<p>Najveći problem u cijeloj priči je pogrešni narativ, pogrešni sistem vrijednosti će se naprosto dešavati, to ne možemo da preveniramo, niti institucije, niti roditelji, naprosto je tako - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, <b>&nbsp;Jelena Kavarić</b> iz Centra za omladinsku edukaciju.</p>
<p>Aktuelan je Tik Tok izazov koji podstiče mlade na imitiranje leta Supermena, obično skakanjem ili izvođenjem akrobacija, koji često uključuju opasne situacije. Popularnost ovakvih izazova proizlazi iz želje za pažnjom na društvenim mrežama, što može dovesti do ozbiljnih fizičkih povreda, a u državama regiona već su zabilježeni slučajevi djece koja su zbog ovog izazova hospitalizovana, a slične pojave podstakle su debatu za regulaciju platformi poput Tik Toka.</p>
<p>Mladi su osuđeni na društvene mreže, kaže Kavarić, s obzirom na konstantnu komunikaciju i kontakt, dodaje ona, putem društvenih mreža.</p>
<p>- Mislim da je algoritam takav na društvenim mrežama, pogotovu na Tik Toku, da nešto što privlači jaka osjećanja, da li je to neki komičan momenat ili je to strah, je nešto što mladi gledaju. Broj komentara, broj lajkova, šerova, to je nešto što na kraju podstiče da to zaista bude nešto što će vidjeti još veći broj mladih ljudi, i onda silom prilika mlada osoba vjeruje da to nešto, što je u trendu, je pozitivno, da je to nešto što treba da bude za njih prihvatljivo. Sa druge strane, u tom periodu puberteta, adolescencije, mladi istinski žele da budu prihvaćeni i često radec trendove koji im se naprosto nameću kao takvi - rekla je Kavarić.</p>
<p>Sagovornica "Budilnika" je podsjetila na neke ranije trendove &nbsp;među kojima je plavi kit, koje je nastao u Rusiji, prisjeća se ona, a kasnije se proširio širom svijeta, a koji je bio, kako navodi, izuzetno opasan.</p>
<p>Društvene mreže imaju i pozitivnih i negativnih strana, kaže Kavarić, te se putem društvenih mreža može postići, ističe ona, uticaj kada su, kako navodi, društveno odgovorne teme u pitanju.</p>
<p>- Na takav način i treba posmatrati društvene mreže, šta je najbolje da se iskoristi iz svega toga. Ono što je najveći problem u cijeloj priči je pogrešni narativ, pogrešni sistem vrijednosti &nbsp;će se naprosto dešavati, to ne možemo.da preveniramo, niti institucije, niti roditelji, naprosto je tako. Ono što treba da postoji jeste regulacija, na nivou društvenih mreža, koja se sastoji od rada ljudskih resursa, odnosno moderatora, koji će kad vide da nešto postaje viralno sadrzaj, a ima pogrešan uticaj, automatski takav sadržaj uklanjati. U Kini je posebna verzija Tik Toka, gdje su stroge regulative, što se tiče zakonskog okvira, a sa druge strane i sadržaja koji se plasira, oni su kreirali takav algoritam da se samo stvari koje se tiču nauka i obrazovanja budu na listi prioriteta mladima koji imaju priliku da gledaju, a sa druge strane imaju regulatore, koji će po automatizmu, ukoliko se nešto prikazuje kao negativan sadržaj odstraniti. Oni su išli i korak dalhe, pa su mladima,koji imaju manje od 14 godina, ograničili vrijeme koje mogu provesti na Tik Toku, to je 40 minuta i striktno su odredili period kada oni to mogu iskoristiti - istakla je Kavarić.</p>
<p>Kao primjer sagovornica "Budilnika" navodi i Veliku Britaniju koja je napravila moderatorski tim, koji je, ističe ona, pratio sadržaj koji se nalazi na mrežama.</p>
<p>Teško je pratiti sva dešavanja, kaže Kavarić, i mladoj osobi koja je u toku svih aktuelnosti, dodaje ona, a pogotovu je roditeljima, kako kaže, teško to ispratiti.&nbsp;</p>
<p>- Nemoguća misija je ograničiti djetetu da ne koristi društvene mreže, jer mislim da se tad ide u neku drugu krajnost. Nemoguće je da dijete ne bude izloženo mogućnosti da vidi bilo kakav sadržaj na društvenim mrežama. Naprosto danas svako dijete, pa čak i od prvog razreda osnovne škole, ima svoj telefon, tako da, sve i da žele, ne mogu &nbsp;da to spriječe. Najbolje bi bilo da pričaju sa djecom, da budu otvoreni i pričaju o ovoj temi, i o svim temama koje se dešavaju na društvenim mrežama, jer jedino tako mogu da preveniraju stvari na vrijeme - zaključila je Kavarić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVKiBLNhIuMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kavarić: Mladi istinski žele da budu prihvaćeni, trendovi im se sami nameću

<p>Devedesete su u kolektivnoj svijesti mladih u Crnoj Gori uglavnom obilježene negativnim događajima i posljedično negativnim osjećanjima, mada postoji i sloj kulturnih i ličnih sjećanja koji čini složenom percepciju tog perioda. Dominantno je uvjerenje da je ovaj period važan za naše društvo, ali to ne prati adekvatno znanje u čemu je posebno podbacio formalni obrazovni sistem, neki su od nalaza danas predstavljenog istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) o poznavanju činjenica i stavovima mladih o devedesetim godinama u Jugoslaviji, koje je dio projekta Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju, &nbsp;koji sprovode CGO iz Crne Gore i Kulturni front iz Srbije uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije.</p>
<p>- Ispitanici 90-te u Crnoj Gori i regionu najčešće povezuju s ratovima i konfliktima, ekonomskim poteškoćama, ali i određenom muzikom i kulturom što ukazuje na složenu, iako uglavnom negativno obojenu, percepciju tog perioda. &nbsp;Značajan broj nije imao jasno formiranu asocijaciju na '90-te što može ukazivati na generacijski jaz, nedostatak informacija ili emocionalnu distancu od tog perioda - navodi <b>Maja Marinović</b>, saradnica na programima u CGO-u i koordinatorka projekta „Muzej 90ih“ za Crnu Goru, predstavljajući dio nalaza.</p>
<p>Ona je rekla da je znanje mladih o 90-ima u Crnoj Gori i regionu ograničeno, krhko i oslanjeno na neformalne izvore, uglavnom na priče roditelja, bližeg okruženja, kao i medija, društvenih mreža, itd, dok je formalno obrazovanje mnogo manje zastupljeno kao izvor informacija.</p>
<p>U okviru istraživanja, ispitanici/e su se određivali oko pitanja odgovornosti za ratna dešavanja, rada Haškog tribunala, odnosa prema NATO, ali i dali opšte viđenje 90ih.&nbsp;</p>
<p>- Preovlađujuće je uvjerenje kod mladih da su za zločine tokom ratova 90-ih odgovorni pojedinci, a ne nacije, ali i percepcija da je upravo njihova nacija najviše stradala tokom tih ratova. Mladi su uglavnom pri stavu da pravosnažne presude Haškog tribunala moraju svi poštovati, uz umjerenu saglasnost oko ispunjenosti osnovnog cilja ovog suda u dijelu procesuiranja najodgovornijih za ratne zločine i selektivnosti u radu. Preovlađujuća je pozicija mladih da je NATO izvršio agresiju na SRJ,a u značajnom obimu vjeruju i da je NATO počinio zločine tokom bombardovanja Crne Gore. Konačno, dominira stav da ideologije i politike koje su dovele do ratnih sukoba i zločina tokom 90-ih i dalje postoje u Crnoj Gori, kao i značajna podrška za sankcionisanje građana Crne Gore koji su počinili ratne zločine - kazala je Marinović.</p>
<p>Dominantan je stav da mladi tokom formalnog obrazovanja treba da uče o 90-im godinama, što do sada nije bio slučaj kod većine, iako su oni koji su o tome učili u formalnom obrazovnom sistemu uglavnom zadovoljni načinom na koji je to urađeno.</p>
<p>- Najviše mladih, koji su u školi učili o 90-im, učili su o NATO bombardovanju SRJ i ratu na Kosovu, kao i o ratu u BiH, a najmanje o operaciji "Bljesak" i sporazumu u Kumanovu. Značajan je procent je onih koji su nesigurni ili ne znaju da li su učili o određenim događajima - istakla je Marinović.</p>
<p><b>Damir Suljević</b>, koordinator programa Ljudska prava u CGO-u, kazao je da dvije trećine mladih ispitanika navodi da je &nbsp;Crna Gora učestvovala u ratovima 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije, dok oko petine smatra suprotno, i oko petine se ne određuje oko ovog pitanja.</p>
<p>- Nešto više od polovine mladih navodi da su čuli za napad na Dubrovnik u oktobru 1991. godine, a većina među njima smatra da napad nije bio opravdana vojna akcija. Među mladima koji su čuli za napad na Dubrovnik, gotovo dvije trećine ne zna koliko je crnogorskih građana poginulo u njemu - navodi Suljević.</p>
<p>Istraživanje ukazuje i da je najveći broj onih koji ne znaju ili odbijaju da odgovore na pitanje da li je na teritoriji Crne Gore bilo ratnih zločina (42,2 odsto). Mađu mladima koji su na to pitanje odgovorili potvrdno (38,6 odsto), najviše je onih koji su čuli za slučajeve Deportacija (47,2 odsto) i Štrpci (45,6 odsto), a najmanje za slučaj porodice Klapuh (22,8 odsto).</p>
<p>- Veliki broj ispitanika/ca - 73,8 odsto - upoznat je sa dešavanjima u Srebrenici, a na pitanje da li u Srebrenici počinjen genocid 66,9 odsto je potvrdno odgovorilo, 14,6 odsto negativno, a 18,4 odsto je onih koji se ne određuju. Među onima koji negiraju genocid u Srebrenici najčešće su tri linije mišljenja – da su u pitanju rat i stradanja, da je u pitanju zločin, ali ne genocid, a ima i onih koji idu u potpuno negiranje događaja i teorije zavjere, poput toga da je to sve iscenirano - pojašnjava Suljević.</p>
<p>Približan je broj mladih, navodi on, koji nisu i onih koji jesu čuli za vojnu akciju Oluja iz 1995. godine (oko 40 odsto). Da je operacija Oluja udruženi zločinački poduhvat, kako je to i navedeno u presudi Haškog suda, smatra 61,7 odsto mladih među onima koji su čuli za Oluju. Sa slučajem Lora nije upoznato 57 odsto mladih, 17 odsto jeste, a 26 odsto se ne određuje.</p>
<p>Četiri petine mladih je upoznato sa NATO bombardovanjem SRJ, ali najveći broj među njima ne zna ili odbija da odgovori na pitanje o tome koliko je ljudi poginulo u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja.</p>
<p>Za antiratni pokret koji je 90ih godina postojao u regionu nije čulo 63,2 odsto mladih, a za antiratni pokret u Crnoj Gori nije čulo 68,8 odsto istih ispitanika/ca.</p>
<p>Istraživanje je pokazalo i da su mladi ograničeno informisani o spomeničkoj kulturi koja se odnosi na žrtve ratova 90ih, kako u regionu tako i Crnoj Gori.</p>
<p>Većina mladih ispitanika/ca nije sigurna ili odbija da se izjasni o tome da li se Crna Gora suočila sa svojom ratnom prošlošću iz 90-ih godina, a među onim koji su se izjasnili nešto više vjeruje da se država suočila sa prošlošću (30,8 odsto) u poređenju sa onima koji smatraju da to nije slučaj (28,4 odsto).</p>
<p>- Većina ispitanika/ca (44 odsto) podržava proces suočavanja sa ratnom prošlošću 90-ih godina u Crnoj Gori, ali je i značajan broj među mladima koji ga ne ne podržava (26 odsto) ili nemaju stav (30 odsto).</p>
<p>Na pitanje da li znaju da je neko od građana Crne Gore optužen za ratne zločine počinjene u Crnoj Gori ili van nje tokom 90ih, najviše je onih koji ne znaju odgovor na to pitanje.</p>
<p>Istraživanje je sprovedeno od 17. do 23. septembra 2024. &nbsp;godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 500 ispitanika/ca starosti od 18 do 25 godina. Stručnu podršku u sprovođenju ovog istraživanja pružio je Institut DAMAR.</p>

1250x600

1084x550

Većina mladih u Crnoj Gori smatra da napad na Dubrovnik nije bio opravdan, skoro 70 odsto odgovorilo da se u Srebrenici dogodio genocid

<p>Kulturno - informativni centar „Budo Tomović” dio odabranih fotografija iz sopstvenog fundusa predstaviće kroz izložbu „Foto priča - Dom omladine osamdesetih” koja se može pogledati u izložbenom holu KIC-a od 9. do 20. septembra.</p>
<p>- Postavka će obuhvatiti oko šezdeset fotografija koje su svojevrsno svjedočanstvo i presjek jednog veoma plodnog perioda, kada je Dom omladine bio respektabilan faktor na mapi kulturnih zbivanja grada, ali i države - saopšteno je iz KIC-a.</p>
<p>Dom omladine je osamdesetih godina bio pokretač mnogih aktivnosti, institucija od opštedruštvenog značaja koja je, kako su istakli, imala presudnu ulogu u kreiranju kulturne fizionomije grada.</p>
<p>- Riječ je retrospektivnoj izložbi koja kroz foto objektiv istaknutog dokumentariste <b>Momira Matovića</b> ilustruje nesporne umjetničke vrijednosti. Autentičan opus omogućiće publici da se podsjeti i pogleda osvrt na jedno bogato razdoblje - kazali su u KIC-u.</p>
<p>U okviru postavke biće, dodaju, prezentovane fotografije na kojima su svi oni ugledni Titograđani koji su svojim društvenim i stvaralačkim angažmanom značajno uticali, ali i ostali prepoznati kao kulturni inovatori i animatori.</p>
<p>Tako će, kažu, takođe moći da se vide najupečatljiviji nastupi muzičara poput <b>Miladina Šobića</b>, <b>Đorđa Balaševića</b>, ali i gostovanja brojnih značajnih ansambala, istaknutih književnih imena, teatara iz zemlje i inostranstva itd.</p>

Foto priča Dom omladine osamdesetih od 9. do 20. septembra u KIC-u „Budo Tomović”

<p>Vlasnik apoteka "Petanović", <b>Andrija Petanović,</b> uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je bio dio organizovane kriminalne grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta.&nbsp;</p>
<p>Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV , Petanoviću su lisice stavljene na podgoričkom Aerodromu.</p>
<p>Specijalni tužilac i portparol <b>Vukas Radonjić </b>saopštio je da je Petanović lišen slobode i sproveden specijalnoj tužiteljki, koja mu je, nakon saslušanja, odredila zadržavanje do 72 sata.</p>
<p>- Osumnjičeni A.P. je saslušan zbog osnovane sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, kao i produženo krivično djelo krijumčarenje. Zadržavanje je određeno zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva - &nbsp;naveo je Radonjić.</p>
<p>Podsjetimo, SDT tereti da je &nbsp;bio član kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.</p>
<p>Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost <b>Duška Golubovića</b> i vlasnika " Rokšped" <b>Sandera Stanaja </b>koji je u bjekstvu.</p>
<p>Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i <b>Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić , Đoko Lješković, Veton Berišaj</b>, <b>&nbsp;i Vukota Vujošević</b>.</p>

Andrija Petanović uhapšen na podgoričkom aerodromu, određeno mu zadržavanje do 72 sata

<p>Glumac<b> Tihomir Stanić </b>kazao je da ga je bilo sramota kada je priveden crnogorski reditelj Danilo Marunović, koji je potom protjeran iz Srbije. Istakao je da što kasnije vlast raspiše izbore, to će dobiti manje glasova, kao i da je imenovanje Dragoslava Bokana za predsjednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta „batrganje vlasti“, koja, prema njegovim riječima, djeluje kao neko ko tone u živi pijesak.</p>
<p>Crnogorski reditelj <b>Danilo Marunović</b> priveden je jutros oko 9 sati na informativni razgovor u prostorije Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) u Beogradu. Nakon saslušanja pušten je, ali mu je naređeno da odmah napusti Srbiju.</p>
<p>- Slučaj je htio da sam ja veliki prijatelj sa Slobodanom Marunovićem, ocem privedenog reditelja Danila Marunovića. Danima unaprijed smo dogovorili da se danas vidimo. Večeras idem da gledam predstavu Gospoda Glembajevi. Njegov otac, penzionisani glumac, bio je ponosan što predstava njegovog sina gostuje u Beogradu. Danas me je zvao i rekao da je Danilo priveden. Proveo sam dan sa Slobodanom Marunovićem i bio sam sa njim kad je, u pratnji inspektora BIA ili koga već, Danilo došao u hotel po svoje stvari. Večerašnja predstava u Narodnom pozorištu zakazana je prije šest mjeseci i nema nikakve veze sa sutrašnjim protestom - rekao je za N1 Tihomir Stanić.</p>
<p>Dodao je da privođenje Danila Marunovića vjerovatno ima veze sa njegovom drugom djelatnošću, pisanjem kolumni za portal Analitika.</p>
<p>- On je kolumnista na portalu Analitika, pa se pretpostavlja da je zbog toga priveden - naveo je Stanić.</p>
<p>Istakao je da se osjetio posramljeno kada je Marunović priveden:</p>
<p>- Ja sam državljanin Srbije. U ovoj zemlji se dešavaju takve stvari. Lično sam osjetio stid zbog onoga što rade ljudi na vlasti.</p>
<p><b>„Oni u strahu imaju velike oči“</b></p>
<p>Stanić je ocijenio da vlasti postupaju iz straha:</p>
<p>- U strahu imaju velike oči i tim očima proglašavaju djecu teroristima, hapse ih. Toliko su uplašeni i toliko opsjednuti očuvanjem svojih pozicija, iako i sami znaju da su otišli. Ova vlast je pala 1. novembra 2024. godine kada je pala nadstrešnica. Tog dana je vlast pala, kada je predsjednik izašao i slagao da samo nadstrešnica nije rekonstruisana.</p>
<p>Dodao je da vlasti ne raspisuju izbore jer „znaju, osjećaju i vide da će na tim izborima izgubiti“.</p>
<p>- Nemaju više nikakvu podršku niti legitimitet - kazao je Stanić.</p>
<p><b>„Večerašnja predstava u znaku progonstva“</b></p>
<p>Govoreći o predstavi „Gospoda Glembajevi“ Danila Marunovića, Stanić je rekao da će večeras biti u znaku privođenja i protjerivanja reditelja.</p>
<p>- Vlasti njegovo djelo neće protjerati. On će kao umjetnik i reditelj večeras doživjeti ovacije. Vlast svakim svojim gestom, svakog trenutka, stvara novog neprijatelja - ocijenio je.</p>
<p>Za imenovanje Dragoslava Bokana na mjesto predsjednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta rekao je da je to „bezuman potez vlasti“.</p>
<p>- Vidi se da ne znaju što rade. To je batrganje, inat, pokušaj dokazivanja autoriteta kojeg više nemaju, naročito među umjetnicima - kazao je Stanić.</p>
<p>Podsjetio je da je Narodno pozorište ranije vodio Svetislav Goncić, koji je podržavao Aleksandra Vučića, ali da je bio dobar upravnik:</p>
<p>- Ja sam na suprotnoj političkoj strani, ali je činjenica da je on tu kuću vodio odlično - &nbsp;rekao je Stanić.</p>
<p>On smatra da su vlasti sigurno mogle imenovati nekoga iz svojih redova ko bi bio primjereniji toj funkciji:</p>
<p>- Ovo je jedno batrganje, kao u filmovima kada ljudi tonu u živi pijesak, pa se batrgaju i tonu sve brže. Oni samo ubrzavaju svoj neminovni odlazak.</p>
<p><b>„Kakve veze Bokan ima sa pozorištem?“</b></p>
<p>Stanić je upitao kakve veze Dragoslav Bokan ima sa pozorištem.</p>
<p>- On se legitimisao kao militantan i agresivan čovjek. Pripada onome što zovu 'televizija', grupi emitera koji su zajedno radili specijalnu emisiju - rekao je.</p>
<p>Naveo je da ljudi iz tih medija „svaki dan pokazuju svoj primitivizam i fašistoidnost“ i da stvaraju paniku pred protest.</p>
<p>- Pokušavaju da ubijede ljude da ne izađu na Vidovdan - &nbsp;kazao je Stanić.</p>
<p>On procjenjuje da će vlast na sutrašnjem protestu pokušati da izazove incident.</p>
<p>- A mnogo će ljudi doći. Bez obzira na to, vlast je krenula putem bez povratka. Što kasnije raspišu izbore, to će manje procenata dobiti - smatra Stanić.</p>
<p>Rekao je i da je siguran da Dragoslav Bokan neće ostati na funkciji predsjednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta:</p>
<p>- Čuo sam da su tehničari u pozorištu rekli da će blokirati ulaz. Možda će ga sprovoditi policija ili privatno obezbjeđenje, ali da normalno uđe – to je nemoguće. Prešli su svaku mjeru - zaključio je Tihomir Stanić u izjavi za N1.</p>

Stanić: Bilo me je sramota kad je Marunović priveden, vlasti ubrzavaju svoj neminovni odlazak

<p>Izložba Marka Gošovića „Zvukom mostova“, koja predstavlja prikaz crnogorskih mostova kroz svjetlosne neonske instalacije sa zasebnim zvučnim komponentama, svečano je otvorena u Kuslevovoj kući.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Fondacije Miloš Karadaglić, izložba će biti otvorena do 17. jula.</p>
<p>Navodi se da je na otvaranju izložbe, kroz interakciju sa arhitekturom, zvukom i svjetlosnim instalacijama, prikazana transformacija kulturnog nasljeđa crnogorskih mostova u zvučni pejzaž.</p>
<p>Svečano otvaranje zaokruženo je jednosatnim muzičkim performansom za koji je bio zadužen multimedijalni umjetnik Milika.</p>
<p>U saopštenju se navodi da je Gošović prikaz crnogorskih mostova kroz svjetlosne neonske instalacije sa zasebnim zvučnim komponentama, izveo iz arhitektonskih karakteristika svakog pojedinačnog mosta.</p>
<p>"Štaviše, publika pritiskom na tastere, koji su dio svake instalacije, aktivira zvuk, čime sama postaje dirigent ovog multimedijalnog iskustva", kaže se u saopštenju.</p>
<p>Izložba, koju organizuju Muzeji i galerije Podgorice, predstavlja praktični dio Gošovićeve doktorske disertacije „Crnogorski mostovi – građevine i zvuk”, rađene na Fakultetu umjetnosti UDG, a koja se realizuje u sklopu Stipendije za doktorska istraživanja Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore iz 2020. godine.</p>
<p>Realizaciju izložbe finansijski je podržala Fondacija „Miloš Karadaglić" putem granta dobijenog na međunarodnom konkursu za finansiranje i dofinansiranje kulturno-umjetničkih projekata za 2024/2025. godinu, koji se sprovodi u saradnji s partnerima Adriatic Marinas (Porto Montenegro), One Crna Gora i Elektroprivredom Crne Gore.</p>
<p>Kako je saopšteno, projekat je realizovan i kroz studijske boravke, na Univerzitetima u Berlinu, Torinu, Novom Sadu, Londonu i Njujorku, u sklopu Fulbrajt stipendije u 2024. godini.</p>
<p>Gošović je, otvarajući izložbu, pojasnio da je ideja nastala iz njegovog dugogodišnjeg osjećaja da arhitekturi često nedostaje auditivna dimenzija i da, usljed fokusa na vizuelne aspekte građevina, zvuk kao sastavni dio prostora gotovo ostaje zaboravljen.</p>
<p>„Smatram da upravo zvuk može da upotpuni estetski doživljaj objekata i da im udahne dodatnu slojevitost. To je bila moja početna motivacija, koja se kroz doktorski rad razvijala u pravcu spajanja nauke i umjetnosti, što je na kraju oblikovano u ovu izložbenu postavku“, rekao je Gošović.</p>
<p>On je naveo da su melodije mostova u stvari rezultat analize njihovih fizičkih karakteristike u zvučne interpretacije, a da je koristio metodu sonifikacije, koja podrazumijeva pretvaranje podataka u zvuk.</p>
<p>Kako je kazao, zasebni zvučni zapisi, kada se zajedno aktiviraju, čine jedinstvenu muzičku kompoziciju koja će biti u rukama same publike.</p>
<p>Gošović je najavio i da se ovim projektom ne završava njegovo istraživanje.</p>
<p>„Pokrenuo sam sajt www.mostovi.me na kojem se mogu pronaći svi mostovi obuhvaćeni istraživanjem - njihova istorija, fotografije i zvučne datoteke. Na terenu će biti postavljene i table sa QR kodovima na samim mostovima, koje će posjetioce direktno voditi na taj sadržaj. Na taj način, mostovi će moći da 'progovore' i van izložbenog prostora, u svom autentičnom ambijentu“, pojasnio je Gošović.</p>
<p>Kustos izložbe, Miloš Marjanović, istakao je da izložba donosi interdisciplinarni prikaz jednog fragmenta nepokretnih dobara kulturne baštine sa teritorije Crne Gore kada je graditeljstvo u pitanju, koja su, kako ih Gošović još prezentuje, i akustični generatori.</p>
<p>„Marko, osjećajući trenutak i djelujući u vrijeme ekspanzije digitalnih informacija i njihovog brzog protoka, svojim poznavanjem elemenata muzičke kompozicije, a sa željom da osvijetli i tokove istorije kroz mostove kao materijalne dokumente određenih vremena u kojim su nastajali, prezentuje temu svog istraživanja i doktorskog rada kombinacijom atraktivnog osvjetljenja transparentnih silueta uz melodijske odjeke pokrenute interakcijom publike“, naveo je Marjanović.</p>
<p>Prema njegovoj ocjeni, autor je vrlo svjestan da se rekvizitima tehnološkog napretka XXI vijeka izlazi iz klasičnih okvira vizuelnog stvaralaštva.</p>
<p>„Ova izložba nije krajnja destinacija Gošovićevog istraživačkog procesa, već faza - mikroprikaz rezultata koji se mogu postići na makroplanu, u realnom prostoru u kom bitišu ove arhitektonske tvorevine sa svim, ne samo melodijskim, ehoima“, zaključio je Marjanović.</p>

U Kuslevovoj kući otvorena izložba Marka Gošovića

<p>Uoči večerašnjeg izvođenje predstave “Gospoda Glembajevi” u Narodnom pozorištu u Beogradu, pred publiku je izašao kompletan glumački ansambl, prepustivši riječ Svetozaru Cvetkoviću, koji se obratio u znak solidarnosti sa kolegama iz CNP-a, čijeg je reditelja <b>Danila Marunovića</b> danas više sati saslušala i potom protjerala iz države srpska BIA.</p>
<p>U emotivnom obraćanju Cvetković je istakao da se, kao jedini član ansambla iz Beograda, osjećao pozvanim da uzvrati lijepo gostoprimstvo koje je dobio u Podgorici, ali da ga je današni razvoj događaja u tome spriječio.</p>
<p>- Čini mi se da danas u tome nijesam uspio, s obzirom na to kako je stresno tekao dan za cijelu ekipu. Ne ulazeći u to šta mogu biti razlozi da jednom čovjeku, umjetniku, reditelju ove predstave bude osujećen dalji boravak u ovoj zemlji, da na neki način bude protjeran, mi smo odlučili da njegovo djelo, naša predstava, ne može biti protjerana i da ćemo je večeras igrati za vas - poručio je Cvetković.</p>
<p>Njegove riječi ispraćene su ovacijama.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DerpdeJSYGFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

(VIDEO) Cvetković pred izvođenje “Glembajevih”: Protjerali su reditelja, ali njegovo djelo ne može biti protjerano

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: dom-omladine-osamdesetih