Najveći problem u cijeloj priči je pogrešni narativ, pogrešni sistem vrijednosti će se naprosto dešavati, to ne možemo da preveniramo, niti institucije, niti roditelji, naprosto je tako - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, &nbsp;Jelena Kavarić iz Centra za omladinsku edukaciju.
Aktuelan je Tik Tok izazov koji podstiče mlade na imitiranje leta Supermena, obično skakanjem ili izvođenjem akrobacija, koji često uključuju opasne situacije. Popularnost ovakvih izazova proizlazi iz želje za pažnjom na društvenim mrežama, što može dovesti do ozbiljnih fizičkih povreda, a u državama regiona već su zabilježeni slučajevi djece koja su zbog ovog izazova hospitalizovana, a slične pojave podstakle su debatu za regulaciju platformi poput Tik Toka.
Mladi su osuđeni na društvene mreže, kaže Kavarić, s obzirom na konstantnu komunikaciju i kontakt, dodaje ona, putem društvenih mreža.
- Mislim da je algoritam takav na društvenim mrežama, pogotovu na Tik Toku, da nešto što privlači jaka osjećanja, da li je to neki komičan momenat ili je to strah, je nešto što mladi gledaju. Broj komentara, broj lajkova, šerova, to je nešto što na kraju podstiče da to zaista bude nešto što će vidjeti još veći broj mladih ljudi, i onda silom prilika mlada osoba vjeruje da to nešto, što je u trendu, je pozitivno, da je to nešto što treba da bude za njih prihvatljivo. Sa druge strane, u tom periodu puberteta, adolescencije, mladi istinski žele da budu prihvaćeni i često radec trendove koji im se naprosto nameću kao takvi - rekla je Kavarić.
Sagovornica "Budilnika" je podsjetila na neke ranije trendove &nbsp;među kojima je plavi kit, koje je nastao u Rusiji, prisjeća se ona, a kasnije se proširio širom svijeta, a koji je bio, kako navodi, izuzetno opasan.
Društvene mreže imaju i pozitivnih i negativnih strana, kaže Kavarić, te se putem društvenih mreža može postići, ističe ona, uticaj kada su, kako navodi, društveno odgovorne teme u pitanju.
- Na takav način i treba posmatrati društvene mreže, šta je najbolje da se iskoristi iz svega toga. Ono što je najveći problem u cijeloj priči je pogrešni narativ, pogrešni sistem vrijednosti &nbsp;će se naprosto dešavati, to ne možemo.da preveniramo, niti institucije, niti roditelji, naprosto je tako. Ono što treba da postoji jeste regulacija, na nivou društvenih mreža, koja se sastoji od rada ljudskih resursa, odnosno moderatora, koji će kad vide da nešto postaje viralno sadrzaj, a ima pogrešan uticaj, automatski takav sadržaj uklanjati. U Kini je posebna verzija Tik Toka, gdje su stroge regulative, što se tiče zakonskog okvira, a sa druge strane i sadržaja koji se plasira, oni su kreirali takav algoritam da se samo stvari koje se tiču nauka i obrazovanja budu na listi prioriteta mladima koji imaju priliku da gledaju, a sa druge strane imaju regulatore, koji će po automatizmu, ukoliko se nešto prikazuje kao negativan sadržaj odstraniti. Oni su išli i korak dalhe, pa su mladima,koji imaju manje od 14 godina, ograničili vrijeme koje mogu provesti na Tik Toku, to je 40 minuta i striktno su odredili period kada oni to mogu iskoristiti - istakla je Kavarić.
Kao primjer sagovornica "Budilnika" navodi i Veliku Britaniju koja je napravila moderatorski tim, koji je, ističe ona, pratio sadržaj koji se nalazi na mrežama.
Teško je pratiti sva dešavanja, kaže Kavarić, i mladoj osobi koja je u toku svih aktuelnosti, dodaje ona, a pogotovu je roditeljima, kako kaže, teško to ispratiti.&nbsp;
- Nemoguća misija je ograničiti djetetu da ne koristi društvene mreže, jer mislim da se tad ide u neku drugu krajnost. Nemoguće je da dijete ne bude izloženo mogućnosti da vidi bilo kakav sadržaj na društvenim mrežama. Naprosto danas svako dijete, pa čak i od prvog razreda osnovne škole, ima svoj telefon, tako da, sve i da žele, ne mogu &nbsp;da to spriječe. Najbolje bi bilo da pričaju sa djecom, da budu otvoreni i pričaju o ovoj temi, i o svim temama koje se dešavaju na društvenim mrežama, jer jedino tako mogu da preveniraju stvari na vrijeme - zaključila je Kavarić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVKiBLNhIuMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kavarić: Mladi istinski žele da budu prihvaćeni, trendovi im se sami nameću

Devedesete su u kolektivnoj svijesti mladih u Crnoj Gori uglavnom obilježene negativnim događajima i posljedično negativnim osjećanjima, mada postoji i sloj kulturnih i ličnih sjećanja koji čini složenom percepciju tog perioda. Dominantno je uvjerenje da je ovaj period važan za naše društvo, ali to ne prati adekvatno znanje u čemu je posebno podbacio formalni obrazovni sistem, neki su od nalaza danas predstavljenog istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) o poznavanju činjenica i stavovima mladih o devedesetim godinama u Jugoslaviji, koje je dio projekta Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju, &nbsp;koji sprovode CGO iz Crne Gore i Kulturni front iz Srbije uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije.
- Ispitanici 90-te u Crnoj Gori i regionu najčešće povezuju s ratovima i konfliktima, ekonomskim poteškoćama, ali i određenom muzikom i kulturom što ukazuje na složenu, iako uglavnom negativno obojenu, percepciju tog perioda. &nbsp;Značajan broj nije imao jasno formiranu asocijaciju na '90-te što može ukazivati na generacijski jaz, nedostatak informacija ili emocionalnu distancu od tog perioda - navodi Maja Marinović, saradnica na programima u CGO-u i koordinatorka projekta „Muzej 90ih“ za Crnu Goru, predstavljajući dio nalaza.
Ona je rekla da je znanje mladih o 90-ima u Crnoj Gori i regionu ograničeno, krhko i oslanjeno na neformalne izvore, uglavnom na priče roditelja, bližeg okruženja, kao i medija, društvenih mreža, itd, dok je formalno obrazovanje mnogo manje zastupljeno kao izvor informacija.
U okviru istraživanja, ispitanici/e su se određivali oko pitanja odgovornosti za ratna dešavanja, rada Haškog tribunala, odnosa prema NATO, ali i dali opšte viđenje 90ih.&nbsp;
- Preovlađujuće je uvjerenje kod mladih da su za zločine tokom ratova 90-ih odgovorni pojedinci, a ne nacije, ali i percepcija da je upravo njihova nacija najviše stradala tokom tih ratova. Mladi su uglavnom pri stavu da pravosnažne presude Haškog tribunala moraju svi poštovati, uz umjerenu saglasnost oko ispunjenosti osnovnog cilja ovog suda u dijelu procesuiranja najodgovornijih za ratne zločine i selektivnosti u radu. Preovlađujuća je pozicija mladih da je NATO izvršio agresiju na SRJ,a u značajnom obimu vjeruju i da je NATO počinio zločine tokom bombardovanja Crne Gore. Konačno, dominira stav da ideologije i politike koje su dovele do ratnih sukoba i zločina tokom 90-ih i dalje postoje u Crnoj Gori, kao i značajna podrška za sankcionisanje građana Crne Gore koji su počinili ratne zločine - kazala je Marinović.
Dominantan je stav da mladi tokom formalnog obrazovanja treba da uče o 90-im godinama, što do sada nije bio slučaj kod većine, iako su oni koji su o tome učili u formalnom obrazovnom sistemu uglavnom zadovoljni načinom na koji je to urađeno.
- Najviše mladih, koji su u školi učili o 90-im, učili su o NATO bombardovanju SRJ i ratu na Kosovu, kao i o ratu u BiH, a najmanje o operaciji "Bljesak" i sporazumu u Kumanovu. Značajan je procent je onih koji su nesigurni ili ne znaju da li su učili o određenim događajima - istakla je Marinović.
Damir Suljević, koordinator programa Ljudska prava u CGO-u, kazao je da dvije trećine mladih ispitanika navodi da je &nbsp;Crna Gora učestvovala u ratovima 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije, dok oko petine smatra suprotno, i oko petine se ne određuje oko ovog pitanja.
- Nešto više od polovine mladih navodi da su čuli za napad na Dubrovnik u oktobru 1991. godine, a većina među njima smatra da napad nije bio opravdana vojna akcija. Među mladima koji su čuli za napad na Dubrovnik, gotovo dvije trećine ne zna koliko je crnogorskih građana poginulo u njemu - navodi Suljević.
Istraživanje ukazuje i da je najveći broj onih koji ne znaju ili odbijaju da odgovore na pitanje da li je na teritoriji Crne Gore bilo ratnih zločina (42,2 odsto). Mađu mladima koji su na to pitanje odgovorili potvrdno (38,6 odsto), najviše je onih koji su čuli za slučajeve Deportacija (47,2 odsto) i Štrpci (45,6 odsto), a najmanje za slučaj porodice Klapuh (22,8 odsto).
- Veliki broj ispitanika/ca - 73,8 odsto - upoznat je sa dešavanjima u Srebrenici, a na pitanje da li u Srebrenici počinjen genocid 66,9 odsto je potvrdno odgovorilo, 14,6 odsto negativno, a 18,4 odsto je onih koji se ne određuju. Među onima koji negiraju genocid u Srebrenici najčešće su tri linije mišljenja – da su u pitanju rat i stradanja, da je u pitanju zločin, ali ne genocid, a ima i onih koji idu u potpuno negiranje događaja i teorije zavjere, poput toga da je to sve iscenirano - pojašnjava Suljević.
Približan je broj mladih, navodi on, koji nisu i onih koji jesu čuli za vojnu akciju Oluja iz 1995. godine (oko 40 odsto). Da je operacija Oluja udruženi zločinački poduhvat, kako je to i navedeno u presudi Haškog suda, smatra 61,7 odsto mladih među onima koji su čuli za Oluju. Sa slučajem Lora nije upoznato 57 odsto mladih, 17 odsto jeste, a 26 odsto se ne određuje.
Četiri petine mladih je upoznato sa NATO bombardovanjem SRJ, ali najveći broj među njima ne zna ili odbija da odgovori na pitanje o tome koliko je ljudi poginulo u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja.
Za antiratni pokret koji je 90ih godina postojao u regionu nije čulo 63,2 odsto mladih, a za antiratni pokret u Crnoj Gori nije čulo 68,8 odsto istih ispitanika/ca.
Istraživanje je pokazalo i da su mladi ograničeno informisani o spomeničkoj kulturi koja se odnosi na žrtve ratova 90ih, kako u regionu tako i Crnoj Gori.
Većina mladih ispitanika/ca nije sigurna ili odbija da se izjasni o tome da li se Crna Gora suočila sa svojom ratnom prošlošću iz 90-ih godina, a među onim koji su se izjasnili nešto više vjeruje da se država suočila sa prošlošću (30,8 odsto) u poređenju sa onima koji smatraju da to nije slučaj (28,4 odsto).
- Većina ispitanika/ca (44 odsto) podržava proces suočavanja sa ratnom prošlošću 90-ih godina u Crnoj Gori, ali je i značajan broj među mladima koji ga ne ne podržava (26 odsto) ili nemaju stav (30 odsto).
Na pitanje da li znaju da je neko od građana Crne Gore optužen za ratne zločine počinjene u Crnoj Gori ili van nje tokom 90ih, najviše je onih koji ne znaju odgovor na to pitanje.
Istraživanje je sprovedeno od 17. do 23. septembra 2024. &nbsp;godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 500 ispitanika/ca starosti od 18 do 25 godina. Stručnu podršku u sprovođenju ovog istraživanja pružio je Institut DAMAR.

1250x600

1084x550

Većina mladih u Crnoj Gori smatra da napad na Dubrovnik nije bio opravdan, skoro 70 odsto odgovorilo da se u Srebrenici dogodio genocid

Kulturno - informativni centar „Budo Tomović” dio odabranih fotografija iz sopstvenog fundusa predstaviće kroz izložbu „Foto priča - Dom omladine osamdesetih” koja se može pogledati u izložbenom holu KIC-a od 9. do 20. septembra.
- Postavka će obuhvatiti oko šezdeset fotografija koje su svojevrsno svjedočanstvo i presjek jednog veoma plodnog perioda, kada je Dom omladine bio respektabilan faktor na mapi kulturnih zbivanja grada, ali i države - saopšteno je iz KIC-a.
Dom omladine je osamdesetih godina bio pokretač mnogih aktivnosti, institucija od opštedruštvenog značaja koja je, kako su istakli, imala presudnu ulogu u kreiranju kulturne fizionomije grada.
- Riječ je retrospektivnoj izložbi koja kroz foto objektiv istaknutog dokumentariste Momira Matovića ilustruje nesporne umjetničke vrijednosti. Autentičan opus omogućiće publici da se podsjeti i pogleda osvrt na jedno bogato razdoblje - kazali su u KIC-u.
U okviru postavke biće, dodaju, prezentovane fotografije na kojima su svi oni ugledni Titograđani koji su svojim društvenim i stvaralačkim angažmanom značajno uticali, ali i ostali prepoznati kao kulturni inovatori i animatori.
Tako će, kažu, takođe moći da se vide najupečatljiviji nastupi muzičara poput Miladina Šobića, Đorđa Balaševića, ali i gostovanja brojnih značajnih ansambala, istaknutih književnih imena, teatara iz zemlje i inostranstva itd.

Foto priča Dom omladine osamdesetih od 9. do 20. septembra u KIC-u „Budo Tomović”

U Podgorici kod Sahat kule u naselju Stara varoš došlo je do upotrebe vatrenog oružja, nezvanično je potvrđeno Portalu ETV iz Policije. &nbsp;
Prema našim informacija, ranjena je jedna osoba.&nbsp;
- Nije životno ugrožena – kazali su.&nbsp;
Uskoro opširnije...&nbsp;

Pucnjava u Staroj varoši: Jedna osoba ranjena

Predsjednik DPS Crne Gore Danijel Živković rekao je u gostovanju na RTCG-u da je ta stranka za vrijeme 30 godina vlasti ostvarila istorijske uspjehe, i da je u tom periodu u partiji bilo mnogo funkcionera i rukovodilaca različitih sektora koji su pomagali da se ostvaruju mnogobrojne pobjede.
Opozicioni status ne može svako da podnese
- I dok je bilo lijepo, i dok se pobjeđivalo, koristile se razne privilegije, tada je bilo komforno i udobno biti unutar Demokratske partije socijalista. Nakon 30. avgusta 2020. godine prelazimo u opoziciju i danas smo pola decenije opoziciona politička struktura, koja je i dalje zadržala status najjače stranke u Crnoj Gori ali je danas zaista veoma izazovno Demokratskoj partiji socijalista, kada govorimo o političkom ambijentu, a samim tim i društvenom, u &nbsp;smislu očuvanju ovog rejtinga. Vi vidite da sve vrijeme kako u medijima, tako i od dijela NVO sektora, regionalnih medija, različitih subjekata i organizacija, govori o DPS, što znači da smo i dalje relevantan politički subjekt ali prirodno je kada pređete u opoziciju da se dešavaju određeni izazovi ali i da ovo vrijeme ne mogu svi pojedinci da podnesu na isti način- izjavio je Živković u emisiji "Argumenti" na TVCG večeras, govoreći o tome što je poslanik Nikola Janović napustio tu stranku.&nbsp;
Odlazak Janovića neće oštetiti rejting DPS-a
Kako je rekao, ovo je vrijeme kada morate imati visok nivo tolerancije i izdržljivosti. Živković je rekao da je DPS nakon 30 godina vlasti u opoziciji, te je sa različitih strana zasuta prevashodno od institucija, sektora bezbjednosti i tužilaštva, ali i Agencije za sprečavanje korupcije, raznim temama kojima pokušavaju da kompromituju i na različite načine diskredituju.
- Kada odete u opoziciju, kada se dešavaju neki politički porazi, onda često ima mnogo onih koji nijesu u stanju da podnesu sve to. Nije prvi put da se dešava napuštanje Demokratske partije socijalista od nekog pojedinca, ili funkcionera. Podsjetiću da se to desilo sa potpredsjednicom DPS tada, Sanjom Damjanović, nakon toga se to desilo sa Duškom Markovićem, koji je bio osnivač DPS. I bila je tu i Drita Lola, a sada i Nikola Janović. Sada je osnovno pitanje da li to može nanijeti štetu rejtingu DPS-a. Kada govorimo o rejtingu, vidite da on nije oštećen napuštanjima ovih funkcionera, u smislu procenata podrške koje je Demokratska partija socijalista ostvarivala na prethodno održanim izborima- rekao je Živković.
Sa Janovićem sam se korektno rastao, bez grubih riječi
On je naveo da Janović bio ministar od 2016. do 2020. godine, zatim član Predsjedništva DPS-a i poslanik.&nbsp;
- I sigurno da je kao čovjek koji je ušao iz svijeta sporta, čije smo pobjede svi slavili kao kapitena naše reprezentacije, dao značajan i snažan doprinos snazi Demokratske partije socijalista. U vezi toga nema dileme. Bilo bi bolje da je Janović ostao u DPS-u, naravno, ali sam je procijenio da je neophodno da krene svojim putem, odabrao je taj svoj politički put, i mi smo se, da kažem, i mi se rastali lično, on i ja, u korektnim odnosima, bez ijedne suvišne riječi. On je odlučio da zadrži mandat u parlamentu, to je njegovo pravo, i na taj način odabrao da ide nekim drugim političkim putem. Da li to može nanijeti štetu finalno DPS-u - moje mišljenje je apsolutno ne- &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;kazao je Živković. &nbsp;
Govoreći o obrazloženju koje je Drita Lola dala kada je napustila stranku, on je kazao da "ako bilo ko u Crnoj Gori, i u Demokratskoj partiji socijalista, vjeruje da je Danijel Živković autokrata koji bilo kome diktira citate ili diskusije, ako je partijski oligarh koji je zaveo neku vrstu diktature, onda ja nemam što da dodam".&nbsp;
-. Prvo bi onda trebalo da ja dobro ispitam da li sam za poziciju predsjednika u DPS a da oni koji tako razmišljaju mogu u svakom trenutku o tome da otvoreno razgovaraju i u javnosti i na partijskim organima. Prigovor takve savjesti dok sam ja na čelu DPS i kada sam preuzeo rukovođenje strankom, nijesam čuo. Ovo vrlo otvoreno govorim. Ni u ličnim, ni u razgovorima na partijskim organima. Ni na koji način- rekao je Živković.
Drita Lola neka sama kaže na koje interesne grupe misli
On je rekao da je razgovarao sa Lolom, gdje mu je rekla da mora iz privatnih, važnih razloga, mora ići u SAD na šta joj je, dodaje, odgovorio da ne brine o tome koliko će ostati.
- Da ostavlja prostor da kada se vrati razgovaramo o daljim perspektivama. Komunicirali smo na ovu temu i ona je mene upoznala da ne planira da se skorije vrati u Crnu Goru i da može ostati nezavisna poslanica, ili može da zadržati mandat, i ostati na ovim pozicijama bez neke pretjerano velike aktivnosti. Na šta sam ja kazao da svakako, kakva god odluka da bude, pravo je poslanika da zadrži mandat i odluči o svom političkom djelovanju. Saglasićemo se da to nije nedostatak demokratije unutar stranke a svakao nije nedostatak demokratije ni čijenica da je Janović na listi 2023. godine, na izborima, bio na drugom mjestu a Lola na četvrtom mjestu- kazao je Živković.
Kako je rekao, navodi Lole su za njega neprihvatljivi. On je podvukao da se na klubu poslanika raspravlja o strategiji, ali sebi nikada ne bi dozvolio da nekome diktira bilo kakve citate.
Naglasio je da bi Lola sama trebalo da kaže na koje interesne grupe misli u svom saopštenju.
- I ja bih volio da znam koje su to interesne grupe. Ja zaista ne znam o kome se radi- kazao je Živković.
Tvrdi da je DPS kadrovski najviše osvježena partija. On je naveo da je većina DPS-ove političke konkurencije nakon izbora 2020. godine rekla da će Demokratska partija socijalista nestati sa političke pozornice, zato što su izgubili vlast.
- Vjerujući da je naša politika zasnovana na materijalnim interesima. Onda su rekli u redu, možete biti partner ako u vašim redovima nema onih kojih su prethodnih 20 ili 30 godina bili na različitim pozicijama odlučivanja. A onda su naveli da nije ni to dovoljno, trebalo bi da promijenite ime. Potom su nakon što je Đukanović podnio ostavku nakon predsjedničkih izbora rekli da on upravlja iz sjenke partijom. Dodali su argument da pošto ste ga postavili za počasnog predsjednika, on se stvarno sada pita u Demokratskoj partiji socijalista. Pa smo došli do toga da se nijesmo dovoljno odrekli te svoje prošlosti a ja sam na internim partijskim sastancima vrlo precizno govorio šta je bilo dobro a šta loše u prethodnim vremenskim periodima. Šta se to očekuje od DPS? Mjeru reforme određuju građani- istakao je Živković.
On je rekao da je rejting DPS za period od dvije godine porastao za preko sedam odsto, uprkos kampanji diskreditacije.
Da ja napustim DPS danas, to ne bi štetilo rejtingu stranke
Živković kaže da sve i da on napusti danas DPS, to ne bi nanijelo štetu rejtingu stranke.
- Moraju da shvate da je to ideja kojoj vjeruju ljudi. Nijesu ostali u DPS jer su očekivali privilegije i materijalne iskaze nakon promjene vlasti, pošto nije bilo lako ostati u DPS nakon 30. avgusta. Mnogo ljudi daje podršku našoj politici- rekao je Živković.
Nisam dobio poziv tužilaštva zbog Mijajlovića
Govoreći o prepiskama u Naredbi SDT-a za sprovođenje istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, gdje se pominje i njegovo ime, kazao je da će, ako ga tužilaštvo pozove makar u svojstvu svjedoka, biti spreman da govori o svemu što je navedeno. Pojasnio je da nije dobio poziv tužilaštva dosad, te nema informaciju da li će i kada takvog poziva biti.&nbsp;
- Ali ću se, onog trenutka ako to bude predmet interesovanja tužilaštva, odazvati i ponuditi vezano za sve što je navedeno- kazao je Živkvoić.&nbsp;
Ako je tačno da su grafiti mržnje (selite se Turci. prim.at) u Rožajama pisani u režiji tadašnje policije, dodao je, onda zaista ne zna kome bi moglo pasti na pamet da tako nešto uradi.&nbsp;
- Nije mi jasno da nekome padne na pamet da to radi, bio iz bezbjednosnih ili drugih struktura, i to nikada ne bih podržao. Izbori su bili 30.avgusta 2020. godine, dobili smo rezultate, prihvatili ih i kazali "srećno bilo novoj vlasti". Dakle, to (vezano za navode da su policajci organizovali grafite.prim.at) apsolutno osuđujem- rekao je Živković
Što se tiče uticaja na volju birača u Šavniku, što se takođe vidi u dokumentima SDT-a,. čelnik DPS-a kaže da treba sačekati kraj postupka.
- Ne bih ništa prejudicirao. Imam neke informacije kako taj postupak teče, ali ne bih da prejudiciram. Sačekajmo ishod postupka- rekao je Živković.&nbsp;
Čelnik DPS-a naglašava da se prelazi granica po pitanju privatnosti u današnjem ambijentu, koji je okarakterisao kao jako opasan. Kako je rekao, uvlačiti se u jedno takvo blato nije politika, to je cirkus.&nbsp;
Đukanović prihodima od privatne firme mogao da plati satove i kartice
Vezano za odluku ASK-a da je Milo Đukanović prekršio zakon jer nije prijavio vrijedne satove, Živković je kazao da suština nijesu satovi, rivolving kartica, put u Dubai, odluka agencije ili Upravnog suda i je li nešto prijavljeno ili ne.
- Suština je da li je Đukanović imao dovoljno novca, stečenog, da opravda svoj životni stil. Je li on imao legalno stečeni novac da pokrije svoje životne troškove. To je suština. Mislim da je Đukanović pokrenuo postupak vezano za odluku agencije. Ja vjerujem da je on uradio sve što je neophodno da to bude u skladu sa zakonom, vezano za njegove troškove i stil života, u tih 30 godina na pozicijama koje je pokrivao. On je od 2007. godine do 2015. godine imao svoju firmu, koja je ostvarila profit milion i 60 hiljada, a od 2007. do 2010.godine prijavljenu rentu člana domaćinstva koja je iznosila približno oko 400 hiljada. Dakle, milion i 400 hiljada. Je li to moglo da pokrije sve o čemu pričamo, dakle, satovi, odlazak, kartica...jeste. Je li bio predmet istraga domaćih organa, nekih međunarodnih organizacija...Šta smo od toga dobili trenutno kao neki krivično pravni proces- kaže šef DPS-a.
On navodi da Đukanović nije tema od juče, nego decenijama. Kazao je da ako su najveći problem društva satovi Đukanovića, onda srećno bilo, da se ne bavimo drugim problemima koji opterećuju Crnu Goru.
Komentarišući projekat kolektora u Botunu, naveo je da imamo paradoksalnu situaciju - da vlast opstruira sama sebe. Kaže da je svojevremeno gradonačelnik Saša Mujović najavio da u Botunu nema gradnje, pa je poslije kazao da se ipak mora graditi.
Odgovornost je na Vladi i Glavnom gradu, istakao je, i naveo da je ključni problem nedostatak dijaloga i komunikacije.
Živković kaže da je teško reći mogu li sudije Ustavnog suda biti izabrane do marta naredne godine.
- Nijednog momenta nije stigao poziv opoziciji od predstavnika vlasti, da razgovaramo o izboru sudija. Da li će se otvoriti sada ti razgovori, vidjećemo, ali ne mogu biti ni optimista pošto vidimo kako se vlast ponaša- rekao je Živković.
Kaže da bi mu bilo drago da Crna Gora zatvori sva poglavlja sa EU do kraja 2026. godine, ali nije optimista, s obzirom na to kako se vlast ponaša. Kazao je da je opozicija pokazala konstruktivan odnos.
Ne isključuje mogućnost opstrukcija iz Srbije, imajući u vidu izjave šefa srpske države Aleksandra Vučića.
- Nije DPS ili neko iz opozicije stavio u proceduru rezoluciju o Jasenovcu- rekao je Živković.
On je naveo da je Janović ušao u politiku na poziv Đukanovića. Kako je podvukao, nikada nije čuo na stranačkim organima prigovor Janovića vezano za stavove partije ili za neku poziciju koju je Đukanović pokrivao.

Živković: Da napustim DPS danas, to ne bi štetilo rejtingu stranke

U emisiji Srećan dan ugostićemo Igora Todorovića, jednog od najznačajnijih regionalnih modnih dizajnera, koji će novu klekciju predstaviti publici u Podgorici.&nbsp;
Igor kaže da moda ponovo mora postati lični izraz, a ne prolazni trend. Gledaocima Televizije E otkriva što danas znači autentičnost u modi i kako je vratiti u fokus.&nbsp;
O problemu alkoholizma, zašto se poriče i kako ga prepoznati, razgovaraćemo sa psihološkinjom Monikom Sekulović.&nbsp;
Za dobru energiju zadužen je Taško Ademović uz muziku koja budi raspoloženje.
&nbsp;Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E – jutro koje inspiriše.

''Srećan dan'' na TV E: O modi sa Igorom Todorovićem

U kordonu policije bilo je korektnih momaka koji su profesionalno radili posao i kojima su građani davali sirće i mlijeko kao pomoć u ispiranju očiju od velike količine suzavca koji su ispalili na njih njihovi nadređeni, što se vidi na snimcima kako ulijeću kao bijesni psi i prskaju sve redom , čak i ljude od 80 godina, pa bi zbog njihovih navoda da je povrijeđeno 6 policajaca nužno bi bilo da se vide te fotografije i dokumentacija o tim povredama - rekao je &nbsp;gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Njegovi inicijali se nalaze na spisku procesuiranih, kaže Đuričković, zbog protesta kod vila Gorica uoči dodjele Trinaestojulske nagrade, mada još uvijek nije zvanično obaviješten od policije.
- Očekujem da budem na toj listi, da dobijem zvaničnu potvrdu povodom toga. Ako je to tako to dovoljno govori o sposobnosti policije, imajući u vidu da jesam odbornik i bavim se manje - više javnim poslom, javni sam funkcioner i zabavno je to što policija ne može da identifikuje lica čije smo inicijale vidjeli na spisku, a manje - više je riječ o ljudima koji su poznati javnosti, dostupni i vrlo lako je doći do njih. Ovo što je policija danas izjavila je još jedna bezočna manipulacija, oni se &nbsp;bave nekim protokolarnim radnjama, &nbsp;jesu ili nijesu nešto podnijeli. U redu, time će se baviti advokati kad dođe vrijeme za to u sklopu suđenja, ali ono što je simptomatično je njihov odnos prema ovom slučaju u kom se vrh policije bavi manipulacijama i &nbsp;lažima. To je jednostavno tako, jer se vidi targetiranje ljudi koji su procesuirani od strane policije, načina na koji su oni dostavljali informacijama potpuna je laž da su ti ljudi dobili pozive, a oni su dobili pozive tek kad su u medijima pročitali svoje ime i prezime, i za to treba neko da odgovara- rekao je Đuričković.
Smatra da Uprava policije sa čelnikom moraju prestati da, kako kaže, bezočno lažu i da budu instrument političkog obračuna sa ljudima koji su iskazivali revolt toga i treba, ako ne ništa drugo, poručuje on, da podnesu ostavku za to.&nbsp;
- Već sada je jasno da je on instrument i nedopustivo je da se prvi čovjek policije bavi lažima. Ja mislim da učesnici protesta nijesu ništa zgriješili. Toga dana su u vili Gorica bili ljudi koji su u ovom međuvremenu dokazali da su nedostojni nagrade koju su dobili, da je zakon prekršen prilikom dodjele nagrada. Imate jednog dobitnika nagrade koji nije ništa drugo bez lupež telefona, imate i onoga drugoga koji nema nijednu kvalifikaciju da javno nastupa, a kamoli da dobije Trinaestojulsku nagradu i kad pogledate taj sastav ljudi sa druge strane kordona vrlo vam je jasno ko je na pravoj strani istorije- istakao je Đuričković.
Potrudiće se, poručuje on, da javnost upoznaju sa biografijama procesuiranih ljudi, jer su to ljudi koji bi trebalo da budu zvanice, smatra on, na dodjeli te &nbsp;nagrade, a neki da je čak i dobiju.
- Na ceremoniji &nbsp;prilikom dodjele nagrade imali ste priliku da vidite da je tu sastav poprilično problematičan, da su to opskurni likovi i likovi koji ne baštine vrijednosti imena te nagrade koju nose, to su ljudi koji su negatori ove države i ljudi koji krše zakon i koji nijesu dostojni da uđu u taj objekat, a kamoli da dobiju neke nagrade i ono što je simptomatično da ni nakon 5 mjeseci, iako imate građane koji su procesuirani i koje policija lažima i manipulacijama proganja, sa druge strane vi imate lopove, kriminalce i ostale koji imaju apanaže od strane države i uživaju sve moguće privilegije- naglasio je Đuričković.
Smatra da ima elemenata organizovane kriminalne grupe, jer ta čitava ,,ergela” ljudi na čelu sa predsjednikom Skupštine, ministarkom kulture, članovima žirija koji su sticajem okolnosti, kako tvrdi, članovi nekih političkih partija jasno je da je to bila organizovana akcija.
- O toj akciji, o tom činu šta su oni napravili toga dana i koliko je njima u stvari želja bila i cilj da ponize Crnu Goru, da ponize upravo tu nagradu koja je simbol nekih tekovina u Crnoj Gori govori podatak da &nbsp;se od tog događaja i te dodjele ogradio čitav pristojni, civilizovani svijet. Od njih se ogradio i jedan od kandidata za dodjelu nagrade Miloš Karadaglić, od njih se ogradio maltene i čitav diplomatski kor koji ih je tog dana ignorisao prilikom dodjele nagrade, a uobičajeno je da bude prisutan. Koliko je to bilo ispod nivoa, koliko je to bilo nedopustivo dovoljno govori podatak da čak ni dio njihovih koalicionih partnera, koji za njih dižu ruke i omogućavaju im da rade sve ovo što rade zarad ličnog interesa i fotelja, čak ni oni nijesu imali želudac da se pojave na takvom skupu &nbsp;i da aplaudiraju takvoj dodjeli nagrada, čak jedan značajan dio njih- podsjetio je Đuričković.
Dodaje da je toga dana među &nbsp;policajcima koja je obezbjeđivala događaj, što u uniformi, što u civilu bilo osoba koje su izazvali nerede, kako kaže, očajnom reakcijom.
- Po svim principima je opravdan revolt građana na koji je policija reagovala na način tako što se ponašali kao grupa huligana sa druge strane koja je tu došla da se obračuna sa nekom grupom građana- zaključio je Đuričković.

Đuričković: Uprava policije i njen čelnik bezočno manipulišu

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: dom-omladine-osamdesetih