Tržište izdavanja stanova funkcioniše gotovo isključivo u sivoj zoni, saopštio je predsjednik Udruženja podstanara - Moj dom Dragan Živković i dodao da su oni prepušteni sami sebi, suočeni sa visokim kirijama, nesigurnim ugovorima, čestim izbacivanjima i bez institucionalne podrške.
On je u intervjuu Pobjedi kazao da su, imajući u vidu inflaciju i ekonomsku nesigurnost, glavni faktori koji doprinose rapidnom rastu kirija sezonski turizam i kratkoročni najam, kao i nekontrolisana urbanizacija i kupovina nekretnina radi profita.
Živković je rekao da nedostaje zakonska regulacija i kontrola tržišta najma, javno stanovanje i subvencionisani modeli. Crna Gora nema zvaničan registar podstanara, tako da nije poznat tačan broj, iako se pretpostavlja da deset odsto populacije ne živi u svom stanu.
On smatra da je glavni uzrok rasta kirija u pretvaranju stanovanja iz osnovnog ljudskog prava u tržišnu robu.
- Stanovi se sve više grade i kupuju isključivo u investicione svrhe, a ne za život. Sezonski turizam dodatno destabilizuje tržište, naročito ljeti kada se podstanari izbacuju da bi se stanovi izdavali turistima. Nedostatak zakonske regulative, poreske politike i javnog stambenog fonda dodatno omogućavaju nekontrolisani rast cijena - saopštio je Živković.
On je dodao da je trenutnu situaciju na tržištu nekretnina u Crnoj Gori izuzetno nepovoljna, nesigurna i neodrživa.
- Podstanari su prepušteni sami sebi, suočeni sa visokim kirijama, nesigurnim ugovorima, čestim izbacivanjima i bez ikakve institucionalne podrške. Tržište funkcioniše gotovo isključivo u sivoj zoni, što dodatno pogoršava stanje - kazao je Živković.
On smatra da se rast kirija može zaustaviti ili na neki način staviti pod kontrolu, uvođenjem kontrole cijena u određenim zonama, poreskih mjera na prazne stanove, subvencionisanog stanovanja i javnih fondova, kao i donošenjem zakona o podstanarima.
Živković je rekao da je potrebna hitna sistemska intervencija koja bi podrazumijevala pravno regulisanje tržišta najma, formiranje javnog stambenog fonda, renoviranje i otkup praznih stanova za socijalno stanovanje, uvođenje subvencija i pravne pomoći podstanarima.
- Neophodna je i aktivna saradnja opština, države i civilnog sektora - poručio je Živković.
On je podsjetio da je Udruženje podstanara pokrenulo inovativni model fer i sigurnog stanovanja pod nazivom Novi model stanovanja – put ka pravednijem i sigurnijem stanovanju u Crnoj Gori. Cilj tog modela je sistemska zaštita podstanara, unapređenje odnosa između zakupaca i stanodavaca, kao i dugoročno rješavanje stambenog pitanja kroz pripremu za socijalnu stanogradnju planiranu za narednu godinu.
Model donosi konkretne mehanizme podrške, među kojima se izdvajaju: subvencionisana 12. kirija za članove koji redovno izmiruju obaveze, pravna zaštita pri sklapanju ugovora i u slučaju zloupotreba, pravo prvenstva za socijalne stanove i fer uslovi, bez skrivenih troškova, visokih provizija i nepovoljnih ugovora.
Pored toga, model poziva i stanodavce da se uključe i doprinesu izgradnji stabilnog i poštenog tržišta zakupa. Udruženje podstamara navodi da je stanovanje osnovno ljudsko pravo, a ovaj model je prvi ozbiljan korak ka vraćanju socijalne dimenzije stanovanju u Crnoj Gori.
Živković je naveo da su planirani pravni savjeti i podrška podstanarima u slučajevima zloupotreba.
- Udruženje već pruža osnovnu pravnu pomoć, a u planu je širenje te usluge kroz saradnju sa advokatima, pravnim klinikama i NVO sektorom. Takođe, radi se na formiranju mreže lokalnih savjetovališta - kazao je Živković.
On smatra da postoje neregulisane ili sive zone na tržištu izdavanja stanova koje dodatno otežavaju položaj podstanara.
- Ogroman broj stanova se izdaje „na crno“, bez ugovora i evidencije. To podstanare ostavlja bez ikakvih prava, izloženim arbitrarnim odlukama stanodavaca, a državu bez poreza i kontrole - saopštio je Živković.
On je dodao da preko 80 odsto podstanara nema nikakav ugovor.
- Neregulisano izdavanje nije samo poreski problem, već i pitanje ljudskih prava, sigurnosti i dostojanstva hiljada ljudi koji žive u stalnom riziku - poručio je Živković.
Udruženje, prema njegovim riječima, snažno zagovara uvođenje kontrole kirija, barem u opterećenim urbanim zonama.
- Smatramo da treba razviti modele najma sa ograničenim cijenama i stimulisati stanodavce koji izdaju pod fer uslovima što i jeste glavna aktivnost našeg projekta Novi model stanovanja u Crnoj Gori - kazao je Živković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Živković: Tržište izdavanja stanova u sivoj zoni

Nadležni kolegijum Državne revizorske institucije (DRI) usvojio je preliminarni izvještaj za reviziju uspjeha "Upravljanje izdacima iz budžeta Crne Gore za sudske sporove po osnovu radnih odnosa" i uputio ga subjektima revizije na izjašnjenje, za koje imaju rok od 15 dana, potvrdio je "Danu" član Senata vrhovne revizije Branislav Radulović.
– Cilj predmetne revizije je da se ocijeni uspješnost upravljanja sudskim sporovima, sa posebnim fokusom na kvalitet evidencije postupaka, institucionalne kapacitete, mirno rješavanje radnih sporova, saradnju sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa, analizu uzroka sporova, preduzimanje korektivnih mjera i blagovremeno izvršavanje obaveza po osnovu pravosnažnih presuda – rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, predmetna revizija, koja je obuhvatila period 2020–2023. godine, za subjekte revizije ima Ministarstvo unutrašnjih poslova (Uprava policije), Ministarstvo odbrane (MO), Ministarstvo finansija (MF) i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.
Prema evidenciji Glavne knjige trezora, za period 2020–2023. godine evidentirane su ukupne isplate po osnovu "sudskih rješenja" iz budžeta MO 3.924.841 euro i MUP-a (zajedno sa UP) 11.647.504 eura, u ukupnom iznosu od 15.572.346 eura. Izdaci po osnovu izgubljenih sporova nijesu plaćani u ostavljenom roku, već isključivo putem prinudne naplate.
– Tokom perioda obuhvaćenog revizijom (2020–2023), najveći broj tužbi je po osnovu rada i prava iz radnih odnosa, a protiv Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva odbrane pokrenuto je gotovo 6.000 sporova – precizirao je Radulović.
DRI, kako je istakao, godinama, kroz izvještaje o reviziji, ukazuje da se veći broj državnih organa pojavljuje kao tužena strana u parničnim postupcima pred nadležnim sudovima, a ishod su u najvećem broju slučajeva izgubljeni sporovi, gdje su pored glavnog duga dodatno izuzetno visoki troškovi koje država plaća iz budžeta po osnovu parničnih troškova, troškova izvršenja, zatezne kamate itd, koji se kreću čak i preko 40 odsto od ukupne sume isplaćenih sredstava.
Radulovića &nbsp;kaže i do kakvih su podataka došli.
– Preliminarni rezultati revizije su internog karaktera do objavljivanja konačnog izvještaja, ali je neupitno da je DRI ranije identifikovala nepostojanje pisanih procedura, nefunkcionalnu evidenciju, nedovoljno razvijen mehanizam mirnog rješavanja sporova, izostanak analiza i korektivnih mjera, kao i nedovoljnu saradnju sa Zaštitnikom. Takođe, identifikovano je neodgovarajuće planiranje sredstava za izvršenje obaveza po osnovu izgubljenih sudskih sporova, na način da se sredstva ne planiraju na odgovarajućim pozicijama, već se naknadno vrše preusmjerenja po osnovu prinudnog izvršenja. Kod većeg broja potrošačkih jedinica, isplate se vršene gotovo isključivo putem prinudne naplate, čime se automatski stvaraju dodatni troškovi za budžet – naveo je Radulović.
Podsjetio je da je DRI još 2016. godine utvrdila da je od strane Centralne banke u periodu 2012–2014. godina naplaćeno 50.254.430 eura sa glavnog računa Državnog trezora, prinudnim putem na osnovu izvršne isprave.
– Troškovi sudskih postupaka u tada osam analiziranih uzorkom obuhvaćenih predmeta činili su čak 46,22 odsto ukupno isplaćenih sredstava. Samo u jednom od osam revizijom obuhvaćenih predmeta predložena je mogućnost mirnog rješavanja spora. DRI je upravo iz tog razloga ponovo izvršila ovu reviziju jer je kao visok rizik identifikovan trend rasta broja radnih sporova i isplata sredstava po ovom osnovu. Evidencija koja se vodi u Glavnoj knjizi trezora ne omogućava identifikaciju izdataka po vrsti sudskih sporova, pa tako nije moguće do kraja selektirati podatke o izdacima za sudske sporove samo po osnovu radnih odnosa. Međutim, ono što je neupitno jeste da je u periodu 2012–2015. godine, prema podacima Ministarstva finansija, iz budžeta Crne Gore isplaćeno 71,3 miliona eura po osnovu sudskih sporova. U periodu 2020–2023 godina, prema podacima GK trezora, po osnovu svih "sudskih rješenja" naplaćeno je 74.855.237 eura – precizirao je Radulović.

Država platila 75 miliona eura zbog sudskih sporova

Nakon godina planiranja i obećanja, valorizacija jednog od najznačajnijih turističkih potencijala sjevera Crne Gore – Đalovića pećine – konačno dobija nastavak. U naselju Gubavač počela je druga faza rekonstrukcije istoimenog putnog pravca, koji će biti ključna saobraćajna veza ka budućem turističkom kompleksu. Vrijednost radova iznosi 2,5 miliona eura, a osim proširenja puta, planirana je i kompletna prateća infrastruktura – trotoari, rasvjeta, rigole i pristupni putevi. Projekat je dio šire inicijative započete još 2019. godine, čija se realizacija godinama najavljuje kao šansa za razvoj ne samo Bijelog Polja, već i cijelog sjevera. Mašine koje trenutno rade u Gubavaču mještanima donose nadu da će put konačno biti ono što godinama priželjkuju – bezbjedan i funkcionalan. - Mnogo će nam značiti, kako za mještane ovog mjesta, tako i za sve koji prolaze ovuda. Zadovoljni smo, problemi koji se pojave rješavaju se u hodu - kaže Ermin Kovačević, predsjednik MZ Gubavač. Sličan stav ima i Šućro Bučan, jedan od mještana. - Srećni smo jer se kapaciteti šire prema rijeci Bistrici i naselju. Biće mjesta i za jednu dodatnu traku. Ima manjih problema sa prilazima kućama, ali narod je kooperativan i generalno zadovoljan – kazao je on. Rekonstrukcija dionice kroz Gubavač, zajedno sa presvlačenjem asfalta od Lozne Luke do Bistrice, predstavlja završetak druge faze izgradnje puta ka Đalovića pećini – prirodnom dragulju koji godinama čeka na punu valorizaciju. U njen turistički potencijal se vjeruje, ali se realizacija konstantno odlaže – uz nadu da će, ukoliko ne država, onda strani investitori biti ti koji će priču konačno pomjeriti s mrtve tačke. Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, ističe da je projekat već predstavljen premijeru, sa idejom da ga dalje ponudi investicionim kompanijama iz Emirata. - Mislim da bi to bio strateški ulaz na sjever Crne Gore. Nama je važno da se resursi koje smo godinama stvarali zajednički – država i opština – konačno upotrijebe, da dovedu turiste i otvore nova radna mjesta - rekao je Smolović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042107040_75bee5b1ddb37060152d56868d172bc1d5098d1ec65d8bfbe6017b34f6115724.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042107040_75bee5b1ddb37060152d56868d172bc1d5098d1ec65d8bfbe6017b34f6115724" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žičara - Đalovića pećina"><figcaption>Žičara za potrebe pećine(Photo: Portal ETV/A.H.)</figcaption></figure>  Međutim, iako su planovi ambiciozni, realizacija i dalje ne protiče bez prepreka. Radovi na izgradnji vodovoda kasne, a završetak žičare od manastira Podvrh do ulaza u pećinu još se čeka. - Nakon više sastanaka sa Upravom za kapitalne projekte i izvođačima, dobili smo čvrsta obećanja da će radovi na vodovodu i žičari biti nastavljeni početkom maja. Vrijednost radova na vodovodu je 910 hiljada eura, a na žičari oko četiri miliona. Opština je sve svoje obaveze izvršila – sada je red na Upravi i izvođačima - poručuju iz bjelopoljskog Sekretarijata za izgradnju. Završetkom druge faze ovog projekta, do početka ljeta, očekuje se kompletiranje svih radova na saobraćajnici od raskrsnice sa magistralnog puta Beograd-Bar do žičare kod manastira Podvrh, u ukupnoj dužini od 14 kilometara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042107044_97b70dc67709edb6b922f33f96394b5d711818f4ed23adfc5255b62261ddac88.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042107044_97b70dc67709edb6b922f33f96394b5d711818f4ed23adfc5255b62261ddac88" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Centar za posjetioce u Bistrici"><figcaption>Centar za posjetioce u Bistrici(Photo: Portal ETV/A.H.)</figcaption></figure>  Mještani Bistrice i okolnih sela, koji se već dugo pripremaju za prve turiste, sve više gube strpljenje. Iako spremni da ponude ono što imaju – netaknutu prirodu, gostoprimstvo i bogatu kulturnu baštinu – turisti još ne stižu. Sve češće se postavlja pitanje koliko je država zaista posvećena projektu koji bi mogao da promijeni svakodnevicu ovog kraja. A dok odgovori kasne, a radovi se odlažu, građanima Bijelog Polja ostaje samo nada – da će Đalovića pećina ipak jednog dana postati ono što joj svi već godinama predviđaju – evropski turistički biser.

Počela druga faza rekonstrukcije puta ka Đalovića pećini

Najmanje dvije osobe izgubile su život u Oklahomi nakon što im se vozilo zaglavilo u poplavnim vodama, objavila je u nedjelju policija, dok su nevrijeme i poplave pogodili djelove američkog juga i srednjeg zapada tokom uskrsnog vikenda.
- Ovo je bio istorijski vremenski događaj -saopštila je policija Moorea, grada koji se nalazi južno od Oklahoma Cityja.
- Jedno vozilo sletjelo je s ceste i voda ga je odnijela pod most. U vrijeme incidenta spašeni su svi osim dvoje putnika. S velikom tugom izvještavamo da su žena i 12-godišnji dječak kasnije pronađeni mrtvi - navodi se.
Policija u Mooreu, koja je kasno u subotu odgovorili na više od deset poziva stanovnika čija su vozila ostala zaglavljena u poplavi, pozvala je ljude da ostanu kod kuće.
Širom Oklahome izdana su upozorenja na poplave.
Nacionalna meteorološka služba rekla je u nedjelju da se od istoka Teksasa očekuju snažne oluje koje će dospjeti jugoistočno do Iowe i Illinoisa, s potencijalno snažnim tornadom i vjetrovima koji bi mogli zahvatiti središnji Arkansas te središnji Missouri.
Za savezne države Arkansas, Kansas, Louisianu, Missouri i Oklahomu izdana su upozorenja za tornado.
Ranije ovog mjeseca, smrtonosna proljetna oluja uzrokovala je tornada i snažne oluje u dijelovima SAD-a od Teksasa do Ohija, a stradalo je više od 30 osoba.

Nevrijeme i poplave u Oklahomi, dvoje poginulih

Stručnjaci za EU kažu da Kanada ima pravi „vajb“ za Brisel — ali bi se suočila s ozbiljnim preprekama na putu ka članstvu, ocjenjuje magazin Politico u najnovijoj spoljnopolitičkoj analizi.
Članstvo u EU nije tema na glasačkom listiću na predstojećim kanadskim izborima ovog mjeseca — ali ankete pokazuju da su Kanađani sve više zainteresovani za tu ideju.
Dok američki predsjednik Donald Tramp remeti odnose sa svojim sjevernim susjedom kroz talas carina i ratobornih objava na društvenim mrežama, Kanađani počinju da se pitaju da li bi trebalo da potraže nove, pouzdanije saveznike.
I tu na scenu stupa Brisel.
U nedavnoj anketi, čak 44 odsto Kanađana podržalo je ideju o pridruživanju EU, dok je 34 odsto bilo protiv.
Glavna portparolka Evropske komisije, Paula Pinho, rekla je da je Brisel “počastvovan rezultatima takve ankete”, ali je istovremeno nagovijestila da su, prema važećim ugovorima EU, samo evropske zemlje formalno podobne za članstvo.
Ipak, iako ideja o kanadskom članstvu u EU možda zvuči nerealno čak i Komisiji, stručnjaci koji su za POLITICO analizirali to pitanje kažu da, iako bi bilo teško ostvarivo... zapravo nije nemoguće.
„Kanada bi sigurno ispunila uslove“
Priča o Kanadi kao 28. članici Unije uglavnom se zasniva na — osjećaju, realno.
Iako ih dijeli Atlantski okean i hiljade kilometara, Kanada i EU imaju mnogo zajedničkog: jake ekonomske veze, slične demokratske vrijednosti i, naravno, glavobolju po imenu Donald Tramp.
Postavlja se pitanje — s obzirom na to da se Pinho pozvala na formulaciju iz člana 49 Ugovora o Evropskoj uniji, koja kaže da „bilo koja evropska država... može podnijeti zahtjev za članstvo“ — da li geografija zaista odlučuje šta je to „evropska“ država i može li Kanada tu da se uklopi?
I kad ste već pitali...
- Biti Evropljanin je više stvar stava - rekla je Žizel Bos, profesorka na Univerzitetu u Mastrihtu koja se bavi podrškom demokratiji van granica EU.
„Pravno gledano, pojam evropske države zapravo nije jasno definisan, a ako pogledamo kroz istoriju, imali smo evropske zemlje koje, na neki način, nijesu bile ograničene samo na evropski kontinent“, dodala je Bos, podsjećajući da neke članice EU imaju prekomorske teritorije u Karibima, Pacifiku i Arktiku.
Nazvala je Kanađane „posebnim Evropljanima, na neki način“, zbog njihovog vjerovanja u socijalnu državu, političkog i pravnog sistema zasnovanog na evropskim modelima, kao i činjenice da mnogi Kanađani imaju porijeklo sa evropskog kontinenta.
Slično razmišlja i Frank Šimelfenig, profesor evropske politike na ETH u Cirihu, koji je dodatno razložio stalnu raspravu o tome šta zapravo znači biti Evropljanin, osim same geografske pozicije na mapi svijeta.
- Kanada bi svakako mogla da se kvalifikuje - &nbsp;rekao je, dodajući da je „u mnogo aspekata vjerovatno bliža evropskim vrijednostima, institucijama i politikama nego mnoge od sadašnjih kandidata za članstvo“.
Među tim kandidatima su zemlje Zapadnog Balkana, kao i Ukrajina i Moldavija, koje napreduju na evropskom putu, iako sporo. Tu su i Turska i Gruzija, čiji je proces zapeo zbog nazadovanja u demokratiji i problema sa vladavinom prava.
Iako Kanada ima dosta pozitivnih osobina, odluka o članstvu bi u krajnjem slučaju zavisila od Evropske komisije i svih zemalja članica EU.
Za one previše uzbuđene eurofile u Otavi, vrijedi podsjetiti: kada je Maroko 1987. podnio zahtjev za članstvo, EU ga je odbila jer — nije evropska država.
Francuskim farmerima se to ne bi svidjelo
I dok neki stručnjaci za EU vide argumente koji idu u korist kanadskog članstva, drugi su vrlo skeptični.
Za početak, Kanađani bi morali ozbiljno da se postave prema toj svojoj „evropskoj strani“.
Za sada, ti odgovori iz anketa, prema profesorki Bos, mogli bi biti više emotivna reakcija nego konkretna politička opredijeljenost.
Prije nego što su ušle u EU 2004. godine, zemlje Centralne Evrope stalno su predstavljale svoje članstvo kao „povratak u Evropu“, u mjesto kojem istorijski pripadaju.
Kanađani za sada nijesu pokazali takav osjećaj pripadnosti — barem ne javno.
Jan Bond, zamjenik direktora Centra za evropske reforme, smatra da bi bilo „izuzetno teško ubijediti bilo koga da je Kanada evropska zemlja“, iz više razloga.
Čak i ako bi prošla test takozvane „evropskosti“, na scenu bi stupila — ekonomija.
- Kanada bi morala da uvede carinsku granicu prema SAD i da primijeni sve EU tarife i regulative na uvoz iz Amerike... To bi bilo ekonomski razorno. Sve koristi od članstva bi bile nadmašene dugoročnim gubicima-dodaje Bond.
Uz to, za prijem nove članice potrebna je jednoglasnost svih članica — a u nekim zemljama čak i referendum, kao u Francuskoj.
- A koliko često su francuski farmeri glasali za slobodnu trgovinu sa ostatkom svijeta? Više je vjerovatno da će paliti gume nego da će to podržati - rekao je Bond.
Vrlo malo vjerovatno
Na kraju, davanje zelenog svjetla Kanadi moglo bi izazvati frustraciju kod zemalja poput Turske, koje bukvalno decenijama čekaju u redu za članstvo.
- Ne mislim da je ovo izvodljivo u kratkom roku, zbog same procedure i aktuelnog stanja Unije i proširenja - rekla je Bos.
Ono što Kanada može da uradi jeste da poboljša svoj sporazum o ekonomskom partnerstvu sa EU, kaže Bond.
I izgleda da vlasti u Otavi već rade na tome. Novi premijer, Mark Karni, svoj prvi službeni inostrani put obavio je 17. marta — pravac Francuska, gdje je s predsjednikom Emanuelom Makronom razgovarao o jačanju ekonomskih, odbrambenih i trgovinskih veza.
Ali možda je tada napravio i ključnu grešku, bar kada su u pitanju bilo kakve dugoročne evropske ambicije, kad je izjavio da je Kanada „najevropskija među neevropskim zemljama“.
Ako je Brisel to zapisao — moglo bi mu se obiti o glavu, ako ikad zaista pošalju zahtjev za članstvo.

Malo vjerovatno, ali ne i nemoguće da Kanada bude članica EU

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: dragan-zivkovic

Živković: Tržište izdavanja stanova u sivoj zoni

Država platila 75 miliona eura zbog sudskih sporova

Počela druga faza rekonstrukcije puta ka Đalovića pećini

Nevrijeme i poplave u Oklahomi, dvoje poginulih

Malo vjerovatno, ali ne i nemoguće da Kanada bude članica EU

PRATITE TVe UŽIVO