Donji dom Parlamenta Pakistana je danas izglasao sporan zakon koji državi daje sveobuhvatnu kontrolu društvenih mreža i predviđa slanje u zatvor korisnika tih mreža koji "šire dezinformacije".
Sindikati novinara i urednika medija su kritikovali novi „Zakon o sprečavanju elektronskog kriminala“ za koji kažu da je posljedica nastojanja Vlade da još više suzbije slobodu opozicionog govora.
Po novom zakonu će se formirati „Uprava za zaštitu društvenih medija i regulativu“, ovlašćena da na društvenim medijima smjesta blokira sadržaj koji bude smatrala „nezakonitim i uvredljivim“, kao što su kritikovanje sudija, Oružanih snaga, Parlamenta, lokalnih vlasti.
Pojedincima i organizacijama koje objavljuju takav sadržaj može biti i blokiran pristup društvenim mrežama.
Po novom zakonu društvene mreže moraju da se registruju kod tog novog „organa za zaštitu i regulisanje društvenih medija“, a one koji se ne pridržavaju biće zabranjene.
Zakon proglašava „širenje dezinformacija“ za krivično dkelo, uz kaznu od tri godine zatvora i novčanu od dva miliona rupija (6,870 eura).
Pakistanski mediji su posljednjih godina pod sve većom cenzurom, a društvena mreža Iks (X) je zabranjena godinu jer je tamo opozicija dobila veliku podršku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Pakistanu kontrola nad društvenim mrežama, za prekršioce zatvor

Televizija E širi tim ljudi koji učestvuju u stvaranju bogatog programa. Pozivamo sve zainteresovane za rad na otvorenim pozicijama: novinari, snimatelji, društvene mreže, producenti da do srijede, 5. februara, pošalju svoje biografije na redakcija@etv.me, ili se prijave pozivom na broj 067/990-134. Razgovor sa kandidatima biće obavljen 5. februara u Televiziji E u Bandićima BB, Danilovgrad.&nbsp; Budite dio profesionalnog, pozitivnog tima!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123110148_19d824e53fda014071b586356e937eecc8eefe38c4964e5fa779e6b6556dace9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123110148_19d824e53fda014071b586356e937eecc8eefe38c4964e5fa779e6b6556dace9" data-rendition-name="original" width="1080" height="1920" loading="lazy" alt="Dan otvorenih vrata"> </figure>

Dan otvorenih vrata u Televiziji E: Postanite dio naše porodice

„Određeni broj zaposlenih ponaša se suprotno Etičkom kodeksu RTCG“ okačeno je u RTCG u susret Danu novinara čime je generalni direktor, reklo bi se, prigodno nagovijestio postupke protiv takvih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49" data-rendition-name="original" width="2000" height="1126" loading="lazy" alt="Etički kodeks RTCG"> </figure>  Ništa o većoj plati, varijabilnim izazovima, beneficijama, otključanim vratima svuda za poslenike javne riječi... Nema čak ni šifre za nuždu na šestom spratu. Običan radnik je odsad svuda nezaštićen. <h2>Sve nam je gore</h2> Vojnik, policajac, pop i pripadnik RTCG sada su jednako samostalni.&nbsp; Posljednji, fakat, ne nosi uniformu (evo biznis ideje za menadžment) ali ne smije slobodno pričati na mrežama! Sve može biti tabu. Ubuduće da se samocenzurišemo, prećutkujemo loše. Sklopimo oči za eventualna nova nepočinstva višestruko nezakonitog ili nekoga mu bliskog. Do sad smo o greškama rukovodstva alarmirali kod drugih ili na mrežama jer doma nijesmo mogli. Nije bilo gotovo ni slova na Radiju, TV ili Portalu - iako je svaki kritički tekst uredno proslijeđen prvenstveno redakcijama Javnog servisa. Sad već čuveni optuženik pokušava proširiti kontrolu na kompletan pojam javnosti. Proglasiće službenom tajnom ili narušavanjem ugleda sve što „ne legne“. Norma za suze i smijeh: što javno napišemo smatra se djelom RTCG. Ako ispričamo vic moramo etičare nasmijati. Inače aneks! Ne preciziraju može li masno. Dokle su dometi. U ljubavnim izjavama moramo paziti na radnje, izraze i subjekte. Ne daj bože da podržimo Kamo śutra, rizik je. Čini mi se nijesu dragi ni Bobiju ni Mačku.&nbsp; Smijemo li makar lajkovati objave? Pomen male naše plate biće vjerovatno oprošten, ali osudi naredbodavčeve - stop.&nbsp; Sve je odsad njihovo, naše misli, naši sni. Očekujem da se formira Redakcija za društvene mreže koja bi čitala postove radnika i dostavljala sumnjive tvitove. Ima i druga strana medalje. Ako sam već dio RTCG. Priznajem da su nelegalni! I u to ime očekujem da generalni i utuženi dio Savjeta makar ponude ostavku. Kao časni i odgovorni. Jer su na sudu zbog sumnjivih nekih radnji. Dokazaće oni, je li, svoju nevinost - pa dotad neka im ta ponuda obraz osvjetla. Bruka i sramota nije (kažem li da jeste fasovaću). Zasad im sve klizi u firmi. Iako se ročišta nižu, i krivične prijave, uglavnom gube ali - opstaju. Istražio bih. Ali … tajna? <h2>Ne dirati političare i javne službenike</h2> Građanina običnog visotina ne pominje. Nego da treba „političare, vladu, službenike, javne funkcionere“ paziti od uvrede. Stoga ne smijem napisati što mi pade na'm. Nije pežorativno, ali što znaš. Opasno je. Tako tamo piše. Umjesto novinari da kreiraju vijesti, nalaze skriveno, otkrivaju tajne, sada etički strecamo. Što javnim nastupima moguće ne čuvamo programske interese RTCG, čitaj volju establišmenta. Sada je ta volja promovisana kao takav interes. Ne pominjati ih ili hvaliti samo? Poštovanje poslovnih interesa me posebno zainteresovalo, koji su?&nbsp; Učestvovao bih, pospješio, borio se za veću platu, znam mnogo, ne samo ja. Ali došao je specifičan menadžment! Puno planira, tiho troši, ponešto oglašava, konspirativno dijeli, čak i putuju na američke izvore. Dok im sposobno pleme snom mrtvijem spava. Makar da su obavijestili urednike što ćute po kancelarijama kako im bi s Trampom! Saznasmo sa društvenih mreža o putešestviju. I zato nema više. Takvog saznavanja. Suzbijeno! Za prigodan komentar moraš im biti baš friend. Kad bude što važno biće nam rečeno preko novina. Kao o OTT platformi. Nema informisanja u okviru kolektiva, i kakve koristi imamo od toga. Ispade na kraju da je bilo mimo propisa i neke posebne potrebe. Molim da me ne kaznite jer sam pročitao. Da smo „prijatelji“ u reakcijama na slike sa posljednjeg skijanja bih dao pomen. Pomenuo kako se evo peta godina iščuđavamo dokle će radovi na fasadi i mušeme po podu. Bilo bi to ponašanje mimo direktive da se „ne smije ugroziti društveni ugled RTCG“. Što ne važi za aktuelni Drljevićev serijal o Vranešu. S teškim istorijskim falsifikovanjem. Protiv kojeg su listom pripadnici Muslimana i Bošnjaka. Ko će u kući pokrenuti postupak protiv generalnog kad srozava ugled firme nije jasno. Kao evo nedavno o novinarstvu. Toliko se loše na javnom skupu pravio znalcem, da su ga sagovornice pitale što je on došao o tome da priča? Smijemo li se javno nasmiješiti makar kad se priča o nečuvenom i neprimjerenom vođenju Montevizije. Ili o sudanijama i čudnim (ne)ostavkama umjetničkog kora? Možemo li lavirati na temu da predsjednik Savjeta dobar duh? Tako ga je častio privržen režiser u jutarnjem. Posmatram potom. Nit leluja nit je duhovit. Jedino je, dokazano, uredan. Pridjev je OK. Dobro ga prozivaju. <h2>Etička bodljikava žica</h2> „Ni preśednik države se ovako od javne kritike nije ogradio sa tri reda bodljikave žice“ piše mi jedan kolega povodom objave. Da se radi o klasičnom uvođenju cenzure, gašenju prava na javnu kritiku, a pošto etički kodeks on, tvrdi, prvi krši „kad će Raonić da se samodisciplinski samoizbičuje i samoprocesuira“. Druga koleginica je u dilemi „Je li ovo zastrašivanje, misli li na mene, jer sam preaktivna na mrežama?“. Treća se pribojava „Sprema nekome kaznu, a ja mislim da je ….. …….“. Rekoh: ne vjerujem jer je ta novinarka javno bliska sa predsjednikom Savjeta! Četvrti kolega je proširio kritiku i ka Savjetu RTCG podsjećajući da nije ispunio sudski nalog u roku od 15 dana pa umjesto toga najavljuju novi progon zaposlenih. Potom temeljito razložio. „RTCG mora poslovati transparentno i ne smije imati poslovnu tajnu. To je izmislio Raonić“. Ko određuje u ime RTCG što je poslovna tajna? Tačka 8 uskraćuje pravo na kritički stav, to je ugrožavanje ljudskih prava dodaje on, a član 13 je „čista diskriminacija“ jer probrani mogu reklamirati za druge medije i uzimati novac. „Na osnovu čega generalni selektuje zna samo on. Čista korupcija uticajem“. I na kraju „kompletan Etički kodeks je problematičan jer ga je donio nezakoniti direktor i kao takav ne može imati pravnu snagu“.&nbsp; Srećan svim kolegama Dan novinara. Posebno u RTCG.

Strah od društvenih mreža: Kako Raonić za Dan novinara disciplinuje zapošljene u RTCG

Najbolji dio društvenih mreza je socijalizacija, bliskost i povezivanje, dok najgorih ima mnogo, među kojima prednjači ogromna anksioznost kod ljudi - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, menadžerka sektora društvenih mreža Katarina Vukotić.
Najbolja stvar koju su donijele društvene mreže je socijalizacija, kaže Vukotić, povezanost i bliskost među ljudima, dodaje ona, kao i pristup velikoj bazi, kako kaže, edukativnog sadržaja.
- Nekada čak i nijesmo svjesni da je to nama edukativni sadržaj, on nama negdje uđe pa mi imamo razne informacije kojima &nbsp;nikada do sada ne bi imali pristup, jer tim ljudima ne bi imali pristup - rekla je Vukotić.&nbsp;
Kontra efekat je ogromna anksioznost, kaže Vukotić, koja se javlja kod nekih konzumenata društvenih mreža, dodaje ona, fear of &nbsp;missing out, strah od propuštanja događaja, ističe ona, kao i strah od propuštanja.
- Mnogo je štetnih i problematičnih tema, koje djeluju prvenstveno na mlade ljude u formativnim godinama, najgore - ističe ona.
Komentarišući zabranu društvene mreže TikTok u Americi, sagovornica emisije Srećan dan smatra da to nije kraj te mreže.
- Veliki broj ljudi radi, proizvodi sadržaj na TikToku, ta mreža je jako značajna platforma, i pokazala se kao jako značajna platforma, možda i najviše, u toku baš tih predsjedničkih izbora u Americi. Što se tiče marketinškog aspekta on je bio beskrajno značajan. Što se tiče Donalda Trampa, i situacije kako je on to predstavio, sad mislim da se samo nalazi rješenje na koji način će se možda cenzurisati nešto, da li će i ta zabrana cenzure uticati na sve, mislim da definitivno hoće. Sada ćemo imati potpuno nefiltrirane informacije koje nam prve izlaze, a realno je da većina ljudi nije toliko medijski pismena da isfiltrira šta je istina, šta nije. Govorili smo ranije, u vremenu vještačke inteligencije tek ta lažna vijest koja na Tik Toku djeluje kao realnost, može da bude baš problematična - naglasila je Vukotić.
Kreacija privatne i poslovne komunikacije je razdvojena i drugačija, objašnjava Vukotić, te iako je njen posao vezan za društvene mreže, naučila je, kako kaže, da razdvoji poslovno i privatno.
- Kada dolazi do ideje, i do kreacije, definitivno to nijesu stvari koje bih privatno, sama pratila svakodnevno, iako većinu bih. Dosta često volim da napravim tu granicu, tako što će taj moj sadržaj koji ja konzumiram biti neka vrsta edukativnog sadržaja. Volim da vidim nešto novo, i eto imamo priliku da nam je nešto novo na dohvat ruke konstantno - zaključila je Vukotić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhrH4VwrfMv4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukotić: Društvene mreže mogu imati problematičan uticaj na mlade ljude u formativnim godinama

Društvene mreže bruje o potezu američkog milijardera Ilona Maska, koji je tokom svog govora na inauguraciji Donalda Trampa prisutne pozdravio gestom koja podsjeća na nacistički pozdrav iz Drugog svjetskog rata.
Mask je tokom svog obraćanja pružio ruku u sličnom položaju koji podsjeća na zabranjeni nacistički pozdrav. Naime, udario se desnom rukom u prsa, a potom je dignuo u vazduh.
Vlasnik SpaceX-a se nije oglašavao o ovom potezu koji su među prvima izraelski mediji okrakterisali nacističkim.
Masku nije išlo u prilog što je govor bio u programu uživo, pa je snimak postao viralan na društvenim mrežama.
- Je li Mask upravo uputio nacistički pozdrav - upitala je jedna osoba koja je video podijelila na platformi X.&nbsp;
"Izgleda tako", "Da. Kakav zao čovjek", komentarisali su neki, dok su drugi stali u Maskovu odbranu i istakli da je taj potez vezan uz njegovu izjavu: "Moje srce je uz vas."&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FderJamesJackson%2Fstatus%2F1881436166144262376%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1881436166144262376%7Ctwgr%5E6c6b4bc895d3fcff11cc9726da89b55a86a2da12%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Burne reakcije na društvenim mrežama: Da li je Ilon Mask salutirao nacistički pozdrav?

Zločin koji se dogodio 1. januara na Cetinju ponovo je pokrenuo talas senzacionalističkog i tabloidnog izvještavanja velikog broja medija iz Srbije. O tom nemilom događaju većina medija u Crnoj Gori izvijestila je pravovremeno i objektivno, prenoseći zvanična saopštenja nadležnih institucija i vodeći računa da u teškim trenucima dodatno ne uznemire građane. To je Pobjedi kazao Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra, analizirajući govor mržnje koji je doživio ekspanziju u pojedinim regionalnim medijima. Govor mržnje i dezinformacije su još veći obim imali na društvenim mrežama, koje polako postaju jedno od glavnih sredstava „informisanja“ građana. Zbog takvog narativa, a koji su pojedini građani već prijavili, Više državno tužilaštvo je saopštilo da prati učestale objave i komentare koji mogu sadržati elemente govora mržnje, a odnose se na ubistva na Cetinju 1. januara 2025. godine. - U situacijama u kojima se ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kog konkretnog slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - naveli su iz tog tužilaštva. Više državno tužilaštvo u Podgorici, takođe, daje naloge osnovnim državnim tužilaštvima, kao i policiji da preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti, kako bi se utvrdilo da li u objavama određenih lica postoje elementi prekršaja. - Sva lica za koja se utvrdi da su u svojim objavama i komentarima koristila govor mržnje biće adekvatno procesuirana – poručili su iz VDT-a. Ni 12 dana nakon tragedije i prijava govora mržnje, institucije ne reaguju, već navode da „prate“ situaciju. Banović podsjeća da je i sada, kao i u prethodnim slučajevima, izostala brza reakcija državnih organa, te da je time ohrabreno višednevno sijanje mržnje na društvenim mrežama u jednom veoma delikatnom društvenom momentu. <h2>Manipulacija emocijama</h2> Kao i medijski eksperti koji su za Pobjedu prije dva dana govorili o govoru mržnje, Banović je takođe uočio da su domaći mediji i ovoga puta, kao i nakon zločina koji se dogodio u Medovini na Cetinju prije dvije godine, zadržali etički pristup i profesionalnost. - Ipak, taj događaj je još jednom pokazao odsustvo elementarne empatije i objektivnosti pojedinih srpskih medija. Senzacionalizacija i rijalitizacija zločina koji se desio na Cetinju i ljudskih tragedija svakodnevno su prisutni u medijima u Srbiji, kršeći etički kodeks i standarde novinarske profesije. Srpski tabolidi su se kao i tokomprethodnih tragedija služili neprovjerenim informacijama, senzacionalizmom i manipulacijom emocijama – kazao je Banović. &nbsp;Tokom analiziranja izvještavanja u medijima, primijetio je da su naslovi često bili bombastični, tendenciozni i nepovezani sa stvarnim činjenicama. Uočen je izostanak provjere činjenica i empatije. - Mitovi i predanja se uzimaju kao činjenice, fokus je na senzacionalizmu, ekskluzivi i mistifikaciji umjesto na odgovornom izvještavanju – kazao je on. Pojedini mediji iz Srbije se, kako je ocijenio, fokusiraju na najmorbidnije detalje zločina, analiziraju sahrane žrtava i uspostavljaju medicinske dijagnoze ne samo ubici, već svim građanima Cetinja. - Uz to, srpski tabloidi daju i političku i vjersku dimenziju zločinu šireći govor mržnje prema stanovnicima Cetinja. Važno je istaći da su crnogorska prijestonica i njeni građani u više navrata bili meta govora mržnje koji su širili mediji iz Srbije – naglasio je Banović. <h2>Mitsko i mistično racionalizovanje</h2> A da je vjersko i mitsko poslužilo za racionalizaciju stravičnog zločina, može se dokazati tekstovima objavljenim u tabloidima Republika (Srpski telegraf), Novosti i Kurir koji su koristili ime i djelo Petra II Petrovića Njegoša kako bi tragediju na Cetinju smjestili u širi narativ o „prokletstvima“ i „sudbinskim tokovima“. - Njegoševe riječi i djela izvlače se iz istorijskog konteksta i koriste za senzacionalističku interpretaciju događaja. Članci aludiraju na Njegoševu „kletvu“ koja navodno „sustiže Cetinje“, pominje se da Njegoševa, navodno, posljednja želja – kapela na Lovćenu, nije ispunjena, stvarajući osećaj da je tragedija na Cetinju dio nekakvog mističnog ,,prokletstva“. Takođe se sugeriše da je tragedija simbolički povezana sa istorijskim sukobima i temama koje Njegoš obrađuje u svojim djelima – kaže Banović. Kao primjer navodi Srpski telegraf, odnosno njegov portal Republika, koji je objavio čak tri članka sa gotovo istim motivima, naslovima i sadržajem što ukazuje na plansko forsiranje senzacionalističkog okvira. - Takvim izvještavanjem se dehumanizuju žrtve i marginalizuju uzroci tragedije. Narativi dodatno povređuju zajednicu koja je pogođena tragedijom – upozorio je analitičar DFC-a. <h2>Čeka se stav SAMU, Šešelj ponovo ,,zvijezda“ televizije</h2> I televizije u Srbiji su u okviru redovnih ili posebnih emisija komentarisale tregediju na Cetinju. Zbog pojedinih priloga koje su emitovali, Savjet Agencije za medijske usluge će ove sedmice zasijedati, kako bi na osnovu analize praćenja programa donio odluku da li će postupiti isto kao i prije dvije godine nakon Medovine – zatamnjivanje određenih programa na pola godine zbog uvredljivog izvještavanja i govora mržnje. Banović je kazao da su urednici pojedinih medija, voditelji programa i razni drugi sagovornici radili rekonstrukciju događaja i plasirali informacije koje su se odnosile na detalje počinjenih ubistava, kao i pojedinosti o ubici i žrtvama, njihovim odnosima, zdravstvenom i imovnom stanju, te da je ubica imao navodno još ljudi na „listi za odstrijel“. Prateći emisije pojedinih televizija u Srbiji, DFC je uočio da su sagovornici razloge za tragediju tražili u klimi u kojoj Cetinje živi, navodeći da su građani prilično podijeljeni među sobom. Bilo je i mišljenja da su Cetinjani bijesni zbog političke propagande koju vrše pojedini činioci i mediji u Crnoj Gori, zato što Cetinjani osjećaju povezanost sa Srbijom i Beogradom. Banović uočava da bez ikakvih dokaza i provjerenih informacija gosti u emisijama obrazlažu karakteristike i psihološki profil ubice, dok lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj govori da svi ubijeni pripadnici satanističke crnogorske crkve i da se vodi sukob oko kuće koja im služi kao crkva. <h2>Dehumanizacija na društvenim mrežama</h2> Analizirajući objave nakon tragedije koja se dogodila prvog dana nove godine na Cetinju, DFC je zaključio da su društvene mreže jedan od glavnih kanala za širenje govora mržnje, dezinformacija i malignih narativa. Banović kaže da su pojedinci, Fejsbuk grupe sa velikim brojem pratilaca i trol profili širili dezinformacije i govor mržnje sa ciljem dehumanizacije Cetinja. - Sinergetski efekat hibridne kampanje regionalnih medija i društvenih mreža rezultirao je velikim brojem objava koje su tragični događaj pripisivali odsustvu vjere kod Cetinjana i mentalitetskoj sklonosti stanovnika Cetinja za izvršavanje ovakvih zločina – ističe Banović. Takođe, kako je zapaženo, profili i Fejsbuk stranice postali su instrumenti za širenje nacionalne mržnje i etiketiranje građana na osnovu nacionalne pripadnosti i teritorijalnog porijekla. Navodi primjer Fejsbuk stranice „Splačinijada 2022“ koja je objavila post u kojem se navodi da su takvi zločini proizvod kolektivnog mentaliteta grada Cetinja, te da „osim samih Cetaša koji su dozvolili da budu dovedeni u ovu poziciju svojim skromnim mentalnim sposobnostima (kako vam se sviđa ovaj eufemizam za bukvalno retarde s po mozga?), najveću krivicu snose oni koji ih aktivno radikalizuju i napujdavaju jer njihov biznis model zavisi od toga.“ Ovaj post na Fejsbuku imao je preko 50 dijeljenja i 150 komentara koji su uglavnom pozitivni. Banović podsjeća da je klinički psiholog Radoje Cerović demantovao takve i slične tvrdnje i naveo da su lažne te da nikad nije detektovan specifičan problem sa psihozama i mentalnim poremećajima na Cetinju. Pored stranica, i pojedinci koji su javne ličnosti su imali pojašnjenja uzroka zločina koja dovode do još dublje polarizacije društva po svim uzusima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1" data-rendition-name="original" width="935" height="892" loading="lazy" alt="izvještavanje"> </figure>  Kao primjer, Banović je naveo postove Milutina Mićovića, brata mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, koji je na svom Fejsbuk profilu objavio priču u kojoj jedan autor navodi „O, nesrećni grade pun zlobe i mržnje, nek ti gospod sudi u pepelu, plamu sinovima tvojim što dušmanu služe, navodeći dalje Šta reći? Rekao je pokojni Peđa Vukić. Svaka mu se obistinjava“. <h2>Nacionalizam bez kontrole</h2> Govor mržnje i širenje dezinformacija na društvenim mrežama imali su i nacionalistički kontekst. - Tragični događaj od 1. januara bio je okidač za antagonizaciju Crnogoraca i zloupotrebu tragedije za nacionalističke izlive mržnje. Komentari na portalu Berane onlajn, povodom tragičnog događaja na Cetinju, nijesu moderirani i sadržali su govor mržnje i nacionalne netrpeljivosti – kaže Banović navodeći primjere objava komentara. Korisnici su pisali da je Cetinje proklet grad, da ga je prokleo Sveti Petar Cetinjski, njegođ i kralj Nikola, da su stanovnici otpad od naroda, da su umrlice ispisane latinicom, da im se ništa dobro ne može desiti jer pljuju po bogu i sveštenstvu, te da se zamisle zašto im se ovo dešava. - Kao i tokom važnih društveno-političkih događaja, tragedija na Cetinju je otvorila prostor za širenje lažnih vijesti, etnonacionalističkih narativa i dezinformacija koje dodatno polarizuju crnogorsko društvo. Društvene mreže i portali su se nakog tragičnog događaja na Cetinju pretvorili u poligon za iskaljivanje govora mržnje i neprimjerenu nacionalističku retoriku – upozorio je Banović. Ponavlja da su značajnu ulogu u podgrijavanju atmosfere mržnje imali regionalni mediji čije su uređivačke stavove prenosili profili na društvenim mrežama i senzacionalističke naslove predstavljali kao apsolutnu istinu. - Bez pijeteta prema žrtvama masakra, etnonacionalistička agenda preko medija i društvenih mreža iskoristila je tragediju na Cetinju za plasiranje dezinformacionih narativa. Podtekst cjelokupne kampanje na društvenim mrežama ciljano je tom događaju dao dnevno politički i društveno-politički kontekst, prikazujući ga kao posljedicu političke i društvene dinamike na Cetinju – istakao je Banović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1" data-rendition-name="original" width="935" height="892" loading="lazy" alt="izvještavanje"> </figure>  <h2>Politizacija protesta</h2> Nakon tragedije na Cetinju, u Podgorici su održani protesti kojima su okupljeni željeli da ukažu na dešavanja u Crnoj Gori, ističući da su sloboda govora, obrazovanje, socijalna pravda, jednakost i bezbjednost ugroženi. Prvo spontano okupljanje građana je održano u petak 3. januara, a u nedjelju 5. januara je neformalna grupa studenata ,,Kamo śutra“ organizovala novi protest na kome su iznešeni zahtjevi koji podrazumijevaju ostavke nadležnih za bezbjednost u državi, bolju kontrolu legalizacije oružja, povratak policajca u zajednici, ali i uvođenje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovnim i srednjim školama. Analizirajući informacije i reakcije na taj protest, na kome je, prema Arhivu javnih skupova, bilo oko 5.000 ljudi, Banović kaže da su u srpskim tabloidima i pojedinim medijima u Crnoj Gori objavljeni članci kojima se pokušavaju targetirati učesnici protesta, a sadrže narative koji su usmjereni na polarizaciju i instrumentalizaciju protesta u Crnoj Gori nakon tragedije. Objavljeni su tekstovi u kojima se sugeriše da je protest dio šire zavjere prema Srbima, da je cilj protjerivanje Srba iz vlasti u Crnoj Gori, a crnogorski portal Borba upoređuje situaciju sa događajima u Srbiji navodeći: „Kao formalni razlog okupljanja DPS-ovih pristaša, drugofamilijaških građanista i neformalnih studenata Milovog fakulteta iz Donje Gorice poslužila je prvojanuarska krvava tragedija sa Cetinja, baš kao što je ´pravdoljubivim´ studentima iz Srbije za proteste poslužila pogibija 15 osoba u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici“. Portal Alo, prema analizi DFC-a, implicira i da su protesti povezani sa hrvatskim političkim i medijskim krugovima. U jednom članku, koji se bavi time kako mediji iz Hrvatske izvještavaju o protestu, navodi se: „U kampanju protjerivanja Srba iz vlasti u Crnoj Gori uključili se ustaški mediji po podmuklom modelu koji su pokušali da primijene i u našoj zemlji“. - Korišćenje izraza poput ,,srbofobija“, ,,protjerivanje Srba“ i ,,ustaški mediji“ ima za cilj izazivanje emocija i produbljivanje podjela. Plasiranjem takvih narativa skreće se pažnja sa stvarnih motiva i zahtjeva protesta, stvara se osjećaj da su Srbi konstantno meta i podstiču se međunacionalne tenzije - pojašnjava Banović. Podsjetio je i da određene političke strukture pokušavaju da protest povežu sa organizovanim kriminalnim grupama.

Nacionalizam i mitomanija dehumanizovali Cetinje

Cetinjskoj policiji danas su prijavljene krajnje neprimjerene objave više osoba na društvenim mrežama koje su pune govora mržnje u odnosu na tragediju u kojoj je prije dva dana na Cetinju ubijeno 12 ljudi - od čega dvoje maloljetne djece, a četvoro teško ranjeno.
Podnosilac prijave je naveo da je sa profila „Luka Belojević“ objavljen sadržaj u kojem piše: „Koliko puta moram ponoviti ,nuklearna iznad Cetinja i završiš svu muku tog grada i kolektivno povećaš iq za dva poena jedno“; a sa profila pod imenom „Marko Vučurević“ komentar sadržine: „Kopilad talijanska se sama istrijebiše. Jbg loša krv samo se rokajte naletos vas bilo“.
On je prijavio i da je sa profila pod imenom „Igor Šćekić“ objavljen komentar u kojem piše: „Oči povadili kopiladi talijanska“ i „Zauze Srbija Crnu Goru bez ispaljenog metka“.
Podnosilac prijave je naglasio da su ove objave kod njega izazvale osjećaj uvrijeđenosti i ugroženosti.

Policiji prijavljene uvrjedljive objave i govor mržnje u odnosu na tragediju na Cetinju

Društveni mediji postali su ključni alati za oblikovanje mišljenja, stavova i ponašanja ljudi u savremenim društvima. Broj korisnika interneta “eksplodirao” je, a platforme poput Fejsbuka, X, Instagrama i TikToka sveprisutne su u našim životima.
Kritički osvrt na njihovu dominatnost u oblikovanju javnog mnjenja, pa tako i političkih stavova, sve je nužnije i u kontekstu demokratija – relevatnosti izvora, slobode izražavanja i pristupa informacijama, što ključno doprinosi donošenju odluka i učestvovanju građana u političkom životu.
Tradicionalni mediji &nbsp;– televizija i štampa – prešli su, u prethodne dvije decenije, put od “embedded journalisam” do “embedded media”.
Tokom rata u Iraku 2003. lansirano je “embedded” novinarstvo. Odnosilo se na ratne dopisnike koji su bili pridruženi vojnim jedinicama uključenim u oružane sukobe. Sada su televizija, štampa, sve više i portali “embedded media”. Odnosi se na tradicionalne medijske sadržaje koji su integrisani ili pridruženi u digitalne platforme ili proizvode.
Pogledajmo zato kako (društveni) mediji kroz manipulacije utiču na oblikovanje mišljenja i političke stavove – u svijetu i u Crnoj Gori – te da li su izazovi isti u Ohaju i u Šavniku?
<h2>Filter bablom ćeš me, filer bablom ću te</h2>
Sjećate se one brzalice iz djetinjstva – kamenčićem ćeš me, kamenčićem ću te.
Sada bi mogla da glasi &nbsp;– filter bablom ćeš me, filer bablom ću te.
Kako smo i rekli, više nije vijest da su društveni mediji dominantan izvor informacija za milione ljudi širom svijeta. Dok čekamo podatke za godinu koja je na izmaku, poslužimo se onima iz 2023 – više od 4,5 milijarde ljudi koristi društvene medije, što ih čini nesumnjivim liderom u distribuciji vijesti i informacija.
Jedna od najvažnijih moći društvenih medija je njihova sposobnost da direktno dopru do ljudi, i to često na “personalizovan” način. Algoritmi koji upravljaju ovim platformama prilagođavaju, naime, sadržaj na osnovu interesovanja korisnika, što često stvara takozvani “filter bubble” efekat. To znači da korisnici dobijaju informacije koje su u skladu sa njihovim stavovima, dok se informacije koje bi mogle biti suprotne njihovim uvjerenjima selektivno uklanjaju ili potiskuju. Na ovaj način, ljudi često nisu izloženi različitim perspektivama, što čini pogodnu sredinu za manilupisanje, političku polarizaciju i radikalizaciju mišljenja i društava u cjelini.
<h2>Bauk komunizma</h2>
Drugi ozbiljan aspekt su dezinformacije i propaganda, koji su postali ključni problem, a društveni mediji igraju dominantnu ulogu u njihovom širenju.
Lažne vijesti šire se i prelaze granice nacionalnih država, “svjetlosnom” brzinom, stvarajući globalne kampanje manipulisanja.
Manipulatori tako “inspirišu” jedni druge – imajući priliku da u realnom vremenu provjeravaju koja od tehnika i taktika “radi” bolje od drugih.
Evo primjera iz nedavne američke predsjedničke kampanje. Republikanski kandidati nebrojeno puta plasirali su teze, optužbe da je administracija Džozefa Bajdena i Kamale Haris pod uticajem “radikalnih ljevičarskih snaga” i da podržava komunističke ili socijalističke politike. Ove optužbe bazirale su se na određenim političkim potezima koje je preduzimala administracija demokratsktih kandidata – poput velikih paketa pomoći tokom pandemije COVID-19, proširenja socijalnih programa i podrške zakonu o klimatskim promjenama.
Tramp i njegovi saveznici koristili su društvene medije (posebno X i Fejsbuk) kako bi stvorili narativ da Bajden i Haris žele da “unište kapitalizam” i transformišu SAD u socijalističku državu, čime su podstakli strah među konzervativnim biračima, posebno među starijim generacijama, onima sa predrasudama prema socijalističkim idejama, ali i kod porodica koje su u Ameriku emigrirale, bježeći od komunističkih režima.
Ovaj narativ nije bio samo politički napad, već emocionalna manipulacija biračima koji su bili skloni da povjeruju kako bi “radikalna ljevica” mogla potpuno da promijeni njihov, tradicionalni, američki način života.
Bilbordi, reklame, pridruženi medijski sadržaji i virali na društvenim mrežama korišćeni su za isticanje poruke kako su predsjednik ili predsjednica iz redova Demokrata prijetnja slobodi i pravom (tradicionalnom) američkom načinu života.
Na ovom primjeru jasno vidimo nekoliko stvari.
Najprije, koliko je moćan alat manipulacija strahom– korišćenje termina poput “komunizam” i “socijalizam” ima duboke emocionalne konotacije u američkom društvu, zbog istorijskog straha od komunizma, naročito tokom Hladnog rata. Tramp i njegovi saveznici iskoristili su ove strahove da mobilizuju birače. Ovaj napad bio je posebno uspješan zbog načina na koji su društveni mediji korišćeni za širenje dezinformacija. Mnoge od izrečenih tvrdnji bile su bez osnova, ali su brzo postajale viralne. Memovi, viralni postovi i video klipovi sa dramatičnim porukama o “socijalizmu” u Americi postali su redovni na Fejsbuku i X, kao i drugim platformama. Lažna prijetnja od komunizma postajala je centralni narativ u političkom diskursu. To je dovelo je do dodatne polarizacija biračkog tijela.
Birači skloni konzervativnim stavovima dodatno su bili motivisani da izađu na izbore i glasaju protiv demokratske kandidatkinje, ali je i umanjilo podršku progresivnijih birača koji su bili skeptični prema nekim od ekonomskih politika Demokrata. Sve ovo, dakle, nije bila samo politička taktika Republikanaca, nego snažan primjer kako (društveni) mediji mogu biti iskorišćeni za širenje straha, polarizacije i dezinformisanje. &nbsp;
<h2>I mi komunizam za trku imamo</h2>
Priču je moguće “preslikati” na domaći teren. Tako dolazimo do narativa o „odbrani tekovina 30. avgusta“ i “zaštiti prave (tradicionalne) Crne Gore”.
Taj narativ postao je ključni politički alat, jedini zajednički imenitelj, tačka mobilizacije i osnova manipulacije aktuelne političke većine u Crnoj Gori.
Oslanja se na polarizaciju na kojoj je i izvojevan “30. avgust”.
Cilj je da se održi slika “dobrog” i “lošeg”, da se održi – ako već ne može da se pojača – polarizacija društva na strahu od povratka DPS-a na vlast i da se neprestano održava emocionalna reakcija kod birača na toj osnovi.
Podsjetimo se – narativ o “tekovinama 30. avgusta” potiče iz dana kada je na parlamentarnim izborima 2020. godine postignut ključni politički preokret u Crnoj Gori. Tada je opozicija, okupljena oko Srpske pravoslavne crkve, ostvarila izbornu pobjedu protiv DPS-a (Demokratske partije socijalista) i formirala novu vlast.&nbsp;
I sami (društveni) mediji bili su značajni za izborni ishod 30. avgusta. Tokom izborne kampanje bili su ključni alat za političke stranke tadašnje opozicije. Korišćenje društvenih medija za širenje političkih poruka i mobilizaciju birača bilo je izraženo, a pratile su ih dezinformacije i lažne vijesti. Takođe, društveni mediji su bili korišćeni za mobilizaciju i organizaciju protestnih akcija.
Vratimo se narativouo “tekovinama 30. avgusta”.
“30. avgust” označava datum kada je postignut ključni politički korak, a sam događaj ima duboko simboličko značenje. Ovaj datum se, dakle, vidi kao trenutak kada je došlo do promjene vlasti, smjene starog političkog establišmenta i početka nove političke ere u Crnoj Gori koja, ustvari, znači vraćanje “pravim, tradicionalnim” vrijednostima.
Za pristalice aktuelne vlasti, “tekovine 30. avgusta” označavaju pobjednički trenutak “u borbi protiv korupcije, autokratije, i stagnacije” koja je prema njihovim tvrdnjama obilježila prethodne decenije. Za mnoge, to je trenutak kada je na scenu stupio politički pokret koji se zalaže za proširenje sloboda, demokratizaciju i veću zastupljenost nacionalnih i vjerskih zajednica, što se posebno isticalo u kontekstu odnosa prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njenoj ulozi u Crnoj Gori.
Pogledajmo sada kako se manipuliše tim narativom.
Jedan od ključnih elemenata jeučvršćivanje duboke polarizovanosti društva. Podrazumijeva podjelu na “dobru” stranu, koju predstavljaju oni koji su dio pobjedničke koalicije, i “lošu” stranu”, koju predstavljaju politički protivnici, naročito oni iz DPS-a. Kroz ovu podjelu, stvorena je jasna emocionalna linija koja mobilizuju birače na one koji podržavaju „tekovine“ i one koji žele da“vrate montenegrinski režim”i “ugroze postignuća”.
Kroz ovaj narativ često se koristi strah kao alat političke manipulacije.
Stalni pozivi na „odbranu tekovina“ uključuju tvrdnje da bi povratak na vlast partija poput DPS-a značio “povratak autoritarnog režima, korupcije, netransparentnosti i lažnih, montenegrinskih, milogorskih vrijednosti”.
Tako politički lideri vladajućeg desnog političkog spektra često govore o tome da bi povratak DPS-a značio povratak u period kontrolisane medijske scene, gušenja političkog pluralizma i jačanja oligopolskih mreža. Time se pojačava strah kod birača koji su skloni da vjeruju kako su „tekovine 30. avgusta” sve suprotno tome.
Zato narativ o „odbrani tekovina“ često ide u pravcu idealizacije trenutne vlasti i njenih postignuća, dok se previđaju ili umanjuju negativne strane novog političkog poretka. Kroz ovakav narativ, postignuća kao što su promjene u odnosima sa crkvama, te nova politika prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi prikazuju se kao apsolutno pozitivni, a zanemaruju se svi izazovi koji prate ove promjene.
Manipulacija narativom „odbrana tekovina 30. avgusta“ ima i funkciju isključivanja konkretnih političkih rješenja.
Umjesto da se razmatraju specifična pitanja i strategije za rješavanje problema u Crnoj Gori, kampanje u (društvenim) medijima često se usmjeravaju na simboličke borbe: ko je „čuvar tekovina“, ko je protiv njih, ko je „tradiocionalista“, a ko “zastupnik lažnih vrijednosti”.
Ova manipulacija omogućava političarima da izbjegnu stvarnu odgovornost za upravljanje državom, dok istovremeno polarizuju birače kroz identifikaciju sa simboličkim temama.
Narativ o „odbrani tekovina 30. avgusta“ u crnogorskoj političkoj areni nije, dakle, samo politički slogan, već i moćan alat manipulacije.
Kroz njega se koristi polarizacija, strah, idealizacija vlasti i izbjegavanje konkretnih političkih rješenja.
<h2>Halo Ohajo, Šavnik ovdje</h2>
Nadamo se da je sada, na kraju teksta, čitaocima jasan odgovor na pitanje iz naslova – što povezuje Ohajo i Šavnik?
Društveni mediji imaju sposobnost da ozbiljno utiču na političku polarizaciju, jednako u velikim zemljama kao i u malim, poput Crne Gore. Političke stranke, pa čak i pojedinci (sjetimo se Ilona Maska), koriste sve više, češće i beskrupuloznije društvene medije kako bi proširili svoje stavove i diskreditovali konkurenciju. To dovodi do sve oštrijih polarizacija među ljudima. Ovakva i ovolika polarizacija rezultira stvaranjem “ekvivalentnih ekosistema” gdje su korisnici okruženi informacijama koje potvrđuju njihove već formirane stavove, dok suprotni stavovi bivaju ignorisani.
Sa porastom broja dezinformacija i polarizacije, mora se postaviti pitanje o odgovornosti platformi kao što su Fejsbuk, X, Jutjub i TikTok. Ove platforme moraju snositi odgovornost za sadržaj koji se širi na njihovim mrežama.
U Sjedinjenim Američkim Državama sada postoje pokušaji da se regulisanje društvenih medija stavi u centar političkih diskusija. Sa povratkom Trampa na vlast, očito je, to će biti mnogo teže.
U Crnoj Gori, kao i u drugim balkanskim zemljama, i dalje postoji manjak zakonske regulative koja bi se bavila pitanjem odgovornosti za širenje dezinformacija u (društvenim) medijima. Iako postoje zakoni koji se odnose na klevetu i zaštitu ličnih podataka, jačaju glasovi koji upozoravaju da bi specifični zakoni koji regulišu društvene medije mogli biti ključni u smanjenju štetnog uticaja dezinformacija. Stvarni dijalog, čak i ozbiljniji pokušaji, za sada izostaju.
Kao činjenica ostaje da su regulisanje sadržaja na internetu i borba protiv dezinformacija neki od glavnih izazova za vlasti, novinare, ali i same tehnološke kompanije.

Uticaj (društvenih) medija na oblikovanje političkih stavova – Što povezuje Ohajo i Šavnik?

Grčka je u ponedjeljak objavila planove za uvođenje aplikacije koja bi trebalo da poboljša nadzor roditelja nad mobilnim uređajima njihove djece, preko digitalne verifikacija starosti i kontrole pretrage interneta.
Ministar za digitalnu upravu Demetris Papastergiu rekao je da je aplikacija "Dječji novčanik", koja bi trebalo da bude lansirana u martu, ima za cilj da zaštiti djecu mlađu od 15 godina od rizika prekomjerne i neprikladne upotrebe interneta.
Ta aplikaciju će biti povezana s platformom za e-usluge i funkcionisaće zajedno s postojećom aplikacijom za koju odrasli koriste za digitalne identifikacione dokumente.
- To je velika promjena - rekao je Papastergiu novinarima, dodajući da će aplikacija integrisati napredne algoritme za praćenje korišćenja i primijeniti stroge procese autentifikacije.
Aplikacija "Dječji novčanjik" će, kako dodaje, raditi dvije glavne stvari: znatno će olakšati roditeljsku kontrolu i biće njihov zvanični nacionalni alat za provjeru starosti korisnika.
Istraživanje koje je ovog mjeseca objavila grčka istraživačka organizacija KMOP pokazalo je da 76,6 odsto djece uzrasta od devet do 12 godina ima pristup internetu putem ličnih uređaja, 58,6 odsto svakodnevno koristi društvene mreže, a 22,8 odsto je naišlo na neprikladan sadržaj.
Papastergiu je rekao da se Vlada nada da će aplikacija za djecu biti instalirana na pametnim telefonima koji se prodaju u Grčkoj do kraja 2025.
Mada nailaze na kritikama nekih grupa za digitalna prava i vjerskih grupa, aplikacije i onlajn usluge koje kontroliše Vlada – od kojih su mnoge uvedene tokom pandemije – generalno su popularne u Grčkoj, jer se na njih gleda kao na način da se zaobiđe tradicionalno spora birokratija.
Planirane grčke mjere za onlajn zaštitu djece mogle bi da odu dalje od propisa koji su već na snazi u nekoliko evropskih zemalja uvođenjem direktnijeg učešća vlade.
Mjere će takođe pomoći da društvene mreže budu odgovornije u sprovođenje kontrole starosti, rekao je Papastergiu.

Grčka najavljuje aplikaciju za nadzor roditelja nad mobilnim njihove djece

TikTok predstavlja ozbiljnu prijetnju za buduće izborne procese u Evropi, a poseban problem predstavlja nedostatak svijesti o tim prijetnjama u Crnoj Gori - pokazuje istraživanje Digitalnog forenzičkog centra "''Mladi i (dez)informisani - Rastući uticaj TikTok-a u izbornim procesima''.
U ovoj analizi navodi se da kombinacija masovne upotrebe platforme, njenog algoritamskog favorizovanja sadržaja, kao i zloupotrebe za sprovođenje koordinisanih dezinformacionih kampanja otvara prostor za manipulaciju javnim mnjenjem i ugrožavanje demokratskih procesa.
- Uprkos ubrzanom rastu korisnika TikToka u zemlji i potencijalu za zloupotrebu platforme u političke svrhe, institucije i društvo nisu adekvatno pripremljeni da odgovore na izazove digitalnog doba. Edukacija stanovništva, uspostavljanje regulatornih mehanizama i jačanje kapaciteta za praćenje digitalnih platformi ključni su koraci kako bi se smanjio rizik od destabilizacije izbornih procesa i očuvala demokratska stabilnost Crne Gore i regiona - ističu u Digitalnom forenzičkom centru.
Društvene mreže su, kako navode, odavno postale najveći izvor manipulacija informacijama, a samim tim i alat za &nbsp;kontrolisanje javnog mnjenja, naročito u kontekstu političkih i izbornih procesa.&nbsp;
- Platforme kao što su Fejsbuk, Iks (X) i TikTok pružaju brz i neometan kanal za plasiranje propagande, obmanjujućih narativa i koordinisanih dezinformacionih kampanja. Strani akteri, uključujući države i organizacije, koriste mreže kako bi uticali na javno mnjenje i izazvali polarizaciju društva. Algoritmi koji favorizuju senzacionalistički sadržaj i korisnicima serviraju objave u skladu sa njihovim već formiranim stavovima dodatno pojačavaju uticaj destruktivnih informacija. Takve pojave imaju značajan potencijal da destabilizuju političke procese, naruše povjerenje u institucije i ugroze nacionalnu bezbjednost - navodi se u analizi.&nbsp;
DFC se posebno bavio uticajem TikTok-a, društvene mreže kineske kompanije Bajtdens (ByteDance), koja je fokusirana na kratke video klipove koji traju od 15 sekundi do tri minuta.
- Podaci pokazuju da TikTok broji više od milijardu korisnika. S obzirom na to da kompanija objavljuje podatke o publici za oglašavanje samo za korisnike starije od 18 godina, stvarni domet TikTokove publike vjerovatno je veći od &nbsp;prikazanih brojki. TikTok omogućava targetiranje plaćenim kampanjama korisnika starijih od 13 godina. Izvještaji objavljeni u oglašivačkim resursima kompanije Bajtdens pokazuju da je TikTok početkom 2024. godine u Crnoj Gori imao 286.000 korisnika starijih od 18 godina. TikTok je po korištenju najbrže rastuća društvena mreža u našoj zemlji. Poređenja radi, korisnika Iks (nekadašnji Tviter) u Crnoj Gori je svega 77-500 - precizirano je u analizi DFC-a.
Posebnu su pažnju obratili na politiku privatnosti, a koji se, kada je TikTok u pitanju, odnose na prikupljanje, korišćenje i objelodanjivanje ličnih informacija korisnika te platforme.&nbsp;
- Kompanija prikuplja osjetljive podatke o korisnicima čak i kada oni ne sačuvaju ili ne podijele sadržaj. To izaziva zabrinutost na dva fronta: privatnost i sajber bezbjednost, pri čemu su iz DFC-a posebno naglasili problem sa najsanom politikom zadržavanja podataka, odnosne dužine čuvanja podataka i brzine uklanjanja podataka sa mreže - kazali su iz DFC-a.
Operacije uticaja na TikToku su, kako dodaju, efikasne jer platforma okuplja ogroman broj mladih korisnika koji su otvoreniji prema viralnim trendovima i vizuelnom sadržaju.&nbsp;
- Uz algoritamski sistem preporuka, političke i ideološke poruke mogu se brzo proširiti obezbjeđujući široku publiku u kratkom vremenskom periodu. TikTok podstiče angažman kroz interakciju i kreiranje sopstvenih verzija viralnih snimaka, što lako stvara lančanu reakciju propagiranja određenog narativa. Sve to olakšava manipulaciju, a nedostatak adekvatne kontrole autentičnosti sadržaja dodatno pogoduje kampanjama dezinformisanja - upozoravaju iz DFC-a.

DFC: TikTok ozbiljna prijetnja za buduće izborne procese u Evropi, poseban problem nedostatak svijesti o tome u CG

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković najavio je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv poslanika Demokrata Momčila Lekovića zbog, kako tvrdi, lažnog prijavljivanja i narušavanja ličnog i profesionalnog ugleda.
Reakcija Vukovića uslijedila je nakon Lekovićevog saopštenja, u kojem je naveo da je glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavio informaciju o sumnji da je Vuković, dok je obavljao funkciju gradonačelnika Podgorice, učestvovao u zloupotrebama koje su navodno dovele do milionske štete po gradski budžet i preduzeće „Putevi“.
- Zbog današnjeg prizemnog napada na moj lični i profesionalni ugled, očito motivisanog pokušajem spašavanja njegovog raspadajućeg političkog subjekta u susret izborima u Nikšiću, protiv poslanika Momčila Lekovića podnijeću krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje - naveo je Vuković, pozivajući se na relevantne odredbe Krivičnog zakonika.
U svom obraćanju, Leković je istakao da postoji osnovana sumnja da su Vuković, bivši gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan, nekadašnji direktor „Puteva“ Radenko Bulatović i bivša sekretarka u Glavnom gradu Lazarela Kalezić, zaključivanjem nezakonitih ugovora 2020. godine, oštetili preduzeće „Putevi“ d.o.o. Podgorica i sam Glavni grad.
Prema njegovim navodima, ova &nbsp;grupa je radovima na putnom pravcu Barjamovica – Bandići – Komani pričinila materijalnu štetu, dok je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, kako tvrdi Leković, time pribavljena imovinska korist u iznosu od gotovo 250 hiljada eura.

Vuković najavio krivičnu prijavu protiv Lekovića: "Prizemni napad uoči izbora u Nikšiću"

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u januaru je iznosio 56,32 miliona EUR, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 34,51 milion EUR, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG). 
 
 Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u januaru je iznosio 21,81 milion EUR, što je 62,86 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. 
 
 - Ukupan priliv stranih direktnih investicija manji je 34,49 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu. 
 
 Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 12,61 milion EUR, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 21,9 miliona. 
 
 Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 38,2 miliona EUR, što čini 67,83 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 30,05 miliona EUR, a u preduzeća i banke 8,15 miliona EUR. 
 
 Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 17,42 miliona EUR, što je 45,4 odsto manje nego u januaru prošle godine. Preostalih 1,25 odsto se odnosilo na ostala ulaganja.

Neto strane direktne investicije u januaru 62,86% manje nego prošle godine

Američki predsjednik Donald Tramp otpustio je generala Timotija Hauga sa mjesta direktora Nacionalne agencije za bezbjednost (NSA), tvrde dva zvaničnika upoznata sa odlukom, a Demokrate iz Kongresa su osudile uklanjanje nestranačkog zvaničnika sa vrhovne bezbjednosne pozicije.
Haug, general Vazduhoplovstva koji je takođe šef Američke sajber komande, otpušten je zajedno sa Vendi Nobl, njegovom zamjenicom u NSA.
- General Haug je služio našoj zemlji u uniformi, sa čašću i odlikovanjem, više od 30 godina. U vrijeme kada se Sjedinjene Države suočavaju sa neviđenim sajber prijetnjama, kao što je sajber napad Slani Tajfun iz Kine tako jasno naglasio, kako njegovo otpuštanje čini Amerikance sigurnijim? - izjavio je senator Mark Varner, potpredsjednik Odbora za obavještajne poslove Senata.
Slani Tajfun je bio veliki kineski hakerski incident koji su zakonodavci nazvali najvećim telekomunikacionim hakovanjem u istoriji SAD.
Medijske kuće, uključujući Vašington Post, izvijestile su o otpuštanju kasno sinoć, navodeći sadašnje i bivše američke zvaničnike, koji su rekli da ne znaju razlog za Haugovo otpuštanje ili premještanje Nobl.
Nobl je premještena na posao u kancelariji Podsekretara odbrane za obavještajne poslove Pentagona, navodi Post. NSA je dio Ministarstva odbrane SAD.
Zamjenik Američke sajber komande Vilijam Hartman imenovan je za vršioca dužnosti direktora NSA, a Šila Tomas, koja je bila izvršna direktorka u NSA, imenovana je za vršioca dužnosti zamjenika, navodi list.
Pentagon i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar. Tramp je rekao da želi da njegova administracija bude popunjena onima koji podržavaju njegove stavove.
- Uvijek ćemo otpustiti ljude – ljude koje ne volimo ili ljude koji iskorištavaju, ili ljude koji možda imaju lojalnosti prema nekom drugom - rekao je novinarima u avionu Air Force One u četvrtak.
<h2>Haug nije bio na Signal četu</h2>
Predstavnik Demokrata iz Konektikata, Džim Hajms, koji je rangirani član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma, takođe je izdao saopštenje osuđujući otpuštanje i tražeći objašnjenje.
- Poznajem generala Hauga kao poštenog i direktnog lidera koji je slijedio zakon i stavljao nacionalnu bezbjednost na prvo mjesto – bojim se da su upravo te osobine mogle dovesti do njegovog otpuštanja u ovoj Administraciji - rekao je Hajms.
Mark Varner, demokrata iz Virdžinije, primijetio je da, za razliku od nekih drugih vrhovnih zvaničnika Trampove administracije, Haug nije bio na diskusiji o vojnim planovima na komercijalnoj aplikaciji za razmjenu poruka Signal, u koju je slučajno bio uključen novinar.
- Takođe je zapanjujuće da bi predsjednik Tramp otpustio nestranačkog, iskusnog lidera Nacionalne agencije za bezbjednost, dok još uvijek ne poziva na odgovornost nijednog člana svog tima za curenje povjerljivih informacija na komercijalnoj aplikaciji za razmjenu poruka - rekao je Varner u svom saopštenju.
Tramp je otpustio više visokih zvaničnika u američkim agencijama i instalirao lojaliste od početka svog drugog mandata 20. januara.
Ilon Mask, koji predvodi napore Trampove administracije da smanji i pojednostavi radnu snagu savezne vlade, posjetio je NSA prošlog mjeseca kako bi se sastao sa Haugom.
NSA je jedna od vodećih obavještajnih agencija Sjedinjenih Država i koristi vrhunsku, specijalizovanu tehnologiju i sisteme za prikupljanje i analizu obavještajnih podataka. Američka sajber komanda izvodi i ofanzivne i defanzivne operacije i nadgleda mreže Ministarstva odbrane.

Tramp otpustio direktora NSA

Građani Cetinja su i danas su blokirali magistralni put Cetinje - Podgorica, u mjestu Kruševo ždrijelo.&nbsp;
Ove mirne blokade više od mjesec svakodnevno organizuju građani koji traže odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora zbog tragedije na Cetinju u kojoj je Aco Martinović ubio 13 ljudi.
Okupljanja počinju simbolično u 17.26 sati - u vrijeme kad se desio tragidčni događaj, i traju sat.

Cetinjani i danas blokirali Kruševo ždrijelo

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: drustvene-mreze