<p>Sudiji Draganu Mrdaku i zapisničarki Sonji Marković izrečena je oslobađajuća presuda u postupku koji je vođen pred podgoričkim Višim sudom. Oni su bili optuženi za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje presude.</p>
<p>Postupak se vodio povodom toga što je Mrdak potpisao rješenje kojim je odbačena optužba protiv dvije službenice jedne kolašinske banke za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju</p>
<p>- Sudija Dragan Mrdak i zapisničarka Sonja Marković su oslobođeni optužbi. Zakonita odluka suda koja je rezultat pravilnog i potpunog sagledavanja činjeničnog stanja. Sud je utvrdio da u radnjama sudije Mrdaka nijesu ostvareni elementi krivičnih djela za koja se tereti, već da se radi o grešci koja eventualno može biti predmet nekog drugog postupka. Ovakav rezon je u cjelosti u skladu sa zakonom i isti ima utemeljenja u spisima predmeta - kazao je u izjavi za portal Dan advokat <b>Stefan Jovanović.</b></p>
<p>Sudija Mrdak bio je optužen je da je počinio krivična djela zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave putem podstrekavanja.&nbsp;</p>
<p>Na optuženičkoj klupi našao se zbog odluke u predmetu protiv dvije službenice jedne kolašinske banke zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.</p>
<p>Navodno, iako je izvijećano da se okrivljenim promijeni kazna, odnosno da im se umjesto kućnog zatvora izrekne devet mjeseci robije, u ovom slučaju je naknadno potpisana odluka kojom se prijava odbacuje zbog navodne zastare, iako krivično djelo zloupotreba položaja ne zastarijeva.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Oslobađajuća presuda za sudiju Mrdaka i zapisničarku Marković

<p>Viši sud u Podgorici oslobodio je optužbi sudiju bjelopoljskog suda <b>Dragana Mrdaka </b>i njegovu zapisničarku <b>Sonja Marković </b>koji su se teretili za zlouboptrebu službenog položaja i falsifikovanje presude.</p>
<p>To je Portalu ETV potvrđeno iz Višeg suda.</p>
<p>Mrdak se teretio da je u jednom predmetu falsifikovao osuđujuću presudu i bez znanja dvojice kolega iz vijeća, preinačio je u novu kojom je navodno nastupila zastara.</p>
<p>Sa druge strane, Marković se našla na optuženičkoj klupi zbog sumnje da je po nalogu Mrdaka korektorom izbrisala izvijećanu odluku i napisala odluku o zastari.&nbsp;</p>
<p>Advokat <b>Stefan Jovanović</b> odluku Višeg suda u Podgorici ocjenjuje kao jedinu zakonitu.&nbsp;</p>
<p>- Sud je utvrdio da u radnjama sudije Mrdaka nijesu ostvareni elementi krivičnih djela za koja se tereti, već da se radi o grešci koja eventualno može biti predmet nekog drugog postupka. Ovakav rezon je u cjelosti u skladu sa zakonom i isti ima utemeljenja u spisima predmeta - kazao je Jovanović.</p>

Ivona Đokić

Mrdak oslobođen optužbi za falsifikovanje presude; Jovanović: Sud utvrdio da je u pitanju greška

<p>Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik <b>Donald Tramp </b>održao je oštar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u više navrata, od tog saveza nikad ništa nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve što žele.</p>
<p>Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza <b>Markom Ruteom</b>, saopštio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.</p>
<p>Komentarišući govor u Davosu, vojni analitičar<b> Aleksandar Radić</b> <a href="https://www.antenam.net/clanak/radic-tramp-nastupio-ostrije-nego-sto-je-bilo-ko-ocekivao-ide-direktno-protiv-evrope">u izjavi za Antenu M</a> ističe da je Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.</p>
<p>- Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema - ocjenjuje sagovornik Antene M.</p>
<p>Pred američkim saveznicima je, kako naglašava, težak izbor.</p>
<p>- Naravno da je sada svakome od dosadašnjih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor – da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa šakom o sto, ili pokušati pronaći neki svoj put - ukazuje Radić.</p>
<p>Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezništvo zemalja koje su članice Evropske unije.</p>
<p>- I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda – zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali teško da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije - zaključuje Radić.</p>

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

<p>Pokušaj direktorice Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ <b>Slavice Ilinčić </b>da jubilarnu proslavu 145 godina postojanja u KIC-u iskoristi za „istorijsko redefinisanje“ imena ustanove naišao je na nepremostivu prepreku u vidu istorijskih dokumenata, ali i citata i navođenja relevantne dokumentacije u monografijama koje je objavila upravo Biblioteka, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/selektivno-citanje-istorije-u-svrhu-ideoloske-manipulacije">piše Pobjeda</a>.</p> <p>Ona je na svečanoj proslavi, podsjetimo, saopštila da je Biblioteka 1881. osnovana kao ,,Srpska biblioteka s čitaonicom“, što je prethodno konstatovao i Stefan Sinanović, zaposleni u Biblioteci koji je vodio program, dok je predsjednica Skupštine glavnog grada <b>Jelena Borovinić-Bojović </b>koristila decenijama ustaljeni naziv „Podgorička Čitaona“, konstatujući da je institucija koja slavi 145 godina postojanja upravo pod tim imenom osnovana 1881. godine.</p> <h2><b>Autogol</b></h2> <p>Kada je Ilinčić prekjuče novinaru Pobjede u telefonskom razgovoru saopštila: ,,imate monografiju Biblioteke koja je napisana prije jedno 10-15 godina“ kao argument da je ,,Srpska biblioteka s čitaonicom“, kako je kazala, definitivno prvobitni naziv institucije kojom rukovodi, vjerovatno nije ni slutila da je sebi – fudbalskim žargonom rečeno – zabila autogol. Autor ovih redova pronašao je pomenutu monografiju – u pitanju je ,,Narodna biblioteka 'Radosav Ljumović' (1881-2011)“ Radosava Raša Milića, izdata 2011. godine od strane Biblioteke. Istraživački uvid u ovo djelo, ali i mnogobrojne tekstove u ,,Glasu Crnogorca“, donio je neočekivan obrt: Milićeva monografija i periodika iz doba Knjaževine Crne Gore zapravo su najjači dokaz protiv tvrdnji aktuelne direktorice koja je očigledno krenula u obračun sa sopstvenim nasljeđem. Prethodni tekst Pobjede na ovu temu pokazao je da je direktorica Ilinčić, nazivajući čitaonicu prethodnicu ,,srpskom“ a ne ,,podgoričkom“, u direktnom sukobu sa Statutom i zvaničnom veb-stranicom institucije kojom rukovodi, a ovaj tekst pokazaće na koji način aktuelna uprava ignoriše istorijske izvore iz 19. vijeka, statutarni dokument iz 1905. godine i sopstvenu izdavačku djelatnost kako bi konstruisala narativ koji istorija ne prepoznaje.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122070120_180f28f79b96a49a4380adf6766860773fc994fc0f8f43cf7a20c941fe185800.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260122070120_180f28f79b96a49a4380adf6766860773fc994fc0f8f43cf7a20c941fe185800" data-rendition-name="original" width="1002" height="892" loading="lazy" alt="Prvo oglašavanje uprave Podgoričke čitaonice u „Glasu Crnogorca“ od 24. januara 1881."><figcaption>Prvo oglašavanje uprave Podgoričke čitaonice u „Glasu Crnogorca“ od 24. januara 1881.<span>(Photo: www.dlib.me)</span></figcaption></figure>  <h2>Prvi dokument</h2> <p>Krunski dokaz koji opovrgava tvrdnju o osnivanju pod nazivom „Srpska čitaonica s bibliotekom“ nalazi se u članku objavljenom 24. januara 1881. godine u „Glasu Crnogorca“ pod naslovom „Objava i molba“. U ovom tekstu, koji predstavlja prvi poznati zvanični akt o radu ustanove, jasno stoji da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“.</p> <p>- Potpisana Uprava javljajući ovim putem da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“ uz koje bi se imala sastaviti i društvena knjižica, umoljava srpske, hrvatske, bugarske i ruske spisatelje i izdavače novina i knjiga da bi, s obzirom na još nejaku snagu i slaba sredstva, a dobru volju ovog Društva, imali dobrotu poslati istoj ,,Čitaonici“ na dar po koju od svojijeh zališivjeh knjiga, časopisa i novina, na čemu će oni plemenitijem darodavcima, mnogo biti blagodareni – zapisano je u ,,Objavi i molbi“ 1881. godine.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122070120_cbe6033aad2304c83792ddce6c4951b20299f28d453a6e2cb0e7c064f5603c7a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260122070120_cbe6033aad2304c83792ddce6c4951b20299f28d453a6e2cb0e7c064f5603c7a" data-rendition-name="original" width="625" height="902" loading="lazy" alt="Faksimil iz monografije Radosava Raša Milića na kojem se u rukopisu vide „Pravila Društva 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine"><figcaption>Faksimil iz monografije Radosava Raša Milića na kojem se u rukopisu vide „Pravila Društva 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine<span>(Photo: Pobjeda)</span></figcaption></figure>  <p>Najvažniji detalj se nalazi na samom kraju – zvanični potpis glasi: „Uprava Čitaonice Podgoričke“. Dakle, sami osnivači su se potpisali kao ,,Uprava Čitaonice Podgoričke“, a ne kao „Srpska čitaonica s bibliotekom“, što jasno ukazuje na to da je termin „srpska“ u kasnijim izvještajima najvjerovatnije bio ideološki ili opisni pridjev dopisnika. Zdravorazumski se postavlja pitanje zbog čega Ilinčić, Stefan Sinanović, niti autori dokumentarnog filma nijesu posegnuli za ovim tragom iz ,,Glasa Crnogorca“, koji je nastao četiri mjeseca ranije te iste 1881. godine, kao ni za drugim tragovima u istom listu u kojima se govori o počecima rada Biblioteke.</p> <h2>Statutarna preciznost</h2> <p>Da nije riječ o slučajnosti, već o dosljednom imenovanju, potvrđuju i „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine, koja je Radosav Rašo Milić objavio u svojoj knjizi. U ovom dokumentu, koji je oblik tadašnje verzije statuta, u članu 1. precizno stoji: „Naziv je društva 'Podgorička Čitaonica'“.</p> <p>„Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ predstavljaju „rodni list“ ove knjaževske institucije. Činjenica da su se tvorci pravila potpisali geografskom, a ne nacionalnom odrednicom, ukazuje na namjeru da ,,Podgorička Čitaonica“ bude institucija svih građana Podgorice. Dokumenti potvrđuju da se termin srpski, kao i mnogi drugi termini, u ,,Glasu Crnogorca“ koristi za opisivanje karaktera čitaonice, ali da je njeno zvanično, pravno i jedino ime od osnivanja bilo vezano za ime grada Podgorice. Ključ za razrješenje ove terminološke zamke krije se u članu 2 „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“. Dok član 1 jasno definiše ime institucije kao ,,Podgorička Čitaonica“, naredni član precizira da je njen cilj nabavka ,,srpskih i stranih listova i knjiga“. Ovakva statutarna preciznost dokazuje da su osnivači povukli jasnu crtu između pravnog naziva ustanove i jezičkog karaktera njenog fonda. S obzirom na činjenicu da je Ilinčić prethodno pokazala da joj ne znače odredbe Statuta institucije kojom rukovodi, a u kojem je jasno definisano - u poglavlju X nazvanom „Dan biblioteke“ (član 66) - da je 19. januara 1881. godine osnovana „Podgorička Čitaonica sa bibliotekom“, ne čudi što direktorica Biblioteke ne mari ni za „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine.</p> <h2>Revizija</h2> <p>Aktuelno rukovodstvo Biblioteke, sudeći prema dokumentarcu koji je prikazan u KIC-u, od mnogobrojnih tragova u periodici svoju tezu temelji isključivo na jednom pasusu iz državnog glasila Knjaževine Crne Gore (od 31. maja 1888. godine, broj 22) u kojem dopisnik koristi formulaciju „Srpska čitaonica“. Međutim, Milić u knjizi pojašnjava da su dopisnici istog lista koristili različite termine – od „ovdašnje Društvo naprednih građana“ do „ova Čitaonica“, zavisno od ličnog stila izvještača.</p> <p>Takođe, valja pomenuti da Milić u svojoj monografiji nema dvojbu oko naziva, pa dosljedno koristi naslov ,,Podgorička Čitaonica“. Oslanjanje isključivo na pojedinačne izvještaje iz periodike, umjesto na statutarne dokumente i potpise Uprave, predstavlja školski primjer selektivnog čitanja istorije u svrhu savremene ideološke manipulacije. Ovakvi javni istupi predstavnika Biblioteke nesumnjivo dovode u pitanje profesionalni kredibilitet ustanove koja bi trebalo da bude čuvar, a ne revizor naše prošlosti.</p> <h2>Termin ,,srpski“ uz Čitaonicu na nivou statističke greške u ,,Glasu Crnogorca“</h2> <p>Već smo pomenuli da je u prvom poznatom zvaničnom aktu o radu ustanove, objavljenom 24. januara 1881. godine u „Glasu Crnogorca“ pod naslovom „Objava i molba“, konstatovano da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“.</p> <p>B. Bracanović u ,,Glasu Crnogorca“ iz januara 1883. godine, četiri mjeseca kasnije, piše da je ,,ovdašnje društvo naprednih građana, pod pokroviteljstvom Njeg. Svjetlosti Knjaževića Mirka kao velikog vojvode zetskog, uspjelo prvu srpsku čitaonicu osnovati“. Osim izvještaja na koji su se iz Biblioteke pozvali u dokumentarcu, ovo je jedini epitet srpski koji ide uz čitaonicu, a do kojih je autor ovih redova došao pažljivim pretraživanjem ,,Glasa Crnogorca“. Bracanović ovdje nesumnjivo koristi srpski opisno – malim slovom i bez italika ili navodnika – a ne kao naziv institucije. Isti autor se javlja u istom listu dvije godine kasnije, 7. aprila 1885. i u još jednom dopisu iz Podgorice koristi termin ,,Čitaonica sa bibliotekom u Podgorici“. U broju 6. ,,Glasa Crnogorca“ 1888. godine, br. 6, u dopisu od 28. januara Z. Radičević koristi termin ,,ovdašnja čitaona“. Nepotpisani autor 1886. u istom glasilu koristi termin ,,narodna ova Čitaonica“. U dopisu od 16. decembra 1891. godine, br. 1, gdje Z. A. Gvozdenović koristi termine ,,ovdašnja Čitaonica“ i ,,Čitaonica“. Tri godine kasnije, u ,,Glasu Crnogorca“ (br. 4 za 1894. godinu) u dopisu od 8. januara posvjedočen je termin ,,Društvo naše čitaonice“, dok se u ,,Apelu na građane Podgorice“ od strane Uprave iz perioda Kraljevine Crne Gore – 15. januara 1914 – u broju 6 pomenutog lista ustanova naziva ,,narodnom čitaonom“.</p>

Selektivno čitanje istorije u svrhu ideološke manipulacije

<p>Istraživanje agencije Spektrum Analitika pokazuje da u crnogorskom društvu i dalje postoje snažne predrasude prema LGBT osobama. Gotovo četvrtina građana smatra da homoseksualci zaslužuju isti tretman kao kriminalci, dok više od polovine ispitanih ne bi voljelo da im homoseksualna osoba bude komšija. Sagovornice Portala RTCG upozoravaju da ovi podaci ukazuju na dubok raskorak između zakonskih rješenja i svakodnevne društvene prakse.</p>
<p>Prema rezultatima istraživanja, 13,2 odsto građana u potpunosti se slaže sa tvrdnjom da homoseksualci „nisu ništa bolji od kriminalaca“ i da ih treba najstrože kažnjavati, dok se 12,6 odsto uglavnom slaže sa takvim stavom. Istovremeno, 33,5 odsto ispitanika uopšte se ne slaže sa ovom tvrdnjom, a 21,8 odsto se uglavnom ne slaže, dok je 18,8 odsto odgovorilo da ne zna.</p>
<p>Kada je riječ o svakodnevnom suživotu, 43,9 odsto ispitanika navelo je da nemaju problem da im homoseksualna osoba bude komšija, dok je 56,1 odsto kazalo da to ne bi željelo.</p>
<p>Programska direktorica LGBT Forum Progres Milica Špajak ocjenjuje da su ovi rezultati, nažalost, jasan pokazatelj duboko ukorijenjenih predrasuda u crnogorskom društvu.</p>
<p>- Posebno zabrinjava činjenica da četvrtina ispitanika izjednačava homoseksualnost sa kriminalom. To pokazuje koliko smo daleko od elementarnog razumijevanja ljudskih prava - kazala je Špajak.</p>
<p>Ona ističe da se u javnosti često mogu čuti tvrdnje da LGBT osobe „traže previše“, da „nijesu diskriminisane“ ili da „imaju više prava od drugih“, te da ovo istraživanje jasno demantuje takve narative.</p>
<p>- LGBTI osobe žele osnovno ljudsko dostojanstvo – pravo da ne budu percipirane kao kriminalci i da ne budu odbačene kao nepoželjni komšije samo zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta - poručuje Špajak.</p>
<p>Govoreći o posljedicama ovakvih stavova, ona navodi da se u radu organizacije svakodnevno susreću sa osobama koje su prinuđene da kriju svoj identitet pred komšijama i širom okolinom.</p>
<p>- Podatak da 56,1 odsto građana ne bi voljelo da ima homoseksualca za komšiju predstavlja stalnu prijetnju koja utiče na to da ljudi prilagođavaju svaki segment svog života, iako nikoga ne ugrožavaju. To ima ozbiljne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje LGBT osoba - upozorava Špajak.</p>
<h2>Spori pomaci uprkos zakonskim promjenama</h2>
<p>Iako se, kako navodi, percepcija LGBT osoba u Crnoj Gori u protekloj deceniji donekle promijenila, napredak je i dalje spor. Zakonske promjene, poput Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, nijesu u potpunosti dovele do društvene inkluzije.</p>
<p>- Ono što piše u zakonu i ono što se dešava u školi, porodici, na radnom mjestu ili na ulici i dalje su dva različita svijeta - kaže Špajak.</p>
<p>Kao potvrdu navodi i istraživanje Centra za demokratsku tranziciju iz 2025. godine, prema kojem 64,6 odsto ispitanika smatra da je homoseksualnost bolest. Takvi podaci, ističe, ukazuju na dubinu problema sa kojim se crnogorsko društvo suočava.</p>
<p>Ipak, Špajak primjećuje da mlađe generacije pokazuju veću otvorenost i manje su opterećene stereotipima, što, kako kaže, daje nadu za dugoročne promjene.</p>
<h2>Sigurnost i prihvatanje kao ključni izazovi</h2>
<p>Najveći izazovi za LGBT osobe, prema riječima Špajak, i dalje su prihvatanje u porodici i osjećaj sigurnosti u svakodnevnom životu. Iako je fizičko nasilje na ulicama rjeđe, ono je i dalje prisutno u porodicama, školama i na radnim mjestima, a mnogi slučajevi ostaju neprijavljeni zbog straha i nepovjerenja u institucije.</p>
<p>LGBT Forum Progres, kako navodi, pruža psihosocijalnu i pravnu pomoć kroz tim stručnjaka, dok istovremeno prati i prijavljuje govor mržnje i prijetnje na društvenim mrežama.</p>
<h2>Sukob tradicije i savremenih vrijednosti</h2>
<p>Sociološkinja <b>Milena Jelić Šuntić </b>ocjenjuje da rezultati istraživanja pokazuju kako zakonske promjene same po sebi nijesu dovoljne da promijene društvene stavove.</p>
<p>- Netolerancija proizilazi iz sukoba savremenih vrijednosti i duboko ukorijenjenih tradicionalnih i kulturnih uvjerenja - kazala je Jelić Šuntić za Portal RTCG.</p>
<p>Ona pojašnjava da crnogorsko društvo i dalje snažno počiva na patrijarhalnim obrascima, jasno definisanim rodnim ulogama i normativnom shvatanju porodice, zbog čega se svako odstupanje često doživljava kao prijetnja društvenom poretku.</p>
<p>Iako su zakoni uglavnom usklađeni sa evropskim standardima, promjene u mentalitetu građana, kako kaže, dešavaju se znatno sporije.</p>
<p>- U tom raskoraku između pravnih okvira i društvene svijijesti postoji prostor za predrasude, netoleranciju i nasilje - upozorava Jelić Šuntić.</p>
<p>Kao ključne faktore koji oblikuju stavove prema homoseksualnosti, ona izdvaja porodicu, religiju i obrazovanje. Nedostatak sistemskog obrazovanja o ljudskim pravima, rodnim identitetima i seksualnoj orijentaciji, prema njenim riječima, ostavlja prostor za širenje mitova i straha.</p>
<p>Smanjenje homofobije, zaključuje Jelić Šuntić, zahtijeva dugotrajan i sistemski pristup.</p>
<p>- To je put od straha ka razumijevanju i od isključivanja ka inkluziji. Različitosti ne moramo voljeti, ali ih moramo poštovati – a poštovanje počinje razumijevanjem - poručuje ona, naglašavajući ulogu obrazovanja, medija, otvorenog dijaloga i dosljedne institucionalne podrške države.</p>

Duboko ukorijenjene predrasude: Četvrtina građana LGBT osobe vidi kao kriminalce

<p>Pacijenti sa programa hemodijalize u Budvi, o čemu je Portal ETV pisao u više navrata, već pola godine terapiju primaju van svog grada – najprije u Kotoru, a potom na Cetinju – zbog, kako je ranije saopšteno, tehničkih problema na Odjeljenju hemodijalize Doma zdravlja Budva. Iako je u početku najavljivano da je riječ o privremenom rješenju koje će trajati svega nekoliko dana, pacijenti su i dalje prinuđeni na iscrpljujuća putovanja, uz potpunu neizvjesnost kada će se terapija vratiti u Budvu.</p>
<p>Direktor Doma zdravlja Budva <b>Blažo Radoman</b> kazao je za Portal ETV da je donesena odluka o potpunom renoviranju odjeljenja hemodijalize, te da su, ulaskom u budžetsku 2026. godinu, stvoreni uslovi da se krene u realizaciju tog projekta.</p>
<p>– Odlučili smo se za kompletno renoviranje odjeljenja. Pravni dio, o kojem sam razgovarao i sa pacijentima, ukazuje na to da je hemodijaliza sekundarni dio zdravstvene zaštite i da zahtijeva određene procedure. Vjerujemo i cilj nam je da u toku ove godine u potpunosti osposobimo novo odjeljenje hemodijalize, kako prostorno, tako i sa novom opremom, kako bi pacijenti nastavili da terapiju primaju u Budvi – kazao je Radoman.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpacijenti-doma-zdravlja-budva-ogorceni-zbog-odlaska-na-hemodijalizu-u-kotor-radoman-tehnicki-problem-ce-biti-brzo-saniran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je naveo da je od uspostavljanja usluge hronične hemodijalize u Budvi upravo u njegovom mandatu obezbijeđen dolazak specijaliste nefrologa.</p>
<p>– Jednom u deset dana pacijente obilazi specijalista nefrolog, razgovara sa njima i prati njihovo stanje, iako je i to sekundarni dio zdravstvene zaštite – rekao je Radoman, dodajući da želi da zahvali medicinskom osoblju bolnice na Cetinju.</p>
<p>– Izuzetno sam zahvalan Cetinjanima i medicinskom osoblju bolnice na Cetinju koji su, bez ikakve zadrške, na moj prvi telefonski poziv, primili naše pacijente i stavili na raspolaganje njihov prostor i opremu. Naše osoblje putuje sa pacijentima, a obezbijeđen im je i prevoz – naveo je Radoman.</p>
<p>Direktor Doma zdravlja Budva ponovio je da ima razumijevanja za nezadovoljstvo pacijenata zbog svakodnevnih putovanja, podsjetivši da su ranije uvažili njihove primjedbe zbog odlaska u Kotor, te da se nada da će u toku ove godine uspjeti da obezbijede povratak pacijenata na hemodijalizu u novo renovirano odjeljenje u Budvi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-sve-vise-djeluje-kao-da-se-ceka-da-neko-ozbiljno-strada-da-bi-se-stvari-promijenile&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>– Predstoje pravne procedure i tenderski postupci. Nijesam siguran koliko će to potrajati, ali smo zakonski obavezani da ih sprovedemo. Molim pacijente za strpljenje, jer se sve radi u njihovom najboljem interesu – kazao je Radoman.</p>
<p>On je istakao da je budžetom planirana nabavka opreme u vrijednosti većoj od 70.000 eura, kao i da su obezbijeđeni donatori.</p>
<p>– Krenuli smo u projektovanje koje podrazumijeva renoviranje odjeljenja po najvišim evropskim standardima. Preduzeli smo sve potrebne korake i prema Ministarstvu zdravlja, nije bilo nijedne primjedbe na naše prijedloge i učinićemo sve da se ovaj problem što prije riješi – poručio je Radoman.</p>
<h2>Od privremene mjere do višemjesečne prakse</h2>
<p>Međutim, na ove navode reagovali su pacijenti hemodijalize, koji su redakciji Portala ETV dostavili pismo u kojem osporavaju dio izjava direktora i upozoravaju na, kako navode, ozbiljna kršenja njihovih prava.</p>
<p>– Navod da je pacijentima na hemodijalizi „obezbijeđen nefrolog“ predstavlja činjenično netačnu, pravno neutemeljenu i obmanjujuću formulaciju. Nefrološki nadzor i liječenje pacijenata na hemodijalizi nijesu pitanje organizacione odluke rukovodstva ustanove, niti lične inicijative direktora, već zakonska obaveza zdravstvenog sistema – navodi se u pismu pacijenata.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.7848%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-optuzuje-zdravstveni-sistem-za-manipulaciju-lazi-sa-ministarskim-potpisom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Pacijenti podsjećaju da su još 24. septembra izmješteni iz Budve, bez dostavljanja pisanog, stručnog i zvaničnog akta kojim bi bili obrazloženi razlozi takve odluke.</p>
<p>– Tokom višemjesečnog perioda pacijentima su saopštavane međusobno protivrječne informacije, dok nijedan relevantan dokument koji bi potvrdio navode o zdravstvenoj ili tehničkoj ugroženosti liječenja nikada nije predočen – ističu oni.</p>
<p>Posebno ukazuju na izostanak reakcije Ministarstva zdravlja.</p>
<p>– Ministarstvo zdravlja, koje je nadležno za nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, u cijelom ovom periodu nije se javno oglasilo. Ministar zdravlja ne odgovara na upite pacijenata, niti su na višestruke telefonske pozive i elektronsku poštu upućene Ministarstvu dobijeni odgovori. Takvo postupanje predstavlja ozbiljan institucionalni propust i dodatno produbljuje pravnu i zdravstvenu nesigurnost pacijenata – navodi se u pismu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-tisina-iz-ministarstva-zdravlja-ukazuje-da-neko-zeli-da-zataska-slucaj&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Pacijenti poručuju da neodređene najave budućih ulaganja i rokova „u toku godine“, bez preciznog plana, formalno započetih procedura i jasno preuzete odgovornosti, ne mogu zamijeniti obavezu države da obezbijedi kontinuitet liječenja u zakonom propisanim uslovima.</p>
<p>– <b>Pacijenti na hemodijalizi ne traže privilegije, već poštovanje zakona, transparentno odlučivanje i odgovornost nosilaca javnih funkcija. U nedostatku toga, zadržavamo pravo da se obratimo svim nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama radi zaštite svojih prava </b>– poručuju pacijenti.</p>

Radoman: Radimo u najboljem interesu pacijenata; Pacijenti: Tražimo zakon i odgovornost, ne obećanja

Hronika

Optužni prijedlog protiv Braunovića zbog zloupotrebe položaja

Društvo

Jovanović: Šta bi rekli Joanikije i ostala gospoda da je Karađorđević podigao mauzolej na Lovćenu

Skandalozni serijal RTS-a posvećen Njegošu: Kad revizionizam proguta dokumentarizam

Politika

Đenero: Knežević i Dajković su sada Vučićevi favoriti, slučaj Botun iskonstruisali bivši DF i Bečić

Tag: dragan-mrdak