je dugogodišnji profesor Akademije umjetnosti u Novom Sadu i gostujući profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Na Novosadskom univerzitetu ima status profesora emeritusa od 2013. godine. Tokom karijere imao je više od 100 samostalnih izložbi širom svijeta, za svoj rad dobio tridesetak nagrada, njegova djela dio su stalne postavke Umjetničke galerije Bosne i hercegovine u Sarajevu. Živi i radi u Beogradu, Sarajevu i Blacama- navode iz DANU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111700110_304f276f03be574b944d93ffeeb97fd90465c114c660b2915b9bc0f9cdbf231e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025111700110_304f276f03be574b944d93ffeeb97fd90465c114c660b2915b9bc0f9cdbf231e" data-rendition-name="original" width="459" height="397" loading="lazy" alt="Miro Gavran"><figcaption>Halil Tikveš(Photo: Halil Tikveša)</figcaption></figure>  Povodom prijema novih članova Predsjednik DANU Aleksandar Mugoša obratio se članstvu akademije. - Nakon što je Skupština DANU prihvatila kandidaturu, istovremeno primivši ga za člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, gospodin Miro Gavran i ja našli smo se u Zagrebu. Dugo smo razgovarali o hrvatskoj i crnogorskoj istoriji, kulturi i nauci. Shvatio sam da Crna Gora ima snažnu podršku hrvatske intelektualne elite što me iskreno obradovalo, jer su nam ti ljudi jednostavno sve oprostili. Dakle, dok se mi, u svojoj zemlji, ponašamo nezrelo, drugi ljudi nam opraštaju ozbiljne greške, iskazuju nam ogromno poštovanje želeći da budu dio nas. Mi i dalje uporni u svojim greškama, oni i dalje u njihovom praštanju. Bilo bi dobro da naučimo nešto iz toga, da bez velikih riječi, mitomanije, laži i mimikrije dođemo u situaciju da možda neko nekome ponekad ponešto oprosti i u našoj zemlji. Možda, kažem...Bez obzira na sve, nama su potrebni ljudi poput Mira i Halila, njima moramo vjerovati i od njih možemo mnogo da naučimo- poručio je Mugoša.

Književnik Miro Gavran novi član DANU, u proceduri prijem umjetnika Halila Tikveša

Doktor Aleksandar Mugoša jednoglasno je izabran za predsjednika Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), dok će Skupštinom Akademije, u naredne četiri godine, predsjedavati književnik Sreten Vujović.
Kako je saopšteno iz DANU, u Podgorici je u subotu održana je godišnjaSkupština na kojoj se, nakon javno objavljenog konkursa, odlučivalo o prijemu novih članova, izboru redovnih članova iz reda vanrednih i izboru organa Akademije.
Novi redovni članovi DANU su akademski vajar Zlatko Glamoček, književnik i dramatičar Miro Gavran, doktor tehničkih nauka Dušan Petranović i doktor političkih nauka Srđa Martinović, a za vanrednog člana izabran je istoričar Vukota Vuković.
Iz reda vanrednih u redovne članove DANU izabrani su politikolog i publicista Nik Gašaj, književnik i publicista Borislav Cimeša, politikolog i publicista Nenad Stevović, kompozitor i autor filmova Miodrag Bošković, advokat Nikola Belada i doktor drušvenih i humanističkih nauka Goran Sekulović.
U naredne četiri godine Nadzorni odbor činiće akademici Borislav Cimeša, Ljubomir Mudreša i Ismet Hadžić, dok su za dva člana Predsjedništva izabrani profesor doktor Rade Ratković i profesor doktor Branislav Radonjić.&nbsp;
- Skupštinom DANU, u naredne četiri godine, predsjedavaće Sreten Vujović, književnik i prevodilac. Za predsjednika DANU jednoglasno je izabran dr Aleksandar Mugoša, direktor Centra za kardiohirurgiju, ljekar i humanista - navodi se u saopštenju.

Aleksandar Mugoša jednoglasno izabran za predsjednika DANU

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti čestitala je crnogorskom narodu koji, kako navode, poštuje zemlju u kojoj živi, Dan državnosti 13. jul, dok dijelu naroda koji ne poštuje svoju zemlju žele "ubuduće srećan rad i/ili boravak u druge zemlje u koje oni to žele, samo da ostave Crnu Goru da nastavi demokratski, samostalni, slobodarski, antifašistički život koji joj je istorija dodijelila".&nbsp;
- "Oni" su došli do crvene linije preko koje se više nema kuđ. Da ne bi došlo do teških posljedica, sada je trenutak da se popovi povuku u zonu svog zakonskog i crkvenog propisanog djelovanja. Ukoliko to dobrovoljno ne urade mora se naći način da se spriječi njihovo dalje klerofašističko djelovanje - smatraju u DANU.&nbsp;
Nakon toga bi, kako navode, sasvim je jasno, bila riješena prva stepenica za mir, koji bi po automatizmu zavladao u Crnoj Gori.&nbsp;
- Druga stepenica stabilizacije stanja u Crnoj Gori je zabrana četničkog fašističkog djelovanja. Četnički vojvoda u tome može doprinijeti svojom dobrovoljnom ostavkom, nakon svega što je zamutio. U suprotnom potrebno je četničkog vojvodu odmah smijeniti. To je vrlo jednostavno, ako svi koji sada javno slave 13. jul to rade iskreno. Valjda se i narod više alavertio kakva je glupost primijenjenih metoda popova i četnika, da je sama činjenica kako se ko nacionalno izražava dovoljna za sukob, što je klasićan Hitler-fašistički sindrom. Ovakvo stanje je sada ušlo u veliku zonu opasnosti i može dovesti do ozbiljne destabilizacije. Prekidom aktuelnih dejstava metodom hibridne okupacije od strane popova i četnička bi po automatizmu došlo do stabilizacije Crne Gore - ocijenili su u DANU.
Iako nema diplomatske i državne preference, DANU na osnovu svog, kako su rekli, prirodnog prava suštine svoje naučne djelatnosti, traži od Rusije da se javno i zvanično izjasni.&nbsp;
- Da li Rusija podržava Hitlerove nasljednike četnike pobijeđene u II svjetskom ratu, u kojem je Rusija podnijela najviše žrtava. Izjašnjenje ne bi trebalo zamagliti globalnim tokovima raspodjele moći u svijetu i miješati sa uništenjem “najmanjeg od naroda Velike Crne Gore”, od strane vjekovnog prijatelja naše države. Ovo je istorijski trenutak kada to više mora biti jasno - ističu u DANU.
NATO mole da se opredijeli da li ima osnova da se aktivira klauzula odbrane članice NATO zbog, kako su kazali, potpuno jasne, za sada samo djelimično oružane, agresije na Crnu Gori, kamuflirane finansijskim, bezbjednosnim i plaćenim simulacijama demokratije.&nbsp;
- Oružani dio agresije je djelimično počeo dovođenjem krimimalaca u organizaciji popova, još od vremena Amfilohija, korišćenjem vojnih helihoptera za nasilno postavljanje crkava, helihoptersko vojno ustoličenje stranih popova u naš manastir i otimanje naših crkava, manastira i groblja, sa krajnjim ciljem uništenja države. Malo li je - ističu u DANU.
Smatraju da su se na ovaj način koliko toliko odužili, predlažući "kao naučna ustanova tačnu dijagnozu i terapiju".&nbsp;
- Oni koji čine dijagnozu i rješenje će uraditi po svom nahođenju. Ali poslije svega što se desilo, i što je sada kristalno jasno, neko će biti moralno, politički i bezbjednosno odgovoran za slijed budućih događaja - zaključili su u DANU.

DANU: Sada je trenutak da se popovi povuku u zonu svog zakonskog i crkvenog propisanog djelovanja

Vlast u Crnoj Gori je, dominantno, skup profitera, osvjedočenih neiskusnih ljudi u politici, slabog ili nikakvog znanja i sposbnosti, ideoloski neutemeljih ili konvertita političkih, česta simbioza vazala i licemjera, a u njoj, očevidno, kolo vodi Andrija Mandić, a većina ostalih ga sluša i pozira - ocijenio je akademik i potredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić. - Uprkos nekim formalnim, mimikrijskim, disonancama, koje su samo smokvin list ili nista više. Jer, oni su tim i čine zajednički vlast, koja je poremetila međudržavne odnose sa većinom naših susjeda - rekao je Adžić. Dodaje da su "mnogi promoventi i protagonisti aktuelnog režima klasični primjer Kranjčevićevog 'Gospodskog Kastora'".&nbsp; - Govorim u metafori, političkog značenja, nadasve. Većina konstituenata vlasti u Crnoj Gori sluša Vučićev režim i u mnogo čemu zavisi od njega ili radi kako njemu konvenira i čak se politički plaši i od njegove siluete. Nije režim u Crnoj Gori imao skoposti, snage i volje da podrži studentske proteste u Srbiji, jer većina ili bolje reći ključni njihovi faktori su njegovi paževi ili idolopoklonici - ističe Adžić.&nbsp; Ovaj režim u Crnoj Gori se, prema njegovim riječima, oglušio o zahtevima, legalim i legitimnim, koje organizuje "Kamo śutra". - A da je, kao što nije, sreće i razuma bilo, ti zahtjevi bi bili već prihvaćeni i realizovani u primarnom značenju već do danas - zaključio je Adžić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250210130256_ffe6e684085613677ee4b88687619d55566559c52e3c3e78b50c05c91a6a37a9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250210130256_ffe6e684085613677ee4b88687619d55566559c52e3c3e78b50c05c91a6a37a9" data-rendition-name="original" width="953" height="1600" loading="lazy" alt='Pjesma Silvije Strahimira Kranjčevića "GOSPODSKOM KASTORU"'> <figcaption>Pjesma Silvije Strahimira Kranjčevića "GOSPODSKOM KASTORU"</figcaption> </figure>

Adžić: Vlast dominantno skup profitera, a u njoj kolo vodi Mandić

"Bauci pitanja “državnog udara” kruže nad Crnom Gorom. Proizvedeni su “specijalnom optužnicom” koju je svojevremeno saopštio (predsjednik Srbije) Aleksandar Vučić. Zašto Aleksandar Vučić više ne pominje “državni udar” u Crnoj Gori, a prvi ga je javno objavio - upitali su iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.&nbsp;
Pitaju i ko su izvršioci “državnog udara” 2016. godine, zašto Vučić nije kao glavni svjedok dio sudskog procesa za “državni udar”, zašto se u Crnoj Gori ponavljaju u kontinuitetu hibridni državni udari, te zašto je Crna Gora postala država državnih udara.
Poslije “državnog udara” u Crnoj Gori je, navode u saopštenju, otvoren sudski proces protiv izvršioca u pokušaju. Sudska presuda o državnom udaru je donešena, ali još nije jasno da li je konačna.
- No, posebno je interesantno to da je bilo još mnogo ”hibridnih državnih udara”. I taman kad se pomislilo da ih više neće biti, pojavila se promocija četnika Hitlerovih saradnika iz II sv rata, i to u biblioteci glavnog grada. Negiranje istorijskih činjenica vezanih za Hitlerov fašistički četnički pokret, kojeg personifikuje Blagoje Jovović, predstavlja zadnji bijedan uzaludan fašistički pokušaj hibridnog državnog udara, Nikako da shvate “oslobodioci” da Crna Gora nikada neće postati država Hitlerovih četnika - navode u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da je "jednu vrstu 'državnog udara' pokušao izvesti i crnogorski građanin Srbije i Crne Gore, porijeklom iz Krnje Jele, koji se nacionalno deklariše kao Srbin".
- To samo po sebi nije problem. Problem postaje angažovanje četnika na kontinuitetu hibridnih državnih udara. To deklarisanje samo po sebi nije nikakav problem. Samoporedjeljenje je osnovno ljudsko pravo, pa makar se rođeni Crnogorci upisivali kao Španci. No velji je problem angažovanje četnika na kontinuitetu hibridnih državnih udara. Intrigantna je umišljenost četnika da može da mijenja logo Skupštine kako mu na um padne. Ali, mnogo pogrešno se umislio da, kroz njegovo deklarisanje i položaj četničkog vojvode, može da osporava stvarni identitet Crne Gore i njene Skupštine - ističu u DANU.
Osvrnuli su se i na dvojno državljanstvo aktuelnog predsjednika Skupštine.
- Ovaj istovremeni građanin i Crne Gore i Srbije, je specifičan političko-državni fenomen, koji se usuđuje, da kao četnički vojvoda i predsjednik Skupštine, nameće Crnoj Gori, pomoću njegovog loga, četničko opredjeljnje. Radi se o tome da njegov logo simboliše okupaciju Crne Gore. Njegov logo je logo okupirane Crne Gore, koja je prekrštena u Zetsku Banovinu kraljevine Jugoslavije. Vojvoda i njegov logo simbolišu uništenje Crne Gore nakon srpske okupacije, poslije 1918. Godine. Zato je Mandićev logo ozbiljan oblik hibridnog državnog udara. Aktuelno osporavanje crnogorskog identiteta, države, nacije, istorije, kulture i crkve je savremeni kontinuitet državnih udara, poslije okupacije 1918. godine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sektoru specijalnih operacija hibridnih državnih udara na Crnu Goru pripada i, dodaju, "najavljivano rušenje mauzoleja na Lovćenu, kad bi četnicima to moglo bit’".
- Nažalost četnici, na čelu sa svojim vojvodom, uspjeli su privremeno ostvariti tešku specijalnu operaciju hibridnog državnog udara putem krađe crnogorskih manastira, groblja i crkava. Od tuđega tuga bije, pa će se kad tad viđećeti što je čije. Pošto se nijesu osjećali dovoljno djelotvornim, “oslobodioci” su, prema nekim najavama, prišli zlouporebi popisa. Po nekim analtičairma u Crnoj Gori ima 51,27 odsto Crnogorca, a svedeni su njihovim manipulativnim popisom na manje od 45 odsto. To se slično desilo i sa jezikom. Nekada će se svakako razjasniti dilema da li su tačne tvrdnje vještaka analitičara Boljevića po pitanju popisa. Jer ako je to tačno, onda je izveden još jedan oblik specijalne operacije ozbiljnog hibridnog državnog udara - saopštili su iz DANU.&nbsp;
Specijalnom operacijom hibridnog državnog udara sprovode “oslobodioci” uništitenje ekonomije države, navodi se dalje u saopštenju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
- U toku je uništenje privrednih sektora: turizma, poljoprivrede, Željezare Nikšić, Luke Bar, Rudnika Uglja Pljevlja, Elektroprivrede, Agrokombinata, Aerodroma, Aviokompanije, Regionalnog Vodovoda, korišćenja čvrstih minealnih sirovina, nafte i gasa, hidroenergije. Savremena serija specijalnih operacija hibridnih državnih udara počela je najavom Aleksandra Vučića "da su u Srbiji pripremane nelegalne aktivnosti za Crnu Goru”. Ova izjava je originalno svjedočanstvo o pokušaju “držvnog udara”. Zato treba da bude dostupna javnosti i sada i za vazda. Obavezno bi bilo da njegova izjava bude dio sudskog procesa o “državnom udaru”. Zato što je Vučićeva izjava esencija ovog događaja - kazali su iz DANU.
Važnost Vučićevih podataka za “državni udar” se, kako su ocijenili, vidi iz njegove originalne izjave: “Bezbjednosni organi Srbije došli su do nepobitnih i materijalnih dokaza da su na teritoriji Srbije pripremane različite ilegalne aktivnosti za teritoriju Crne Gore. Ustanovljena je povećana aktivnost obaveštajnih službi i sa istoka i sa zapada. Određena lica su pratila putanju kretanja predsjednika Vlade Crne Gore iz dana u dan, iz minuta u minut, i obaveštavala druga lica o tome. Neka su lica privedena u Beogradu i nalaze se pod našom kontrolom. Oni su radili sa ljudima zbog kojih se može reći da postoji element inostranosti. Među dokazima u vezi sa planiranim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjen novac u iznosu od 125 hiljada eura. Srbija će, bez obzira na cijenu koju ću lično platiti i vjerovatno drugi časni ljudi iz službe bezbjednosti, procesuirati one koji misle da je dozvoljeno da dajete operativne podatke kriminalističke policije službenicima stranih ambasada".&nbsp;
- Ostalo je nepoznao da li je, kad i ko procesuiran po Vučićevoj optužnici. Sasvim je jasno da je za suđenje od presudne važnosti trebalo biti svjedočenje Aleksandra Vučića, koji nedvosmisleno potvrđuje da se pokušaj državng udara zaista dogodio. Iako nije decidno saopstio ko ga je izvršio, Zato se očekuje u budućnosti od nadležnih organa da utvrde ko su izvršioci. Ali je ova javna i zvanična izjava Aleksandra Vučića velja opomena nadležnim organima o riziku kojem su izloženi pri donošenju odluka - navode iz DANU.&nbsp;
Optuženi građani Rusije, Srbije i Crne Gore u slučaju “državni udar” su tretirani sudskim postupcima.
- Viši sud u Podgorici je oslobodio krivice optužene , navodeći da nje bilo dokaza za pokušaj teroroizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Sudski proces protiv “državnog udara” obuhvatio je i 2 poslanika Skupštine Crne Gore, koji su javno reagovali tim povodom. U vezi njihovog reagovanja i sudskog procesa advokat Veselin Radulovć je izjavio:”Urgencija vrhovnom državnom tužiocu je bez osnova i može predstavljati samo pokušaj političkog uticaja na tužilaštvo. Takođe, nije primjerena, jer dolazi od predstavnika zakonodavne vlasti i aktuelne parlamentarne većine. Urgencija je pravno neutemeljena i potpuno besmislena.”. Šta sve ovo znači, vjerovatno će pravnici, Tuzilaštvo i Sud da protumači - rekli su iu DANU.
Ali izgleda da, kako kažu, proces još nije zvršen do kraja, dok se tužilaštvo ne izjasni.
- Proces specijalnih operacija državnih udara traje još od okupacije Duklje i Kraljevine Crne Gore, evo sve do danas. Ipak, se uočava pad intenziteta državnih udara u Crnoj Gori, koji su u završnici spali na neku promociju Hitlrovih četnika u biblioteci. To pokazuje da su gotovo sve aktuelne hibridne metode iscrpljenje. Pad intenziteta hibridnih državnih udara, koji su na izdisaju, pokazuju da je Crna Gora na početku puta oporavka - zaključuju iz DANU.&nbsp;

DANU: Jednu vrstu državnog udara pokušao je izvesti i crnogorski građanin Srbije i Crne Gore, porijeklom iz Krnje Jele

U večerašnjem izdanju emisije "Građanski ugao", čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvorena tema koncepta takozvanog „srpskog sveta“ – ideje koja se u dijelu srpske javnosti često predstavlja kao briga za građane srpske nacionalnosti u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali koja u praksi nerijetko nosi snažne političke i bezbjednosne implikacije.
U fokusu razgovora biće način na koji se ovaj koncept definiše, kako se sprovodi u praksi i kakve posljedice proizvodi u regionu i susjednim državama.
Na pitanja autorke i voditeljke Zvezdane Kovač odgovaraće: Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Srđa Pavlović, istoričar iz Crne Gore, i Toma Marković, publicista iz Beograda.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras u terminima od 18 i 22 sata, na Televiziji E.

"Građanski ugao" večeras o konceptu „srpskog sveta“ i njegovim političkim i bezbjednosnim posljedicama

Premijer Grenlanda izjavio je da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da nastoji da preuzme to arktičko ostrvo koje je već vjekovima danska teritorija.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebalo bi da se održe kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nilsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
- Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi - rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po.
Ali je takođe rekao: „Moramo sprovesti više nadzora i sigurnosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša“.
Evropa mora da se drži zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su uspjeli da se ujedine kako bi se suprotstavili Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Vašingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je takođe pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
- Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jeste da se drže zajedno - dodala je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivači NATO-a, posljednjih se nedjelja činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija. Od 2005. Moskva je ponovo otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na ostrvima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterisala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za podsticanje histerije.

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Tag: dukljanska-akademija-nauka-i-umjetnosti