Državne institucije i službenici moraju suštinski razumjeti i dosljedno primjenjivati rodnu ravnopravnost kako bi osigurali efikasnije i pravednije politike koje odgovaraju potrebama svih građana i građanki, jer dok to pitanje ostaje samo deklarativno, stvarna promjena izostaje.
To je poručeno na konferenciji “Korak ka jednakosti: Dijalog za rodnu ravnopravnost”, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Programska direktorica, CeMI, Teodora Gilić, kazala je da iako se rodna ravnopravnost formalno sve češće pominje kao vrijednost, u praksi i dalje ostaje marginalizovana ili nedovoljno shvaćena.
- Prema podacima MONSTAT-a, indeks rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori za 2023. godinu iznosi 59,3 što nas stavlja znatno ispod prosjeka Evropske unije od 68,6. Ovaj indeks je više od statistike - on ukazuje na suštinske razlike u učešću žena i muškaraca u društvenom, političkom i ekonomskom životu - istakla je Gilić.
Ukazala je da je najveći disbalans prisutan u domenu moći, odnosno učešća žena u procesima odlučivanja.
- To ne znači samo broj članova i članica u odborima ili upravnim tijelima - već koliko su žene zaista uključene u kreiranje politika i donošenje odluka koje oblikuju svakodnevni život građana i građanki. Dodatno, razlike postoje i kada je riječ o pristupu ekonomskim resursima, znanju i vremenu. U oblasti zdravlja, ta razlika je najmanja, ali i dalje prisutna - navela je Gilić.
Prema njenim riječima, iako je Crna Gora usvojila Zakon o rodnoj ravnopravnosti, strateške dokumente i akcione planove, jasno je da formalni okvir nije dovoljan.
- Suštinska promjena dolazi tek kada institucije koje sprovode te politike razviju unutrašnje kapacitete da ih razumiju, primjenjuju i nadograđuju. Bez toga, ostajemo u sferi deklarativnog - istakla je Gilić.
Ukazala je da je projekat „Korak ka jednakosti: Proaktivne mjere za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori” upravo iz tih razloga fokusiran na izgradnju institucionalnih kapaciteta ne kroz opšte preporuke, već kroz vrlo konkretne, praktične aktivnosti.
- Razvili smo priručnik o aspektima rodne ravnopravnosti za državne službenike i službenice, organizovali tri obuke, u centralnoj, sjevernoj i južnoj regiji Crne Gore. Upravo na ovim treninzima smo posebnu pažnju posvetili razjašnjavanju osnovnih pojmova iz oblasti rodne ravnopravnosti, uključujući rodne uloge i stereotipe, značaj vođenja rodno razvrstane statistike, te koncept orodnjavanja javnih politika kroz praktične primjere - kazala je Gilić.
Navela je da su zajedno sa MASTER organizacijom sproveli kampanju na društvenim mrežama usmjerenu na shvatanje i promovisanje značaja rodne ravnopravnosti u javnom sektoru.
- Obuke su okupile više desetina predstavnika/ca državnih institucija. Kroz rad sa predavačicom i kroz praktične primjere, učesnici/ce su imali priliku da preispitaju vlastita razumijevanja rodnih uloga, analiziraju aktuelne politike i identifikuju izazove koje vide u sopstvenim institucijama. Upravo kroz te direktne kontakte potvrđeno je ono što već znamo - da sistem obuka u ovoj oblasti nije utemeljen na dugoročnoj strukturi. Znanje često zavisi od interesovanja pojedinca, a ne od obavezne institucionalne prakse - kazala je Gilić.
Smatra da kadrovske promjene dodatno otežavaju očuvanje znanja, jer ne postoji dosljedna evidencija o tome ko je prošao obuku, niti mehanizam prenosa iskustava.
- Informativna kampanja koju smo paralelno sproveli otvorila je ovu temu i za širu javnost, stavljajući naglasak na rodnu ravnopravnost ne kao na „žensku temu", već kao sastavni dio profesionalne i odgovorne javne uprave. Upravo takav pristup bio je ključan za promjenu narativa, ali i za smanjenje otpora koji se često javlja zbog postojećih predrasuda i stereotipa - istakla je Gilić.
Predstavnik Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, Matija Maksimović, kazao je da rodna ravnopravnost nije samo zakonska obaveza ili formalni zahtjev međunarodnih konvencija koje je država ratifikovala, već, kako je naveo, temeljni princip pravde, jednakosti i društvene kohezije.
Istakao je da Crna Gora i njene institucije imaju odgovornost ne samo da poštuju ljudska prava, već i da aktivno rade na njihovoj punoj realizaciji.
- Duboko sam uvjeren da su sistemske promjene moguće isključivo uz veliku posvećenost, ali i unutrašnje promjene u okviru samih institucija. Bez promjena nema napretka - jasan je Maksimović.
Ukazao je na važnost da svi zaposleni u državnim službama razumiju značaj rodne ravnopravnosti i da je primjenjuju kao sastavni dio profesionalne prakse i ličnih uvjerenja.
- Zbog toga su edukacija i jačanje kapaciteta zaposlenih u državnim institucijama od izuzetne važnosti - naveo je Maksimović.
Upozorio je da se ovom pitanju ne smije pristupati isključivo kao tehničkoj obavezi.
- Uvođenje rodne perspektive mora postati standardna, trajna praksa i sastavni dio procesa odlučivanja i sprovođenja politika. To ne treba biti dodatna birokratska obaveza, već način da institucije efikasnije i osjetljivije odgovore na potrebe svih građana i građanki - poručio je Maksimović.
Predstavljajući Priručnik o aspektima rodne ravnopravnosti za državne službenike/ce i namještenike/ce ekspertkinja za rodnu ravnopravnost Slavica Striković, kazala je da se prilikom analize stanja u Crnoj Gori trudila da obuhvati teme koje su zaista potrebne onima koji rade u ovoj oblasti kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.
- Međutim, ono što me zabrinjava jeste lični utisak, koji je ujedno i moje iskustvo: u Crnoj Gori se ova tema ne doživljava ozbiljno ni na lokalnom, ni na državnom nivou. Iako mnogo ljudi radi u ovoj oblasti, najčešće se to posmatra kao „još nešto u opisu posla“, bez stvarne odgovornosti i razumijevanja. Zato i jeste položaj žena ovakav kakav jeste - navela je Striković.
Prema njenim riječima, nijedna vlast, ni bivša ni aktuelna, ovu temu nije postavila kao političko pitanje.
- To je jasno i iz činjenice da se iz godine u godinu smanjuju sredstva za ovu oblast. U isto vrijeme, imamo snažne desne narative u društvu, a pojedini čak pokušavaju relativizovati pojave poput selektivnog abortusa. A popis nam jasno pokazuje podatke, ko želi da vidi, vidjeće - rekla je Striković.
Ukazala je da je ovaj priručnik važan da se ponude konkretni alati i objašnjenja: šta znači pol, šta znači rod, šta je rodni identitet, koji su to stereotipi, šta je rodno zasnovano nasilje, šta je rodno osjetljiv jezik, kakvi su mehanizmi za sprovođenje rodne ravnopravnosti, koji su nacionalni i međunarodni okviri.
- Sve to sadrži upravo ovaj priručnik. Iako je pisan prvenstveno za državnu upravu, praktično sve što piše u njemu može se primijeniti i na lokalnom nivou. Tokom edukacija koje smo radili, ljudi su nam govorili da im je ovo korisno i da im je trebalo - rekla je Striković.
Smatra da imamo mlade muškarce i žene koji razmišljaju na pravi način, ali nemaju sistema koji će im dati prostor da se iskažu.
- Zato im barem ostavljamo ovakav alat. Indikatori su jasni — sredstva opadaju, evaluacije politika nema, rodna statistika nije dostupna. Zakon propisuje obaveze, ali one se ne poštuju. Zato je ovaj priručnik važan. A da li će se koristiti, to je pitanje ozbiljnosti sistema - kazala je Striković.
U okviru panela „Rodna ravnopravnost u praksi: iskustva, izazovi i rješenja“ predsjednica Savjeta za rodnu ravnopravnost, Opština Bijelo Polje Almasa Rizvanović, istakla je da je ova opština među prvim lokalnim samoupravama u Crnoj Gori koja je uspostavila sve ključne mehanizme za unapređenje rodne ravnopravnosti.
- Još 2011. godine imali smo lokalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost, a već 2012. osnovali smo Kancelariju za rodnu ravnopravnost. Među prvima smo potpisali Memorandum sa OEBS-om o unapređenju rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou, a 2014. godine donijeli smo Odluku o rodnoj ravnopravnosti. Tada je osnovan i Savjet za rodnu ravnopravnost. Danas imamo sve mehanizme koji nam pomažu da radimo na unapređenju položaja i žena i muškaraca u našem društvu - kazala je Rizvanović.
Ona je naglasila da je rodna ravnopravnost temelj ljudskih prava i da podrazumijeva punu uključenost svih građana i građanki u društveni život.
- Moja uloga u Kancelariji je direktno vezana za sprovođenje lokalnih akcionih planova. Trenutno je završen treći lokalni akcioni plan (2024), a u toku su pripreme za novi. Pratimo realizaciju Nacionalne Strategije za rodnu ravnopravnost i usklađujemo naše lokalne aktivnosti sa njom. Važno nam je da kroz saradnju sa svim opštinskim strukturama povežemo žene koje su uključene u različite programe podrške - istakla je Rizvanović.
Ukazala je na značaj rada sa ženama na selu, njihovog informisanja i uključivanja u lokalne procese.
- Imamo odličnu saradnju sa Službom za mjesne zajednice. Planiramo da, kako je u Bijelom Polju sada formirano gotovo 40 mjesnih zajednica, podstaknemo veće uključivanje žena u njihove savjete. To su prve organizovane grupe na terenu, i ako tu ne damo svoj doprinos, teško možemo očekivati promjene. Pozvaćemo sve građanke da učestvuju, i apelujem – nemojte čekati da vas neko predloži, predložite same sebe ili predložite prijateljicu, komšinicu, koleginicu - poručila je Rizvanović.
Pojasnila je da u savjetima mjesnih zajednica mogu učestvovati sve žene – domaćice, poljoprivrednice, visokoobrazovane, navodeći da je iskustvo svake od njih dragocjeno.
Izvršna direktorica Mreže za evropske politike – MASTER, Andrea Popović, istakla je da je sedam godina provela u državnoj upravi, ali da joj nikada nije ponuđena edukacija iz oblasti rodne ravnopravnosti.
- Vjerujem da je sada situacija malo drugačija i unapređenija, ali gledala sam podatak – 75 od 100 državnih službenika nikada nije pohađalo ovakve vrste obuka. Samo troje od 100 prođe neku obuku tokom godine. Možete zamisliti kako je njima pitanje rodne ravnopravnosti bukvalno na margini - upozorila je Popović.
Ukazala je i na uticaj tradicionalnih normi koje i dalje snažno oblikuju društvo u Crnoj Gori.
- Danas, dok sam se spremala za ovaj panel, šminkala se i birala šta da obučem, pomislila sam: šta bi rekli muškarcu da dođe izgužvan? Vjerovatno ništa. A za ženu bi rekli: "Vidi kako je izašla iz kuće". Takvi standardi se teško mijenjaju, osim ako se ne uvede predmet o rodnoj ravnopravnosti već u osnovno obrazovanje, kroz građansko obrazovanje - navela je Popović.
Naglasila je da žene čine većinu stanovništva, ali su i dalje marginalizovane u politici i odlučivanju.
- Nemamo nijednu predsjednicu opštine, nijednu predsjednicu političke partije. U parlamentu nas je oko 20 odsto, u Vladi četiri ministarke naspram oko 20 ministara. Žene nisu potrebne u politici samo da bi se ispunila kvota. Ne, one treba da budu liderke. Da rukovode ključnim institucijama. Sigurna sam da bi proces evropskih integracija išao mnogo brže da je bilo više žena uključenih - smatra Popović.
Kazala je da tim MASTER organizacije čini 80 odsto žena.
- Najveća razlika je što mi u civilnom sektoru zaista radimo ono što volimo. Niko mi nije delegirao da se bavim rodnom ravnopravnošću, ja to želim. Ja bih taj posao radila do kraja života, i bez jednog eura. A to se ne dešava u državnoj upravi - kazala je Popović.
Striković je tokom panela ocijenila da u institucionalnim pristupima ovom pitanju i dalje nedostaje suštinske posvećenosti.
- Prva misao koja mi pada na pamet jeste da ne vidim mnogo primjera gdje institucije zaista pokušavaju da ozbiljno rade na postizanju rodne ravnopravnosti. Mislim da je to ključni problem kada govorimo o ovoj temi - rekla je Striković.
Ukazala je na greške koje se prave, kako na lokalnom tako i na državnom nivou, navodeći da one najčešće proizilaze iz površnosti u pristupu.
Striković je, kao primjer, navela jedan konkretan slučaj.
- Nedavno je, potpuno netransparentno, objavljen poziv iz jedne opštine za sprovođenje rodne analize. To je najbolji pokazatelj da pristup nije ozbiljan, niti uključuje širu stručnu i građansku javnost - rekla je Striković.
Smatra da su za istinske pomake potrebne iskrene namjere, strateški pristupi i transparentan rad svih nivoa vlasti.
Konferencija je organizovana u okviru projekta “Korak ka jednakosti: Proaktivne mjere za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori”, koji CeMI realizuje u saradnji sa NVO Mrežom za evropske politike (MASTER) uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Državne institucije i službenici suštinski da razumiju i dosljedno da primjenjuju rodnu ravnopravnost

Isplaćene naknade za ugovore o djelu u avgustu 2024. godine iznose 1,67 miliona eura i za 25 odsto su veće nego u istom mjesecu prethodne godine kada su bile oko 1,3 miliona - pokazuju podaci Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Najveće troškove ugovora o djelu u prvom mjesecu izborne kampanje su imale Uprava za državnu imovinu sa skoro 370 hiljada eura i Uprava za nekretnine sa preko 220 hiljada, odnosno ukupno skoro 600 hiljada eura. - Te dvije uprave su u avgustu 2023. godine bile spojene u jednu instituciju i za ugovore o djelu tada su utrošile oko 230 hiljada eura - navode u MANS-u. Prema tim podacima, za prvih osam mjeseci ove godine za ugovore o djelu je utrošeno oko 15 miliona eura, dok je u istom periodu prethodne godine za te namjene izdvojeno oko 9,7 miliona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca" data-rendition-name="original" width="1023" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu 2024."></figure>  Iz podataka MANS-a proizilazi da je u perodu od osam mjeseci najviše utrošila Uprava za statistiku – oko 4,5 miliona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b" data-rendition-name="original" width="991" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu"></figure>  Za njom slijede Uprava za državnu imovinu sa skoro 1,4 miliona, Ministarstvo vanjskih poslova sa skoro 1,2 miliona, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija sa skoro milion eura i Uprava za nekretnine sa preko 800 hiljada eura isplaćenih za ugovore o djelu u prvih osam mjeseci 2024. godine.

Naknade za ugovore o djelu u avgustu iznose 1.67 miliona eura - za 25 odsto više nego prošle godine

Ministri ekologije, održivog i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić i finansija Novica Vuković, saopštili su da je postignut konačan dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj o formiranju upravljača jednim od najvrednijih resursa u zemlji – Parkom prirode Ulcinjska solana.
“Nakon intenzivnog i složenog procesa i višemjesečnih razgovora sa predstavnicima Opštine Ulcinj, postignut je dogovor o osnivanju zajedničkog privrednog društva pod nazivom Ulcinjska Solana”, navodi se u zajedničkom saopštenju dva Ministarstva.
Tim činom postavljaju se, kako se dodaje, temelji za dugoročno upravljanje jednim od najvrjednijih ekosistema u Crnoj Gori i pravi se ključan iskorak ka zatvaranju Poglavlja 27, posebno u oblasti zaštite prirode. Time se Crna Gora dodatno približava članstvu u Evropskoj uniji, ispunjavajući standarde najzahtjevnijeg pregovaračkog poglavlja.
Ministri su naglasili da je Ulcinjska solana područje od izuzetne ekološke važnosti, međunarodno priznato kao močvara od globalnog značaja, park prirode i dio Ramsar liste najvažnijih svjetskih močvarnih područja.
“Kao jedna od deset najvećih i najmlađih solana na Mediteranu, ona je nezamjenjivo stanište za brojne vrste ptica, uključujući mnoge globalno ugrožene. Naše opredjeljenje da Solanu zaštitimo, obnovimo i razvijamo u skladu sa najvišim ekološkim standardima predstavlja i zakonsku obavezu i moralnu dužnost prema budućim generacijama”, poručio je Ćulafić.
Vuković je naveo da formiranjem tog javno privrednog društvo obezbijediće stabilno upravljanje, planski razvoj i održivu valorizaciju prostora.
“Definisali smo osnivačke udjele, udio Vlade iznosi 60 odsto, dok je udio Opštine Ulcinj 40 odsto. Ukupan osnivački kapital iznosi četiri miliona EUR i biće sukcesivno uplaćivan tokom narednih pet godina”, rekao je Vuković.
Oni su kazali da tim dogovorom šalju jasnu poruku, a to je da Crna Gora bira put održivog razvoja i očuvanja prirode kao temelja evropskog identiteta.
“Zahvaljujemo svim institucijama, ekspertima i partnerima koji su doprinijeli ovom procesu, posebno Delegaciji EU u Crnoj Gori, Opštini Ulcinj, kao i brojnim organizacijama i pojedincima koji su godinama ukazivali na značaj zaštite Solane. Zajedničkim radom postižemo rezultate od nacionalnog i međunarodnog značaja”, zaključili su ministri.

Vlada i Opština Ulcinj gazdovaće Solanom

Institut za javno zdravlje Crne Gore podsjeća roditelje da je HPV vakcinacija za djecu oba pola uzrasta od 9 do 14 godina i dalje jedan od prioriteta u okviru Programa imunizacije. U ovom uzrastu vakcina je najdjelotvornija i pruža najbolju zaštitu. “Poseban apel upućujemo roditeljima djece rođenoj 2010. godine, koja su tokom sistematskih pregleda u IX razredu osnovne škole prošlog proljeća propustila vakcinaciju. Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa domovima zdravlja na nivou cijele Crne Gore, u cilju omogućavanja dodatnog pristupa vakcinaciji, će do kraja godine organizovati i posebne termine tokom vikenda”, navodi se u saopštenju. HPV vakcina je, isitču, bezbjedna, jednostavna i efikasna mjera zaštite od HPV infekcije – virusa koji može izazvati više vrsta karcinoma i genitalne bradavice. U Crnoj Gori se, kako navode, primjenjuje devetovalentna HPV vakcina (Gardasil9®), a troškove vakcinacije u potpunosti pokriva državni zdravstveni sistem, bez dodatnog plaćanja za osiguranike. “Vakcinacija protiv HPV-a je najdjelotvorniji način da se spriječe bolesti koje se razvijaju godinama, često bez simptoma. Rana zaštita donosi najveću korist, ali i kasnija vakcinacija ima značajan efekat, naročito kod osoba koje se nijesu mogle vakcinisati ranije”, navode iz IJZCG. Sve dodatne informacije o HPV vakcinaciji dostupne su na zvaničnom sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore <a href="https://www.ijzcg.me/me/hpv">www.ijzcg.me/hpv</a>, putem Instagram profila @ijz.cg, Facebook stranice Institut za javno zdravlje Crne Gore, kao i putem telefona 067/086-815 ili e-mail adrese imunizacije@ijzcg.me.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213111240_b6a402d0c083ab3e762336311efc3989f765b751cc7ad63186ded5279ac9e366.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213111240_b6a402d0c083ab3e762336311efc3989f765b751cc7ad63186ded5279ac9e366" data-rendition-name="original" width="675" height="846" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>

Dodatni termini za HPV vakcinaciju do kraja godine

Zapadnoevropske zemlje tajno kupuju ruske energente, istovremeno licemjerno kritikujući Mađarsku koja ih kupuje otvoreno, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
- Zapadnoevropske zemlje su licemjerne i rade isto, samo žele to da sakriju. Zamislite, izvoz prirodnog tečnog gasa iz Rusije u Evropsku uniju oborio je istorijski rekord u prvoj polovini ove godine. Mađarska ne kupuje nijedan kubni metar ruskog prirodnog tečnog gasa, nula. To znači da ga kupuju zapadni Evropljani - rekao je Sijarto u intervjuu za RT.
Prema njegovim riječima, zemlje Zapadne Evrope takođe su povećale uvoz ruskih energenata preko trećih zemalja.
Sijarto je više puta izjavljivao da Zapadna Evropa ponosno tvrdi da je odustala od ruske nafte, ali zapravo nastavlja da je kupuje preko trećih zemalja.
Prema njegovim riječima, to dokazuje da antiruske sankcije EU "odlično funkcionišu".&nbsp;
Ministar je takođe isticao da Rusija ne može biti isključena iz međunarodne trgovine i da oni koji to tvrde zapravo skriveno trguju sa njom više nego što bi se moglo i pomisliti.
Moskva je više puta govorila da će se izboriti sa sankcionim pritiskom koji Zapad godinama pojačava, ističući da Zapadu nedostaje hrabrosti da prizna neuspjeh restrikcija, prenosi b92.
Slične ocjene o ograničenoj efikasnosti antiruskih mjera sve češće se čuju i u samim zapadnim zemljama.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin ranije je izjavio da je politika obuzdavanja i slabljenja Rusije dugoročna strategija Zapada i da su sankcije nanijele ozbiljan udarac cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji.&nbsp;
Prema njegovim riječima, glavni cilj Zapada je pogoršanje života miliona ljudi.

Sijarto: Tajno kupuju rusku naftu, a nas kritikuju

U okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS 2025, Umjetnička škola za muziku i balet „Vasa Pavić“ prirediće koncert u nedjelju, 14. decembra, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Riječ je o tradicionalnom kulturnom programu koji okuplja najznačajnije ustanove i umjetnike Glavnog grada, a na koncertu će se predstaviti učenici osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja Umjetničke škole „Vasa Pavić“.
Publici će se predstaviti Hor PJ Tološi (IV–VI razred), pod dirigentskom palicom Ljiljane Raičević, uz klavirsku saradnju Ane Pavićević, kao i brojni solisti na violini, klaviru, flauti, gitari, harmonici, saksofonu i violončelu, koje su pripremali renomirani profesori ove ustanove.
Poseban dio programa čini i nastup Orkestra harmonika, kojim će dirigovati Irena Merdović.
Program koncerta obuhvata djela različitih stilskih epoha i muzičkih izraza, a publika će imati priliku da čuje kompozicije Johanesa Bramsa, Frederika Šopena, Jana Sibeliusa, Gabrijela Forea, Filipa Glasa, Darijusa Milhoa, kao i savremenih autora.
Ulaz je slobodan.

Učenici muzičke škole nastupaju u KIC-u „Budo Tomović“

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;