<p>Najveći problem u cijeloj priči je pogrešni narativ, pogrešni sistem vrijednosti će se naprosto dešavati, to ne možemo da preveniramo, niti institucije, niti roditelji, naprosto je tako - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, <b>&nbsp;Jelena Kavarić</b> iz Centra za omladinsku edukaciju.</p>
<p>Aktuelan je Tik Tok izazov koji podstiče mlade na imitiranje leta Supermena, obično skakanjem ili izvođenjem akrobacija, koji često uključuju opasne situacije. Popularnost ovakvih izazova proizlazi iz želje za pažnjom na društvenim mrežama, što može dovesti do ozbiljnih fizičkih povreda, a u državama regiona već su zabilježeni slučajevi djece koja su zbog ovog izazova hospitalizovana, a slične pojave podstakle su debatu za regulaciju platformi poput Tik Toka.</p>
<p>Mladi su osuđeni na društvene mreže, kaže Kavarić, s obzirom na konstantnu komunikaciju i kontakt, dodaje ona, putem društvenih mreža.</p>
<p>- Mislim da je algoritam takav na društvenim mrežama, pogotovu na Tik Toku, da nešto što privlači jaka osjećanja, da li je to neki komičan momenat ili je to strah, je nešto što mladi gledaju. Broj komentara, broj lajkova, šerova, to je nešto što na kraju podstiče da to zaista bude nešto što će vidjeti još veći broj mladih ljudi, i onda silom prilika mlada osoba vjeruje da to nešto, što je u trendu, je pozitivno, da je to nešto što treba da bude za njih prihvatljivo. Sa druge strane, u tom periodu puberteta, adolescencije, mladi istinski žele da budu prihvaćeni i često radec trendove koji im se naprosto nameću kao takvi - rekla je Kavarić.</p>
<p>Sagovornica "Budilnika" je podsjetila na neke ranije trendove &nbsp;među kojima je plavi kit, koje je nastao u Rusiji, prisjeća se ona, a kasnije se proširio širom svijeta, a koji je bio, kako navodi, izuzetno opasan.</p>
<p>Društvene mreže imaju i pozitivnih i negativnih strana, kaže Kavarić, te se putem društvenih mreža može postići, ističe ona, uticaj kada su, kako navodi, društveno odgovorne teme u pitanju.</p>
<p>- Na takav način i treba posmatrati društvene mreže, šta je najbolje da se iskoristi iz svega toga. Ono što je najveći problem u cijeloj priči je pogrešni narativ, pogrešni sistem vrijednosti &nbsp;će se naprosto dešavati, to ne možemo.da preveniramo, niti institucije, niti roditelji, naprosto je tako. Ono što treba da postoji jeste regulacija, na nivou društvenih mreža, koja se sastoji od rada ljudskih resursa, odnosno moderatora, koji će kad vide da nešto postaje viralno sadrzaj, a ima pogrešan uticaj, automatski takav sadržaj uklanjati. U Kini je posebna verzija Tik Toka, gdje su stroge regulative, što se tiče zakonskog okvira, a sa druge strane i sadržaja koji se plasira, oni su kreirali takav algoritam da se samo stvari koje se tiču nauka i obrazovanja budu na listi prioriteta mladima koji imaju priliku da gledaju, a sa druge strane imaju regulatore, koji će po automatizmu, ukoliko se nešto prikazuje kao negativan sadržaj odstraniti. Oni su išli i korak dalhe, pa su mladima,koji imaju manje od 14 godina, ograničili vrijeme koje mogu provesti na Tik Toku, to je 40 minuta i striktno su odredili period kada oni to mogu iskoristiti - istakla je Kavarić.</p>
<p>Kao primjer sagovornica "Budilnika" navodi i Veliku Britaniju koja je napravila moderatorski tim, koji je, ističe ona, pratio sadržaj koji se nalazi na mrežama.</p>
<p>Teško je pratiti sva dešavanja, kaže Kavarić, i mladoj osobi koja je u toku svih aktuelnosti, dodaje ona, a pogotovu je roditeljima, kako kaže, teško to ispratiti.&nbsp;</p>
<p>- Nemoguća misija je ograničiti djetetu da ne koristi društvene mreže, jer mislim da se tad ide u neku drugu krajnost. Nemoguće je da dijete ne bude izloženo mogućnosti da vidi bilo kakav sadržaj na društvenim mrežama. Naprosto danas svako dijete, pa čak i od prvog razreda osnovne škole, ima svoj telefon, tako da, sve i da žele, ne mogu &nbsp;da to spriječe. Najbolje bi bilo da pričaju sa djecom, da budu otvoreni i pričaju o ovoj temi, i o svim temama koje se dešavaju na društvenim mrežama, jer jedino tako mogu da preveniraju stvari na vrijeme - zaključila je Kavarić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVKiBLNhIuMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kavarić: Mladi istinski žele da budu prihvaćeni, trendovi im se sami nameću

<p>Devedesete su u kolektivnoj svijesti mladih u Crnoj Gori uglavnom obilježene negativnim događajima i posljedično negativnim osjećanjima, mada postoji i sloj kulturnih i ličnih sjećanja koji čini složenom percepciju tog perioda. Dominantno je uvjerenje da je ovaj period važan za naše društvo, ali to ne prati adekvatno znanje u čemu je posebno podbacio formalni obrazovni sistem, neki su od nalaza danas predstavljenog istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) o poznavanju činjenica i stavovima mladih o devedesetim godinama u Jugoslaviji, koje je dio projekta Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju, &nbsp;koji sprovode CGO iz Crne Gore i Kulturni front iz Srbije uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije.</p>
<p>- Ispitanici 90-te u Crnoj Gori i regionu najčešće povezuju s ratovima i konfliktima, ekonomskim poteškoćama, ali i određenom muzikom i kulturom što ukazuje na složenu, iako uglavnom negativno obojenu, percepciju tog perioda. &nbsp;Značajan broj nije imao jasno formiranu asocijaciju na '90-te što može ukazivati na generacijski jaz, nedostatak informacija ili emocionalnu distancu od tog perioda - navodi <b>Maja Marinović</b>, saradnica na programima u CGO-u i koordinatorka projekta „Muzej 90ih“ za Crnu Goru, predstavljajući dio nalaza.</p>
<p>Ona je rekla da je znanje mladih o 90-ima u Crnoj Gori i regionu ograničeno, krhko i oslanjeno na neformalne izvore, uglavnom na priče roditelja, bližeg okruženja, kao i medija, društvenih mreža, itd, dok je formalno obrazovanje mnogo manje zastupljeno kao izvor informacija.</p>
<p>U okviru istraživanja, ispitanici/e su se određivali oko pitanja odgovornosti za ratna dešavanja, rada Haškog tribunala, odnosa prema NATO, ali i dali opšte viđenje 90ih.&nbsp;</p>
<p>- Preovlađujuće je uvjerenje kod mladih da su za zločine tokom ratova 90-ih odgovorni pojedinci, a ne nacije, ali i percepcija da je upravo njihova nacija najviše stradala tokom tih ratova. Mladi su uglavnom pri stavu da pravosnažne presude Haškog tribunala moraju svi poštovati, uz umjerenu saglasnost oko ispunjenosti osnovnog cilja ovog suda u dijelu procesuiranja najodgovornijih za ratne zločine i selektivnosti u radu. Preovlađujuća je pozicija mladih da je NATO izvršio agresiju na SRJ,a u značajnom obimu vjeruju i da je NATO počinio zločine tokom bombardovanja Crne Gore. Konačno, dominira stav da ideologije i politike koje su dovele do ratnih sukoba i zločina tokom 90-ih i dalje postoje u Crnoj Gori, kao i značajna podrška za sankcionisanje građana Crne Gore koji su počinili ratne zločine - kazala je Marinović.</p>
<p>Dominantan je stav da mladi tokom formalnog obrazovanja treba da uče o 90-im godinama, što do sada nije bio slučaj kod većine, iako su oni koji su o tome učili u formalnom obrazovnom sistemu uglavnom zadovoljni načinom na koji je to urađeno.</p>
<p>- Najviše mladih, koji su u školi učili o 90-im, učili su o NATO bombardovanju SRJ i ratu na Kosovu, kao i o ratu u BiH, a najmanje o operaciji "Bljesak" i sporazumu u Kumanovu. Značajan je procent je onih koji su nesigurni ili ne znaju da li su učili o određenim događajima - istakla je Marinović.</p>
<p><b>Damir Suljević</b>, koordinator programa Ljudska prava u CGO-u, kazao je da dvije trećine mladih ispitanika navodi da je &nbsp;Crna Gora učestvovala u ratovima 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije, dok oko petine smatra suprotno, i oko petine se ne određuje oko ovog pitanja.</p>
<p>- Nešto više od polovine mladih navodi da su čuli za napad na Dubrovnik u oktobru 1991. godine, a većina među njima smatra da napad nije bio opravdana vojna akcija. Među mladima koji su čuli za napad na Dubrovnik, gotovo dvije trećine ne zna koliko je crnogorskih građana poginulo u njemu - navodi Suljević.</p>
<p>Istraživanje ukazuje i da je najveći broj onih koji ne znaju ili odbijaju da odgovore na pitanje da li je na teritoriji Crne Gore bilo ratnih zločina (42,2 odsto). Mađu mladima koji su na to pitanje odgovorili potvrdno (38,6 odsto), najviše je onih koji su čuli za slučajeve Deportacija (47,2 odsto) i Štrpci (45,6 odsto), a najmanje za slučaj porodice Klapuh (22,8 odsto).</p>
<p>- Veliki broj ispitanika/ca - 73,8 odsto - upoznat je sa dešavanjima u Srebrenici, a na pitanje da li u Srebrenici počinjen genocid 66,9 odsto je potvrdno odgovorilo, 14,6 odsto negativno, a 18,4 odsto je onih koji se ne određuju. Među onima koji negiraju genocid u Srebrenici najčešće su tri linije mišljenja – da su u pitanju rat i stradanja, da je u pitanju zločin, ali ne genocid, a ima i onih koji idu u potpuno negiranje događaja i teorije zavjere, poput toga da je to sve iscenirano - pojašnjava Suljević.</p>
<p>Približan je broj mladih, navodi on, koji nisu i onih koji jesu čuli za vojnu akciju Oluja iz 1995. godine (oko 40 odsto). Da je operacija Oluja udruženi zločinački poduhvat, kako je to i navedeno u presudi Haškog suda, smatra 61,7 odsto mladih među onima koji su čuli za Oluju. Sa slučajem Lora nije upoznato 57 odsto mladih, 17 odsto jeste, a 26 odsto se ne određuje.</p>
<p>Četiri petine mladih je upoznato sa NATO bombardovanjem SRJ, ali najveći broj među njima ne zna ili odbija da odgovori na pitanje o tome koliko je ljudi poginulo u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja.</p>
<p>Za antiratni pokret koji je 90ih godina postojao u regionu nije čulo 63,2 odsto mladih, a za antiratni pokret u Crnoj Gori nije čulo 68,8 odsto istih ispitanika/ca.</p>
<p>Istraživanje je pokazalo i da su mladi ograničeno informisani o spomeničkoj kulturi koja se odnosi na žrtve ratova 90ih, kako u regionu tako i Crnoj Gori.</p>
<p>Većina mladih ispitanika/ca nije sigurna ili odbija da se izjasni o tome da li se Crna Gora suočila sa svojom ratnom prošlošću iz 90-ih godina, a među onim koji su se izjasnili nešto više vjeruje da se država suočila sa prošlošću (30,8 odsto) u poređenju sa onima koji smatraju da to nije slučaj (28,4 odsto).</p>
<p>- Većina ispitanika/ca (44 odsto) podržava proces suočavanja sa ratnom prošlošću 90-ih godina u Crnoj Gori, ali je i značajan broj među mladima koji ga ne ne podržava (26 odsto) ili nemaju stav (30 odsto).</p>
<p>Na pitanje da li znaju da je neko od građana Crne Gore optužen za ratne zločine počinjene u Crnoj Gori ili van nje tokom 90ih, najviše je onih koji ne znaju odgovor na to pitanje.</p>
<p>Istraživanje je sprovedeno od 17. do 23. septembra 2024. &nbsp;godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 500 ispitanika/ca starosti od 18 do 25 godina. Stručnu podršku u sprovođenju ovog istraživanja pružio je Institut DAMAR.</p>

1250x600

1084x550

Većina mladih u Crnoj Gori smatra da napad na Dubrovnik nije bio opravdan, skoro 70 odsto odgovorilo da se u Srebrenici dogodio genocid

<p>Kulturno - informativni centar „Budo Tomović” dio odabranih fotografija iz sopstvenog fundusa predstaviće kroz izložbu „Foto priča - Dom omladine osamdesetih” koja se može pogledati u izložbenom holu KIC-a od 9. do 20. septembra.</p>
<p>- Postavka će obuhvatiti oko šezdeset fotografija koje su svojevrsno svjedočanstvo i presjek jednog veoma plodnog perioda, kada je Dom omladine bio respektabilan faktor na mapi kulturnih zbivanja grada, ali i države - saopšteno je iz KIC-a.</p>
<p>Dom omladine je osamdesetih godina bio pokretač mnogih aktivnosti, institucija od opštedruštvenog značaja koja je, kako su istakli, imala presudnu ulogu u kreiranju kulturne fizionomije grada.</p>
<p>- Riječ je retrospektivnoj izložbi koja kroz foto objektiv istaknutog dokumentariste <b>Momira Matovića</b> ilustruje nesporne umjetničke vrijednosti. Autentičan opus omogućiće publici da se podsjeti i pogleda osvrt na jedno bogato razdoblje - kazali su u KIC-u.</p>
<p>U okviru postavke biće, dodaju, prezentovane fotografije na kojima su svi oni ugledni Titograđani koji su svojim društvenim i stvaralačkim angažmanom značajno uticali, ali i ostali prepoznati kao kulturni inovatori i animatori.</p>
<p>Tako će, kažu, takođe moći da se vide najupečatljiviji nastupi muzičara poput <b>Miladina Šobića</b>, <b>Đorđa Balaševića</b>, ali i gostovanja brojnih značajnih ansambala, istaknutih književnih imena, teatara iz zemlje i inostranstva itd.</p>

Foto priča Dom omladine osamdesetih od 9. do 20. septembra u KIC-u „Budo Tomović”

<p>Administrativni odbor je odlukom sa jučerašnje sjednice, ponovo, prekršio Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama time što je utvrdio listu kandidata za članstvo u Savjetu Agencije za audiovizuelne medijske usluge na kojoj je, po redosljedu glasanja, trebalo da bude kandidatkinja Crnogorskog PEN centra, potom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.</p>
<p>Zato iz Crnogorskog PEN centra pozivaju članove ovog skupštinskog tijela da formiraju listu u skladu sa zakonom, a ovim protivzakonitim aktivnostima Skupštine Crne Gore će, kako najavljuju, obavijestiti evropske institucije.</p>
<p>- Prateći sagu o javnim pozivima, njihovom poništavanju, odbijanju kandidatura i svemu što se dešavalo od decembra prethodne godine, moglo bi se zaključiti da je Administrativni odbor odlučan da onemogući sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i da Evropskoj uniji jasno pokaže da Crna Gora nije spremna za pridruživanje. Administrativni odbor ponovo je odlukom sa jučerašnje śednice prekršio ovaj zakon. Naime, na śednici je utvrđena lista kandidata za članstvo u Savjetu Agencije za audiovizuelne medijske usluge, a na toj listi koju je pročitala predśednica Administrativnoga odbora <b>Jelena Nedović</b>, redosljed za koji su prisutni članovi radne grupe glasali bio je sljedeći: kandidatkinja PEN-a, pa kandidat CANU - navode iz PEN centra. </p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFHNmP6-6y3s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Čitanje liste možete pogledati od 13.50</p></div>
<p> Međutim, kako dodaju iz PEN centra, na sajtu je ubrzo osvanula <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/dokumenta/sjednice-radnih-tijela/4038/10771-00-63-14-25-185.pdf">„Lista blagovremenih i potpunih predloga kandidata za dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge“</a>, na kojoj je redosljed kandidata za jednoga člana obrnut: prvorangirani je kandidat CANU, a drugorangirana kandidatkinja PEN-a. </p>
<p>- Pitanje je kako se u zvaničnoj odluci našla lista za koju članovi Radne grupe nijesu glasali. To pitanje ne bi bilo naročito zanimljivo da u konačnoj listi nije prekršen Zakon - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>A u Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, kako su precizirali, u članu 148 stav 1 tačka 4 kaže se da kandidate za članove Savjeta Agencije predlažu „Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Crnogorski P.E.N. centar, jednog člana“. </p>
<p>- U stavu 3 istoga člana piše: „Predlagači iz stava 1 tač. 1, 2, 3 i 4 ovog člana mogu predložiti kandidata za člana Savjeta Agencije zajedno ili odvojeno.“ Naredna dva stava preciziraju dalju proceduru: „Ako predlagači iz stava 1 tačka 4 ovog člana podnesu odvojene predloge, razmatraće se predlog predlagača prema redosljedu ovih predlagača, a ako taj predlog ne ispunjava propisane uslove, razmatraće se predlog narednog predlagača. U slučaju iz stava 4 ovog člana, u narednom postupku imenovanja Savjeta Agencije, ovlašćeni predlagači mijenjaju mjesto“ - navodi se u saopštenju</p>
<p>S obzirom na to da je javni poziv raspisan 10. decembra 2024. godine (na koji se za člana u ime CANU i PEN-a prijavio samo kandidat PEN-a) povučen 24. januara 2025. godine iz nelegitimnih i političkih razloga, predśednik Skupštine Crne Gore objavio je novi javni poziv 30. januara ove godine. </p>
<p>- Na taj poziv prijavio se jedan kandidat CANU i jedan kandidat PEN-a. Međutim, Administrativni odbor nije evidentirao kandidaturu PEN-a iako je bila blagovremena, niti je o njoj raspravljao na 36. śednici održanoj 25. marta ove godine - kažu iz PEN centra.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6oJV7ZE5T7s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>PEN centar je Administrativnome odboru uputio dopis 29. aprila 2025. godine i ukazao na ove neregularnosti zahtijevajući da se pri narednome postupku primijeni stav 5 člana 148. </p>
<p>- U odgovoru od 5. maja ove godine Administrativni odbor i potvrdio da se „kada je u pitanju ponovni poziv“ „primjenjuju stavovi 4 i 5 navedenog člana“. Time su potvrdili da su upoznati s procedurom - rekli su iz PEN centra. </p>
<p>Na trećem javnom pozivu za izbor članova SAMU, kako dodaju, ponovo su CANU i PEN imali odvojene kandidata za jedno mjesto u Savjetu.</p>
<p>- Da je zaista poštovao Zakon i primijenili član 148 stav 4 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, Administrativni odbor je prednost kandidatu CANU morao dati na raspravi održanoj povodom prethodnoga javnoga poziva (od 30. januara), jer CANU po Zakonu ima prioritet. No s obzirom na to da je na raspravi povodom toga javnoga poziva zaključeno da kandidature, iako blagovremene, nijesu potpune, na narednome se javnome pozivu morao primijeniti stav 5 člana 148, prema kojem se redosljed ovih institucija kao predlagača mijenja. Stoga se prioritet na ovoj listi morao dati kandidatu Crnogorskoga PEN centra, upravo onako kako je i učinjeno na samoj śednici - ističu u saopštenju.</p>
<p>Ostaje nejasno ko je izvršio pritisak da se redosljed naknadno izmijeni i zbog čega je to učinjeno. </p>
<p>- Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama od posebnoga je značaja za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i stoga je pod osobitim monitoringom evropskih institucija. Neupitno je da je ovim postupkom i objavljivanjem ovakve Liste kandidata Administrativni odbor narušio proceduru u izboru članova ovoga Savjeta i svjesno prekršio Zakon - zaključili su iz PEN centra.</p>

PEN centar: Administrativni odbor prekršio zakon, obavijestićemo evropske institucije

<p>U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i uz dobru vidljivost, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).</p>
<p>Iz AMSCG su zbog nestabilnih vremenskih prilika vozačima savjetovali maksimalno opreznu vožnju, prilagođenu uslovima na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja.</p>
<p>Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.</p>
<p>Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.</p>
<p>Na magistralnom putu M-2, na dionicama Lepenac -Ribarevina, Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično i povremeno je obustavljen, ne duže od 30 minuta.</p>
<p>Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.</p>
<p>Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.</p>
<p>Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.</p>
<p>Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.</p>
<p>Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.</p>
<p>I na magistralnom putu M-3, dionica Šćepan Polje – Danilovgrad, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, zbog asfaltiranja.</p>
<p>Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.</p>

Putevi suvi, vidljivost dobra

<p>U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će vječni smiraj pronaći još sedam žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine.</p>
<p>Trideset godina nakon što su hiljade Bošnjaka sistematski ubijene u zoni "međunarodne zaštite", u dolini Potočara, i dalje odjekuje tišina onih koji nisu dočekali pravdu, piše Klix.ba.</p>
<p>Danas, u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, sedam novih tabuta će pronaći vječni smiraj. Sedam novih nišana, sedam novih rana na kolektivnom pamćenju naroda koji nikada nije prestao tragati za kostima svojih najmilijih.</p>
<p>Sinoć su učesnici Marša mira, zajedno s porodicama žrtava, iznijeli tabute s posmrtnim ostacima do musale u Potočarima. Put kojim su došli dug je 100 kilometara - ruta smrti kojom su prije 30 godina hiljade Srebreničana bježali kroz šumu, nadajući se spasu. Nisu ga dočekali.</p>
<p>Među onima koji će danas biti ukopani su dvojica mladića, Avdić Senajid i Mujić Hariz, obojica rođeni 1976. godine. Imali su samo 19 godina kada su im prekinuti snovi, mladost i životi. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama, premještanim da bi se sakrili tragovi zločina. Danas, tri decenije kasnije, konačno će biti pokopani onako kako zaslužuju - s imenom, dostojanstvom i molitvom.</p>
<p>Uz njih, u mezarju će biti položeni i Bektić Fata (1928), Omerović Hasib (1961), Alić Sejdalija (1961), Gabeljić Rifet (1964) i Mujčić Amir (1964).</p>
<p>Organizatori očekuju više od 150.000 ljudi u Potočarima, gdje će biti obilježena 30. godišnjica genocida u zaštićenoj zoni UN-a – najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<h2><b>Pravno utvrđen genocid</b></h2>
<p>Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.</p>
<p>Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući:</p>
<ul>
  <li>Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora</li>
</ul>
<p>Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.</p>
<h2><b>Genocid koji se planirao i sakrivao</b></h2>
<p>Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.</p>
<p>Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.</p>
<h2><b>Trideset godina borbe za istinu</b></h2>
<p>Trideset godina nakon genocida, borba za priznanje, pravdu i sjećanje još traje. U dijelovima Bosne i Hercegovine, posebno u entitetu Republika Srpska, i dalje se sistemski negira genocid. Škole u tom entitetu ne uče djecu istinu. Ulice nose imena zločinaca. Političari koji veličaju presuđene zločince obnašaju najviše funkcije.</p>
<p>Ali ima i svjetla. Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Poruka ovogodišnje godišnjice glasi: "Naša priča, naše obećanje". Preživjeli, porodice i mladi čuvari istine i sjećanja daju obećanje – da će čuvati istinu od zaborava, od relativizacije, od negiranja.</p>
<p>Simbol cvijeta Srebrenice – bijele latice koje znače nevinost, sa zelenim krugom u sredini koji simbolizira nadu i život – danas će ponijeti hiljade ljudi.</p>
<p>Genocid u Srebrenici nije bio izdvojeni incident, već vrhunac šire politike etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini. Stoga, borba za istinu o Srebrenici nije samo borba za prošlost – ona je borba za sadašnjost i budućnost.</p>

Od genocida u Srebrenici prošlo 30 godina: Danas se u Potočarima ukopava još sedam žrtava

<p>U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a u sjevernim promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, ujutru ponegdje umjeren, pretežno sjeverni.</p>
<p>Jutarnja temperatura od sedam do 22, najviša dnevna od 17 do 31 stepen.</p>

Danas do 31 stepen

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: dom-omladine-osamdesetih