Predsjednik Francuske Emanuel Makron obećao je danas da će vlada pokrenuti “ubrzani postupak” kako bi se osiguralo da parlament brzo usvoji zakon o zabrani društvenih mreža za mlađe od 15 godina i da može stupiti na snagu sljedeće školske godine.
“Zamolio sam vladu da pokrene ubrzani postupak kako bi mogao da prođe kroz Senat. Jer ono što želim da uradim, obaveza koju sam dao u jednoj od mojih debata, jeste da se zabrana primijeni sljedeće školske godine”, rekao je Makron u video poruci koju je prenio francuski BFMTV.
Ubrzani postupak za parlamentarno razmatranje zakona omogućava, prema Ustavu, njegovu brzu primjenu.
“Zabranjujemo društvene mreže za mlađe od 15 godina i zabranićemo mobilne telefone u našim srednjim školama. Vjerujem da je ovo jasno pravilo, jasno za naše tinejdžere, jasno za porodice, jasno za nastavnike, i idemo naprijed”, dodao je Makron.
Predsjednik Francuske je rekao da “mozgovi djece i tinejdžera nisu na prodaju”.
“Emocije naše djece i tinejdžera nisu na prodaju ili manipulaciju, ni od američkih platformi, niti od kineskih algoritama”, dodao je Makron.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Makron predložio zabranu korišćenja društvenih mreža za mlađe od 15 godina

Društvene mreže ukinule su pristup za oko 4,7 miliona profila za koje je utvrđeno da pripadaju djeci u Australiji, otkako je ta zemlja zabranila korišćenje ovih platformi osobama mlađim od 16 godina.
- Suprotstavili smo se svima koji su govorili da se to ne može uraditi, nekima od najmoćnijih i najbogatijih kompanija na svijetu i njihovim pristalicama. Sada australijski roditelji mogu biti sigurni da njihova djeca mogu vratiti svoje djetinjstvo - izjavila je ministarka komunikacija Anika Vels u petak.
Podaci koje je 10 društvenih mreža dostavilo australijskoj vladi prvi put pokazuju razmjere ove istorijske zabrane, donešene u decembru zbog bojazni od štetnog onlajn okruženja za mlade.
Zakon je u Australiji otvorio burnu raspravu o upotrebi tehnologije, privatnosti, sigurnosti djece i mentalnom zdravlju te je podstakao i druge zemlje da razmotre slične mjere.
Prema australijskom zakonu, Fejsbuk, Instagram, Kik, Redit, Snepčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub i Tvič suočavaju se s kaznama do 49,5 miliona australijskih dolara (55,5 miliona KM) ako ne preduzmu razumne korake da uklone naloge djece mlađe od 16 godina iz Australije.
Servisi za razmjenu poruka poput Vacapa i Fejsbuk mesidžera izuzeti su iz ovih pravila.
Kako bi provjerile dob, platforme mogu tražiti kopije identifikacijskih dokumenata, koristiti treću stranu koja primjenjuje tehnologiju procjene dobi na osnovu lica korisnika ili donositi zaključke iz već dostupnih podataka, poput toga koliko dugo postoji određeni nalog.
Oko 2,5 miliona stanovnika Australije ima između 8 i 15 godina, navela je povjerenica za e-sigurnost Džuli Inman Grant, a ranije procjene su govorile da 84 odsto djece uzrasta od osam do 12 godina ima naloge na društvenim mrežama.
Nije poznato koliko je ukupno naloga otvoreno na ovih 10 platformi, ali je Inman Grant rekla da je broj od 4,7 miliona profila koji su "deaktivirani ili ograničeni" ohrabrujući.
- Sprečavamo predatorske kompanije društvenih mreža da pristupaju našoj djeci - poručila je Inman Grant.
Dodala je da su deset najvećih kompanija obuhvaćenih zabranom poštovale zakon i na vrijeme prijavile broj uklonjenih naloga regulatoru. Takođe je naglasila da se od društvenih mreža očekuje da fokus prebace sa sprovođenja zabrane na sprječavanje djece da otvaraju nove naloge ili na druge načine zaobilaze pravila.
Australijske vlasti nisu objavile podatke po pojedinačnim platformama. No, Meta, koja je vlasnik Fejsbuka, Instagrama i Tredsa, saopštila je ove sedmice da je do dana nakon stupanja zabrane na snagu uklonila skoro 550.000 naloga za koje se smatralo da pripadaju korisnicima mlađim od 16 godina.
U objavi na blogu u kojoj je otkrila ove brojke, Meta je kritikovala zabranu i upozorila da manje platforme, na koje se pravilo ne odnosi, možda neće davati prioritet sigurnosti. Kompanija je takođe istakla da platforme za pregled sadržaja i dalje mogu djeci prikazivati sadržaj na osnovu algoritama - što je bio jedan od ključnih razloga za donošenje zabrane.
Zakon je među roditeljima i organizacijama koje se zalažu za sigurnost djece dočekan s odobravanjem. S druge strane, aktivisti za onlajn privatnost i neke organizacije koje predstavljaju tinejdžere protivili su se mjeri, ističući da ranjivi mladi ljudi ili oni koji žive u geografski izolovanim djelovima Australije često pronalaze podršku upravo u onlajn zajednicama.
Neki su kazali da su uspjeli prevariti tehnologije za procjenu dobi ili da su im roditelji i starija braća i sestre pomogli da zaobiđu zabranu.
Otkako je Australija 2024. godine počela raspravljati o ovim mjerama, i druge zemlje razmatraju sličan pristup. Među njima je i Danska, čija je vlada u novembru najavila da planira uvesti zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina.
- Činjenica da, uprkos određenom skepticizmu, ova mjera funkcioniše i sada se replicira širom svijeta, izvor je australijskog ponosa - izjavio je premijer Entoni Albaniz u petak.
Opozicioni političari tvrde da mladi lako zaobilaze zabranu ili prelaze na druge aplikacije koje su manje pod lupom javnosti od najvećih platformi. Inman Grant je kazala da su podaci kojima raspolaže njen ured pokazali skok u preuzimanjima alternativnih aplikacija kada je zabrana stupila na snagu, ali ne i skok u njihovom korištenju.
- Još nema dugoročnih trendova o kojima možemo govoriti, ali radimo na tome - rekla je.
Istovremeno je najavila da regulator koji vodi planira u martu uvesti "svjetski vodeća ograničenja za AI pratitelje i čatbotove". Nije otkrila više detalja.

Australija: Ugašeno 4,7 miliona profila na društvenim mrežama nakon zabrane korišćenja za djecu

Da sam se na svom putu svaki minut zaustavljao kada su iz mraka neke džukele, hijene ili šakali – zalajali, zavijali, zakevćali, zaurlali…Nikad ne bih stigao do cilja, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević na svom Instagram profilu.
- Prije interneta takve su ćerali iz kafane čim usta otvore, da im ne uznemiravaju goste, sad umjesto ludnice idu na Fejsbuk i Instagram, jer im je u apotekama zabranjen ulaz - dodao je Knežević čime je odgovorio kritičarima, koji negativno komentarišu ishod jučerašnje sjednice Predsjedništva DNP.
Prethodno je Knežević najavio izlazak iz "krvave Vlade" koja je "okrvarila ruke nad nedužnim građanima Botuna".

Knežević: Da sam se zaustavljao kada su iz mraka hijene zavijale nikad ne bih stigao do cilja

Menadžerka društvenih mreža Milena Mijušković poručila je da bi ljudi, naročito u danima nakon praznika, trebalo da se opuste, manje vremena provode na društvenim mrežama i više se posvete stvarnom životu. Gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, istakla je značaj uživanja u trenutku i odmaka od neprestanog „skrolovanja“.
- Ljudi bi trebalo da se opuste i uživaju u datom trenutku i da što manje skroluju u danima postpraznične euforije, uzeti knjigu, pogledati film i uživati u životu - rekla je Mijušković.
Prema njenim riječima, društvene mreže često stvaraju iskrivljenu sliku stvarnosti, zbog čega ljudi počinju da upoređuju sopstveni život sa onim što vide na ekranima.
- Često osoba u lijepom okruženju, pored voljenih ljudi u prijatnom atmosferi i ugleda interesantne priče i objave ljudi koji se nalaze na drugom kraju svijeta može pomisliti da je to što vidi savršeno i mnogo bolje od onoga što sama živi - navela je Mijušković.
Dodala je da se većina korisnika trudi da prazničnu i novogodišnju euforiju prikaže na društvenim mrežama na sebi svojstven način, ali da takvi pokušaji ne nailaze uvijek na željeni efekat.
Kako je istakla, upravo ta potreba da se upoređujemo sa drugima često dovodi do nezadovoljstva.
- Nije nekome nerealno da se spakuje danas i pođe na tri dana, odreći će se možda nekih drugih stvari. Taj momenat u kom svi mi volimo da zavirimo u živote drugih i da se tim tuđim afinitetima vodimo u svom životu, što nam na kraju dana i ne prija toliko - rekla je Mijušković.

Mijušković: Zavirujući u tuđe živote na mrežama, često zaboravimo da uživamo u sopstvenom

Društvena mreža Iks blokirala je oglašavanje Evropske komisije, kao odgovor na odluku Evropske unije (EU) da kazni kompaniju sa 120 miliona eura zbog kršenja odredbi Zakona o digitalnim uslugama, prenio je danas BBC.
Nikita Bir, jedan od direktora kompanije, optužio je regulatore EU da su iskoristili prostor za oglašavanje na mreži kako bi u petak objavili post o kazni za Iks.
- Izgleda da mislite da se pravila ne odnose i na vaš nalog - poručio je on i dodao: „Vaš nalog je ukinut.“
Portparol Evropske komisije rekao je za BBC da Komisija „uvijek koristi društvene mreže u dobroj vjeri“.
Kazna izrečena Iksu u petak prva je novčana sankcija u skladu sa Zakonom EU o digitalnim uslugama.
Regulator EU naveo je da je sistem tzv. plavih oznaka na platformi „obmanjujući“, jer kompanija nije verifikovala korisnike, čime ih izlaže riziku od prevara, lažnog predstavljanja i drugih oblika manipulacija zlonamjernih aktera.
Platforma Iks ima rok od 60 dana da odgovori Komisiji na primjedbe o „plavim oznakama“, u suprotnom će se suočiti sa dodatnim kaznama.
Vlasnik kompanije, Ilon Mask, nakon izricanja kazne izjavio je da EU „treba ukinuti“, a na mreži je podijelio i objavu drugog korisnika koji je poredi sa fašizmom.
Američki državni sekretar Marko Rubio, kao i Federalna komisija za komunikacije (FCC), optužili su regulatora EU za napad i cenzurisanje američkih kompanija, ocjenjujući da je „prošlo vrijeme cenzurisanja Amerikanaca na internetu“.

Mreža Iks blokirala oglašavanje Evropske komisije na svojoj platformi

Od 10. decembra, kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže moraće da preduzimaju „razumne korake" kako bi osigurale da mlađi od 16 godina u Australiji ne mogu da otvore naloge na njihovim platformama, piše BBC.
Već postojeći nalozi moraju da budu deaktivirani i uklonjeni.
Iza ove zabrane, prve te vrste u svijetu, stoji ideja da se smanje „pritisci i rizici" kojima djeca mogu biti izložena na društvenim mrežama, kažu iz australijske vlade.
Negativni uticaji javljaju se zbog „osmišljenih funkcija koje ih podstiču da provode više vremena pred ekranima, dok im istovremeno nude sadržaje koji mogu naškoditi njihovom zdravlju i blagostanju".
Društvene mreže koristi 96 odsto djece uzrasta između 10 i 15 godina, a sedam od 10 njih bilo je izloženo nekom štetnom sadržaju i ponašanju, pokazuju podaci studije čiju je izradu tražila vlada početkom 2025.
Neki od njih promovisali su mržnju prema ženama, prikazivali video-snimke borbi i sadržaje koji promovišu poremećaje u ishrani ili samoubistvo.
Svako sedmo dijete takođe je prijavilo da je doživjelo seksualno zlostavljanje, a više od polovine je reklo da su bili žrtve sajber-nasilja.
U pitanju nije zabrana već način da „djeca upoznaju sebe prije nego što ih upozna svijet", kaže Greg Atvel, direktor australijske grupe aktivista 36 mjeseci, koja se zalagala za podizanje minimalnog uzrasta za korištenje društvenih mreža sa 13 na 16 godina.
- Ovdje je suština u odlaganju momenta kada postaju digitalni građani ekosistema društvenih mreža za 36 mjeseci - dodaje.
Australijska vlada je do sada imenovala devet platformi za koje će važiti zabrana: Fejsbuk, Instagram, Snepčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub, Redit i striming-platforma Kik.
Vlada se našla i pod pritiskom da proširi zabranu na onlajn-gejming.
U strahu da će se naći na meti, gejming-platforme kao što su Robloks i Diskord nedavno su uvele provjere starosti za neke funkcije u očiglednom pokušaju da izbjegnu uključivanje u zabranu.
Vlada je rekla da će nastaviti da vrši reviziju spiska pogođenih platformi i da će uzeti u razmatranje tri glavna kriterijuma dok to radi.
Ti kriterijumi sastoje se od toga da li je jedina ili „značajna svrha" platforme da omogući onlajn društvenu interakciju između dva ili više korisnika, kao i da li omogućava korisnicima da imaju interakciju sa nekim ili svim drugim korisnicima, te da li postoji mogućnost objavljivanja materijala.
Jutjub Kids, Gugl Klasrum i Vocap nisu uvršteni jer je ustanovljeno da ne zadovoljavaju te kriterije.
Djeca će takođe i dalje moći da gledaju sadržaje na platformama kao što je Jutjub, što ne zahtijeva da imaju otvoren nalog.

Australija zabranjuje društvene mreže za mlađe od 16 godina

Objave političara na društvenim mrežama ne mogu mnogo da doprinesu jačanju povjerenja u institucije, smatra novinarka Vijesti Biljana Matijašević, dok glavni i odgovorni urednik Raskrinkavanja Darvin Murić navodi da su crnogorski političari zloupotrijebili takvu komunikaciju sa medijima i sve sveli na te objave. &nbsp;Matijašević je Agenciji Mina kazala da se političari sve više oglašavaju putem društvenih mreža, što je dobro i korisno, navodeći da ipak to ne smije biti jedini ili glavni kanal komunikacije, posebno kada se radi o državnim zvaničnicima. - Društvene mreže omogućavaju brzu, direktnu i široku komunikaciju, bez posrednika, što u kriznim situacijama ili kod važnih odluka može biti važno za građane. Ljudi danas informaciju očekuju u realnom vremenu i logično je da se institucije i zvaničnici tome prilagođavaju - rekla je Matijašević. &nbsp;Ona je istakla da, sa druge strane, ima rezerve prema tome da se ozbiljne odluke, državna politika ili kompleksne teme saopštavaju isključivo kroz statuse, storije ili tvitove.&nbsp; &nbsp;- Takav format često podstiče površnost, jednostrane poruke i politički marketing, umjesto argumentovane rasprave i pune informacije - kazala je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Ona je ukazala i na to da postoji problem zloupotrebe – brisanja objava, spinova, selektivnog odgovaranja samo „prijateljskim“ medijima i korisnicima. &nbsp;- Zato smatram da je adekvatno da zvaničnici koriste društvene mreže kao dopunu, ali ne zamjenu za zvanična saopštenja, konferencije za medije, institucionalne sajtove, parlamentarnu raspravu i odgovornost - navela je Matijašević. Odgovarajući na pitanje kako se takva situacija održava na povjerenje u institucije i da li objave političkih zvaničnika na društvenim mrežama mogu ojačati povjerenje u institucije i približiti ih građanima, ona je istakla da se povjerenje u institucije mjeri kroz rezultate i odgovornost, koji često izostaju.&nbsp; &nbsp;- Tako da kratki video sadržaji i objave političara na društvenim mrežama malo mogu da pomognu - ocijenila je Matijašević.&nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116121144_bc16f90853a16bad575a6065f29741096483e6e360a106efc7bf66824fd5c355.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116121144_bc16f90853a16bad575a6065f29741096483e6e360a106efc7bf66824fd5c355" data-rendition-name="original" width="1080" height="1222" loading="lazy" alt="Biljana Matijašević"> <figcaption>Biljana Matijašević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, pozitivno je što takva komunikacija čini zvaničnike vidljivijim i pristupačnijim, što omogućava brze informacije i može približiti rad institucija građanima u formi koju oni svakodnevno prate, ali ako se sve svede na klipove, slogane i politički marketing, bez stvarne odgovornosti i objašnjenja odluka, onda se ne gradi povjerenje u institucije. &nbsp;Murić je, govoreći o tome što politički zvaničnici sve češće komuniciraju sa javnošću preko društvenih mreža, rekao da su novinari političarima dopustili da se apsolutno distanciraju od njih, osim u situacijama kada kao anonimni izvori „guraju“ informacije koje njima odgovaraju. - Svi znamo da institucije redovno ignorišu novinarska pitanja, a praksom da se prenose tvitovi ubija se čak i ono malo mogućnosti da se postavi pitanje i priči da dodatni sadržaj - rekao je Murić. On je istakao da portali prenose svaki tvit pojedinih političara, čak i njihove pokušaje stend ap komedije poslanika i ministara, kao i da pretvaraju sebe i novinare u PR servise političara.&nbsp; - To je apsolutno suprotno od onoga što mediji treba da rade. Umjesto čekanja kad će ko da tvitne, novinari treba da „maltretiraju“ političare pitanjima, pritiskaju ih za odgovore - naveo je Murić.&nbsp; On je kazao da je takav način komunikacije doprinio dezinformisanju, ohrabrujući korišćenje drugih naloga sa društvenih mreža kao legitimnih izvora. &nbsp; - Iako može zvučati banalno, tvitovi političara često mogu biti fabrikovani, susretali smo se bezbroj puta sa lažnim tvitovima i nalozima političara koji završe u medijima - istakao je Murić.&nbsp; Na pitanje zbog čega politički zvaničnici u sve većoj mjeri koriste društvene mreže za prikazivanje svog rada i djelovanja, a ne kroz medije, on je odgovorio da je političarima tako lakše, jer diktiraju sadržaj koji će biti objavljen. U takvim situacijama, kako je naveo Murić, nema pitanja, nema pojašnjenja u dugim saopštenjima, a medijima i javnosti se daju pitke rečenice na koje će se javnost zakačiti, umjesto suštine.&nbsp; - Legitiman je to način komunikacije, i nekada jeste dovoljna jedna rečenica kao izjava, ali mislim da su ovdje političari zloupotrijebili ovakvu komunikaciju sa medijima i sveli sve na tvitovanje. Možda je sljedeći korak da nam se obraćaju kroz TikTok trendove - rekao je Murić. &nbsp;Matijašević smatra da političari u sve većoj mjeri koriste društvene mreže za prikazivanje svog rada i djelovanja zato što je najlakše objaviti kratki post ili tvit, bez pojašnjenja i argumentacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Darvin Murić"> <figcaption>Darvin Murić(Photo: CDT)radekoprivica.com</figcaption> </figure>  &nbsp;- Na društvenim mrežama zvaničnici sami biraju kako će nešto izgledati, šta će ući u kadar, koje će teme otvarati, a koje ignorisati. Pored toga i mediji su oslabili – manje je novinara, manje je terena, više se radi iz redakcije, pa je političarima lakše da grade sopstveni kanal informisanja - rekla je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Političari, kako je navela, umjesto da čekaju konferenciju za novinare ili intervju, sada mogu da puste snimak, status ili story i znaju da će veliki dio medija to prenijeti. &nbsp;Matijašević je navela da to što politički zvaničnici sve više koriste društvene mreže kao kanal za komunikaciju sa javnošću ozbiljno utiče na medije.&nbsp; &nbsp;Kako je rekla, novinari brže dolaze do informacija „iz prve ruke“, posebno u vremenu „trke za klikovima“, jer su objave javne i dostupne, što može povećati transparentnost i dati više materijala za analizu, ali problem nastaje kada mediji počnu da se svode samo na prenosioca objava sa mreža, umjesto da rade ono što im je suštinska uloga – da pitaju, provjeravaju, stavljaju stvari u kontekst i sučeljavaju različite strane. &nbsp;- Ako novinari samo preuzimaju statuse i saopštenja sa X-a, Fejsbuka ili Instagrama, bez dodatnih pitanja i provjera, onda se slabi njihova kontrolna uloga, a jača politički marketing i spin - kazala je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Ona je istakla da zato društvene mreže mogu biti koristan izvor, ali da bi mediji trebalo da ih koriste kao polaznu tačku, a ne kao gotovu vijest, i da i dalje insistiraju na direktnoj, profesionalnoj komunikaciji sa zvaničnicima. Murić je rekao da u takvoj komunikaciji ne vidi nikakvu prednost za medije, jer brzina nikada ne smije imati prioritet u odnosu na tačnost.&nbsp; &nbsp;Kako je naveo, većina onih koji tvituju imaju iz budžeta plaćene savjetnike, portparole, bilo stranačke ili iz institucija, pa bi bilo u redu da da se oni javljaju novinarima, obezbjeđuju im odgovore i informacije mnogo više nego što je to sada slučaj. &nbsp; &nbsp;Murić je naglasio da institucije nijesu privatne firme koje treba da rade marketing kroz unaprijed smišljene izjave, koje su, prema njegovim riječima, najčešće bez suštine i odgovora na ono što interesuje građane.&nbsp; &nbsp;- Redovno gledamo da se PR službe ministarstava koriste za promo kampanje koje građanima ne znače ništa, dok, na primjer, ne odgovore na naše upite koji imaju za cilj demantovanje dezinformacija, ili na pitanja od društvenog značaja neke druge redakcije - naveo je Murić. Matijašević je, govoreći o prednostima komunikacije političkih zvaničnika preko društvenih mreža, rekla da mreže mogu da budu koristan alat za veću transparentnost, ali samo ako prate i druge mehanizme – otvorene podatke, dostupnost dokumenata, redovne konferencije za medije, odgovaranje na pitanja novinara i instituciona kontrola.&nbsp; &nbsp;- Inače rizikujemo da dobijemo samo privid transparentnosti - zaključila je Matijašević.

Matijašević: Objave političara na društvenim mrežama ne doprinose mnogo jačanju povjerenja u institucije; Murić: Zloupotrijebili su takvu komunikaciju

Mladi danas kroz kreativnost, umjetnost i društvene mreže imaju priliku da mijenjaju društvo jer sloboda izraza i kulturni angažman predstavljaju savremeni oblik aktivizma, dok institucije imaju odgovornost da mladima pruže prostor i podršku.
To je zajednička ocjena panela "Kreativnost za aktovnost - kako društvene mreže oblikuju način na koji mladi percipiraju društvene probleme i potencijalna rješenja", koji je održan u okviru Konferencije omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje, koju je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore.
Kerim Čutuna glumac i kreator video sadržaja smatra da je kreativnost način da se pronađe sloboda „najvažnije je da budeš siguran u sebe i autentičan. Da ne slijediš masu, već da budeš svoj.“
Prema njegovim riječima "životne okolnosti, ali i lična potraga za smislom, dovele su me do stvaranja sadržaja koji povezuje humor, iskrenost i društvenu refleksiju".
Nakon što je diplomirao glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Čutuna je, kako kaže, „tražio sebe kroz različite poslove i iskustva“ od rada u fabrici prozora do noćnih smjena u fast foodu.
„Radio sam sa stvarnim ljudima, onima koji ne glume da su važni, već rade da prežive. To mi je pomoglo da shvatim svijet oko sebe i da se spustim na zemlju“, rekao je on.
Upravo iz tog iskustva nastao je njegov prvi viralni video „glumio sam mušteriju koja naručuje doner, i taj video je postao viralan. Snimio sam drugi, treći, četvrti… I to je krenulo. Probio sam se na sceni od koje sam se ranije plašio, jer sam imao predrasude prema društvenim mrežama i svemu što se tamo plasira“, ispričao je Čutuna.
Dodaje da je ključ uspjeha bio u iskrenosti „svako od nas ima svoju istinu, nešto što može da prenese. Ljudi su se prepoznali u onome što sam radio &nbsp;i to mi je dalo snagu da nastavim.“
Danas, kaže, živi od onoga što voli, a to mu je donijelo osjećaj slobode.
„Osjetio sam slobodu da izrazim ono što osjećam, da to pretočim u nešto što drugi mogu da vide i osjete.“
Prema njegovim riječima &nbsp;suština kreativnosti nije u praćenju trendova, već u hrabrosti da budeš svoj.
„Većina ljudi koji su napravili nešto novo, napravili su to jer nisu pratili druge. Moraš biti hrabar da pokažeš svoj način, da se ne plašiš da ispadneš smiješan ili ‘cringe’.“
U vremenu brzih promjena, poručuje mladima da se ne plaše neuspjeha.
„Ljudi brzo zaboravljaju. Danas se obrukaš, sutra niko više ne pamti. Zato pokušavaj, stvaraj, izražavaj se.“
Čutuna priznaje da je u početku teško podnosio negativne komentare.
„Znao sam da odgovaram emotivno, da se pravdam, da ulazim u rasprave. Kasnije sam shvatio da to nema smisla. Počeo sam da odgovaram duhovito, da pokažem stav i humor. Svaki komentar je prilika da pokažem sebe pametno, a ne defanzivno.“
Danas, negativne reakcije, kaze da vidi kao dio igre, &nbsp;„kada tvoj video postane viralan, dolaze razni ljudi. Pišu ružne stvari, ali shvatiš – i to je dio igre. Ljudi prate tvoje odgovore, kroz njih te upoznaju.“
Kroz društvene mreže, kaže, pronašao je svoj prostor i publiku„mi svi danas imamo mogućnost da budemo prisutni u tom digitalnom svijetu, da imamo svoj mali ‘avatar’. Meni, kao glumcu, treba publika i to sam kroz mreže dobio.“
Direktorica Studentskog kulturnog centra (SKC) Sara Dragićević istakla je da je misija Centra da podigne svijest o kulturi kao obliku društvenog aktivizma i o ulozi mladih u njenom stvaranju.
„Ljudi često kulturu povezuju s pozorištem, filmom ili zabavom, ali kultura je mnogo širi pojam. Kultura je i to hoćemo li reagovati kada vidimo nasilje, hoćemo li pomoći nekome ili se okrenuti. Naš cilj je da mladi shvate da umjetnost i stvaralaštvo mogu biti oblik društvenog djelovanja“, kazala je Dragićević.
Ona je naglasila da je važno da mladi koriste društvene mreže na kreativan i odgovoran način.
„Ako hoćete da snimite video koji će biti viralan, zapitajte se zašto želite da bude viralan? Da li zato što ste ispričali vulgarnu šalu, ili zato što želite da ostavite trag, da nekoga natjerate da razmisli?“ , rekla je Dragićević
Ona je naglasila je da umjetnicima i mladim stvaraocima treba pružiti više prostora i podrške.
„Nažalost, taj posao bi trebalo da rade institucije, ali često ne rade. Mi se trudimo da to nadomjestimo. Kroz SKC organizujemo izložbe, filmske projekcije i događaje u kojima mladi mogu da pokažu svoj rad i ideje.“
Na kraju, Dragićević je istakla da mladi ne smiju odustajati pred preprekama i zatvorenim vratima.
„Institucije često ne prepoznaju inicijative mladih, ali to ne znači da treba stati. Najvažnije je biti dosljedan i uporan. Nekad jedino što funkcioniše jeste smaranje i dosađivanje. Samo tako se izboriš za prostor i povjerenje.“, zaključila je ona.
U okviru panela na temu ,,Studentsko i omladinsko organizovanje u XXI vijeku - izazovi i prilike, predsjednica Alumni kluba Studentskog parlamenta UCG Sara Arianna Serhatlić, student ombudsman UCG Ivana Popović i alumnista Evropske studentske unije (ESU) Karlo Škorić istakli su kako intenzivne i dinamične društvene promjene, iziskuju prilagođavnje u svim sferama društva - uključujući i sferu studentskog i omladinskog aktivizma.
S tim u vezi, razmatrana su pitanja i izazovi studentskog organizovanja u nacionalnom kontekstu, gdje su Serhatlić i Popović predstavile ključna obilježja studentskog organizovanja u Crnoj Gori, a Škorić se osvrnuo na nadnacionalni nivo odnosno izazove koje promjene donose u kontekstu krovne organizacije nacionalnih studentskih unija - Evropske studentske unije.

Društvene mreže prostor slobode i odgovornosti

Danska vlada danas je saopštila da je postigla politički dogovor kojim će pristup društvenim mrežama biti zabranjen za mlađe od 15 godina.
Ovime bi se postavila starosna granica za pristup društvenim mrežama.
Ali, nekim bi roditeljima, nakon posebne procjene, bila data saglasnost da njihova djeca pristupaju društvenim mrežama od 13. godine.
Takva mjera bi bila među najsveobuhvatnijim koracima koje je do sada preduzeta kako bi se riješila zabrinutost zbog korišćenja društvenih medija među tinejdžerima i mlađom djecom.

Danska: Zabranjene društvene mreže za mlađe od 15 godina

U cilju veće transparentnosti i pristupačnosti građanima, Ustavni sud Crne Gore od sada je prisutan i na društvenim mrežama Facebook, Instagram i X (bivši Twitter).
Iz Ustavnog suda ističu da prisustvom na društvenim mrežama žele dodatno da osnaže javnost svog rada, shvatajući da tradicionalni kanali komunikacije nijesu dovoljni i da je važno odluke Suda približiti široj javnosti.
Kroz jednostavne i pristupačne formate, građani će moći da se upoznaju s odlukama koje se odnose na ocjenu ustavnosti zakona i podzakonskih akata, kao i s odlukama po ustavnim žalbama koje se tiču zaštite ljudskih prava i sloboda.
Otvaranje naloga ima i edukativnu dimenziju, jer će omogućiti da se, posebno studenti prava, na jednostavan način informišu o odlukama i praksama koje mogu biti značajne za njihovo obrazovanje.
Iz Ustavnog suda napominju da se stranke o statusu svojih predmeta ne mogu informisati putem društvenih mreža, već isključivo u skladu s postojećom procedurom.
Kako je saopšteno, autoritet Ustavnog suda počiva na poštovanju njegovih odluka, a transparentnost rada ključna je za ostvarivanje njegove ustavne misije – zaštite ustavnosti i zakonitosti.

Ustavni sud Crne Gore od sada i na društvenim mrežama

The Police Directorate is taking measures within its jurisdiction following threats made on social media against Democratic Party of Socialists (DPS) Member of Parliament Ivan Vuković, stating that he is „ripe for a trunk“ („stasao za gepek“ - a phrase which implies a threat of violence).
This was unofficially confirmed to Portal ETV.
It was also unofficially stated that an order to collect information has been issued and that the Podgorica Basic State Prosecutor’s Office has been informed of the case.
Yesterday, Vuković posted a screenshot of the disputed comment on the social media platform X (formerly Twitter) and called on the police to respond.
- „Worthless goods“ and „thief“ are, apparently, insults that someone involved in politics is expected to endure, especially after simply congratulating the closing of a chapter in the EU accession negotiations. „Ripe for a trunk“ - I’m not so sure - Vuković said in the post.

Prosecutor’s Office informed of threats against Vuković, police issued an order to collect information

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore, koje i danas nastavlja blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, do kraja protesta će kontrolisano propuštati prevoznike koji prevoze naftne derivate za javne ustanove.
Predstavnik Udruženja Đorđije Lješnjak rekao je da su prevoznike ovih dana optuživali da su nesavjesni, te odbacio takve navode.
- Nećemo ugroziti rad javnih ustanova. Mi smo na vrhu ljestvice društvene odgovornosti. Zalažemo se za bolji rad sistema u državi i dajemo tome puni doprinos. Dozvolićemo da se voze goriva neophodna za funkcionisanje javnih ustanova - naveo je Lješnjak, prenosi RTCG.
&nbsp;Od danas će da propuštaju one koji voze naftne derivate za škole, vrtiće, bolnice i domove zdravlja.
&nbsp;- To ćemo činiti tako što će dobavljači da nas kontaktiraju i da dostave dan unaprijed informaciju i da nam daju broj tablica tih ljudi koji mogu da prođu. Samo da nas obavijeste i prolaz kamiona će biti omogućen - kazao je Lješnjak. &nbsp;
&nbsp;Blokada teretnog sabraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, počela je u ponedjeljak, a danas je nastavljena jer nadležni nijesu odgovorili na njihove zahtjeve.
&nbsp;Iz Udruženja su poručili da su i dalje spremni na razgovor sa Vladom, ali da će protest biti produžen ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora.
&nbsp;Predsjednik Udruženja Vesko Šljivančanin kazao je u ponedjeljak da su već podnijeli zahtjev Upravi policije za produženje protesta i nakon isteka odobrenog roka.
&nbsp;- Za sada nemamo konkretnih obećanja i riješili smo da stupimo u ovaj protest. Raspoloženi smo i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo došli do rješenja, jer protest nije nikome u interesu - naveo je Šljivančanin.
&nbsp;Veliki broj kamiona u ponedjeljak je parkiran pored magistralnog puta Nikšić – Trebinje, dok su bile blokade i na drugim lokacijama. Šljivančanin je ponovio da je razlog protesta dugogodišnje nezadovoljstvo stanjem u drumskom transportu i izostanak reakcije nadležnih institucija.
&nbsp;- Ovaj protest nema politički karakter. Borimo se da naša preduzeća budu konkurentna u odnosu na region i da obezbijedimo egzistenciju porodicama, jer smo dovedeni na rub - &nbsp;poručio je Šljivančanin.
&nbsp;Prevoznici zahtijevaju izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost, duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS sistema, kao i beneficirani radni staž.
&nbsp;Protest je dio i regionalnog nezadovoljstva prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja boravka i rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
&nbsp;Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, dok iz Udruženja poručuju da će blokade trajati do ispunjenja zahtjeva.

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Uprava policije preduzima mjere iz svoje nadležnosti povodom prijetnji poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Ivanu Vukoviću na društvenim mrežama da je „stasao za gepek“.
To je Portalu ETV potvrđeno nezvanično.
Nezvanično nam je rečeno i da je izdato naređenje o prikupljanju obavještenja, te da je sa ovim slučajem upoznato podgoričko Osnovno državno tužilaštvo.
Vuković je juče u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio skrinšot spornog komentara i pozvao policiju da reaguje.
- „Ništa roba“ i „lupež“ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. „Stasao za gepek“ nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovicu-nista-roba-i-lupez-uvrede-su-koje-moram-istrpiti-stasao-za-gepek-nijesam-siguran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: drustvene-mreze