U Skupštini Crne Gore danas će se održati 92. sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Početak sjednice zakazan je za 11 sati.
Na dnevnom redu nalazi se Prijedlog zakona o završnom računu Budžeta Crne Gore za 2024. kao i Izvještaj o njegovoj reviziji.
Osim toga, na dnevnom redu je i Godišnji izvještaj o izvršenim revizijama i aktivnostima Državne revizorske institucije za period oktobar 2024 – oktobar 2025. godine.
Poslanici će raspravljati i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave i tekućima pitanjima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet: O završnom računu budžeta za 2024. i Izvještaju o radu DRI

Dokumenti Državne revizorske institucije o spornim ugovorima u Crnogorskoj kinoteci već su mjesecima u rukama tužilaštva - ali ne i u fokusu njegovog djelovanja. Iako je revizija ukazala na moguće sistemske zloupotrebe, isplate bez pokrića i nestanak ključne dokumentacije, nadležne institucije ostaju zapanjujuće neaktivne.
Vrhovno državno tužilaštvo, kako je zvanično saopšteno Pobjedi, predmet je proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali od SDT-a ni nakon dva mjeseca nema odgovora na novinarska pitanja: ne zna se da li je izviđaj pokrenut, da li su prikupljeni dokazi, saslušani akteri ili preduzete bilo kakve zakonom propisane radnje.
U međuvremenu, javnost ostaje bez ključnih informacija o tome da li će iko odgovarati za 17.850 eura isplaćenih po ugovorima čije izvršenje nije dokazano, za nestale ugovore koje Kinoteka „nema u arhivi“, kao ni za propuste zbog kojih je DRI izrekla jedno od najtežih mišljenja – negativno na oba segmenta revizije. Dokumenti pokazuju obrazac netransparentnog i neodgovornog rukovanja budžetskim novcem, ali institucije ćute – i to na svim nivoima.
<h2>Ugovori</h2>
Državna revizorska institucija, podsjetimo, uputila je inicijativu Vrhovnom državnom tužilaštvu nakon što je u aprilu 2025. utvrdila ozbiljne nepravilnosti u poslovanju Crnogorske kinoteke tokom 2023. godine.
“Obavještavamo vas da, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, postoji visoki rizik da je po osnovu zaključenih ugovora o dopunskom radu isplaćivan novac zaposlenima sa kojima su ugovori zaključivani a da isti nijesu obavili ugovorene poslove i da nijesu radili nakon završetka radnog vremena”, navodi se u inicijativi Državne revizorske institucije upućene Vrhovnom državnom tužilaštvu, u koju je Pobjeda imala uvid.
Posebno su problematični ugovori o dopunskom radu koje je tadašnji direktor Goran Bjelanović sklapao sa zaposlenima. Najsporniji su: ugovor br. 1179/1 sa Natašom Kovač-Martinović, ugovor br. 144 sa Naidom Nišić, sadašnjom ministarkom rada i socijalnog staranja, ugovori br. 145 i br. 817, koje Kinoteka nije dostavila revizorima uz tvrdnju da ih nema u arhivi, ali su isplate bile vidljive u bankarskim izvodima, te dodatna dva ugovora (784 i 1130/2), zaključenа krajem 2023. Revizija je utvrdila da ni za jedan od ovih ugovora nije prezentovana dokumentacija koja potvrđuje da je posao obavljen – iako je to izričito bilo obavezno. Prema nalazima DRI, ugovori su se odnosili na izradu planova, procedura, unapređenje administracije i superviziju programskih aktivnosti, ali: ni planovi, ni procedure, ni izvještaji o realizaciji poslova nijesu dostavljeni. Uz to, ugovori nijesu sadržali ni elementarne obaveze, poput tačno definisanog radnog vremena nakon redovnog posla - što je direktno suprotno Zakonu o radu. I pored toga, tokom 2023. isplaćeno je 17.850 eura na osnovu ovih ugovora.
Pobjeda je povodom ovih nalaza pitala Vrhovno državno tužilaštvo što je preduzeto. VDT je odgovorilo da je „izvještaj DRI proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu na nadležnost“, ali na pitanja o fazi postupka, eventualnom prikupljanju dokaza i planovima za informisanje javnosti - nije dalo konkretne odgovore. Još je indikativnije da Specijalno državno tužilaštvo već dva mjeseca ne odgovara na pitanja Pobjede - ni na inicijalni upit, ni na urgenciju. Nije poznato da li je SDT formiralo predmet, niti da li je ijedna radnja preduzeta. Ni akteri ove priče - bivši direktor Goran Bjelanović, Nataša Kovač-Martinović i Naida Nišić – nijesu odgovorili na pitanja Pobjede.
<h2>„Preduzeli mjere“</h2>
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je, nakon objavljivanja izvještaja DRI, tvrdila da je Ministarstvo 2023. godine „utvrdilo nepravilnosti i preduzelo mjere“. Međutim, dokumenti nastali nakon kontrole iz maja 2023. godine, do kojih je Pobjeda došla preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama, pokazuju da su službenici Ministarstva utvrdili određene propuste - ali bez ijedne konkretne sankcije koja bi spriječila nastavak tih praksi. Tada je zabilježeno da Savjet ustanove ne održava redovno sjednice i da izbor Nataše Kovač-Martinović za članicu Savjeta iz reda zaposlenih nije urađen u skladu sa procedurama. Naloženo je ispravljanje ova dva propusta, dok je direktor Bjelanović informisan da će dokumentacija o otkazu Andru Martinoviću biti proslijeđena Odsjeku za inspekciju rada, a finansijski izvještaj Kinoteke - Odjeljenju za unutrašnju reviziju Ministarstva kulture i medija.
Foto: Crnogorska kinotekaFotografija 1: SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav
Da stvar bude čudnija, u zapisniku sa ove kontrole, pored nabrajanja dokumentacije koja je zatražena od Kinoteke na uvid, opširno se opisuje o čemu su to direktor Goran Bjelanović i njegova poslovna sekretarka Naida Nišić ćaskali sa predstavnicima Ministarstva Dušicom Stanojević i Vladanom Glogovac. Našlo se tu prostora da se nabroje „važne teme kojima se Kinoteka bavi“, ali i za „novitete koji su uvedeni u administrativno-finansijsko poslovanje“, a uprava Kinoteke pohvalila se čak i da je bila „učesnik Podgoričkog sajma knjiga, na kojem je osvojila i Plaketu 'Posebno priznanje'“!? Na ovako sačinjen zapisnik, naravno, uprava Kinoteke nije imala primjedbi.
No, uprkos činjenici da su određene nepravilnosti konstatovane u drugom dokumentu, koji je nakon kontrole MKM upućen Goranu Bjelanoviću, nije bilo smjene rukovodstva, niti bilo kakve ozbiljne mjere osim formalnog dopisa i sugestije da isprave nepravilnosti. I sporne isplate su se nastavile.
<h2>Smjena i zaštita</h2>
Međutim, Ministarstvo kulture i medija razriješilo je direktora Bjelanovića u junu 2024. godine - 13 mjeseci nakon kontrole i deset mjeseci prije objave izvještaja DRI, pa se smjena nije odnosila na revizorske nalaze. Ali nije se odnosila ni na nepravilnosti koje je Ministarstvo utvrdilo tokom kontrole iz 2023. Rješenje o razrješenju otkriva da je Bjelanović smijenjen isključivo jer nije blagovremeno dostavio Program rada Kinoteke?! Drugim riječima: nije razriješen zbog nepravilnosti, nije razriješen zbog ugovora bez izvještaja, nije razriješen zbog nesređenih evidencija, niti zbog načina trošenja budžetskog novca. Makar je tako Ministarstvo kulture i medija željelo da javnost povjeruje. Dakle, čak ni tada, kontrolisane nepravilnosti Ministarstvo nije pomenulo kao razlog - iako su bile poznate i dokumentovane.
To može da znači samo jedno: da Ministarstvo kulture i medija štiti ustanove koje je osnovala država, a nadasve štiti pojedince koji rukovode ustanovama, budući da se postavljaju po „političkom ključu“, odnosno po pripadnosti jednoj ili drugoj partiji, pa makar se ta pripadnost manifestovala samo kroz ideološke simpatije i kakvu javnu podršku izbornoj listi ili personalnoj kandidaturi na izborima. Štiti ih i onda kada postoje svi preduslovi za utvrđivanje odgovornosti ili reakciju tužilaštva. Najgore što rukovodiocima može da se desi jeste smjena, odnosno da tiho odu sa čela ustanova, bez ikakvih drugih posljedica, a Ministarstvo će za javnost već pripremiti neki banalan razlog, poput neblagovremenog dostavljanja Programa rada!? Sve dok se u poslovanje ne umiješa Državna revizorska institucija, pa prljav veš postane javan, a Ministarstvo odjednom progovori šturim i neodrživim saopštenjem: znali smo i preduzeli mjere! Ako je mjera ćutanje i prikrivanje, onda - aferim!
<h2>Hronični problem</h2>
Slučaj Crnogorske kinoteke, dakle, otkriva hronični problem: institucije djeluju selektivno, sporo i često samo formalno. Revizori su ukazali na moguće zloupotrebe, Ministarstvo je konstatovalo nepravilnosti, ali konkretne mjere izostaju. Tužilaštvo je primilo predmet, ali nije javno saopštilo ni osnovne informacije o njegovom statusu. Istovremeno, važni ugovori su nestali iz arhive, isplate su izvršene bez dokaza o radu, a kontrolni mehanizmi nijesu zaustavili praksu koja se nastavila i nakon kontrole Ministarstva.
Ostaje da se vidi da li će Specijalno državno tužilaštvo - kada i ako se oglasi - pokrenuti postupak koji bi razjasnio ko je, kako i zašto godinama trošio novac građana van okvira propisa. Do tada, Crnogorska kinoteka ostaje ogledni primjer onoga što se dešava kada institucije nadzora postoje samo na papiru, a odgovornost se razvodnjava u tišini administracije.
<h2>Direktor koji je obećao transparentnost, a isporučio kršenje zakona i tišinu</h2>
Postupanje aktuelnog direktora Crnogorske kinoteke Pavla Simonovića najbolje oslikava stanje u kojem se institucija nalazi - između formalnih obećanja o transparentnosti i praktičnog odbijanja da dostavi dokumenta koja je dužan da dostavi po zakonu.
Simonović je na dužnost stupio u junu 2024. godine, a u tom trenutku već je bio aktivan Pobjedin zahtjev za slobodan pristup informacijama upućen preko MANS-ovog servisa „Pitajte institucije“. Već u oktobru 2024, nakon žalbe MANS-a zbog ćutanja uprave, na snazi je bilo i Rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kojim se Kinoteci izričito nalaže da dostavi tražene ugovore o dopunskom radu. Simonović je imao više od godinu da postupi po Rješenju Agencije, ali to nije učinio.
Umjesto toga, kada je Pobjeda u maju ove godine upitala zašto se Rješenje Agencije ignoriše, Simonović je odgovorio dvosmislenim obavještenjem da će „biti donijeto rješenje“, pozivajući se na „prelazni period“ i činjenicu da je zahtjev podnesen u vrijeme prethodne uprave. Time je pokušao da odgovornost prebaci na one prije sebe - iako su nekoliko mjeseci nakon njegovog stupanja na dužnost sve obaveze po Rješenju Agencije već bile aktivne, jasne i pravno obavezujuće. Drugo, Simonović je u maju ove godine primio i prijedlog MANS-a za administrativno izvršenje Rješenja, upravo zato što Kinoteka, pod njegovim rukovodstvom, nije izvršila staro, pravosnažno Rješenje Agencije.
Treće, Simonović je odbio da odgovori na pitanja o spornim ugovorima o dopunskom radu, uz poruku da se „sva pitanja adresirana na rad prethodne uprave“ treba uputiti bivšem direktoru. Takva logika nije samo pogrešna - nego i apsurdna. Institucija se ne vodi na daljinsko upravljanje, a direktor koji preuzme funkciju preuzima i odgovornost za čuvanje, dostavljanje i transparentnost svih službenih dokumenata, bez obzira kada su nastali.
Foto: Crnogorska kinotekaFotografija 2: SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav
Četvrto, kada je Pobjeda u maju ove godine poslala novi zahtjev za slobodan pristup informacijama i tražila bankarske izvode br. 22 i 110 - jedini način da se utvrdi kome je i po kom osnovu novac isplaćivan - Simonović je ponovo ćutao. Bez odgovora, bez obrazloženja, bez poštovanja zakonskih rokova. Sada se, zbog njegovog nepostupanja, vodi žalbeni postupak pred AZLP-om.
I na kraju, direktor Kinoteke je u ranijem odgovoru pokušao da se pozove na „internu reviziju Ministarstva“ i „reviziju DRI“, kao da ga to oslobađa obaveze da postupa po zahtjevima javnosti. Naprotiv: baš zato što su revizije obavljene i što su konstatovani ozbiljni propusti, njegova zakonska obaveza da bude transparentan je još veća, a ne manja.
Sve u svemu, uprkos obećanju da će postupiti po zahtjevu i konačno otvoriti dokumenta, Simonović u praksi radi suprotno. Njegovo uporno neodgovaranje, izbjegavanje zakonskih obaveza i ignorisanje Rješenja Agencije ostavljaju više nego dovoljno osnovа da se zaključi da sadašnja uprava Kinoteke - baš kao i prethodna - koristi tišinu i kršenje zakona kao mehanizam upravljanja, a ne kao privremenu administrativnu smetnju. Drugim riječima: dok javnost traži odgovore, Simonović bira da ne odgovara. Dok zakon traži postupanje, on bira nepostupanje. Zato Simonovićevo nepostupanje otvara realnu mogućnost da se ne radi o previdu, već o prikrivanju - bilo nasljeđa prethodne uprave, sadašnjih ili bivših kolega, bilo propusta nastalih pod njegovim rukovodstvom.

SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav

Vladajuća većina glasala je na Odboru za ekonomiju da državni revizor Milan Popović bude izabran za petog člana Senata Državne revizorske institucije (DRI).
Poslanici vlasti su tako odlučili, nakon što je u nedjelju veče kandidat Predrag Radunović, šef unutrašnje revizije Rekorata na UCG, povukao kandidaturu za člana Senata.&nbsp;
Radunovića je u petak vladajuća većina glasala i predložila Skupštini da ga izabere za petog člana Senata DRI. To su uradili iako je bilo upitno da li Radunović ispunjava zakonske uslove za izbor za člana Senata. On je imao 10 godina i devet mjeseci staža, ali sa stručnim osposobljavanjem. Opozicija je smatrala da on ne ispunjava zakonske uslove za tu poziciju, ali vladajuća većina nije marila za to. Ipak, Radunović je nakon svega podnio ostavku, nakon čega je trebalo da se vidi da li vlast može izabrati drugog kandidata u okviru istog konkursa ili treba ponovo da se ide u taj proces.&nbsp;
Odlučeno je na kraju da se glasa o petom članu između preostalih devet kandidata. Nakon kraćih konsultacija, odlučili su se da podrže Milana Popovića za člana Senata.
Kada upute odluku ka Skupštini, što je moguće da će uraditi već danas, na plenumu može da se glasa o Popoviću kao novom članu Senata. Kada i ako se on izabere za novog člana Senata, onda će Skupština moći i da bira predsjednika Senata DRI.&nbsp;
Senat DRI nema predsjednika već nekoliko godina, a to je jedan od zahtjeva koji je Evropska komisija ispostavila vladajućoj koaliciji. Predsjednik Senata se bira između pet članova Senata. Popović, ako bude izglasan, preuzeće rukovođenje revizijama nad državnim kompanijama i opštinskim preduzećima.

Većina predložila Popovića za petog člana Senata DRI

Delegacija Državne revizorske institucije (DRI) Crne Gore, koju je predvodio senator, prof. dr Branislav Radulović, prisustvovala je svečanoj proslavi 145 godina od osnivanja i 30 godina od ponovnog uspostavljanja Nacionalne revizorske institucije Bugarske.
Tokom boravka u Sofiji, delegacija DRI imala je bilateralni susret sa Dimitrom Glavčevim, predsjednikom Vrhovne državne revizije Bugarske, na kojem je razgovarano o jačanju saradnje i razmjeni iskustava u oblasti revizije javnih finansija.
Svečanost je otvorio Tomislav Dončev, predsjednik Vlade Republike Bugarske, koji se obratio predsjednicima i predstavnicima više od 15 vrhovnih revizorskih institucija iz Evrope i regiona. Na ceremoniji je govorila i Ilijana Ivanova, sutkinja Evropskog revizorskog suda.
Senator dr Radulović tokom boravka u Bugarskoj održao je više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima revizorskih institucija iz regiona i Evropske unije, pri čemu je afirmisana saradnja između vrhovnih revizorskih institucija i mogućnost sprovođenja paralelnih revizija, u skladu sa međunarodnim INCOSAI standardom 9000.
U okviru obilježavanja jubileja održana je i konferencija pod nazivom „Vještačka inteligencija i IT revizija u očuvanju javnih sredstava“, na kojoj je učestvovala Biljana Bulatović, državni revizor – rukovodilac Odjeljenja za reviziju informacionih sistema DRI Crne Gore.
Na konferenciji su, između ostalih, govorili prof. Martin Vackev iz Instituta za vještačku inteligenciju i tehnologiju INSAIT, te Dobroslav Dimitrov, predsjednik Asocijacije za inovativne tehnologije BRAIT, dok su u radu učestvovali i predstavnici INTOSAI razvojne inicijative (IDI), Sekretarijata za EUROSAI ITWG i Tehničkog univerziteta u Sofiji.
Učešće DRI Crne Gore na ovom značajnom događaju, kako je saopšteno, predstavlja potvrdu njene aktivne međunarodne uloge i posvećenosti razvoju revizorskih standarda i digitalnih kompetencija u skladu sa evropskim praksama.

Delegacija DRI Crne Gore na jubileju Nacionalne revizorske institucije Bugarske

Predrag Radunović, kandidat za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI), koji dolazi sa Univerziteta Crne Gore, prema tvrdnjama iz opozicije ne ispunjava zakonske uslove za tu funkciju.
Naime, Zakon o DRI propisuje da kandidat mora imati najmanje deset godina radnog iskustva na odgovornim poslovima u oblasti javnih finansija.
Opozicija tvrdi da Radunović ne ispunjava taj kriterijum, jer ima ukupno devet godina i osam mjeseci radnog iskustva, uz stručno osposobljavanje u trajanju od 12 mjeseci koje, prema njihovom tumačenju, ne može biti uračunato u zakonom propisano iskustvo.&nbsp;
Stoga, kako ističu, Radunović ne ispunjava osnovni uslov konkursa — najmanje deset godina iskustva na odgovornim funkcijama u javim finansijama.&nbsp;
Opozicija problematizuje kako se on našao na listi kandidata ako ne ispunjava uslove.&nbsp;
Nezvanično, pojedini izvori tvrde da je za Radunovićev izbor posebno zainteresovan rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet izjavio da „kandidat nema deset godina radnog staža, a ne deset godina iskustva na odgovornim funkcijama“, što ga, prema njegovim riječima, diskvalifikuje iz postupka javnog izbora.
- Posebno je problematično kako se neko uopšte mogao naći među kandidatima ako ne ispunjava uslove konkursa - naglasio je Rakočević.
Sličan stav iznio je i poslanik SD-a Boris Mugoša, koji je podsjetio da Zakon jasno propisuje deset godina iskustva na odgovornim funkcijama u javnim finansijama.

Miraš Dušević

Kandidatura za senatora DRI: U opoiziciji tvrde da Radunović ne ispunjava zakonske uslove

Državna revizorska institucija je objavila Izvještaj o reviziji pravilnosti poslovanja &nbsp;diplomatskih predstavništava Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj &nbsp;Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji za 2024.godinu, na koji je dala uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja &nbsp;revidiranih predstavništava i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva &nbsp;vanjskih poslova, u dijelu koji se odnosi na revidirana diplomatsko-konzularna predstavništva.
- Državna revizorska institucija je izvršila reviziju pravilnosti poslovanja diplomatskih &nbsp;predstavništava Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji za 2024.godinu. Nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajuća Senatom DRI, članica Senata, Vesna Mihailović – rukovoditeljka Kolegijuma i član Senata, &nbsp;Milan Dabović - član Kolegijuma, izrazio je uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja &nbsp;revidiranih predstavništava i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva &nbsp;vanjskih poslova, u dijelu koji se odnosi na revidirana diplomatsko-konzularna predstavništva- navodi se u Izvještaju DRI.
Iz Državne revizorske institucije pojasnili su da je revizijom pravilnosti poslovanja diplomatskih predstavništava utvrđeno da određena predstavništva nijesu u poslovnim knjigama evidentirala svu pokretnu i nepokretnu imovinu i nijesu u potpunosti ispoštovala važeće propise prilikom vršenja popisa imovine, a utvrđen je i neadekvatan način vođenja konzularnih knjiga od strane pojedinih predstavništava.&nbsp;
- Takođe, &nbsp;kod određenih predstavništava, nalozi za isplatu izdataka nijesu popunjavani i potpisivani od &nbsp;strane šefa Predstavništva prije isplate sredstava, već naknadno. Revizijom je utvrđeno i da su &nbsp;predstavništva vršila nabavke određenih roba i usluga bez pribavljanja ponuda od tri ponuđača i nijesu u Statističkom izvještaju o sprovedenim nabavkama iskazala sve sprovedene nabavke.- navodi se u Izvještaju DRI.
U dijelu usklađenosti poslovanja Ministarstva vanjskih poslova, DRI je utvrdila da Ministarstvo nije Internim pravilom o finansijsko-materijalnom poslovanju DKP-a, precizno definisalo &nbsp;finansijsko-materijalno poslovanje, naročito u dijelu planiranja i izvršenja budžeta, izrade i dostavljanja izvještaja, vođenja pomoćnih evidencija. Ministarstvo ne obezbjeđuje evidenciju obaveza na računima klase 2, a utvrđeno je i da nije ukazivalo predstavništvima na eventualne &nbsp;nedostatke u dostavljenim izvještajima o sprovedenim nabavkama.
- Ministarstvo vanjskih poslova i diplomatska predstavništva Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji su dužni do 16. novembra 2025. godine dostave DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 16. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka- zaključuje se u Izvještaju DRI.

DRI: Uslovno mišljenje na pravilnost i usklađenost poslovanja MVP u diplomatsko-konzularnim predstavništvima

Državna revizorska institucija (DRI) izvršila je reviziju Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Stranke evropskog progresa za 2024. godinu i izdala uslovno mišljenje na izvještaj, kao i uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja stranke.
Revizijom je utvrđeno da izvještaj nije sastavljen i prezentovan u svim bitno materijalnim aspektima na fer i objektivan način u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja. Takođe, revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su materijalno značajne, ali ne prožimajuće neusklađenosti poslovanja sa zakonima i pravilnicima, uključujući:
- Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja;
- Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica;
- Pravilnik o obrascu godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja političkog subjekta;
- Pravilnik o načinu i rokovima za vršenje popisa imovine i obaveza pravnog lica;
- Pravilnik o dostavljanju jedinstvenog obrasca Izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu i doprinosima.
Revizijom je utvrđeno i da stranka nije evidentirala obračunate, a nenaplaćene prihode po osnovu raspodjele sredstava nakon izbora (4.052,38 €), nije uspostavila interne kontrole niti omogućila uvid članovima u prihode i rashode. Takođe, Bilans stanja i Bilans uspjeha nisu sačinjeni na propisanim obrascima, popis imovine i obaveza nije izvršen, a poreske obaveze za ugovore o djelu i troškove zakupa nisu obračunate i uplaćene, niti su nadležnim organima dostavljani potrebni izvještaji.
Stranka evropskog progresa je, prema DRI, dužna da do 16. novembra 2025. godine dostavi Akcioni plan za realizaciju sedam izdatih preporuka, a do 16. aprila 2026. godine i Izvještaj o realizaciji preporuka iz izvještaja o reviziji.
Konačan izvještaj o reviziji je, shodno Protokolu o saradnji između Agencije za sprječavanje korupcije i DRI, dostavljen Agenciji na upoznavanje.

1250x600

DRI: Iz SEP-a dužni da do novembra dostave akcioni plan za realizaciju preporuka

Finansijskom revizijom je utvrđeno da je Građanski pokret URA u poslovnim knjigama evidentirala troškove u iznosu od 4.620,61 eura koje nije dokumentovala, dok je u Izvještaju o prihodima, imovini i rashodima političkog subjekta prihode iskazala u manjem iznosu za 18.807,64 eura.
Državna revizorska institucija je objavila Izvještaj o reviziji Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajuća Senatom DRI, članica Senata Vesna Mihailović – rukovoditeljka Kolegijuma, i član Senata dr Milan Dabović – član Kolegijuma, izrazio je uslovno mišljenje na Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu.
Finansijskom revizijom je utvrđeno da Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu nije u svim bitno materijalnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način, u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja.
Revizijom pravilnosti su utvrđene neusklađenosti poslovanja Građanskog pokreta “URA” koje se odnose na nedosljednu primjenu: Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (čl. 14, 24, 48 i 49), Zakona o obligacionim odnosima, Pravilnika o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica, Pravilnika o načinu i rokovima za vršenje popisa imovine i obaveza pravnog lica, internog Pravilnika o potrošnji goriva, i internog Pravilnika o troškovima poslovne reprezentacije.
Kako se ističe iz DRI, u poslovnim knjigama Partije iskazane su neizmirene obaveze po osnovu lokalnih izbora u Podgorici u iznosu od 33.432,30 eura, koje nijesu izmirene do zatvaranja izbornog žiro računa.
- Takođe, Partija nije obezbijedila vođenje računovodstvenih evidencija o prihodima, imovini i rashodima po porijeklu, visini i strukturi prihoda, imovine i rashoda, dok troškove u ukupnom iznosu od 40.119,09 eura nije evidentirala na odgovarajuća konta. Utvrđene su i nepravilnosti u dijelu evidentiranja i popisa imovine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, u odnosu na sedamnaest izdatih preporuka, Građanski pokret “URA”, kao subjekt revizije, dužan je da do 16. novembra 2025. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 16. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka iz Izvještaja o reviziji.
- Zbog izraženog negativnog mišljenja i utvrđenih nepravilnosti, Konačan izvještaj o reviziji Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu, Državna revizorska institucija je dostavila Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore, a shodno Protokolu o saradnji između Agencije za sprječavanje korupcije i Državne revizorske institucije, i Agenciji za sprječavanje korupcije, na upoznavanje - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DRI: URA bez dokumentacije za 4,6 hiljada eura troškova, prihode prikazala manjim za skoro 19 hiljada

Finansijskom revizijom je utvrđeno nepravilno iskazivanje primitaka od donacija i iskazivanje sredstava utrošenih iz tekuće budžetske rezerve, kao i pogrešna evidencija izdataka u iznosu od 75.754,10 eura, saopšteno je iz Državne revizorske institucije (DRI).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, nadležni Kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: član Senata DRI, Siniša Čađenović – rukovodilac Kolegijuma i član Senata DRI, dr Milan Dabović - član Kolegijuma, izrazio je negativno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno mišljenje na usklađenost poslovanja Uprave za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove za 2024. godinu.&nbsp;
- Finansijskom revizijom je utvrđeno nepravilno iskazivanje primitaka od donacija i iskazivanje sredstava utrošenih iz tekuće budžetske rezerve, kao i pogrešna evidencija izdataka u iznosu od 75.754,10 eura. Zbog nepostojanja odnosno nepouzdanosti evidencija obaveza, kao i neusklađivanja obaveza sa dobavljačima, DRI nije mogla potvrditi stanje obaveza na kraj decembra 2024. godine, u iznosu od 261.675,59 eura - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, izdaci Programa obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja u iznosu od 2.396.485,14 eura su evidentirani u suprotnosti sa Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština.&nbsp;
- Po GFS metodologiji, ovi izdaci se ne tiču subvencija u ekonomskom smislu, već se radi o operativnim rashodima javnih usluga. Revizijom pravilnosti su, između ostalog utvrđene ključne nepravilnosti, koje ukazuju na određene slabosti u sistemu upravljanja i kontrola, evidenciji imovine, obaveza i prihoda, kao i nedostatke u primjenu određenih internih procedura i kontrole u javnim nabavkama. Program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja nije blagovremeno donesen i isti ne sadrži detaljne mjere sa aktivnostima i rokovima - ističe se iz DRI.
Kako se navodi, dokumentacija o izvršenju i plaćanjima je nepotpuna i neuvjerljiva, dok su isplate naknada štete vršene bez potpune dokumentacije i metodologije. U oblasti zapošljavanja, Uprava je angažovala lica po ugovorima o djelu za poslove iz osnovne djelatnosti organa, bez evidencije o radno-pravnom statusu i izvještajima o radu.&nbsp;
- Akt o sistematizaciji ne prepoznaje obavezan položen ispit za službenog veterinara za radna mjesta veterinarskih inspektora. Pored 37 preporuka datih u predmetnoj finansijskoj reviziji i reviziji pravilnosti, nadležni Kolegijum je izdao 5 sistemskih preporuka Vladi Crne Gore, Ministarstvu finansija i Ministarstvu poljoprivrede u cilju jačanja nepristranosti kontrolne funkcije, pravilnog budžetskog planiranja i evidentiranja rashoda u oblastima bezbjednosti hrane i veterinarske zaštite, kao i potpunosti i pouzdanosti finansijskog izvještavanja - pojašnjava se u saopštenju.&nbsp;
Uprava za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao subjekt revizije je, kako se ističe, dužna da do 21. novembra 2025. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju 37 preporuka, a do 21. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka.&nbsp;
- Konačan Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja Uprave za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne posleve za 2024. godinu se dostavlja na upoznavanje Skupštinskom Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Vladi Crne Gore, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Vrhovnom državnom tužilaštvu, shodno čl. 3 Protokola o saradnji - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DRI: Ekonomska revizija utvrdila nepravilnosti u evidenciji donacija i budžetskih izdataka u iznosu od 75 hiljada eura

Iz Ekonomske redakcije organizacije STEGA zatražili su odgovornost ministra finansija Novice Vukovića nakon što je Državna revizorska institucija (DRI) još jednom dala negativno mišljenje na završni račun budžeta za prošlu godinu.
Kako su istakli u saopštenju, Državna revizorska institucija je objavila izvještaj o reviziji završnog računa budžeta Crne Gore za 2024. godinu i ponovo poslala ozbiljno upozorenje.&nbsp;
- Naime, već šestu godinu zaredom DRI je dala negativno mišljenje o pravilnosti trošenja državnog novca, a za finansijsku reviziju izrekla uslovno mišljenje. Drugim riječima, i dalje se ne zna, sa sigurnošću, kako se troši novac građana, jer su greške i propusti u planiranju, evidenciji i kontroli postali hronični – navodi se u saopštenju STEGA-e.
Prema njihovom saopštenju, državni revizori su ukazali da se pravila ne poštuju dovoljno, da se često isplaćuju sredstva bez jasne dokumentacije, da se ugovori potpisuju bez potrebnih procedura, a da se u mnogim institucijama već godinama funkcioniše sa privremenim „v.d.“ rukovodiocima.&nbsp;
- Evidencije o porezima, državnoj imovini i obavezama nijesu potpune, a kontrola trošenja novca građana je slaba. DRI je time još jednom potvrdila ono što građani odavno osjećaju – da država njihov novac troši netransparentno, bez dovoljne odgovornosti i reda – dodaje STEGA.&nbsp;
U izvještaju se, kako se pojašnjava, navodi i da su pojedine institucije vraćale donatorska sredstva zbog nenamjenskog trošenja, a da se novac vjerskim školama i pojedinim fondovima dijelio bez jasnih kriterijuma i kontrole.&nbsp;
- Izvještaj DRI je pokazatelj ozbiljnog problema u funkcionisanju državnih finansija. Šest uzastopnih negativnih mišljenja na reviziju pravilnosti i uslovno mišljenje za finansijsku reviziju znače da sistem upravljanja javnim novcem i dalje ne funkcioniše kako bi trebalo. Građani imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac, a Vlada ima obavezu da uvede red, objasni šta je pošlo po zlu i preduzme konkretne mjere da se ovakvi nalazi više ne ponavljaju – zaključuju iz STEGA-e u saopštenju.&nbsp;
Tražimo odgovornost ministra finansija i rukovodećeg tima ministarstva finansija, obzirom na težinu nalaza DRI koji jasno ukazuju na nedomaćinsko upravljanje novcem građana.

Novac vjerskim školama i fondovima dijeljen bez jasnih kriterijuma i kontrole

Jak javni servis je od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima - ocijenila je u intervju za &nbsp;centralnu informativnu &nbsp;emisiju 24 sata, na Televiziji E, direktorica Radio Televizije Bosne i Hercegovine Nada Tadić.
Svjedoci smo, prema njenim riječima, medijskog pluralizma koji u suštini to i nije.
- Privatni mediji nameću neke formate i teme koje baš i nijesu u interesu građana. Mislim na sadržaje koje slobodno možemo podvesti pod frazu šund, koji ne čine ništa dobro ovom društvu, naprotiv degradiraju ga i umrtvljuju to kritičko razmišljanje i medijsku pismenost samih građana - ocijenila je Tadić.
Navodi da je pitanje dana do kada će Radio Televizija Bosne i Hercegovine moći obavljati svoju primarnu dužnost - proizvodnju programa - zato što prijeti zapljena imovine, gašenje električne energije, odlazak zaposlenih, a dolazi i do obustava programa zbog prokišnjavanja krova i pada elektro napona.
Javni servis BiH, kako objašnjava, nosi najveći teret višegodišnjeg kršenje Savjeta RTV Bosne i Hercegovine, jer je prije osam godina jedna od članica tog tijela iz Radio Televizije Republike Srpske samoinicijativno odlučila da će ući u kršenje zakona time što će, kako ističe, u potpunosti zadržavati novac od RTV taksi prikupljenih na teritoriji tog entiteta.
Ukazuje i na problem naplate takse na teritoriji Federacije BiH, odnosno ne naplaćuje se u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, što je, kako dodaje, bacilo Javni servis BiH doslovno na koljena.&nbsp;
- Određeni procenat se mora proslijediti RTBH, određeni procenat RTV BiH Televiziji, tako zakon nalaže. Taj dug prema BHRT-u se do danas akumulirao na neki iznos od 102 miliona konvertibilnih maraka, to je oko 51 milion eura. Uprkos činjenici da imamo čak 11 sudskih sporova BHRT-a protiv RTRS uglavnom vezanih za ta dugovanja, mi još nijesmo uspjeli naplatiti niti jednu konvertibilnu marku od te cifre, iako je čak i Ustavni sud Bosne i Hercegovine presudio u korist BHRT-a i jasno i glasno rekao da RTRS krši zakon i da je dužan ta sredstva proslijediti nama - rekla je Tadić.
Dodaje da su se zaposleni u toj medijskoj kući odlučili izaći pred institucije BiH, pa su tako u državnom parlamentu postavili improvizovani studio i realizovali specijalni program u trajanju od gotovo šest sati i poručili da neće tolerisati dalje kršenje zakona.
Javni servis Bosne i Hercegovine sastoji se od tri servisa, objašnjava Tadić, od kojih je jedan državni - RTBH i dva entitetska, Radio Televizija Republike Srpske i Radio Televiziju Federacije Bosne i Hercegovine.
Smatra da je meta svih napada servis na državnom nivou, odnosno BHRT, zato što je uprkos pokušajima političara taj servis ostao nezavisan, dok na entitetskim servisima imaju snažnu političku kontrolu.&nbsp;
- Konkretan primjer opstrukcija je tolerisanje nepoštovanja zakona, pozivanje na neplaćanje RTV takse od visokih funkcionera u parlamentu čelnika političkih stranaka, pa do toga da donedavni predsjednik Republike Srpske otvoreno pred pripadnicima medija pred desetak kamera izjavi da BHRT treba ugasiti, jer to nije medij koji odgovara njemu i koji radi onako kako on želi da radi. To su samo neki primjeri pritisaka koje trpimo, ali svi se oni u konačnom odražavaju na to finansijsko, kadrovsko i svako moguće iscrpljivanje Javnog medijskog servisa kako bismo možda mi sami odustali od vlastitog posla i rekli da se to više ne isplati - naglasila je Tadić.
Kao ogroman problem ističe i nesprovođenje sudskih presuda, pa je Javni servis uputio otvoreno pismo pismo državnim institucijama i predstavnicima međunarodne zajednice.&nbsp;
- Iznijeto je nekoliko vrlo konkretnih zahtjeva, među njima je vrlo ozbiljno preispitivanje i javno objavljivanje razloga odugovlačenja sudskih procesa BHRT-a protiv RTRS-a - istakla je Tadić.

Tadić: Jak javni servis od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima

Španski ministar za socijalna i potrošačka prava Pablo Bustinduj izjavio je da se nada da će se i druge evropske zemlje pridružiti povlačenju sa Eurosonga nakon što je potvrđeno da će Izrael učestvovati na sljedećem izdanju.
Izrael je u četvrtak dobio odobrenje organizatora za učešće na Eurosongu 2026. godine, što je navelo Španiju, Nizozemsku, Irsku i Sloveniju da se povuku zbog rata u Gazi i dovelo takmičenje do jednog od najvećih sukoba u njegovoj istoriji.
Bustinduj je u izjavi poručio da se nada da će mnoge druge zemlje slijediti njihov primjer povlačenja sa Eurosonga.&nbsp;
- Čini se da kada jednom nestanu iz naslova ili iz vijesti svakodnevne slike neselektivnog masakra desetina hiljada, nevinih ljudi i djece - čini se da bismo trebali gledati u drugom pravcu i normalizovati. To se ne može desiti. I nije stvar samo u tome što je Španija odlučila da se povuče sa Eurosonga i ponosan sam na to što ne učestvuje na Eurosongu, radi se o tome da se nadam i učinit ću sve što je u mojoj moći da odgovorni za ovaj genocid na kraju odgovaraju pred međunarodnim sudom jer je to mjesto gdje trebaju biti. Španija ne zaboravlja, mi ne zaboravljamo tragediju i masakr koji je pretrpio palestinski narod i nadamo se da će pravda jednog dana biti zadovoljena i da će odgovorni platiti za to - poručio je španski ministaru u izjavi koju prenosi Rojters.
Španija i drugi emiteri koji su prijetili bojkotom događaja naveli su broj poginulih u Gazi i optužili Izrael za kršenje pravila koja imaju za cilj očuvanje neutralnosti takmičenja. Izrael optužuje svoje kritičare da pokreću globalnu kampanju blaćenja protiv njega.
Nakon sastanka u Ženevi, Evropska radiodifuzna unija odlučila je da se ne glasa o učešću Izraela, rekavši da je umjesto toga usvojila nova pravila čiji je cilj obeshrabriti vlade da utiču na takmičenje.
Odmah nakon te objave organizatora takmičenja, nizozemski, španski, irski i slovenski emiteri su saopštili da će se povući.

Španski ministar pozvao druge zemlje da bojkotuju Eurosong: Mi ne zaboravljamo masakr

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Tag: dri