Advokat Mladen Tomović, član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koji je pred Upravnim sudom Crne Gore u ime Crnogorskog elektroprenosnog sistema pokrenuo postupak protiv zviždača iz ove elektroenergetske kompanije i izdejstvovao da mu, prvi put od uvođenja ovog instituta u našoj zemlji, bude ukinuta zaštita koju mu je dodijelila upravo ASK, nastavlja sa progonom zviždača. Tomović se juče pojavio u sudnici Osnovnog suda u Podgorici u procesu koji je zviždač pokrenuo protiv CGES-a zbog mobinga kojem je izložen u kompaniji od 2021. godine kada je predao prijavu zbog sumnje u korupciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314130352_0a418eacdb67fa452af7c324f34cfd3a0e716fa21bc7c184e0f48a742c2dbe41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314130352_0a418eacdb67fa452af7c324f34cfd3a0e716fa21bc7c184e0f48a742c2dbe41" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>U TOKU POSTUPAK ZA MOBING: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption></figure>  - Krajnje je neobično i neprimjereno da član jednog od tijela Agencije za sprječavanje korupcije tuži tu istu Agenciju i traži od nje da zviždaču poništi taj status - a pri tome ostaje u tom tijelu kao da se ništa nije dogodilo. Nešto takvo još nijesam vidio – upozorio je ranije za Portal ETV nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos. On je i ranije pozivao Tomovića ili da se kao advokat povuče iz sudskih postupaka koje je zviždač pokrenuo protiv CGES-a, ali i CGES protiv njega, ili, ako će ostati pravni zastupnik ove kompanije, onda da ode iz Savjeta ASK-a. Ne da se nije povukao, već je Tomović, o čemu smo pisali, angažovan kao advokat još jedne agencije koja odlučuje o zahtjevima zviždača iz CGES-a – Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. A na ročištu koje je juče održano u Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje o uticaju događaja na poslu na psihičko zdravlje zviždača dao je sudski vještak neuropsihijatar dr Željko Golubović koji je bio decidiran da su epizode depresije s kojima se nosi zviždač „vezane za doživljaj tužioca u smislu problema na poslu, oko tretmana njegovog radnog mjesta“. Objasnio je i da ta depresija „nije endogene, biološke prirode, već je nastala stresnom okolnošću, dakle reaktivne, neurotske prirode“. Na pitanje zviždača „da li vođenje disciplinskog postupka može da ostavi posljedice na psihički integritet“, konstatujući da je protiv njega vođen disciplinski postupak za povredu četiri radne obaveze, istakao je da postupak vođen u dužem vremenskom periodu „dovodi, u psihološkom smislu riječi do poremećaja emocionalne i psihološke ravnoteže kod svake osobe, pa i tužioca i radi se obično o neurotskim simptomima reaktivne prirode, uzrokovane samom stresnom okolnošću“. Zviždač je juče ukazao na mobing koji trpi, podsjetio je, kako piše u zapisniku sa ročišta, da je u oktobru 2023. godine podnio zahtjev da bude premješten u drugi sektor, jer je bio žrtva šikaniranja. Ubrzo je i premješten, ali i izmješten iz glavne zgrade CGES-a i kancelarija mu je data u jednoj trafostanici, gdje vrijeme provodi sam. Objasnio je da je tu izolovan od svih kolega koji su zapošljeni u sektoru u koji je premješten.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227211252_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241227211252_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"><figcaption>Upravni sud prvi put od uvođenja instituta zviždača ukinuo zaštitu(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Podsjetio je da je premještaj u drugu službu tražio sa zahtjevom da ne bude raspoređen u službe kojima rukovodi troje ljudi koji su protiv njega montirali i vodili disciplinski postupak. Kazao je da radne zadatke dobija jednom u nekoliko mjeseci i da nije imao nijedan sastanak sa neposrednim rukovodiocem – direktorom sektora. Njegov advokat Miljan Knežević istakao je da je kompletna služba u koju je zviždač premješten u upravnoj zgradi CGES-a i nekim drugim poslovnim prostorijama, ali da nikome od njih kancelarija nije u trafostanici u koju je on premješten. - Fizički je izolovan iz svoje radne jedinice i nije dobio niti jedan radni zadatak nekoliko mjeseci – kazao je advokat, uz konstataciju da je poslove koje je trebalo da obavlja njegov klijent „obavljao neko drugi“. A Tomović, osim što je pokušao da teško diskredituje zviždača, u dokumentu dostavljenom sudu kao reakcija na vještačenje doktora Golubovića, pored ostalog, poučio je ovog ljekara njegovoj struci u pokušaju da obori nalaz i mišljenje. - Tuženoj nije najjasnije kako je vještak izveo zaključak da je depresija tužioca usko povezana sa stresnim okolnostima na radnom mjestu, jer je rezultat stresa na poslu obično shodno uporednim sudskim slučajevima kod mobinga drugačija dijagnoza... – ocijenio je progonitelj zviždača. Osim toga, advokat Tomović poučio je neuropsihijatra Golubovića i o dijagnozi depresije, pokušavajući da ga uvjeri da zviždač ne samo da nema nikakve posljedice po svoje zdravlje zbog mobinga na poslu, već ga optužujući da je on taj proganja menadžment CGES-a i samu kompaniju?! Iznio je niz teških kvalifikacija na račun zviždača, čak mu stavljajući na teret da on mobinguje CGES?! - ...tužilac je u tužbi i tokom postupka dao svoje viđenje postupanja tužene, dok je tužena detaljno odgovorila na sve navode tužioca o svom postupanju, pa detaljnim uvidom u sve podneske, može se izvesti i zaključak da je tužena ta koja je konstantno mobingovana od strane tužioca – piše u jednom od Tomovićevih dokumenata. Suđenje će biti nastavljeno 30. juna.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"></figure>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mladen Tomović nastavlja sa progonom zviždača

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema o čijoj sizifovskoj borbi sa institucijama Portal ETV u kontinuitetu piše kazao je da je zadovoljan što je njegov slučaj izazvao pažnju i nezavisnog eksperta za borbu protiv korupcije Draga Kosa koji je juče u razgovoru za naš portal poručio da potpredsjedniku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladenu Tomoviću poslije progona zviždača više nije mjesto u ovom tijelu, jer je uradio neprihvatljivu stvar čime urušava povjerenje građanki i građana u rad Agencije. Upravni sud nedavno je, po Tomovićevoj tužbi, koji je advokat CGES-a, prvi put od kada je institut „uzbunjivača“ uveden u crnogorsko zakonodavstvo, ukinuo zaštitu zviždaču, što je, prema ocjeni Kosa, takođe, neprihvatljivo. - Umjesto predstava koje organizuje, Mladen Tomović treba da podnese neopozivu ostavku na mjesto člana Savjeta ASK, u skladu sa mišljenjem gospodina Draga Kosa dato portalu ETV. Takođe, ovaj javni funkcioner, zajedno sa svojim prijateljem i vlastodavcem Dušanom Drakićem – v.d. direktora Agencije, nadležnim državnim organima treba da objasni ko je i za čije interese krivotvorio dokaze dostavljene Upravnom sudu Crne Gore, odnosno zašto u spisima predmeta nema dokumenta ASK, kojim je ova institucija podnijela krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv najodgovornih lica CGES-a i bivšeg državnog sekretara Marka Perunovića, inače javnosti poznatog po tome što je, kao predsjednik Odbora direktora Željezare Nikšić, sa službene biznis kartice, potrošio 19.000,00 eura za klađenje - kazao je zviždač za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250213060256_1e766f8a662ea84e998ba48597cf8b18302177e923dc6991de5892b896628234.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250213060256_1e766f8a662ea84e998ba48597cf8b18302177e923dc6991de5892b896628234" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Drago Kos"> <figcaption>Drago Kos(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Interesantno je da je juče, kada smo objavili razgovor sa Kosom, koji je izričit da Tomović mora da ode iz Savjeta ASK, ovaj advokat „osvanuo“ u Vijestima, komentarišući odluku ASK da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije, jer 2019. nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura - dug po VIP rivolving kartici u Atlas banci. Dug je izmiren te godine. Tomović je u izjavi ovom dnevniku pozvao tužilaštvo na hitnu reakciju. - ASK urgentno ovaj predmet treba da proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se izjasnilo da li u predmetnom slučaju ima elemenata krivičnog djela pranja novca ili nekog drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - poručio je progonitelj zviždača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216211232_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216211232_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  Službenik CGES-a ocjenjuje za Portal ETV da je Tomovićeva izjava još jedna u nizu njegovih zloupotreba javne funkcije koju obavlja. - Cilj njegovog obraćanja nije bio informisanje javnosti, već bezuspješan pokušaj skretanja pažnje sa zloupotreba koje su izvršene u postupku pred Upravnim sudom, zbog kojih mi je ukinuta zakonom propisana zaštita - zaključio je on. Ekspret za borbu protiv korupcije Drago Kos kazao je u razgovoru za naš portal da „nije smjelo da se desi da član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije bude pravni zastupnik strane koja traži ukidanje zaštite zviždaču“. - Očekujem da će i gdin. Tomović razumjeti što je učinio i da će, konačno, preduzeti za mene logičan korak - da istupi iz Savjeta. Imao je i drugu mogućnost, mogao je taj slučaj da prepušti nekom drugom advokatu, ali nije, i sada ima samo jedno rješenje. Jer, kakva se poruka šalje ljudima u Crnoj Gori, ako vam član Savjeta ASK-a goni zviždača, traži ukidanje statusa zaštite i što mu, na kraju, i uspijeva - upozorava Kos. Ocijenio je i da je odluka Upravnog suda „profesionalno sasvim pogrešna“ i istakao da očekuje da će je Vrhovni sud ukinuti.

Zviždač poručio Tomoviću da umjesto predstava koje organizuje, treba da podnese neopozivu ostavku

Nije smjelo da se desi da član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije bude pravni zastupnik strane koja traži ukidanje zaštite zviždaču, to je nešto što ja nikako ne mogu da razumijem i prihvatim – poručio je u razgovoru za Portal ETV, nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos. S Kosom smo, osim o skandaloznom slučaju progona zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je Upravni sud nedavno ukinuo zaštitu postupajući po tužbi advokata ove elektroenergetske kompanije Mladena Tomovića, a koji je od ljetos član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, institucije koja je službeniku CGES-a dodijelila zaštitu, razgovarali i o izazovima s kojima se suočava Crna Gora na polju borbe protiv korupcije.&nbsp; <h2>Pogrešna odluka Upravnog suda</h2> - Očekujem da će i gdin. Tomović razumjeti što je učinio i da će, konačno, preduzeti za mene logičan korak – da istupi iz Savjeta. Imao je i drugu mogućnost, mogao je taj slučaj da prepušti nekom drugom advokatu, ali nije, i sada ima samo jedno rješenje. Jer, kakva se poruka šalje ljudima u Crnoj Gori, ako vam član Savjeta ASK-a goni zviždača, traži ukidanje statusa zaštite i što mu, na kraju, i uspijeva – upozorava Kos. Ocjenjuje da je odluka Upravnog suda, kojom je zviždaču iz CGES-a ukinuta zaštita, „profesionalno sasvim pogrešna“. - Tom odlukom se krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača i nadam se da će Vrhivni sud uvažiti njegovu žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora. Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatuje Kos. Poručuje da je sada prekasno da se Tomović povuče iz tog predmeta i da takva njegova, eventualna, odluka ne bi imala bilo kakve važnosti. - On treba da ode iz Savjeta. Gdin. Tomović je odličan stručnjak za borbu protiv korupcije i njegov doprinos Agenciji je ogroman, ali baš zbog toga ili samo zbog toga, on je morao da zna da to nije u redu i ja ga više ne vidim u Savjetu Agencije – precizan je Kos. Kakva bi to bila poruka potencijalnim zviždačima u Crnoj Gori, naglašava naš sagovornik, da on ostane u Savjetu. - Potencijalni zviždači znaju da bilo ko može unajmiti čovjeka iz Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad Agencije, da ih goni?! Situaciju ne mijenja ni činejnica da se Agencija, po novom Zakonu, više neće baviti zaštitom zviždača. Svejedno, jer poruka je građankama i građanima da ne smiju da vjeruju ASK-u. Uz čunjenicu da je ova institucija doživjela ogroman šok prošle godine kada je uhapšena direktorica (Jelena Perović p.a) oni više ne smiju sebi da priušte da dodatno izgube povjerenje. Agencija mora da popravi percepciju „u očima“ građanki i građana, a to sa gdin. Tomovićem u njenom Savjetu neće ići – decidiran je Kos. S druge strane, vršilac dužnosti direktora ASK-a Dušan Drakić, ima puno povjerenje Kosa, bez obzira, kako je rekao, na neke greške u odlukama, pa i na njegovu raniju najavu našem Portalu da će Agencija preispitati odluku u slučaju zviždača iz CGES-a. - To što je Drakić tada rekao u biti ne utiče na slučaj, jer po novom zakonu Agencija se ionako više ne bavi zaštitom zviždača. Međutim, ako je tako zaista rekao, bila je greška saopštiti da će se preispitivati zaštita zviždača – kaže Kos. Ništa sporno ne vidi u činjenici da je Tomović advokat Drakića, ali i najvećeg dijela zapošljenih koji su ranije pokrenuli sporove protiv Agencije, dok je na njenom čelu bila Perović. - Mislim da se on izuzezo iz svih tih slučajeva, ali i da nije tu ne vidim problem. On zastupa svoje bivše kolege, jer i sam je nekada radio tamo. Tu nema sukoba interesa. Njihovi interesi su usklađeni. Međutim, ono što ne mogu ni da zamislim je situacija da se ponovo nađe u predmetu, da kao član Savjeta Agencije radi u nekom drugom predmetu protiv nje, kao što je to bilo u slučaju zviždača iz CGES-a. Ako nije shvatio da u ovom slučaju on radi protiv svoje agencije, bitno je da se shvati što je uradio zviždaču koji se okuražio i podnio prijavu na sumnju u korupciju. To je nešto što član savjeta bilo koje antikorupcijske agencije sebi ne može da dozvoli – kategoričan je Kos. <h2>Razumijevanje za Drakića</h2> Poručuje da Drakić i aktuelno rukovodstvo Agencije imaju priliku da pokažu da se Crna Gora može izboriti sa ključnim izazovima borbe protiv korupcije. To što je Drakić u jeku predizborne kampanje u Podgorici prošle godine izdao odobrenje tadašnjoj gradonačlenici Oliveri Injac za besplatan gradski prijevoz tokom septembra, pa nakon burne reakcije javnosti promijenio odluku, optuživši službenika ASK-a za propuste, iako je on potpisao odluku, naš sagovornik ocjenjuje kao grešku, ali ima i razumijevanja za njega. - Funkciju je preuzeo svega nekoliko dana ranije i suočio se sa nagomilanim problemima, tako da je sasvim prirodno što je prvom odlukom pogriješio – smatra Kos. Činjenica da je Drakić godinama službenik Agencije, prema mišljenju našeg sagovornika, nije od značaja, jer, kako kaže, zna „da je mjesecima bio suspendovan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK"> <figcaption>ASK(Photo: ASK)</figcaption> </figure>  - Vidim i danas na kakvim je mukama Agencija. Potrajaće barem godinu, možda čak i dvije, prije nego se ova institucija vrati na normalan kolosijek svoga rada i zbog svega toga je prirodno da Drakić u nekim odlukama i pogriješi. Ako se bude pokazalo da mu je ovo jedina greška, onda možemo svi biti zadovoljni – poručuje naš sagovornik. Od novog direktora ASK-a očekuje bezuslovnu i neselektivnu primjenu zakona, uz konstataciju da to mora biti osnovni princip rada svake agencije. - Najviše mi je smetalo to što Zakon za sprječavanje korupcije koji je Crna Gora dobila 2014. u praksi nije primjenjivan. Nije bilo rezultata. To je neprihvatljivo. U mandatu prvog direktora ništa nije urađeno, a u mandatu direktorice pokazala se selektivna upotreba propisa, donešena su neka stvarno čudna rješenja koja ne razumijem... Na primjenu zakona ne smije da ima uticaja to o kome se radi u predmetima. Ne smije poenta da bude statistički podaci, umjesto kvantiteta neophodan je kvalitet. I očekujem da će Agencija krenuti u tom smjeru i da će Crna Gora, konačno, dobiti jasan odgovor da li i u kojoj mjeri postoji korupcija, ali i jasan stav Agencije na tu situaciju. To će biti mukotrpan posao, pogotovo zbog toga što se u Agenciji i dalje nalaze elementi koji direktno pokušavaju da opstruiraju rad v.d. direktora i njegovog tima – ističe Kos. Objašnjava da se radi o službenicima koji neosnovano pokreću postupke. - Agencija sada skoro pa da kreće s nule, a nova uprava mora da troši dosta vremena i energije na te unutrašnje procese. Neosnovano se ljudi optužuju za neke stvari... Ipak, očekujem da će se izboriti sa tim problemima i da će Crna Gora, konačno, dobiti Agenciju za sprječavanje korupcije u punom kapacitetu – ističe Kos. Aktuelni menadžment ASK-a, s, kako kaže, izuzetkom Tomovića, iako se suočavaju sa ozbiljnim izazovima „trude se da dobro rade“. - Imaju znanje, volju, želju. Biće grešaka, pogotovo zbog toga, jer se toliko toga nakupilo u ovom bezvlašću kad je otišla bivša direktorica, ali stvari idu u dobrom pravcu. Očekujem i da će Agencija, konačno, okončati neke slučajeve, na primjer - ti satovi bivšeg predsjednika, to sam upamtio. Očito sa satovima mogi predsjednici država imaju probleme... Znam da rade na tim slučajevima i vjerujem da kada predstave rezultate da će i povjerenje javnosti, koje je izgubljeno hapšenjem direktorice prošle godine, početi da se vraća, a neće biti lako – naglašava naš sagovornik. Konstatuje da Agencija, ipak, ne može sve sama i da će morati da je prate i podrže i ostale institucije u čijem je fokusu borba protiv korupcije – od policije i tužilaštava do sudova. Borba protiv korupcije, decidiran je, mora da bude prioritet svih. - Kada zbog korupcije bude uhapšen šef antikorupcijske službe to je uvijek najveći udarac koji takva institucija može da doživi. Gubi se povjerenje, jer ljudi percipiraju da kada su oni koji bi trebalo da se bore protiv korupcije i pridržavaju se najviših principa etike, pali na ispitu, što da očekuju od drugih čelnika institucija – objašnjava Kos.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250213060256_1e766f8a662ea84e998ba48597cf8b18302177e923dc6991de5892b896628234.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250213060256_1e766f8a662ea84e998ba48597cf8b18302177e923dc6991de5892b896628234" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Drago Kos"> <figcaption>PRED ASK VELIKI IZAZOVI: Drago Kos(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>Slučaj Mandićevog sina konflikt interesa&nbsp;</h2> Novi Zakon o sprječavanju korupcije našem sagovorniku veoma je sporan i kategoričan je da mora da pretrpi značajne izmjene. - Taj proces je u toku. Svakako, jedna od najspornijih izmjena zakona iz 2024. bila je izmještanje zaštite zviždača iz ASK-a. Problematinčno je da funkcioneri mogu da primaju darove i u obliku novca i dragocjenih metala, što je prije bilo strogo zabranjeno, zatim uvođenje zastare predmeta je veoma loša izmjena... Ne mogu da kažem da je neko planski pokvario prethodni zakon, ali je onaj iz 2014. bio bolji, napredniji od ovog izmijenjenog 2024 – ocjenjuje Kos. Svi izazovi pred kojima je bila Agencija 2014, prema njegovim riječima, stoje i danas. - Ključni izazov je da se javni funkcioneri osvijeste da su oni u službi građana, javnog interesa, a ne svog vlastitog, privatnog interesa. Moraju da nauče da zakoni postoje za to da se primjenjuju objektivno, nezavisno od toga na koga se odnose, da za počinjene greške moraju bezuslovno snositi odgovornost – prekršajnu ili krivičnu i da u tim postupcima neće biti razlike u zavisnosti od toga ko je konkretan funkcioner koji je počinio krivično djelo, već da će zakon za sve da bude isti. Bilo je spektakularnih hapšenja, ali čekamo da vidimo što će od toga na koncu biti. Navikli smo - što veći spektakl na početku, to su manji rezultati na kraju – konstatuje Kos. Korupciju, kako ističe, niko nikada i nigdje nije iskorijenio. - Crna Gora je još daleko od Hrvatske i Srbije kada govorimo o sistemskoj korupciji, one prednjače u regionu. I zato institucije moraju djelovati neselektivno – poručuje on. Iako je jasno da je u malim sistemima, državama, kako kaže naš sagovornik, konflikt interesa česta pojava mora se stalno ukazivati da oni koji su u javnoj službi moraju da služe javnom interesu, a ne ličnim, porodičnim, partijskim. - Tada će stvari početi da se pomjeraju na bolje – dodaje Kos. U tom kontekstu ukazuje i da je ASK morala da reaguje kada je u novembru prošle godine predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović, partijski kolega predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, saopštio da je Mandićev sin dobio posao u ovom preduzeću i da je imenovan za šefa filijale u Srbiji, Beogradu. Đukanović je tada rekao da nema riječi o nepotizmu, te da je „Ilija Mandić vrlo talentovan za te poslove“ i pitao „ima li pravo sin Andrije Mandića da se zaposli“. - Agencija je morala da reaguje u smislu da zauzme stav. U ovoj situaciji je problem što Agencija u slučaju konflikta interesa po zakonu daje samo mišljenje, ali ne odlučuje, i to je problem. To mora da se mijenja ako država misli da ima efekte borbe protiv korupcije. Ljudi koji su na položajima, ako već rade krive stvari i onda se time čak i hvale, mogu da se zaustave samo ako vide da je Agencija krenula ozbiljno da radi svoj posao, da neće biti izuzetaka, te da će i policija i tužilaštvo raditi svoj posao – zaključio je Drago Kos.

Tomović mora istupiti iz Savjeta

Krajnje je neobično i neprimjereno da član jednog od tijela Agencije za sprječavanje korupcije tuži tu istu Agenciju i traži od nje da zviždaču poništi taj status - a pri tome ostaje u tom tijelu kao da se ništa nije dogodilo – poručio je u izjavi za Portal ETV nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216211236_dc04228ccc1ef75a7dd22c7348c88adfa4dc248253be49dfd43991c04cfca202.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216211236_dc04228ccc1ef75a7dd22c7348c88adfa4dc248253be49dfd43991c04cfca202" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Drago Kos"><figcaption>ZATEČEN: Drago Kos(Photo: ALES CERNIVEC/Delo)</figcaption></figure>  Tražili smo od njega komentar presude Upravnog suda koji je 10. januara prihvatio tužbu Crnogorskog elektroprenosnog sistema protiv Agencije za sprječavanje korupcije kojom je ova elektroenergetska kompanija tražila da ASK ukine zaštitu njihovom službeniku, zviždaču koji je 2021. godine prijavio sumnju u korupciju, a Agencija mu 2023. dala status zaštite, nakon disciplinskog postupka kojem je bio izložen. Ono što je za demokratska društva i uređene sisiteme nevjerovatno, u ovom slučaju je crnogorska zbilja - sve postupke CGES-a protiv zviždača vodi advokat Mladen Tomović koji je od ljetos član i potpredsjednik Savjeta ASK-a?! Osim toga, on je advokat i većine zapošljenih u ovoj agenciji, pa i šefice odjeljenja zaduženog za zviždače, a u sporovima koje vode protiv Agencije zbog odluka ranije uprave?! Uz to i supruga mu je zapošljena u ovoj instituciji. - Nešto takvo još nijesam vidio – kratko je prokomentarisao Kos naše pitanje o angažovanju Tomovića u procesima protiv zviždača, pogotovo u svjetlu činjenice da je on sada u nadzornom tijelu Agencije koja treba da štiti „uzbunjivače“, a on je progonitelj jednog koji se usudio da prijavi sumnju u korupciju. Kos je ranije za naš portal rekao da Tomović kao član Savjeta ASK-a nije u konfliktu interesa, ali da smatra problematičnom činjenicu da ovaj advokat goni čovjeka kojem je Agencija dodijelila zaštitu. - Iz principijelnih razloga stvarno je neprijatna situacija da se gdin. Tomović, kao advokat koji goni zviždača, nalazi u Savjetu ASK-a, ustanove koja bi trebalo da štiti zviždače. Taj problem mogao bi lako da se riješi na način da se on kao advokat povuče iz svih predmeta koji se odnose na zviždača, ali i na zaposlene u ASK – izjavio je tada Kos za naš portal. Tomović se, međutim, nije povukao iz ovih predmeta, štoviše, kako smo pisali angažovan je kao advokat još jedne agencije koja odlučuje o zahtjevima zviždača iz CGES-a – Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Objavili smo da je i ova ustanova ćutala na pojedine žalbe koje su podnosili zviždač i njegov advokat, a koje su se odnosile na postupanje CGES-a po njihovim zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Prvi put od uvođenja instituta zviždača u Crnoj Gori jednom „uzbunjivaču“ je, kako smo objavili, ukinuta zaštita.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201071256_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201071256_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"><figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Presudu je donijelo vijeće sudija u kojem su bili Ljiljana Šoškić, predsjednica vijeća, te Tamara Bulajić i Krsto Pejović kao članovi. Oni su usvojili tužbu Tomovića i poništili mišljenje Agencije za sprječavanje korupcije broj 03-02-183-22-6 od 19. maja 2023. godine. - Mladen Tomović je, prljavom igrom i zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, uspio da poništi Mišljenje Agencije za sprječavanje korupcije kojim mi je bila određena zaštita. Ubijeđen sam da je ovo jedinstven primjer u svijetu da član nadzornog organa institucije koja štiti zviždače, a kakva bi trebalo da bude Agencija za sprječavanje korupcije, poništi zaštitu čovjeku koji je prijavio korupciju i čiju prijavu je ta ista Agencija proslijedila nadležnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje – kazao je prekjuče za Portal ETV zviždač iz CGES-a. Objasnio je i da je sud mišljenje poništio zbog formalnih nedostataka. - Prvenstveno, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između štete koja mi je učinjena (vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere) sa podnešenom prijavom korupcije?! Ovakav stav suda može da znači samo jedno, da sudu nijesu dostavljeni svi spisi predmeta, a prije svega, očigledno je da sudu nije dostavljen akt Agencije za sprječavanje korupcije, broj 03-02-140-21-8 od 24.05.2022. godine, kojim je ova institucija, shodno članu 57 stav 1 Zakona o sprječavanju korupcije („Sl. list Crne Gore“ br. 53/14 i 42/17) kompletne spise predmeta formiranog po mojoj prijavi korupcije, sa prikupljenom dokumentacijom, proslijedila Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje – uvjeren je zviždač. Prema njegovim riječima, ovaj dokument Agencije, koji je, ističe on, bez sumnje morao biti dio spisa predmeta i koji je morao biti dostavljen sudu, ne dokazuje samo kauzalnu vezu između štete koja mu je načinjena i podnešene prijave korupcije, već potvrđuje osnovanost mišljenja ASK-a. - Da bi obezbijedili ukidanje mišljenja Agencije kojim mi je bila određena zaštita, član Savjeta Agencije i zamjenik predsjednika tog tijela Mladen Tomović i v.d. direktora Agencije Dušan Drakić morali su da krivotvore dokaze dostavljene sudu, na način što su iz spisa predmeta očigledno uklonili one koji im ne odgovaraju za ostvarivanje njihovog cilja – kategoričan je zviždač. Najavio je da će protiv presude Upravnog suda tražiti vanredni pravni lijek pred Vrhovnim sudom Crne Gore. Agencija, prema presudi, sada treba da donese novo mišljenje u slučaju zviždača iz CGES-a. Portal ETV nastaviće da prati ovaj slučaj, pogotovo jer je on poslije ovakve presude prepušten „na milost i nemilost“ menadžmentu komapnije u kojoj radi, a koji je već pokušao da ga diskredituje i moguće ostavi bez posla pokretanjem disciplinskog postupka.

Kos: Nešto takvo još nijesam vidio

Nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos ocijenio je za Portal ETV da u slučaju izbora advokata Mladena Tomovića u Savjet Agencije za sprječavanje korupcije „ne možemo da pričamo o konfliktu interesa, jer ni na mjestu potpredsjednika on nema ovlašćenja po kojima bi došao u situaciju, da konkretno odlučuje u bilo kojem postupku vezanom za zviždača“, ali je problematizovao činjenicu što Tomović goni službenika Crnogorskog elektroprenosnog sistema za kojeg, pored ostalog, traži da mu se ukine status zviždača. - Iz principijelnih razloga stvarno je neprijatna situacija da se gdin. Tomović, kao advokat koji goni zviždača, nalazi u Savjetu ASK-a, ustanove koja bi trebalo da štiti zviždače. Taj problem mogao bi lako da se riješi na način da se on kao advokat povuče iz svih predmeta koji se odnose na zviždača, ali i na zaposlene u ASK – izjavio je Kos za naš portal. <h2>Neshvatljiv izbor</h2> Službenik CGES-a kojeg kao advokat ove kompabije goni Mladen Tomović u višer sudskih postupaka upozorio je ljetos Komisiju za sprovođenje izbora članova Savjeta ASK-a i upoznao ih sa svojim slučajem i mogućnošću revizije njegovog predmeta za slučaj izbora Tomovića u Savjet, jer je u očiglednom konfliktu interesa. Negativno mišljenje o integritetu Tomovića dala je i sama Agencije, ukazujući na činjenice da mu je supruga zapošljena u ovoj ustanovi, te da je on, uz sve to, i pravni zastupnik dijela službenika ove institucije u procesima koje su pokrenuli protiv Agencije?! U prvom krugu glasanja Tomović je imao podršku svih pet članova Komisije, ali nakon što je ovo tijelo upoznato sa slučajem zviždača iz CGES-a jedan mu je u drugom krugu glasanja uskratio podršku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>NE HAJE ZA ETIČKI KODEKS: Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  Službenik državne elektroenergetske kompanije, o čemu smo pisali, korupciju je prijavio 2021. godine, a nakon što je, kako tvrdi, odbio da učestvuje u namještanju tendera.&nbsp; Poslije toga bio je izložen progonu, disciplinskim i sudskim procesima, a Tomović je Upravnom sudu podnio prošle godine tužbu kojom zahtijeva da mu se ukine status zviždača, čime bi se upravi CGES-a „otvorio put“ za „završni obračun sa njim“. ASK mjesecima ovom sudu nije dostavljao odgovor na Tomovićevu tužbu i to je učinjeno tek nakon što je Portal ETV objavio tekst o tome. Istog dana, 11. oktobra, dostavili su spise predmeta i odgovor, a što im je Upravni sud tražio još 31. maja. <h2>Odgovor na tužbu</h2> U odgovoru na tužbu u koji je Portal ETV imao uvid, u ASK-u su izričiti da je tužba neosnovana. Odgovor je pripremila ranija uprava ASK-a, na čelu sa Jelenom Perović, koja je u međuvremenu smijenjena, a zašto su novi čelnici čekali sa dostavljanjem izjašnjenja Upravnom sudu nije poznato. Ili, odgovor se, možda, može nazirati iz poruke koju je u izjavi za naš portal, u oktobru, odaslao aktuelni v. d. direktora ASK-a Dušan Drakić kada je najavio da će i ovaj predmet biti podvrgnut „detaljnoj reviziji“?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>PRIJETI ZVIŽDAČU: Dušan Drakić(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  U odgovoru ASK-a Upravnom sudu, sačinjenom prije najavljene „detaljne revizije“ predmeta zviždača iz CGES-a, piše da „da nijesu tačni navodi tužioca i da je tužba u cjelosti neosnovana iako je predmetnim mišljenjem odlučeno o obavezi poslodavca da postupi na način i u roku koji je određen mišljenjem“. - U Zaključku predmetnog mišljenja Agencija je utvrdila da je usljed podnošenja prijave nastala šteta po zviždača XX, u smislu člana 59 Zakona o sprječavanju korupcije i obavezala poslodavca na obavezno poštovanje odredaba Zakona o sprječavanju korupcije koje se odnose na zaštitu zviždača, a naročito na slučajeve prestanka radnog odnosa; ukidanja ili promjene radnog mjesta; promjene opisa poslova i uslova radnog mjesta na kojem je zviždač radio; pokretanje disciplinskog postupka i izricanje disciplinskih mjera; sprječavanje napredovanja i stručnog usavršavanja, te uskraćivanja sredstava rada koja je zviždač koristio – piše u dokumentu ASK-a. Ukazuju da je neosnovan tužbeni osnov, objašnjavajući da je vođenje postupka pred Agencijom „regulisano Zakonom o sprječavanju korupcije koji predviđa obavezu donošenja Mišljenja kojim se utvrđuje da li je nastala šteta po zviždača, odnosno da li postoji mogućnost nastanka štete po zviždača, te ukoliko postoji poslodavac se obavezuje da ispuni preporuku koja je sastavni dio mišljenja i da u roku koji odredi Agencija dostavi izvještaj o tome“. - Iz svega prethodno navedenog tužena predlaže da Upravni sud Crne Gore shodno članu 22 Zakona o upravnom sporu u cjelosti odbije tužbu kao neosnovanu – zaključuje se u odgovoru na tužbu ASK-a. <h2>Najava odmazde</h2> Hoće li zviždač iz CGES-a, bez obzira na ovakav stav ASK-a, na kraju, ipak doživjeti odmazdu ove institucije, jer je ovo mišljenje radila prethodna uprava i izgubiti status zaštite znaće se nakon što Drakić saopšti rezultate revizije ovog, ali i brojnih drugih slučajeva koji su bili pred ASK-om. Drakić nije odgovorio na naše pitanje zašto će biti rađena revizija ovog slučaja i po kom osnovu, te da li je u skladu sa zakonom raditi reviziju predmeta u slučaju koji je procesuiran tužilaštvu koje se još nije izjasnilo da li će postupiti po prijavi zviždača?&nbsp; ASK je ranije prijavu korupcije službenika CGES-a dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu, koje, međutim, prema dostupnim informacijama, nije postupalo, već su sačekali izmjene zakona i nedavno spise predmeta procesuirali sada nadležnom osnovnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Portal ETV 28. septembra objavio je tekst kojim smo upozorili upravo na bojazan da će se zviždač iz CGES-a naći na udaru Agencije, nakon što je u Savjet te institucije izabran advokat Tomović, koji zastupa CGES u svim predmetima vezanim za ovog zviždača.&nbsp; Napisali smo tada i da službeniku CGES-a prijeti ukidanje statusa zaštite zviždača, koji ga je čuvao od nastavka progona kojem je bio izložen u kompaniji nakon prijave korupcije, zbog čega je ASK i reagovao ovom mjerom. Pisali smo i da je Mladen Tomović, ne samo advokat u predmetu protiv zviždača iz CGES-a, već i da je advokat većine zapošljenih u ASK-u i to u predmetima protiv ASK-a?! Pored ostalih, zastupa i službenicu u Odsjeku za postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača, kao i v.d. direktora Drakića. Sam Tomović, kako je ranije rekao za Portal ETV, ne vidi ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a, niti smatra da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom.&nbsp; Čak se obrušio na integritet zviždača, optužujući ga da je „instruisan sa nekih drugih adresa“ ili motivisan, prema njegovim riječima, gubitkom određenih pogodnosti „koje je u datom trenutku imao, pa je novi menadžment to na neki način, novom organizacijom, što ima zakonska ovlašćenja, uveo i sad je rezultat toga nezadovoljstvo i podnošenje prijava, a ne nikakav zaštita javnog inetresa“. Nije se zaustavio na tome, već je optužio i naš portal, da smo zajedno sa zviždačem djelovali sinhronizovano sa bivšom direktoricom ASK-a Jelenom Perović u susret izboru članova Savjeta ove institucije?!&nbsp; Pred Osnovnim sudom u Podgorici zviždač iz CGES-a prvostepeno je dobio proces koji je inicirao protiv kompanije zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka, a pošto je prijavio potencijalnu korupciju. Portal ETV nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a.

Kos: Stvarno je neprijatna situacija da se Tomović nalazi u Savjetu ASK

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: drago-kos