<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> aktivan je na društvenim mrežama, ali izostaje sa ključnih institucionalnih događaja, poput premijerskog sata, poručila je finansijska analitičarka i kolumnistkinja Antene M, <b>Ana Nives Radović</b>, gostujući u emisiji "Na kraju dana<i>"</i> na Televiziji E.</p>
<p>- Jedino što se dešava zapravo se dešava u virtuelnoj stvarnosti – na društvenim mrežama. Premijer ne prisustvuje tamo gdje treba, kao što je premijerski sat, jer se već nekoliko puta nije pojavio. S druge strane, vrlo je prisutan u diskusijama u kojima želi da šalje poruke, kao da je raspisan tender za bulevar na Veljem brdu - rekla je Radović.</p>
<p>Navodnu svađu premijera Spajića i potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja zbog koncesije za Aerodrome Crne Gore opisuje kao potrebu za teatralnošću i predstavu lažne neposrednosti.</p>
<p>- Premijer se uključuje tamo gdje ne bi trebalo – kao što je današnja sjednica tenderske komisije, na koju se javio video-linkom prije početka, iako nije njen član, nema ulogu u odlučivanju niti bi smio da utiče, ako već postoji nadležno tijelo za to - dodala je ona.&nbsp;</p>
<p>Podsjetila je i da je takvom ponašanju prethodila zabrinutost izražena iz IFC-a, dijela Svjetske banke, koji je ukazao na probleme u postupku.</p>
<p>- Oni koji bi trebalo da vode računa o cijelom procesu su naši međunarodni partneri. Oni će na kraju ostaviti trag i dati ocjenu svega što se tiče ugleda Crne Gore kao investicione destinacije. Tu smo, nažalost, izgubili poene koje smo ovim procesom mogli da dobijemo - istakla je Radović.</p>
<p>Vlada ima ciljeve kojima teži, kaže Radović, ali svi koji ukazuju na probleme i kritikuju brojke doživljavaju se kao kočničari napretka.</p>
<p>- Ne vidimo tu viziju jer ona ne postoji. To je samo paravan za destabilizaciju Crne Gore i slabljenje njenih institucija. Pokušava se oteti svaka vrsta kontrole, a jedino što se zaista dešava jeste virtuelna aktivnost premijera - dodaje ona.&nbsp;</p>
<p>Na kraju, konstatuje da danas brojimo neispunjena obećanja.&nbsp;</p>
<p>- Svako od njih zasluživalo je pažnju zbog značaja koji je moglo da ima - zaključila je Radović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F5xO4Uorqxpw%3Fsi%3DP7OHJgGVTlnj2zqL&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ana Nives Radović: Premijer prisutan na mrežama, odsutan tamo gdje treba

<p>Grupa belgijskih stručnjaka i psihijatara uputila je otvoreno pismo flamanskoj i saveznoj vladi pozivajući na jasniju i strožu politiku upotrebe pametnih telefona među djecom i adolescentima. Takođe se zalažu za zabranu korišćenja društvenih mreža do 16. godine, javlja agencija Belga.</p>
<p>Prema navodima 17 stručnjaka, društvene mreže i digitalne tehnologije imaju značajan uticaj na mentalno i fizičko zdravlje djece i adolescenata. To uključuje sve veće stope depresije, anksioznih poremećaja, gojaznosti, poteškoća u učenju i problema sa snom.</p>
<p>Stručnjaci tvrde da je zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina neophodna jer su mladi tek nakon tog uzrasta bolje opremljeni da samostalno regulišu svoje ponašanje i kritički se odnose prema digitalnom svijetu, prenosi agencija.</p>
<p>Minimalna starosna granica za pristup većini platformi trenutno je 13 godina, ali se to lako zaobilazi, što omogućava i veoma maloj djeci da pristupe ovim mrežama.</p>
<p>Pokretači inicijative Kids Unplugged, građanskog pokreta koji ima za cilj da ujedini roditelje i ohrabri ih da djeci ne daju pametne telefone prije 14. godine, navode da mnogi roditelji prijavljuju da zavisnički karakter društvenih mreža i igrica izaziva česte sukobe u kući.</p>
<p>Takođe smatraju da nemaju slobodu da djelotvorno obavljaju roditeljsku ulogu u ovom pitanju, jer su pametni telefoni, igre i društvene mreže postali toliko rasprostranjeni da ih je gotovo nemoguće ograničiti ili zabraniti.</p>
<p>U pismu, stručnjaci pozivaju na hitno revidiranje zvaničnih smjernica o digitalnim medijima, korišćenju pametnih telefona i vremenu ispred ekrana za djecu i adolescente, uzimajući u obzir nova naučna saznanja. Takođe apeluju na strožu evropsku regulativu nad tehnološkim kompanijama, uključujući ograničenja tzv. zavisničkih algoritama i veću odgovornost.</p>
<p>Trenutno, ni flamanski ni saveznički koalicioni sporazumi ne sadrže dovoljno detalja o tome kako vlade planiraju da se pozabave korišćenjem pametnih telefona i društvenih mreža među mladima. Politike se uglavnom fokusiraju na medijsku pismenost kroz radionice ili televizijske programe u školama.</p>
<p>Međutim, autori pisma smatraju da ovakav pristup nije dovoljan s obzirom na moć i uticaj tehnoloških kompanija.</p>

1250x600

1084x550

Belgijski stručnjaci pozivaju na zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina

<p>Donji dom Parlamenta Pakistana je danas izglasao sporan zakon koji državi daje sveobuhvatnu kontrolu društvenih mreža i predviđa slanje u zatvor korisnika tih mreža koji "šire dezinformacije".</p>
<p>Sindikati novinara i urednika medija su kritikovali novi „Zakon o sprečavanju elektronskog kriminala“ za koji kažu da je posljedica nastojanja Vlade da još više suzbije slobodu opozicionog govora.</p>
<p>Po novom zakonu će se formirati „Uprava za zaštitu društvenih medija i regulativu“, ovlašćena da na društvenim medijima smjesta blokira sadržaj koji bude smatrala „nezakonitim i uvredljivim“, kao što su kritikovanje sudija, Oružanih snaga, Parlamenta, lokalnih vlasti.</p>
<p>Pojedincima i organizacijama koje objavljuju takav sadržaj može biti i blokiran pristup društvenim mrežama.</p>
<p>Po novom zakonu društvene mreže moraju da se registruju kod tog novog „organa za zaštitu i regulisanje društvenih medija“, a one koji se ne pridržavaju biće zabranjene.</p>
<p>Zakon proglašava „širenje dezinformacija“ za krivično dkelo, uz kaznu od tri godine zatvora i novčanu od dva miliona rupija (6,870 eura).</p>
<p>Pakistanski mediji su posljednjih godina pod sve većom cenzurom, a društvena mreža Iks (X) je zabranjena godinu jer je tamo opozicija dobila veliku podršku.</p>

U Pakistanu kontrola nad društvenim mrežama, za prekršioce zatvor

<p>Televizija E širi tim ljudi koji učestvuju u stvaranju bogatog programa.</p> <p>Pozivamo sve zainteresovane za rad na otvorenim pozicijama: novinari, snimatelji, društvene mreže, producenti da do srijede, 5. februara, pošalju svoje biografije na redakcija@etv.me, ili se prijave pozivom na broj 067/990-134.</p> <p>Razgovor sa kandidatima biće obavljen 5. februara u Televiziji E u Bandićima BB, Danilovgrad.&nbsp;</p> <p>Budite dio profesionalnog, pozitivnog tima!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123110148_19d824e53fda014071b586356e937eecc8eefe38c4964e5fa779e6b6556dace9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123110148_19d824e53fda014071b586356e937eecc8eefe38c4964e5fa779e6b6556dace9" data-rendition-name="original" width="1080" height="1920" loading="lazy" alt="Dan otvorenih vrata"> </figure>

Dan otvorenih vrata u Televiziji E: Postanite dio naše porodice

<p>„Određeni broj zaposlenih ponaša se suprotno Etičkom kodeksu RTCG“ okačeno je u RTCG u susret Danu novinara čime je generalni direktor, reklo bi se, prigodno nagovijestio postupke protiv takvih.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49" data-rendition-name="original" width="2000" height="1126" loading="lazy" alt="Etički kodeks RTCG"> </figure>  <p>Ništa o većoj plati, varijabilnim izazovima, beneficijama, otključanim vratima svuda za poslenike javne riječi... Nema čak ni šifre za nuždu na šestom spratu.</p> <p>Običan radnik je odsad svuda nezaštićen.</p> <h2>Sve nam je gore</h2> <p>Vojnik, policajac, pop i pripadnik RTCG sada su jednako samostalni.&nbsp;</p> <p>Posljednji, fakat, ne nosi uniformu (evo biznis ideje za menadžment) ali ne smije slobodno pričati na mrežama! Sve može biti tabu. Ubuduće da se samocenzurišemo, prećutkujemo loše. Sklopimo oči za eventualna nova nepočinstva višestruko nezakonitog ili nekoga mu bliskog.</p> <p>Do sad smo o greškama rukovodstva alarmirali kod drugih ili na mrežama jer doma nijesmo mogli. Nije bilo gotovo ni slova na Radiju, TV ili Portalu - iako je svaki kritički tekst uredno proslijeđen prvenstveno redakcijama Javnog servisa.</p> <p>Sad već čuveni optuženik pokušava proširiti kontrolu na kompletan pojam javnosti. Proglasiće službenom tajnom ili narušavanjem ugleda sve što „ne legne“. Norma za suze i smijeh: što javno napišemo smatra se djelom RTCG. Ako ispričamo vic moramo etičare nasmijati. Inače aneks! Ne preciziraju može li masno. Dokle su dometi.</p> <p>U ljubavnim izjavama moramo paziti na radnje, izraze i subjekte. Ne daj bože da podržimo Kamo śutra, rizik je. Čini mi se nijesu dragi ni Bobiju ni Mačku.&nbsp;</p> <p>Smijemo li makar lajkovati objave? Pomen male naše plate biće vjerovatno oprošten, ali osudi naredbodavčeve - stop.&nbsp;</p> <p>Sve je odsad njihovo, naše misli, naši sni. Očekujem da se formira Redakcija za društvene mreže koja bi čitala postove radnika i dostavljala sumnjive tvitove.</p> <p>Ima i druga strana medalje. Ako sam već dio RTCG. Priznajem da su nelegalni! I u to ime očekujem da generalni i utuženi dio Savjeta makar ponude ostavku. Kao časni i odgovorni. Jer su na sudu zbog sumnjivih nekih radnji. Dokazaće oni, je li, svoju nevinost - pa dotad neka im ta ponuda obraz osvjetla.</p> <p>Bruka i sramota nije (kažem li da jeste fasovaću). Zasad im sve klizi u firmi. Iako se ročišta nižu, i krivične prijave, uglavnom gube ali - opstaju. Istražio bih. Ali … tajna?</p> <h2>Ne dirati političare i javne službenike</h2> <p>Građanina običnog visotina ne pominje. Nego da treba „političare, vladu, službenike, javne funkcionere“ paziti od uvrede. Stoga ne smijem napisati što mi pade na'm. Nije pežorativno, ali što znaš. Opasno je. Tako tamo piše.</p> <p>Umjesto novinari da kreiraju vijesti, nalaze skriveno, otkrivaju tajne, sada etički strecamo. Što javnim nastupima moguće ne čuvamo programske interese RTCG, čitaj volju establišmenta. Sada je ta volja promovisana kao takav interes. Ne pominjati ih ili hvaliti samo?</p> <p>Poštovanje poslovnih interesa me posebno zainteresovalo, koji su?&nbsp;</p> <p>Učestvovao bih, pospješio, borio se za veću platu, znam mnogo, ne samo ja. Ali došao je specifičan menadžment! Puno planira, tiho troši, ponešto oglašava, konspirativno dijeli, čak i putuju na američke izvore. Dok im sposobno pleme snom mrtvijem spava.</p> <p>Makar da su obavijestili urednike što ćute po kancelarijama kako im bi s Trampom! Saznasmo sa društvenih mreža o putešestviju. I zato nema više. Takvog saznavanja. Suzbijeno! Za prigodan komentar moraš im biti baš friend. Kad bude što važno biće nam rečeno preko novina. Kao o OTT platformi.</p> <p>Nema informisanja u okviru kolektiva, i kakve koristi imamo od toga. Ispade na kraju da je bilo mimo propisa i neke posebne potrebe. Molim da me ne kaznite jer sam pročitao. Da smo „prijatelji“ u reakcijama na slike sa posljednjeg skijanja bih dao pomen. Pomenuo kako se evo peta godina iščuđavamo dokle će radovi na fasadi i mušeme po podu.</p> <p>Bilo bi to ponašanje mimo direktive da se „ne smije ugroziti društveni ugled RTCG“. Što ne važi za aktuelni Drljevićev serijal o Vranešu. S teškim istorijskim falsifikovanjem. Protiv kojeg su listom pripadnici Muslimana i Bošnjaka. Ko će u kući pokrenuti postupak protiv generalnog kad srozava ugled firme nije jasno. Kao evo nedavno o novinarstvu. Toliko se loše na javnom skupu pravio znalcem, da su ga sagovornice pitale što je on došao o tome da priča?</p> <p>Smijemo li se javno nasmiješiti makar kad se priča o nečuvenom i neprimjerenom vođenju Montevizije. Ili o sudanijama i čudnim (ne)ostavkama umjetničkog kora? Možemo li lavirati na temu da predsjednik Savjeta dobar duh? Tako ga je častio privržen režiser u jutarnjem. Posmatram potom. Nit leluja nit je duhovit. Jedino je, dokazano, uredan. Pridjev je OK. Dobro ga prozivaju.</p> <h2>Etička bodljikava žica</h2> <p>„Ni preśednik države se ovako od javne kritike nije ogradio sa tri reda bodljikave žice“ piše mi jedan kolega povodom objave. Da se radi o klasičnom uvođenju cenzure, gašenju prava na javnu kritiku, a pošto etički kodeks on, tvrdi, prvi krši „kad će Raonić da se samodisciplinski samoizbičuje i samoprocesuira“. Druga koleginica je u dilemi „Je li ovo zastrašivanje, misli li na mene, jer sam preaktivna na mrežama?“. Treća se pribojava „Sprema nekome kaznu, a ja mislim da je ….. …….“. Rekoh: ne vjerujem jer je ta novinarka javno bliska sa predsjednikom Savjeta!</p> <p>Četvrti kolega je proširio kritiku i ka Savjetu RTCG podsjećajući da nije ispunio sudski nalog u roku od 15 dana pa umjesto toga najavljuju novi progon zaposlenih. Potom temeljito razložio. „RTCG mora poslovati transparentno i ne smije imati poslovnu tajnu. To je izmislio Raonić“. Ko određuje u ime RTCG što je poslovna tajna? Tačka 8 uskraćuje pravo na kritički stav, to je ugrožavanje ljudskih prava dodaje on, a član 13 je „čista diskriminacija“ jer probrani mogu reklamirati za druge medije i uzimati novac.</p> <p>„Na osnovu čega generalni selektuje zna samo on. Čista korupcija uticajem“. I na kraju „kompletan Etički kodeks je problematičan jer ga je donio nezakoniti direktor i kao takav ne može imati pravnu snagu“.&nbsp;</p> <p>Srećan svim kolegama Dan novinara. Posebno u RTCG.</p>

Strah od društvenih mreža: Kako Raonić za Dan novinara disciplinuje zapošljene u RTCG

<p>Najbolji dio društvenih mreza je socijalizacija, bliskost i povezivanje, dok najgorih ima mnogo, među kojima prednjači ogromna anksioznost kod ljudi - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, menadžerka sektora društvenih mreža <b>Katarina Vukotić</b>.</p>
<p>Najbolja stvar koju su donijele društvene mreže je socijalizacija, kaže Vukotić, povezanost i bliskost među ljudima, dodaje ona, kao i pristup velikoj bazi, kako kaže, edukativnog sadržaja.</p>
<p>- Nekada čak i nijesmo svjesni da je to nama edukativni sadržaj, on nama negdje uđe pa mi imamo razne informacije kojima &nbsp;nikada do sada ne bi imali pristup, jer tim ljudima ne bi imali pristup - rekla je Vukotić.&nbsp;</p>
<p>Kontra efekat je ogromna anksioznost, kaže Vukotić, koja se javlja kod nekih konzumenata društvenih mreža, dodaje ona, fear of &nbsp;missing out, strah od propuštanja događaja, ističe ona, kao i strah od propuštanja.</p>
<p>- Mnogo je štetnih i problematičnih tema, koje djeluju prvenstveno na mlade ljude u formativnim godinama, najgore - ističe ona.</p>
<p>Komentarišući zabranu društvene mreže TikTok u Americi, sagovornica emisije Srećan dan smatra da to nije kraj te mreže.</p>
<p>- Veliki broj ljudi radi, proizvodi sadržaj na TikToku, ta mreža je jako značajna platforma, i pokazala se kao jako značajna platforma, možda i najviše, u toku baš tih predsjedničkih izbora u Americi. Što se tiče marketinškog aspekta on je bio beskrajno značajan. Što se tiče Donalda Trampa, i situacije kako je on to predstavio, sad mislim da se samo nalazi rješenje na koji način će se možda cenzurisati nešto, da li će i ta zabrana cenzure uticati na sve, mislim da definitivno hoće. Sada ćemo imati potpuno nefiltrirane informacije koje nam prve izlaze, a realno je da većina ljudi nije toliko medijski pismena da isfiltrira šta je istina, šta nije. Govorili smo ranije, u vremenu vještačke inteligencije tek ta lažna vijest koja na Tik Toku djeluje kao realnost, može da bude baš problematična - naglasila je Vukotić.</p>
<p>Kreacija privatne i poslovne komunikacije je razdvojena i drugačija, objašnjava Vukotić, te iako je njen posao vezan za društvene mreže, naučila je, kako kaže, da razdvoji poslovno i privatno.</p>
<p>- Kada dolazi do ideje, i do kreacije, definitivno to nijesu stvari koje bih privatno, sama pratila svakodnevno, iako većinu bih. Dosta često volim da napravim tu granicu, tako što će taj moj sadržaj koji ja konzumiram biti neka vrsta edukativnog sadržaja. Volim da vidim nešto novo, i eto imamo priliku da nam je nešto novo na dohvat ruke konstantno - zaključila je Vukotić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhrH4VwrfMv4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukotić: Društvene mreže mogu imati problematičan uticaj na mlade ljude u formativnim godinama

<p>Društvene mreže bruje o potezu američkog milijardera <b>Ilona Maska</b>, koji je tokom svog govora na inauguraciji <b>Donalda Trampa</b> prisutne pozdravio gestom koja podsjeća na nacistički pozdrav iz Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Mask je tokom svog obraćanja pružio ruku u sličnom položaju koji podsjeća na zabranjeni nacistički pozdrav. Naime, udario se desnom rukom u prsa, a potom je dignuo u vazduh.</p>
<p>Vlasnik SpaceX-a se nije oglašavao o ovom potezu koji su među prvima izraelski mediji okrakterisali nacističkim.</p>
<p>Masku nije išlo u prilog što je govor bio u programu uživo, pa je snimak postao viralan na društvenim mrežama.</p>
<p>- Je li Mask upravo uputio nacistički pozdrav - upitala je jedna osoba koja je video podijelila na platformi X.&nbsp;</p>
<p>"Izgleda tako", "Da. Kakav zao čovjek", komentarisali su neki, dok su drugi stali u Maskovu odbranu i istakli da je taj potez vezan uz njegovu izjavu: "Moje srce je uz vas."&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FderJamesJackson%2Fstatus%2F1881436166144262376%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1881436166144262376%7Ctwgr%5E6c6b4bc895d3fcff11cc9726da89b55a86a2da12%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Burne reakcije na društvenim mrežama: Da li je Ilon Mask salutirao nacistički pozdrav?

<p>Zločin koji se dogodio 1. januara na Cetinju ponovo je pokrenuo talas senzacionalističkog i tabloidnog izvještavanja velikog broja medija iz Srbije. O tom nemilom događaju većina medija u Crnoj Gori izvijestila je pravovremeno i objektivno, prenoseći zvanična saopštenja nadležnih institucija i vodeći računa da u teškim trenucima dodatno ne uznemire građane.</p> <p>To je Pobjedi kazao <b>Marko Banović</b>, analitičar Digitalnog forenzičkog centra, analizirajući govor mržnje koji je doživio ekspanziju u pojedinim regionalnim medijima. Govor mržnje i dezinformacije su još veći obim imali na društvenim mrežama, koje polako postaju jedno od glavnih sredstava „informisanja“ građana.</p> <p>Zbog takvog narativa, a koji su pojedini građani već prijavili, Više državno tužilaštvo je saopštilo da prati učestale objave i komentare koji mogu sadržati elemente govora mržnje, a odnose se na ubistva na Cetinju 1. januara 2025. godine.</p> <p>- U situacijama u kojima se ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kog konkretnog slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - naveli su iz tog tužilaštva.</p> <p>Više državno tužilaštvo u Podgorici, takođe, daje naloge osnovnim državnim tužilaštvima, kao i policiji da preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti, kako bi se utvrdilo da li u objavama određenih lica postoje elementi prekršaja.</p> <p>- Sva lica za koja se utvrdi da su u svojim objavama i komentarima koristila govor mržnje biće adekvatno procesuirana – poručili su iz VDT-a.</p> <p>Ni 12 dana nakon tragedije i prijava govora mržnje, institucije ne reaguju, već navode da „prate“ situaciju.</p> <p>Banović podsjeća da je i sada, kao i u prethodnim slučajevima, izostala brza reakcija državnih organa, te da je time ohrabreno višednevno sijanje mržnje na društvenim mrežama u jednom veoma delikatnom društvenom momentu.</p> <h2>Manipulacija emocijama</h2> <p>Kao i medijski eksperti koji su za Pobjedu prije dva dana govorili o govoru mržnje, Banović je takođe uočio da su domaći mediji i ovoga puta, kao i nakon zločina koji se dogodio u Medovini na Cetinju prije dvije godine, zadržali etički pristup i profesionalnost.</p> <p>- Ipak, taj događaj je još jednom pokazao odsustvo elementarne empatije i objektivnosti pojedinih srpskih medija. Senzacionalizacija i rijalitizacija zločina koji se desio na Cetinju i ljudskih tragedija svakodnevno su prisutni u medijima u Srbiji, kršeći etički kodeks i standarde novinarske profesije. Srpski tabolidi su se kao i tokomprethodnih tragedija služili neprovjerenim informacijama, senzacionalizmom i manipulacijom emocijama – kazao je Banović.</p> <p>&nbsp;Tokom analiziranja izvještavanja u medijima, primijetio je da su naslovi često bili bombastični, tendenciozni i nepovezani sa stvarnim činjenicama. Uočen je izostanak provjere činjenica i empatije.</p> <p>- Mitovi i predanja se uzimaju kao činjenice, fokus je na senzacionalizmu, ekskluzivi i mistifikaciji umjesto na odgovornom izvještavanju – kazao je on.</p> <p>Pojedini mediji iz Srbije se, kako je ocijenio, fokusiraju na najmorbidnije detalje zločina, analiziraju sahrane žrtava i uspostavljaju medicinske dijagnoze ne samo ubici, već svim građanima Cetinja.</p> <p>- Uz to, srpski tabloidi daju i političku i vjersku dimenziju zločinu šireći govor mržnje prema stanovnicima Cetinja. Važno je istaći da su crnogorska prijestonica i njeni građani u više navrata bili meta govora mržnje koji su širili mediji iz Srbije – naglasio je Banović.</p> <h2>Mitsko i mistično racionalizovanje</h2> <p>A da je vjersko i mitsko poslužilo za racionalizaciju stravičnog zločina, može se dokazati tekstovima objavljenim u tabloidima Republika (Srpski telegraf), Novosti i Kurir koji su koristili ime i djelo Petra II Petrovića Njegoša kako bi tragediju na Cetinju smjestili u širi narativ o „prokletstvima“ i „sudbinskim tokovima“.</p> <p>- Njegoševe riječi i djela izvlače se iz istorijskog konteksta i koriste za senzacionalističku interpretaciju događaja. Članci aludiraju na Njegoševu „kletvu“ koja navodno „sustiže Cetinje“, pominje se da Njegoševa, navodno, posljednja želja – kapela na Lovćenu, nije ispunjena, stvarajući osećaj da je tragedija na Cetinju dio nekakvog mističnog ,,prokletstva“. Takođe se sugeriše da je tragedija simbolički povezana sa istorijskim sukobima i temama koje Njegoš obrađuje u svojim djelima – kaže Banović.</p> <p>Kao primjer navodi Srpski telegraf, odnosno njegov portal Republika, koji je objavio čak tri članka sa gotovo istim motivima, naslovima i sadržajem što ukazuje na plansko forsiranje senzacionalističkog okvira.</p> <p>- Takvim izvještavanjem se dehumanizuju žrtve i marginalizuju uzroci tragedije. Narativi dodatno povređuju zajednicu koja je pogođena tragedijom – upozorio je analitičar DFC-a.</p> <h2>Čeka se stav SAMU, Šešelj ponovo ,,zvijezda“ televizije</h2> <p>I televizije u Srbiji su u okviru redovnih ili posebnih emisija komentarisale tregediju na Cetinju. Zbog pojedinih priloga koje su emitovali, Savjet Agencije za medijske usluge će ove sedmice zasijedati, kako bi na osnovu analize praćenja programa donio odluku da li će postupiti isto kao i prije dvije godine nakon Medovine – zatamnjivanje određenih programa na pola godine zbog uvredljivog izvještavanja i govora mržnje.</p> <p>Banović je kazao da su urednici pojedinih medija, voditelji programa i razni drugi sagovornici radili rekonstrukciju događaja i plasirali informacije koje su se odnosile na detalje počinjenih ubistava, kao i pojedinosti o ubici i žrtvama, njihovim odnosima, zdravstvenom i imovnom stanju, te da je ubica imao navodno još ljudi na „listi za odstrijel“.</p> <p>Prateći emisije pojedinih televizija u Srbiji, DFC je uočio da su sagovornici razloge za tragediju tražili u klimi u kojoj Cetinje živi, navodeći da su građani prilično podijeljeni među sobom. Bilo je i mišljenja da su Cetinjani bijesni zbog političke propagande koju vrše pojedini činioci i mediji u Crnoj Gori, zato što Cetinjani osjećaju povezanost sa Srbijom i Beogradom. Banović uočava da bez ikakvih dokaza i provjerenih informacija gosti u emisijama obrazlažu karakteristike i psihološki profil ubice, dok lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj govori da svi ubijeni pripadnici satanističke crnogorske crkve i da se vodi sukob oko kuće koja im služi kao crkva.</p> <h2>Dehumanizacija na društvenim mrežama</h2> <p>Analizirajući objave nakon tragedije koja se dogodila prvog dana nove godine na Cetinju, DFC je zaključio da su društvene mreže jedan od glavnih kanala za širenje govora mržnje, dezinformacija i malignih narativa. Banović kaže da su pojedinci, Fejsbuk grupe sa velikim brojem pratilaca i trol profili širili dezinformacije i govor mržnje sa ciljem dehumanizacije Cetinja.</p> <p>- Sinergetski efekat hibridne kampanje regionalnih medija i društvenih mreža rezultirao je velikim brojem objava koje su tragični događaj pripisivali odsustvu vjere kod Cetinjana i mentalitetskoj sklonosti stanovnika Cetinja za izvršavanje ovakvih zločina – ističe Banović.</p> <p>Takođe, kako je zapaženo, profili i Fejsbuk stranice postali su instrumenti za širenje nacionalne mržnje i etiketiranje građana na osnovu nacionalne pripadnosti i teritorijalnog porijekla.</p> <p>Navodi primjer Fejsbuk stranice „Splačinijada 2022“ koja je objavila post u kojem se navodi da su takvi zločini proizvod kolektivnog mentaliteta grada Cetinja, te da „osim samih Cetaša koji su dozvolili da budu dovedeni u ovu poziciju svojim skromnim mentalnim sposobnostima (kako vam se sviđa ovaj eufemizam za bukvalno retarde s po mozga?), najveću krivicu snose oni koji ih aktivno radikalizuju i napujdavaju jer njihov biznis model zavisi od toga.“ Ovaj post na Fejsbuku imao je preko 50 dijeljenja i 150 komentara koji su uglavnom pozitivni.</p> <p>Banović podsjeća da je klinički psiholog Radoje Cerović demantovao takve i slične tvrdnje i naveo da su lažne te da nikad nije detektovan specifičan problem sa psihozama i mentalnim poremećajima na Cetinju.</p> <p>Pored stranica, i pojedinci koji su javne ličnosti su imali pojašnjenja uzroka zločina koja dovode do još dublje polarizacije društva po svim uzusima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1" data-rendition-name="original" width="935" height="892" loading="lazy" alt="izvještavanje"> </figure>  <p>Kao primjer, Banović je naveo postove Milutina Mićovića, brata mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, koji je na svom Fejsbuk profilu objavio priču u kojoj jedan autor navodi „O, nesrećni grade pun zlobe i mržnje, nek ti gospod sudi u pepelu, plamu sinovima tvojim što dušmanu služe, navodeći dalje Šta reći? Rekao je pokojni Peđa Vukić. Svaka mu se obistinjava“.</p> <h2>Nacionalizam bez kontrole</h2> <p>Govor mržnje i širenje dezinformacija na društvenim mrežama imali su i nacionalistički kontekst.</p> <p>- Tragični događaj od 1. januara bio je okidač za antagonizaciju Crnogoraca i zloupotrebu tragedije za nacionalističke izlive mržnje. Komentari na portalu Berane onlajn, povodom tragičnog događaja na Cetinju, nijesu moderirani i sadržali su govor mržnje i nacionalne netrpeljivosti – kaže Banović navodeći primjere objava komentara.</p> <p>Korisnici su pisali da je Cetinje proklet grad, da ga je prokleo Sveti Petar Cetinjski, njegođ i kralj Nikola, da su stanovnici otpad od naroda, da su umrlice ispisane latinicom, da im se ništa dobro ne može desiti jer pljuju po bogu i sveštenstvu, te da se zamisle zašto im se ovo dešava.</p> <p>- Kao i tokom važnih društveno-političkih događaja, tragedija na Cetinju je otvorila prostor za širenje lažnih vijesti, etnonacionalističkih narativa i dezinformacija koje dodatno polarizuju crnogorsko društvo. Društvene mreže i portali su se nakog tragičnog događaja na Cetinju pretvorili u poligon za iskaljivanje govora mržnje i neprimjerenu nacionalističku retoriku – upozorio je Banović.</p> <p>Ponavlja da su značajnu ulogu u podgrijavanju atmosfere mržnje imali regionalni mediji čije su uređivačke stavove prenosili profili na društvenim mrežama i senzacionalističke naslove predstavljali kao apsolutnu istinu.</p> <p>- Bez pijeteta prema žrtvama masakra, etnonacionalistička agenda preko medija i društvenih mreža iskoristila je tragediju na Cetinju za plasiranje dezinformacionih narativa. Podtekst cjelokupne kampanje na društvenim mrežama ciljano je tom događaju dao dnevno politički i društveno-politički kontekst, prikazujući ga kao posljedicu političke i društvene dinamike na Cetinju – istakao je Banović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1" data-rendition-name="original" width="935" height="892" loading="lazy" alt="izvještavanje"> </figure>  <h2>Politizacija protesta</h2> <p>Nakon tragedije na Cetinju, u Podgorici su održani protesti kojima su okupljeni željeli da ukažu na dešavanja u Crnoj Gori, ističući da su sloboda govora, obrazovanje, socijalna pravda, jednakost i bezbjednost ugroženi. Prvo spontano okupljanje građana je održano u petak 3. januara, a u nedjelju 5. januara je neformalna grupa studenata ,,Kamo śutra“ organizovala novi protest na kome su iznešeni zahtjevi koji podrazumijevaju ostavke nadležnih za bezbjednost u državi, bolju kontrolu legalizacije oružja, povratak policajca u zajednici, ali i uvođenje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovnim i srednjim školama.</p> <p>Analizirajući informacije i reakcije na taj protest, na kome je, prema Arhivu javnih skupova, bilo oko 5.000 ljudi, Banović kaže da su u srpskim tabloidima i pojedinim medijima u Crnoj Gori objavljeni članci kojima se pokušavaju targetirati učesnici protesta, a sadrže narative koji su usmjereni na polarizaciju i instrumentalizaciju protesta u Crnoj Gori nakon tragedije.</p> <p>Objavljeni su tekstovi u kojima se sugeriše da je protest dio šire zavjere prema Srbima, da je cilj protjerivanje Srba iz vlasti u Crnoj Gori, a crnogorski portal Borba upoređuje situaciju sa događajima u Srbiji navodeći: „Kao formalni razlog okupljanja DPS-ovih pristaša, drugofamilijaških građanista i neformalnih studenata Milovog fakulteta iz Donje Gorice poslužila je prvojanuarska krvava tragedija sa Cetinja, baš kao što je ´pravdoljubivim´ studentima iz Srbije za proteste poslužila pogibija 15 osoba u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici“.</p> <p>Portal Alo, prema analizi DFC-a, implicira i da su protesti povezani sa hrvatskim političkim i medijskim krugovima. U jednom članku, koji se bavi time kako mediji iz Hrvatske izvještavaju o protestu, navodi se: „U kampanju protjerivanja Srba iz vlasti u Crnoj Gori uključili se ustaški mediji po podmuklom modelu koji su pokušali da primijene i u našoj zemlji“.</p> <p>- Korišćenje izraza poput ,,srbofobija“, ,,protjerivanje Srba“ i ,,ustaški mediji“ ima za cilj izazivanje emocija i produbljivanje podjela. Plasiranjem takvih narativa skreće se pažnja sa stvarnih motiva i zahtjeva protesta, stvara se osjećaj da su Srbi konstantno meta i podstiču se međunacionalne tenzije - pojašnjava Banović.</p> <p>Podsjetio je i da određene političke strukture pokušavaju da protest povežu sa organizovanim kriminalnim grupama.</p>

Nacionalizam i mitomanija dehumanizovali Cetinje

<p>Cetinjskoj policiji danas su prijavljene krajnje neprimjerene objave više osoba na društvenim mrežama koje su pune govora mržnje u odnosu na tragediju u kojoj je prije dva dana na Cetinju ubijeno 12 ljudi - od čega dvoje maloljetne djece, a četvoro teško ranjeno.</p>
<p>Podnosilac prijave je naveo da je sa profila „Luka Belojević“ objavljen sadržaj u kojem piše: „Koliko puta moram ponoviti ,nuklearna iznad Cetinja i završiš svu muku tog grada i kolektivno povećaš iq za dva poena jedno“; a sa profila pod imenom „Marko Vučurević“ komentar sadržine: „Kopilad talijanska se sama istrijebiše. Jbg loša krv samo se rokajte naletos vas bilo“.</p>
<p>On je prijavio i da je sa profila pod imenom „Igor Šćekić“ objavljen komentar u kojem piše: „Oči povadili kopiladi talijanska“ i „Zauze Srbija Crnu Goru bez ispaljenog metka“.</p>
<p>Podnosilac prijave je naglasio da su ove objave kod njega izazvale osjećaj uvrijeđenosti i ugroženosti. </p>

Policiji prijavljene uvrjedljive objave i govor mržnje u odnosu na tragediju na Cetinju

<p>Društveni mediji postali su ključni alati za oblikovanje mišljenja, stavova i ponašanja ljudi u savremenim društvima. Broj korisnika interneta “eksplodirao” je, a platforme poput Fejsbuka, X, Instagrama i TikToka sveprisutne su u našim životima.</p>
<p>Kritički osvrt na njihovu dominatnost u oblikovanju javnog mnjenja, pa tako i političkih stavova, sve je nužnije i u kontekstu demokratija – relevatnosti izvora, slobode izražavanja i pristupa informacijama, što ključno doprinosi donošenju odluka i učestvovanju građana u političkom životu.</p>
<p>Tradicionalni mediji &nbsp;– televizija i štampa – prešli su, u prethodne dvije decenije, put od “embedded journalisam” do “embedded media”.</p>
<p>Tokom rata u Iraku 2003. lansirano je “embedded” novinarstvo. Odnosilo se na ratne dopisnike koji su bili <i>pridruženi</i> vojnim jedinicama uključenim u oružane sukobe. Sada su televizija, štampa, sve više i portali “embedded media”. Odnosi se na tradicionalne medijske sadržaje koji su integrisani ili <i>pridruženi</i> u digitalne platforme ili proizvode.</p>
<p>Pogledajmo zato kako (društveni) mediji kroz manipulacije utiču na oblikovanje mišljenja i političke stavove – u svijetu i u Crnoj Gori – te da li su izazovi isti u Ohaju i u Šavniku?</p>
<h2><b>Filter bablom ćeš me, filer bablom ću te</b></h2>
<p>Sjećate se one brzalice iz djetinjstva – kamenčićem ćeš me, kamenčićem ću te.</p>
<p>Sada bi mogla da glasi &nbsp;– filter bablom ćeš me, filer bablom ću te.</p>
<p>Kako smo i rekli, više nije vijest da su društveni mediji dominantan izvor informacija za milione ljudi širom svijeta. Dok čekamo podatke za godinu koja je na izmaku, poslužimo se onima iz 2023 – više od 4,5 milijarde ljudi koristi društvene medije, što ih čini nesumnjivim liderom u distribuciji vijesti i informacija.</p>
<p>Jedna od najvažnijih moći društvenih medija je njihova sposobnost da direktno dopru do ljudi, i to često na “personalizovan” način. Algoritmi koji upravljaju ovim platformama prilagođavaju, naime, sadržaj na osnovu interesovanja korisnika, što često stvara takozvani “<i>filter bubble</i>” efekat. To znači da korisnici dobijaju informacije koje su u skladu sa njihovim stavovima, dok se informacije koje bi mogle biti suprotne njihovim uvjerenjima selektivno uklanjaju ili potiskuju. Na ovaj način, ljudi često nisu izloženi različitim perspektivama, što čini pogodnu sredinu za manilupisanje, političku polarizaciju i radikalizaciju mišljenja i društava u cjelini.</p>
<h2><b>Bauk komunizma</b></h2>
<p>Drugi ozbiljan aspekt su dezinformacije i propaganda, koji su postali ključni problem, a društveni mediji igraju dominantnu ulogu u njihovom širenju.</p>
<p>Lažne vijesti šire se i prelaze granice nacionalnih država, “svjetlosnom” brzinom, stvarajući globalne kampanje manipulisanja.</p>
<p>Manipulatori tako “inspirišu” jedni druge – imajući priliku da u realnom vremenu provjeravaju koja od tehnika i taktika “radi” bolje od drugih.</p>
<p>Evo primjera iz nedavne američke predsjedničke kampanje. Republikanski kandidati nebrojeno puta plasirali su teze, optužbe da je administracija Džozefa Bajdena i Kamale Haris pod uticajem “radikalnih ljevičarskih snaga” i da podržava komunističke ili socijalističke politike. Ove optužbe bazirale su se na određenim političkim potezima koje je preduzimala administracija demokratsktih kandidata – poput velikih paketa pomoći tokom pandemije COVID-19, proširenja socijalnih programa i podrške zakonu o klimatskim promjenama.</p>
<p>Tramp i njegovi saveznici koristili su društvene medije (posebno X i Fejsbuk) kako bi stvorili narativ da Bajden i Haris žele da “unište kapitalizam” i transformišu SAD u socijalističku državu, čime su podstakli strah među konzervativnim biračima, posebno među starijim generacijama, onima sa predrasudama prema socijalističkim idejama, ali i kod porodica koje su u Ameriku emigrirale, bježeći od komunističkih režima.</p>
<p>Ovaj narativ nije bio samo politički napad, već emocionalna manipulacija biračima koji su bili skloni da povjeruju kako bi “radikalna ljevica” mogla potpuno da promijeni njihov, tradicionalni, američki način života.</p>
<p>Bilbordi, reklame, pridruženi medijski sadržaji i virali na društvenim mrežama korišćeni su za isticanje poruke kako su predsjednik ili predsjednica iz redova Demokrata prijetnja slobodi i pravom (tradicionalnom) američkom načinu života.</p>
<p>Na ovom primjeru jasno vidimo nekoliko stvari.</p>
<p>Najprije, koliko je moćan alat manipulacija strahom– korišćenje termina poput “komunizam” i “socijalizam” ima duboke emocionalne konotacije u američkom društvu, zbog istorijskog straha od komunizma, naročito tokom Hladnog rata. Tramp i njegovi saveznici iskoristili su ove strahove da mobilizuju birače. Ovaj napad bio je posebno uspješan zbog načina na koji su društveni mediji korišćeni za širenje dezinformacija. Mnoge od izrečenih tvrdnji bile su bez osnova, ali su brzo postajale viralne. Memovi, viralni postovi i video klipovi sa dramatičnim porukama o “socijalizmu” u Americi postali su redovni na Fejsbuku i X, kao i drugim platformama. Lažna prijetnja od komunizma postajala je centralni narativ u političkom diskursu. To je dovelo je do dodatne polarizacija biračkog tijela.</p>
<p>Birači skloni konzervativnim stavovima dodatno su bili motivisani da izađu na izbore i glasaju protiv demokratske kandidatkinje, ali je i umanjilo podršku progresivnijih birača koji su bili skeptični prema nekim od ekonomskih politika Demokrata. Sve ovo, dakle, nije bila samo politička taktika Republikanaca, nego snažan primjer kako (društveni) mediji mogu biti iskorišćeni za širenje straha, polarizacije i dezinformisanje. &nbsp;</p>
<h2><b>I mi komunizam za trku imamo</b></h2>
<p>Priču je moguće “preslikati” na domaći teren. Tako dolazimo do narativa o „odbrani tekovina 30. avgusta“ i “zaštiti prave (tradicionalne) Crne Gore”.</p>
<p>Taj narativ postao je ključni politički alat, jedini zajednički imenitelj, tačka mobilizacije i<b> </b>osnova manipulacije aktuelne političke većine u Crnoj Gori.</p>
<p>Oslanja se na polarizaciju na kojoj je i izvojevan “30. avgust”.</p>
<p>Cilj je da se održi slika “dobrog” i “lošeg”, da se održi – ako već ne može da se pojača – polarizacija društva na strahu od povratka DPS-a na vlast i da se neprestano održava emocionalna reakcija kod birača na toj osnovi.</p>
<p>Podsjetimo se – narativ o “tekovinama 30. avgusta” potiče iz dana kada je na parlamentarnim izborima 2020. godine postignut ključni politički preokret u Crnoj Gori. Tada je opozicija, okupljena oko Srpske pravoslavne crkve, ostvarila izbornu pobjedu protiv DPS-a (Demokratske partije socijalista) i formirala novu vlast.&nbsp;</p>
<p>I sami (društveni) mediji bili su značajni za izborni ishod 30. avgusta. Tokom izborne kampanje bili su ključni alat za političke stranke tadašnje opozicije. Korišćenje društvenih medija za širenje političkih poruka i mobilizaciju birača bilo je izraženo, a pratile su ih dezinformacije i lažne vijesti. Takođe, društveni mediji su bili korišćeni za mobilizaciju i organizaciju protestnih akcija.</p>
<p>Vratimo se narativouo “tekovinama 30. avgusta”.</p>
<p>“30. avgust” označava datum kada je postignut ključni politički korak, a sam događaj ima duboko simboličko značenje. Ovaj datum se, dakle, vidi kao trenutak kada je došlo do promjene vlasti, smjene starog političkog establišmenta i početka nove političke ere u Crnoj Gori koja, ustvari, znači vraćanje “pravim, tradicionalnim” vrijednostima.</p>
<p>Za pristalice aktuelne vlasti, “tekovine 30. avgusta” označavaju pobjednički trenutak “u borbi protiv korupcije, autokratije, i stagnacije” koja je prema njihovim tvrdnjama obilježila prethodne decenije. Za mnoge, to je trenutak kada je na scenu stupio politički pokret koji se zalaže za proširenje sloboda, demokratizaciju i veću zastupljenost nacionalnih i vjerskih zajednica, što se posebno isticalo u kontekstu odnosa prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njenoj ulozi u Crnoj Gori.</p>
<p>Pogledajmo sada kako se manipuliše tim narativom.</p>
<p>Jedan od ključnih elemenata jeučvršćivanje duboke polarizovanosti društva. Podrazumijeva podjelu na “dobru” stranu, koju predstavljaju oni koji su dio pobjedničke koalicije, i “lošu” stranu”, koju predstavljaju politički protivnici, naročito oni iz DPS-a. Kroz ovu podjelu, stvorena je jasna emocionalna linija koja mobilizuju birače na one koji podržavaju „tekovine“ i one koji žele da“vrate montenegrinski režim”i “ugroze postignuća”.</p>
<p>Kroz ovaj narativ često se koristi strah kao alat političke manipulacije.</p>
<p>Stalni pozivi na „odbranu tekovina“ uključuju tvrdnje da bi povratak na vlast partija poput DPS-a značio “povratak autoritarnog režima, korupcije, netransparentnosti i lažnih, montenegrinskih, milogorskih vrijednosti”.</p>
<p>Tako politički lideri vladajućeg desnog političkog spektra često govore o tome da bi povratak DPS-a značio povratak u period kontrolisane medijske scene, gušenja političkog pluralizma i jačanja oligopolskih mreža. Time se pojačava strah kod birača koji su skloni da vjeruju kako su „tekovine 30. avgusta” sve suprotno tome.</p>
<p>Zato narativ o „odbrani tekovina“ često ide u pravcu idealizacije trenutne vlasti i njenih postignuća, dok se previđaju ili umanjuju negativne strane novog političkog poretka. Kroz ovakav narativ, postignuća kao što su promjene u odnosima sa crkvama, te nova politika prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi prikazuju se kao apsolutno pozitivni, a zanemaruju se svi izazovi koji prate ove promjene.</p>
<p>Manipulacija narativom „odbrana tekovina 30. avgusta“ ima i funkciju isključivanja konkretnih političkih rješenja.</p>
<p>Umjesto da se razmatraju specifična pitanja i strategije za rješavanje problema u Crnoj Gori, kampanje u (društvenim) medijima često se usmjeravaju na simboličke borbe: ko je „čuvar tekovina“, ko je protiv njih, ko je „tradiocionalista“, a ko “zastupnik lažnih vrijednosti”.</p>
<p>Ova manipulacija omogućava političarima da izbjegnu stvarnu odgovornost za upravljanje državom, dok istovremeno polarizuju birače kroz identifikaciju sa simboličkim temama.</p>
<p>Narativ o „odbrani tekovina 30. avgusta“ u crnogorskoj političkoj areni nije, dakle, samo politički slogan, već i moćan alat manipulacije.</p>
<p>Kroz njega se koristi polarizacija, strah, idealizacija vlasti i izbjegavanje konkretnih političkih rješenja.</p>
<h2><b>Halo Ohajo, Šavnik ovdje</b></h2>
<p>Nadamo se da je sada, na kraju teksta, čitaocima jasan odgovor na pitanje iz naslova – što povezuje Ohajo i Šavnik?</p>
<p>Društveni mediji imaju sposobnost da ozbiljno utiču na političku polarizaciju, jednako u velikim zemljama kao i u malim, poput Crne Gore. Političke stranke, pa čak i pojedinci (sjetimo se Ilona Maska), koriste sve više, češće i beskrupuloznije društvene medije kako bi proširili svoje stavove i diskreditovali konkurenciju. To dovodi do sve oštrijih polarizacija među ljudima. Ovakva i ovolika polarizacija rezultira stvaranjem “ekvivalentnih ekosistema” gdje su korisnici okruženi informacijama koje potvrđuju njihove već formirane stavove, dok suprotni stavovi bivaju ignorisani.</p>
<p>Sa porastom broja dezinformacija i polarizacije, mora se postaviti pitanje o odgovornosti platformi kao što su Fejsbuk, X, Jutjub i TikTok. Ove platforme moraju snositi odgovornost za sadržaj koji se širi na njihovim mrežama.</p>
<p>U Sjedinjenim Američkim Državama sada postoje pokušaji da se regulisanje društvenih medija stavi u centar političkih diskusija. Sa povratkom Trampa na vlast, očito je, to će biti mnogo teže.</p>
<p>U Crnoj Gori, kao i u drugim balkanskim zemljama, i dalje postoji manjak zakonske regulative koja bi se bavila pitanjem odgovornosti za širenje dezinformacija u (društvenim) medijima. Iako postoje zakoni koji se odnose na klevetu i zaštitu ličnih podataka, jačaju glasovi koji upozoravaju da bi specifični zakoni koji regulišu društvene medije mogli biti ključni u smanjenju štetnog uticaja dezinformacija. Stvarni dijalog, čak i ozbiljniji pokušaji, za sada izostaju.</p>
<p>Kao činjenica ostaje da su regulisanje sadržaja na internetu i borba protiv dezinformacija neki od glavnih izazova za vlasti, novinare, ali i same tehnološke kompanije.</p>

Uticaj (društvenih) medija na oblikovanje političkih stavova – Što povezuje Ohajo i Šavnik?

<p>Institut „Dr Simo Milošević“ u Igalu saopštio je da je spreman da preuzme brigu o oporavku bivšeg košarkaša <b>Vlada Divca</b>, nakon saobraćajne nezgode koju je doživio prilikom pada s motocikla u blizini Luštice.</p>
<p>Kako navode u saopštenju koje je potpisao direktor Instituta <b>Zoran Kovačević</b>, Divcu je nakon nezgode operisan kuk, a ova zdravstvena ustanova izrazila je spremnost da ga primi na rehabilitaciju čim njegovo zdravstveno stanje to dozvoli.</p>

Institut u Igalu spreman za rehabilitaciju Vlada Divca

<p>Osnovni sud u Podgorici donio je presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev gradonačelnika Podgorice<b> Saše Mujovića</b> t protiv portparola Demokratske patije socijalista (DPS) <b>Miloša Nikolića</b> i te stranke zbog klevete.</p>
<p>Kako se navodi u tužbi, podnijetoj u oktobru prošle godine kada je obavljao funkciju ministra energetike i kada je bio nosilac liste PES-Demokrate na lokalnim izborima u Podgorici, tvrdio da je Nikolić sa drugim članovima partije, pokrenuo zlonamjerno osmišljenu kampanju protiv njegove časti i ugleda Mujovića tvrdnjama da je “dvadeset godina pripadao njima, bio njihov (DPS) glasač, simpatizer i član, da je lažov i preletač”.</p>
<p>U tu svrhu su, navodi se u tužbi, forsirali, pa dijelom i krivotvorili, fotografiju koja je nastala 30.09.2022. u objektu hotela Verdi-Voco u Podgorici.</p>
<p>Mujović je tvrdio da je dana kada je nastala sporna fotografija odazvao pozivu koleginice iz srednje elektrotehničke škole i sa Elektrotehničkog fakulteta, Dragice Sekulić, koja ga je, kako je kazao, zamolila da dođe na kraći konsultativni sastanak u vezi razvojnih projekata i navela mu par poznatih lica.</p>
<p>Mujović je u tužbi tražio isplatu nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda  u iznosu od 5.000 eura, što je sud odbio.</p>
<p>U obrazloženju presude, sud navodi da je tužbeni zahtjev neosnovan, jer sporni navodi i objave Nikolića nijesu predstavljali klevetu, već dio političkog diskursa uoči lokalnih izbora u Podgorici.</p>
<p>- Sporni navodi su iznijeti u okviru političke debate i odnose se na javnu ličnost u momentu obavljanja funkcije ministra i kandidata za gradonačelnika. U takvom kontekstu, granica prihvatljive kritike je šira - navodi se,  pored ostalog, u presudi.</p>
<p>Podsjećamo, Nikolić je ranije, reagujući na navode Mujovića i tužbu, kazao da je funkcioner PES-a priznao da je slagao javnost.</p>
<p>- Dobro je što se polako krećemo prema istini i što je Mujović priznao da je ipak prisustvovao partijskim sastancima DPS-a. Ono što nije lijepo je što Mujović bjelodano laže kada kaže da je sastanak napustio prije kraja, jer ima više od 30 svjedoka koji će potvrditi drugačije - saopštio je Nikolić.</p>

Osnovni sud donio presudu: Nikolić i DPS nisu klevetali Mujovića

<p><i><b>Piše: Časlav Vujotić</b></i></p> <p>Svečanom sjednicom u Podgorici Vrhovni sud Crne Gore obilježio je 80 godina postojanja sa porukom da pravo i pravda nije pisanje zakona, već njihova dosljedna primjena. Čak je <b>Valentina Pavličić</b>, predsjednica Vrhovnog suda, naglasila kako svaka grana vlasti mora obavljati svoj dio posla i osigurati da nijedna ne stekne prekomjerne i nekontrolisane ovlasti.&nbsp;</p> <p>To je neke radnike RTCG, a bogami i građane, rastužilo i učinilo melanholičnim. Podsjetilo na doba kada je toga mnogo više bilo.</p> <p>Šteta što zbog svečanosti nijesu naveli loše primjere, u potaji se nadamo da ih imaju na umu, potiranja navedenih principa. Na primjer, nedosljednost što se sve jače priječi putu ka Evropskoj uniji. Uzalud, kao prstom, ukazuje Evropska komisija, sve više pišu o tom domaći analitičari, čak se, nažalost ograničeno, glasnulo i tužilaštvo. Izvršna i zakonodavna vlast ćute, omogućavajući da traje ono što je proglašeno nezakonitim od istog ovog - Vrhovnog suda.</p> <p>Stoga razumljivo što među brojnim govornicima nije bio niko iz Savjeta RTCG, na temu: „Kako eskivirati Vrhovni sud, obesmisliti njegove presude“, ili „Zbog čega država može i bez Vrhovnog suda evo peta godina“. Tu bi se sigurno dobro pokazali <b>Veselin Drljević</b>, predsjednik rečenog Savjeta, pa makar i na latinskom advokati koji su zastupali RTCG u posljednje četiri godine (skupa sa vođom pravne službe u kući) ili <b>Slaven Radunović</b>, istaknuti DF-ovac, sad ministar, jer je javno iskazao naklonost spornom generalnom <b>Borisu Raoniću</b> po cijenu da nije baš sve po zakonima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062013068_381eccb7ea76194fd91ec4cd05791827269d9557ac26d415a275b3dfe6842dc3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062013068_381eccb7ea76194fd91ec4cd05791827269d9557ac26d415a275b3dfe6842dc3" data-rendition-name="original" width="697" height="295" loading="lazy" alt="Presuda Vrhovni Sud RTCG"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpavlicic-ugled-cemo-vracati-odgovornim-i-strucnim-radom-bozovic-reforme-se-moraju-zavrsiti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Razlaz (RT)CG od Vrhovnog suda nije pomenut

<p>Crnogorske sudije ugled će vraćati odgovornim i stručnim radom, transparentnim postupcima i suđenjima i još poštenijim presudama, poručila je predsjednica Vrhovnog suda <b>Valentina Pavličić</b>.</p>
<p>Ona je, na svečanoj akademiji povodom 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda, kazala da se očekuje da taj sud garantuje pravni poredak, građansku sigurnost i da bude simbol nepristrasne pravde.</p>
<p>- Naš zadatak nije samo da štitimo pravo onda kada nam koristi, već upravo kada nas obavezuje, a to možemo učiniti tako što ćemo ga primjenjivati kao živ mehanizam - rekla je Pavličić.</p>
<p>Kako je kazala, bez obzira na različitost misija koju ima sudstvo i druge dvije grane vlasti u društvu, ipak u osnovi je zajednička odgovornost da se osigura povezan pravni i društveno-ekonomski sistem koji djeluje u jedinstvenoj sinergiji.</p>
<p>- Svaka grana vlasti mora obavljati svoj posao, a ipak biti dio sistema provjere i ravnoteže, kako bi se osiguralo da nijedna od grana vlasti ne postigne previše nekontrolisane ovlasti i moći - navela je Pavličić.</p>
<p>Ona je naglasila da sve tri grane vlasti moraju biti komplementarne, jer nijedna od njih nije „vrhovna“, niti može da funkcioniše odvojeno jedna od druge.</p>
<p>Pavličić je istakla da je sudstvu dato da ispunjava ustavnu obavezu pozivanja drugih na odgovornost.</p>
<p>- Da bi sudska vlast svojom reformom ostvarila ključni doprinos pristupanja Crne Gore jurisdikciji evropskog prava, potrebna je podrška druge dvije grane u dijelu njihovih nadležnosti - rekla je Pavličić.</p>
<p>Ona je poručila društvu i građanima da pravda neće biti slučajnost, kompromis i statistika, već pravo svakog čovjeka i temelj Crne Gore, koji državu treba da odvede u porodicu razvijenih evropskih demokratija.</p>
<p>- Put nam nije lak i udoban, na njemu su brojne prepreke, ali ne treba da se zbog toga pravdamo, već da se popravljamo. Ne treba da krijemo greške, već da ih ispravljamo i ukoliko se desi da neko od nas neetički postupa, etički reagujemo - rekla je Pavličić.</p>
<p>Ona je rekla da sudije etički treba da ne pristaju na prećutni kompromis sa neistinama, sa nepravdom, komentarima pojedinaca i interesnih grupa koji imaju karakter stigmatizacije i omalovažavanja sudija i sudova, a koji su zasnovani na nezadovoljstvima odlukama.</p>
<p>- Naš ugled vraćaćemo odgovornim, stručnim radom i dostojanstvenim držanjem u sudnicama, poštenim, transaparentnim postupcima i suđenjima i još poštenijim presudama sa jasnim obrazloženjima, koji ne ostavljaju prostor ni za razumnu sumnju niti ugrožavaju učinkovitost zaštite osnovnih sloboda i vrijednosti - poručila je Pavličić.</p>
<p>Ona je rekla da u vremenu kada se Crna Gora nalazi pred vratima Evropske unije (EU) svi moraju biti svjesni da je to prije svega vrijednosna zajednica koja garantuje da je pravda dostupna svakome i da se zakon jednako primjenjuje na sve.</p>
<p>Pavličić je istakla da suština nije u zakonu, već u izvjesnosti i načinu njegove primjene.</p>
<p>- A primjenjuju ga sudije koje javnost uvjeravaju ne riječima i objašnjenjima već jasnim, preciznim, nepristrasnim presudama koje će opstajati i pred strankama, javnošću i pred istorijom - rekla je Pavličić.</p>
<p>Kako je navela, u vremenu kada institucije trpe izazove, kada vlada kriza povjerenja kod svih aktera društva i javnosti, političkih polarizacija i tenzija, kao i javnih podjela - biti sudija je težak teret, ali i velika čast.</p>
<p>Prema riječima Pavličić, zadatak sudija u modernom periodu države i pravosuđa nije samo da prenose i usvoje evropske norme, već da istinski žive evropske vrijednosti.</p>
<p>- To, između ostalog, znači da primjenjujemo ljudska prava garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja nijesu teoretska i iluzorna, već praktična i djelotvorna. Na ovaj način osiguraćemo da pravda bude dostupna svakom čovjeku, bez obzira na njegov status - rekla je Pavličić.</p>
<p>Ministar pravde <b>Bojan Božović</b> rekao je da je sud institucija koja mora biti na pijadestalu najvrednijih etičkih, moralnih, profesionalnih i ljudskih normi.</p>
<p>- Svi mi koji smo izvršna vlast dio smo prolaznih mandatnih sistema, dok ste vi dio jedne uzvišene profesije, kojoj građani i danas pristupaju sa posebnim uvažavanjem. Vi ste i danas mnogo više od imenovanih osoba koje donose presude, u vašim rukama su naše sudbine - rekao je Božović.</p>
<p>On je dodao da je zato povjerenje ključna riječ za sve, bilo koja grana vlasti da je u pitanju.</p>
<p>Božović je rekao da je odgovor na pitanje kako do povjerenja građana da svi rade odgovorno, savjesno, nepristrasno i efikasno.</p>
<p>On je naglasio da posebnu ulogu u izgradnji vladavine prava i pravne države ima sudska grana vlasti, dok druge grane vlasti moraju da stvaraju pravedan pravni sistem i tako olakšaju sudijama.</p>
<p>- Reforme koje su u toku moraju biti završene, zbog EU integracija, ali i svih građana. Ministarstvo pravde i Vlada će učiniti sve da tako bude - naveo je Božović.</p>
<p>On je poručio da u narednih 18 mjeseci, do zatvaranja poglavlja 23, moraju dati sve da reforme dobiju punu formu, da budu vidljive, mjerljive i za dobrobit svih građana.</p>
<p>Ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori <b>Don Meken</b> poručila je da pravosuđe ima ključnu ulogu u sprovođenju reformi neophodnih za pristupanje EU.</p>
<p>- Zbog tih reformi, pravosuđe je danas u centru pažnje - dodala je Meken.</p>
<p>Ona je naglasila da pravosuđe mora biti pouzdan i poštovan stub države.</p>
<p>- Sud koji govori jasno i komunicira ostaje otporan na uticaj moći i šalje poruku da niko nije iznad zakona. Transprantan pravosudni sistem je ono što očekuju građani i to je ono što zaslužuju - istakla je Meken.</p>
<p>Ona je rekla da se, zahvaljući naporima sudija, mogu postići veliki rezultati.</p>
<p>Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> rekao je da je Vrhovni sud čuvar pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom.</p>
<p>On je rekao da 80. godišnjica osnivanja Vrhovnog suda dolazi u godini značajnih pistognuća Crne Gore u procesu pregovaranja sa EU.</p>
<p>- Nakon što ste dobili IBAR, što je bio odlučujući preduslov za obnavljanje zamajca u procesu pregovora, imenovanje predsjednice Vrhovnog suda označilo je kraj vakuuma. Bila je dobra godina u smislu evriopskih integracija, ali posebno dobra godina za vladavinu prava - kazao je Satler.</p>
<p>On je naglasio da postoji zamajac u procesu pristupanja EU i poručio da Crna Gora ostaje neko ko prednjači.</p>
<p>Satler je rekao da su fokus i brzina preduslov ako Crna Gora želi da ispuni ambiciozan cilj da zatvori poglavlja do kraja naredne godine.</p>
<p>- Vladavina prava je opisana u non-pejperu i tu je pozdravljen napredak koji je napravljen - kazao je Satler.</p>
<p>On je podsjetio da su Izvještaj Evropske komisije i non-pejper istakli a su ključni izazovi puna implemntacija reformi.</p>
<p>- Najizazovnije pitanje je kako da se ti prioriteti riješe da bi se zatvorila sva mjerila u poglavljima 23 i 24. Potreban je odgovor krivičnog pravosuđa, posebno da se riješe otvoreni slučaju, prvenstveno vezani za slučajeve korupcije - rekao je Satler.</p>
<p>On je kazao da efikasnost sudova treba da se poboljša, navodeći da je „spora pravda gotovo nepravda.</p>
<p>- Pravosudna mreža treba da se potpun implementira, to treba da se krene i završi kako je planirano - naveo je Satler.</p>
<p>On je poručio da Crna Gora u EU ima partnera i da eksperti već rade kako bi pružili podršku radu pravosuđa.</p>
<p>Satler je najavio da će na jesen Delegacija EU i Ministartsvo pravde organizovati prvi forum o vladavini prava.</p>
<p>On je poručio da je u radu sudija ključ uspjeha Crne Gore, naročito kada je riječ o intergaciji države u EU.</p>
<p>- Crna Gora može da bude uspješna samo ako su instutcije jake, a vladavina prava i pravda su temelj - rekao je Satler.</p>
<p>Predsjednik Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva (UK)<b> Lord Rid</b> rekao je da sud i njegov rad treba da budu otvoreni i vidljivi za javnost.</p>
<p>On je kazao da povjerenje ne zavisi samo od toga da sudije rade svoj posao sa integritetom i pravnom sigurnošću i efikasnosti, već i od otvorenosti.</p>
<p>Kako je dodao Rid, u UK imaju usmenu raspravu u svim predmetima i to se obično dešava u prisustvu javnsti, koja je pozvana da dođe u sudnice i sluša rasprave.</p>
<p>On je istakao da imaju oko 100 hiljada posjetilaca svake godine i da su im sudnice obično pune posjetilaca.</p>
<p>- Naš Vrhovni i Apelacioni sud obezbjeđuju prenos uživo suđenja, uz male prekide ako se pomene nešto povjerljive prirode. Vrhodni sud prenosi i izricanje presude, kada sudija daje kratko obrazloženje presude, jezikom razumljivim za obične građane - kazao je Rid.</p>

Pavličić: Ugled ćemo vraćati odgovornim i stručnim radom; Božović: Reforme se moraju završiti

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: drustvene-mreze