<article>Kulturno - informativni centar „Budo Tomović” dio odabranih fotografija iz sopstvenog fundusa predstaviće kroz izložbu „Foto priča - Dom omladine osamdesetih” koja se može pogledati u izložbenom holu KIC-a od 9. do 20. septembra.- Postavka će obuhvatiti oko šezdeset fotografija koje su svojevrsno svjedočanstvo i presjek jednog veoma plodnog perioda, kada je Dom omladine bio respektabilan faktor na mapi kulturnih zbivanja grada, ali i države - saopšteno je iz KIC-a.Dom omladine je osamdesetih godina bio pokretač mnogih aktivnosti, institucija od opštedruštvenog značaja koja je, kako su istakli, imala presudnu ulogu u kreiranju kulturne fizionomije grada.- Riječ je retrospektivnoj izložbi koja kroz foto objektiv istaknutog dokumentariste Momira Matovića ilustruje nesporne umjetničke vrijednosti. Autentičan opus omogućiće publici da se podsjeti i pogleda osvrt na jedno bogato razdoblje - kazali su u KIC-u.U okviru postavke biće, dodaju, prezentovane fotografije na kojima su svi oni ugledni Titograđani koji su svojim društvenim i stvaralačkim angažmanom značajno uticali, ali i ostali prepoznati kao kulturni inovatori i animatori.Tako će, kažu, takođe moći da se vide najupečatljiviji nastupi muzičara poput Miladina Šobića, Đorđa Balaševića, ali i gostovanja brojnih značajnih ansambala, istaknutih književnih imena, teatara iz zemlje i inostranstva itd.</article>

Kulturno - informativni centar „Budo Tomović” dio odabranih fotografija iz sopstvenog fundusa predstaviće kroz izložbu „Foto priča - Dom omladine osamdesetih” koja se može pogledati u izložbenom holu KIC-a od 9. do 20. septembra.
- Postavka će obuhvatiti oko šezdeset fotografija koje su svojevrsno svjedočanstvo i presjek jednog veoma plodnog perioda, kada je Dom omladine bio respektabilan faktor na mapi kulturnih zbivanja grada, ali i države - saopšteno je iz KIC-a.
Dom omladine je osamdesetih godina bio pokretač mnogih aktivnosti, institucija od opštedruštvenog značaja koja je, kako su istakli, imala presudnu ulogu u kreiranju kulturne fizionomije grada.
- Riječ je retrospektivnoj izložbi koja kroz foto objektiv istaknutog dokumentariste Momira Matovića ilustruje nesporne umjetničke vrijednosti. Autentičan opus omogućiće publici da se podsjeti i pogleda osvrt na jedno bogato razdoblje - kazali su u KIC-u.
U okviru postavke biće, dodaju, prezentovane fotografije na kojima su svi oni ugledni Titograđani koji su svojim društvenim i stvaralačkim angažmanom značajno uticali, ali i ostali prepoznati kao kulturni inovatori i animatori.
Tako će, kažu, takođe moći da se vide najupečatljiviji nastupi muzičara poput Miladina Šobića, Đorđa Balaševića, ali i gostovanja brojnih značajnih ansambala, istaknutih književnih imena, teatara iz zemlje i inostranstva itd.

Portal ETV

Predstava Hari ne putuje vozom, 1984.

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

KIC Budo Tomović

Izložba

Dom omladine osamdesetih

Kultura

Foto priča Dom omladine osamdesetih od 9. do 20. septembra u KIC-u „Budo Tomović”

Doc. dr Mehmed Đečević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, podržao je za predstojeće lokalne izbore u Podgorici listu 
„Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) - Podgorica za primjer”. 
 
Đečević je naveo razloge zbog kojih Boris Mugoša i lista Evropskog saveza treba da budu pobjednici predstojećih izbora u Podgorici. 
 
Tekst podrške doc. dr Đečevića prenosimo u cjelosti: 
 
Za Borisa Mugošu, čovjeka koji će biti nosilac liste Evropskog saveza na lokalnim izborima u Podgorici, znam još od djetinjstva. S obzirom na to da je Boris od mene stariji par godina, koje u ranom uzrastu toliko i tako višestruko znače, o njemu sam uvijek znao više nego što je njega moglo interesovati da sazna o meni. Moja percepcija Borisa dodatno je oblikovana jednom slučajnošću, koja je učinila da u mojim očima, dok sam bio klinac, Boris bude jedan od uzora (mogao bih dodati – srećom).
Naime, tokom devedesetih godina, koje su u okolnim republikama/državama bile obilježene masovnim zločinima, počinjenim velikim dijelom u ime velikodržavnog nacionalizma, a u Crnoj Gori opštom društvenom regresijom koja je zahvatila sve pore društva, Boris i ja smo dijelili jedno zdravo interesovanje – obojica smo pasionirano trenirali i igrali tenis. Sa već višedecenijske distance, i sa izvjesnim stručnim znanjem iz oblasti psihologije, mogao bih tvrditi i da je bavljenje sportom, i njemu pripadajuća identifikacija sa poznatim pojedincima koji su se u ovoj djelatnosti dokazali, sačuvala nas koji smo tu vrstu interesovanja i identifikacije bili srećni da ostvarimo od preuzimanja onog što je veliki psiholog Erik Erikson nazvao „negativnim identitetom.“ Erikson je, naime, smatrao da se u nasušnoj potrebi za identitetom i identifikacijom, mladi čovjek kome društvo iz bilo kog razloga (klasna pripadnost, seksualna orijentacija, etno – kulturno porijeklo, društvene turbulencije...) ne dozvoli da razvije svoj potencijal i da bude socijalno integrisan na temelju jedinstvenih kapaciteta koje posjeduje, okreće jednom od „negativnih identiteta“ koji mu, kao alternativa, stoje na raspolaganju. Ova lepeza „negativnih identiteta“ je, po Eriksonu, tako satkana da bismo, sociološkom terminologijom, mogli reći da se ona uglavnom kreće kroz oblast socijalne patologije.&nbsp;
Primjera radi, Eriksonova analiza pokazuje da je Malkolm X, kao Afro – Amerikanac u društveno restriktivnom ambijentu, tokom dijela svog života (kada se, kao mlad čovjek, a ponukan nekim socijalnim odbijanjima, našao „s one &nbsp;strane zakona“) bio žrtva zamke „negativnog identiteta.“ 
 
U ambijentu društvene erozije, za Borisa i mene je ponuđenih negativnih identiteta bilo napretek, štaviše – tih godina su se pojavljivale 
njihove bizarne, groteskne forme, koje su čak bile dobro primljene. Možda sam, odrastajući kao pripadnik „manje brojnog naroda“ u društvu koje je tih godina bilo ideološki prožeto nacional – šovinizmom, bio u većem riziku od upadanja u zamku „negativnog identiteta“ od Borisa. I 
možda su otud uzori koje smo Boris i ja dijelili za mene bili važniji nego za njega. Zapravo, dijelili smo ih samo donekle, jer za mene je i Boris bio jedan od takvih uzora. I to nije bilo slučajno: čak i u grupi od nekoliko starijih momaka koji su ozbiljno igrali tenis, i koje sam inače zapamtio kao veoma pristojne, Boris, šampion, se izdvajao svojom skromnošću, pameću, jednostavnošću, kulturom i uopšte držanjem. Bio je tihi, nenametljivi pobjednik – nešto poput domaćeg Stefana Edberga. Oni koji su tih godina pratili tenis znaće šta to sve znači. I znaće da je to najotmeniji, najdostojanstveniji način da se pobjeda nosi. 
 
Tako će i lista koju Boris predvodi biti tihi pobjednik izbora u Podgorici. Ova lista neće ostvariti najveći broj glasova. Ali, u smislu vrijednosti koje ova lista nosi, ultimativna pobjeda mora biti njena. 
Ovo „mora“ iz &nbsp;prethodne rečenice nema imperativno značenje: ono je više način da se konstatuje jedna istorijska neumitnost. Svaki višećelijski oblik života, svaki iskreni prijateljski ili romantični odnos, svaka etnički pluralna država, svaka nadnacionalna organizacija, bilo koja forma udruživanja za koju su ljudi kadri, a koja može da traje – opstaje zahvaljujući silama povezivanja: bilo da te sile nazovemo libidinalnim ili erotskim (u širem značenju – onako kako je to radio Frojd) ili da ih označimo kao naklonost, simpatiju – sve do ljubavi – onako kako bi to učinili laici.&nbsp;
U svijetu koji je ireverzibilno postao „globalno selo“ i u kojem više nema daljina, u kojem su države i narodi nepovratno upućeni jedni na druge, u kome su migracije velikih razmjera, jednako trajne, postale stvarnost i učinile veći dio planete kulturološki heterogenim – pred ljudskim rodom stoje dva puta. Jedan je reakcionaran i putem ksenofobije i podsticanja različitih oblika isključivosti i partikularizama vodi u ambis, o čemu već imamo barem dva proročanska teksta, napisana u različitim formama, ali jednako zlokobna: Hantingtonov Sukob Civilizacija i Orvelovu 1984. Dok Hantingtonova teza govori o kulturološkim (i u njihovom krajnjem stepenu - civilizacijskim) razlikama kao neuralgičnim tačkama duž kojih će se odvijati veliki i razorni konflikti, Orvel nudi distopijsku sliku u kojoj je svijet „isparcelisan“ na nekoliko velikih totalitarnih blokova koji su u permanentnom konfliktu i riziku da eskalacijom ovih sukoba unište ljudski rod. Uz svu autorsku slobodu, mogli bismo ratna žarišta koja su otvorena posljednjih godina – ono u Palestini i ono u Ukrajini – tretirati kao indikatore da od ovako zloslutnih scenarija više i nismo daleko: prvo žarište podsjeća na sukob civilizacija, a drugo – na mogućnost velikog blokovskog okršaja. 
 
Drugi put je put nade. To što se događaji ubrzano kondenzuju u prijetećem pravcu znači da više nemamo luksuz da pasivno posmatramo kako istorijski i društveni procesi upravljaju nama. U finoj dijalektici koja se odvija između objektivne stvarnosti (političkih procesa, društvenih činjenica, itd.) i ljudske subjektivnosti (onog kako te procese shvatamo, interpretiramo, i kako u okviru tih interpretacija nastojimo da djelujemo i artikulišemo svoje interese), onima koji pretenduju da se bave politikom pripada odgovornost da najvećim dijelom pokušaju da zauzdaju društveno - političke procese i da ih usmjeravaju. Naravno, postavlja se pitanje: kojim političarima ćemo ukazati povjerenje da takvim procesima upravljaju, odnosno: kome ćemo na izborima dati povjerenje? 
 
To je i suština ovog obraćanja, ali i moje odluke da na izborima dam povjerenje listi Evropskog saveza, koju na lokalnim izborima u Podgorici predvodi Boris Mugoša. Hajnc Hartman, veliki psihoanalitičar, je govorio o čovjekovom kapacitetu za neutralizaciju sirove nagonske energije kao o jednom od vitalnih kvaliteta dobro integrisane ličnosti. Ono što je značajno za ovu političku priču je činjenica da je neutralizacija „zaslužna“ i za čovjekov kapacitet da odgodi neposredno zadovoljenje bazičnih potreba onda kada bi to bilo socijalno proskribovano ili se kosilo sa moralnim imperativom, da kvalitetno organizuje i dugoročno planira svoje postupke, da stekne predstavu o sebi – i posebno važno – o drugom u kontekstu u kojem djeluje.
Lista na čijem je čelu Boris, zajedno sa ostalim listama koje se nalaze na istom dijelu političkog spektra, ne samo da djeluje iz pozicije ranije spomenutih „vezivnih“ supstrata ljudske psihe, nego, onako kako sam i njenog nosioca doživio i opisao, uliva povjerenje da se zaista radi o ljudima koji jesu u stanju da rade ono što bi političari i trebalo da rade – da maksimaliziraju dobro i da pritom djeluju odgovorno. Kvalitet liste Evropskog saveza je i u tome što ona prevazilazi partikularizme: prostor „dobra“ koji su ovi politički akteri odabrali da šire kao rezultat svog djelovanja nadilazi jednu etničku zajednicu, jednu religijsku grupu, jednu seksualnu orijentaciju, jednu mahalu, pleme ili selo. 
 
Sve su ovo razlozi iz kojih Boris Mugoša i lista Evropskog saveza moraju biti pobjednici predstojećih izbora. To što će biti tihi pobjednici – dio je njihovog dostojanstva i ljudskog kvaliteta.

Profesor Mehmed Zečević podržao Evropski savez: Mugoša i njegova lista kao paradigma (su)života

Preokret se zalaže za postavljanje 20 tipskih javnih česmi širom Podgorice, koje će zadovoljiti savremene standarde i funkcionalnost, kao i doprinositi urbanom identitetu grada, saopštila je Snežana Babović, kandidatkinja za odbornicu na listi Preokret - Ovako više ne može - Srđan Perić.
Babović je rekla da će ovaj projekt omogućiti besplatan pristup pitkoj vodi za građane i turiste, posebno važan u ljetnim mjesecima kada je neophodno obezbijediti lako dostupna mjesta za osvježenje, dodaje ona.
Na ovaj način se, navodi ona, istovremeno smanjuje upotreba flaširane vode, čime se doprinosi smanjenju plastičnog otpada i zaštiti životne sredine.
- Svaka česma biće dizajnirana s posebnim fokusom na estetiku, praktičnost i održivost, osiguravajući dugotrajnu upotrebu i jednostavno održavanje - istakla je Babović.&nbsp;
Posebna pažnja, kaže Babović, će biti posvećena tome da česme budu prilagođene osobama sa invaliditetom, kao i ljubimcima.
- Ovaj projekt će biti realizovan kroz javnu raspravu kako bi se osiguralo da odabrani model česme bude ne samo funkcionalan, već i prepoznatljiv simbol grada. Dizajn bi trebao reflektovati identitet Podgorice, uzimajući u obzir primjere iz drugih evropskih gradova u kojima su javne česme dio novih urbanih simbola - zaključuje Babović.

Babović: Zalažemo se za postavljanje 20 javnih česmi širom grada

Crna Gora je u prethodnom periodu kroz saradnju sa državama regiona, ali i sa EUROPOL-om i drugim evropskim i međunarodnim bezbjednosnim organizacijama pokazala da je kredibilan partner u realizaciji ciljeva pokrenutih u okviru incijativa Berlinskog procesa, te da će nastaviti sa usklađivanjem normativnog i institucionalnog okvira sa standardima EU, poruliča je vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i prijekte Tijana Šuković na 10. jubilarnom sastanku ministara unutrašnjih poslova u okviru Berlinskog procesa u organizaciji Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke.&nbsp;
Ministarski sastanak je bio prilika da se sagleda dosadašnji učinak Berlinskog procesa kroz primjere produbljivanja saradnje država Zapadnog Balkana i članica Evropske unije u borbi protiv neregularnih migracija, borbi protiv organizovanog kriminala, efikasnijoj razmjeni policijskih podataka kao i praćenju finansijskih tokova koji služe kriminalnim ciljevima.&nbsp;
Učesnici su imali priliku da predstave rezultate koje su postigli u prethodnom periodu u odnosu na suzbijanju navedenih pojava.&nbsp;
- Tom prilikom v.d. generalne direktorice Šuković istakla da je međunarodna i regionalna saradnja, temeljena na razmjeni informacija i koordinisanim akcijama, ključna za uspješnu borbu protiv svih oblika kriminala - navedeno je u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na marginama sastanka održani su bilateralni susreti sa predstavnicima država regiona, Ujedinjenog Kraljevstva o daljim oblicima i načinima saradnje u suzbijanju pojava koje su bile predmet ovog ministarskog sastanka, dok je sa predstavnicima EU razgovarano o daljim koracima u procesu evropskih integracija.

Šuković: Crna Gora kredibilan partner u realizaciji ciljeva pokrenutih u okviru incijativa Berlinskog procesa

Crna Gora prednjači u evropskim integracijama i najviše je napredovala na reformskom putu, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom.
Ivanović je čestitao ambasadoru Štajneru stupanje na dužnost i izrazio uvjerenje da će prijateljski i partnerski odnosi između Crne Gore i Austrije biti dodatno unaprijeđeni tokom njegovog mandata.
On je naglasio značaj podrške Austrije u očuvanju fokusa EU na Zapadni Balkan i zahvalio se na diplomatskim inicijativama koje je Austrija pokrenula u tom pravcu, uključujući Grupu prijatelja Zapadnog Balkana.
Posebno je istakao zasluge ministra za evropske i vanjske poslove Austrije, Aleksandera Šalenberga, za njegovu iznimnu posvećenost i doprinos razvoju odnosa između naše dvije zemlje.
Ivanović je, takođe, informisao ambasadora Štajnera o namjeri Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja mandata ove Vlade.&nbsp;
Štajner je istakao da je integracija zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju prioritet austrijske vanjske politike.
On je naglasio da „postepena integracija“ predstavlja dobar mehanizam za postizanje tog cilja i izrazio spremnost Austrije da pruži ekspertsku podršku Crnoj Gori u implementaciji Plana rasta EU.
Ambasador Štajner je pružio snažnu podršku naporima Crne Gore, naglasivši potrebu za očuvanjem trenutnog momentuma i političke stabilnosti.
Na sastanku je konstatovana odlična i sadržajna saradnju Crne Gore i Austrije u oblastima odbrane i unutrašnjih poslova, a ukazano je i na važnost daljeg snaženja partnerstva u domenima pravde, zdravstva i turizma.
Ivanović je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim austrijskim direktnim investicijama i naglasio interes za intenziviranje saradnje između Agencije za investicije Crne Gore i Advantage Austria.
Ambasador Štajner je potvrdio da su reformski procesi u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije ključni za privlačenje investicija i obećao stručnu pomoć Austrije u različitim domenima, uz podršku austrijskim kompanijama koje posluju u Crnoj Gori.

Ivanović sa Štajnerom: Crna Gora prednjači u evropskim integracijama

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović grdno se naśekirao što je njegov kolega, takođe potpredsjednik Vlade, Budimir Aleksić, napravio, kako reče, „sitan propust“, pa je medijima, uz saopštenje vezano za njegovu zvaničnu posjetu glavnom gradu Srbije – Beogradu, poslao fotografiju sa sastanka sa srpskim ministrom kulture Nikolom Selakovićem, na kojoj su gost i domaćin uslikani između dvije srpske trobojke, bez zastave Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240913020932_5447518714e58f69e4914fcd7dd93452739f49f8d5c9edde3fcac6b9d52dd9cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240913020932_5447518714e58f69e4914fcd7dd93452739f49f8d5c9edde3fcac6b9d52dd9cd" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="Ministri Aleksić i Selaković, bez crnogorske zastave "> </figure>  Ponižavajuće i uvrjedljivo za zvaničnika svake države - da ga domaćin ne dočeka sa zastavom zemlje iz koje gost dolazi. Osim za zvaničnike „oslobođene“ Crne Gore.&nbsp; Aleksić i njegovi, crnogorske državne simbole čak ni ne priznaju – od himne do grba i zastave. A pogotovo im smetaju u njima prijestonom Beogradu. Srpska zastava je njihova zastava. Srbija je njihova matica. Crna Gora za njih je samo srpska gubernija, na čijem i zvaničnom prisajedinjenju Srbiji prilježno rade. A što sa njima u Vladi radi Ervin Ibrahimović? Koja je njegova država i koja je njegova zastava?&nbsp; Ervin Ibrahimović i njegova Bošnjačka stranka, ali i ostale partije manjinskih naroda Crne Gore, izuzev Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, bez zadrške su dali podršku proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini i ušle u izvršnu vlast. &nbsp; I sada Ibrahimović „drži bukvicu“ kolegama i skreće im pažnju da je isticanje državnih simbola neophodno tokom zvaničnih i radnih posjeta: ,,...kao što sigurno znate, i sitni propusti mogu da nanesu štetu - kako bilateralnim odnosima, tako i samom ugledu države koju svi predstavljamo“. Tačno. Ali je šef crnogorske vanjske politike zaboravio da je i sam, valjda u „diplomatskom“ zanosu, 9. avgusta unizio državu koju predstavlja, tokom zvanične posjete Turskoj, kada mu nije zasmetalo, što ga je predsjednik te države Redžep Tajip Erdogan dočekao bez istaknute crnogorske zastave?!&nbsp; Njegov kabinet tu fotografiju objavio je na portalu Vlade i dostavio je medijima. I to je bio - sitni propust?&nbsp; Kako god, crnogorska javnost tada nije reagovala. A ni Ibrahimoviću očigledno nije smetalo što je Erdoganov protokol zaboravio na zastavu Države Crne Gore. Ili su smatrali da Ibrahimović nije rang koji zavrjeđuje da uz tursku bude istaknuta i zastava države iz koje je stigao Erdoganov gost.&nbsp; Toliko o ugledu naše države i zvaničnika koji je predstavljaju. Uostalom, u proteklih četiri godine, od kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite traje i njihovo obračunavanje sa državom i državnim simbolima naše zemlje. &nbsp; Iako pojedini drže ruku na srcu tokom intoniranja himne i kunu se u evropsku budućnost Crne Gore, s druge strane prilježno ispunjavaju ciljeve rusko-srpske agende.&nbsp; Ali, može se komotno konstatovati, evo četvrta godina, mrtva je trka među političkim elitama na vlasti, i sa rukom i bez ruke na srcu, u dodvoravanju zvaničnom Beogradu i srpskom voždu Aleksandru Vučiću. Do te mjere da su pojedine situacije kojima sebe izlažu crnogorski zvaničnici više nego degutantne.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240913020936_6becf31dc7e5a6995d933a736446fa5fd88bd03947d3c14ccae645c42f4d5a59.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240913020936_6becf31dc7e5a6995d933a736446fa5fd88bd03947d3c14ccae645c42f4d5a59" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Vučić i Milatović na Globsek forumu "> </figure>  Poput nedavnog ponižavanja predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, krajem avgusta, na Globsec forumu u Pragu, kada ga je Vučić, na panelu na kojem su bili govornici, upozorio da zbori srpskim jezikom. Milatović se ponizno saglasio, zaboravljajući da – kao predsjednik države – mora poštovati Ustav te države.&nbsp; U kojem, eto, piše da je u Crnoj Gori sllužbeni jezik – crnogorski. A da je srpski jezik u - službenoj upotrebi. Što će reći da građanin Jakov Milatović može da bira ime jezika kojim govori, predsjednik države Jakov Milatović mora svima da pokaže da poštuje Ustav i službeni jezik. A tek onda može da paradira sa frazom o ,,lingvistički, praktično, istom jeziku“. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;Ove slike su portret predstavnika najviše vlasti u Crnoj Gori, ali i pokazatelj kako se unižava ugled države. Jer, budimo pošteni: zašto bi Vučić poštovao Ustav crnogorski, ako crnogorski predsjednik to ne želi ili ne umije? Mučno je sve to, baš mučno.&nbsp; No, sve ima svoje vrijeme, pa će proći i vrijeme „oslobodilaca“. A crnogorska zastava će preživjeti. Ma koliko je aktuelni zvaničnici unižavali.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240913020936_6079ed1e664fd15645febeec6f4b40eb8f32169e2422a662b33fdfbbec404dae.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240913020936_6079ed1e664fd15645febeec6f4b40eb8f32169e2422a662b33fdfbbec404dae" data-rendition-name="original" width="830" height="553" loading="lazy" alt="Gađanje crnogorske zastave u Beogradu"> <figcaption>Huligani gađali crnogorsku zastavu u Beogradu(Photo: Gađanje crnogorske zastave u Beogradu)</figcaption> </figure>  Uostalom, neki od predstavnika novih crnogorskih vlasti – Milutin Đukanović i Milan Knežević, bili su u Beogradu, 2. januara 2020. godine, u grupi huligana koja je vatrometima i bakljama „strijeljala“ crnogorsku zastavu na zgradi Ambasade u pokušajima da je zapale.&nbsp; Iako nagorjela, preživjela je i ostala da prkosno vijori. Nije to slučajno, ima neki crnogorski nedoder ovđe... &nbsp;

A koja je Vaša zastava, Ibrahimoviću?

Prije tri godine, na današnji dan, crnogorski građani okupljeni na Cetinju suprotstavili su se nelegitimnom procesu kojim se pokušala brutalnom silom poniziti Crna Gora i nametnuti joj se volja izvana.&nbsp;
Uz orkestraciju sprskih obavještajnih službi i pomoć, za takve naume uvijek spremnih, domaćih „kadrova“, država je toga dana prestala da postoji: urušen je pravni poredak, stavljena su van snage ovlašćenja direktora policije, a ona je, skupa sa Vojskom Crne Gore, postala vlasništvo ljudi u crnim odorama.
I, nije to bio, u krajnjem, neki nelogičan slijed događaja kada se uzme u obzir činjenica da je od &nbsp;Crne Gore godinama unazad stvarana srpska medijska kolonija koja je, opet uz pomoć domaćih kadrova, svaki &nbsp;glas istine dehumanizovala, pokušavala ućutkati i proglasiti ekstremnim.&nbsp;
Tako je utaban put „emancipatorskom“ litijaškom pokretu i potpunom urušavanju sistema vrijednosti na kojima je Crna Gora vjekovima građena i nadgrađivana, čiji krešendo, kako bi se završilo ono što je započeto takozvanom antibirokratskom revolucijom 1989. godine, tek slijedi - ukoliko ne bude otpora.
Draga osoba podsjetila me sinoć na misao ruskog romansijera Ivana Turgenjeva koji je govorio da na svijetu istovremeno ne postoji ništa jače i nemoćnije od riječi, a meni se mjesecima po glavi mota misao Tomasa Džefersona o tome da otpor, kada nepravda postane zakon, postaje obaveza.&nbsp;
E, zbog te obaveze i nepristajanja da riječ u Crnoj Gori bude nemoćna i beznačajna, baš na današnji dan - &nbsp;godišnjicu građanske pobune protiv sveopšte klerikalizacije društva, gušenja slobode (pa i bukvalnog u suzavcu), te zatiranja i otimanja naše i teritorije i istorije, Portal ETV je pred vama.
Da bude ona kritička oštrica koju je Crna Gora izgubila 4. jula promjenama u Pobjedi, kada su pojedinci pomislili da će nakon tog čina „lakše disati“.
Da u političkom brlogu, u vremenu hodajućih tabloida, bude glas istine, profesionalnog novinarstva i da neprestano podsjeća da je društvo slobodno onoliko koliko smo slobodni kao pojedinci.
Mi smo spremni.

Mi smo spremni

&nbsp;Kod Mosta na Maloj rijeci prije nekoliko dana izveden je impresivni vazduhoplovni manevar koji je sve, koji su imali privilegiju da mu posvjedoče, ostavio bez daha.&nbsp;
Zbog toga je izvedba, očigledno iskusnog pilota, u video formatu i dostavljena našoj redakciji. On je izveo takozvani „looping“ oko crnogorskog željezničkog mosta - koji je ujedno najviši u Evropi i među najvišima u svijetu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FJgUIxCmjY-o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Ova građevina duga je 498.8 metara, a visoka 200. Zbog tih dimenzija, ali i ćudi prirode uprkos kojoj je napravljen, decenijama zaokuplja pažnju svjetskih medija. Pored vječitih oduševljenja pejzažom ali i pitanja kako su graditelji savladali nepristupačni teren i kanjon Male rijeke, posmatrači su zanijemili na izazov koji je prihvatio vazduhoplovni profesionalac: da proleti ispod konstrukcije mosta, pa vertikalno gore, a onda okrene puni krug i vrati se kroz isti prolaz.
Prema saznanjima Portala ETV, pilot je za ovaj let imao dozvolu Agencije za civilno vazduhoplovstvo.
Most na Maloj rijeci građen je četiri godine – od 1969. do 1973.

VIDEO: Zadivljujući manevar pilota kod Mosta na Maloj rijeci

Više svjedoka, među kojima nekadašnji viskopozicionirani službenici Uprave policije, osporili su navode iz naredbe za istragu Specijalnog državnog tužilaštva, koju je potpisao specijalni tužilac Miloš Šoškić, da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović izdejstvovali skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, optuženima za jezive zločine.&nbsp; Iz svjedočenja policijskih funkcionera proizilazi da su Belivuk i Miljković bili 24 sata pod nadzorom dok su boravili u Crnoj Gori i da su istražitelji zahvaljujući insajderskim informacijama iz mafijaških klanova, spriječili njihovu likvidaciju, kao i još dvije planirane.&nbsp; U istrazi koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića i Lazovića, koje je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo14. aprila, saslušano je više službenika Uprave policije, među kojima su nekadašnji visoki policijski funkcioneri: Vesko Damjanović, koji je bio v. d. direktora Uprave policije u periodu kada je Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću skinuta zabrana ulaska u Crnu Goru, nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, bivši šef Specijalnog policijskog tima Dragan Radonjić i nekadašnji načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić. Katnić i Lazović od 14. aprila su u pritvoru, a Specijalno tužilaštvo ih tereti da su bili dio kriminalne organizacije, odnosno radili za mafiju i zloupotrijebili službeni položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminale grupe, čiji su članovi postali Katnić, zatim i specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije.&nbsp; Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa, umjesto u interesu države, radila u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa mafije - kavačke kriminale grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_60966135a28f7c2adac5368e9d54cedb55fa37d9206bc72199fe771f15fd37fb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240908010928_60966135a28f7c2adac5368e9d54cedb55fa37d9206bc72199fe771f15fd37fb" data-rendition-name="original" width="743" height="418" loading="lazy" alt="Zoran Lazović i Milivoje Katnić "> </figure>  Lazoviću i Katniću, na teret je stavio i da su nezakonito ukinuli zabranu ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću, kao i da su odgovorni što nije podignuta optužnica protiv Duška Roganovića, visokopozicioniranog člana kavačke grupe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb" data-rendition-name="original" width="663" height="390" loading="lazy" alt="Veljko Belivuk i Marko Miljković "> </figure>  <h2>Praćenje Belivuka i Miljkovića</h2> Portal ETV imao je uvid u zapisnik sa svjedočenja policijskog funkcionera Milorada Žižića, koji je specijalnim tužiocima Milošu Šoškiću i Zoranu Vučiniću, potvrdio da mu je Milovan Pavićević prenio informacije da će Belivuk i Miljković u Crnu Goru, koje je tadašnji načelnik CB Podgorica dobio 16. januara 2021. u večernjim časovima od načelnika beogradske policije Veselina Milića. I Pavićević je na saslušanju, pred tužiocem Šoškićem, ispričao da mu je Milić saopštio operativni podatak da će 17. januara Belivuk i Miljković ući u Crnu Goru, da će iz Beograda redovnom avionskom linijom stići u Tivat. Milić mu je poslao i poruku sa detaljima kada srpski državljani ulaze u Crnu Goru i broj leta.&nbsp; <blockquote>Advokat Zoran Piperović podnio je 12. avgusta Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora njegovom klijentu Zoranu Lazoviću.</blockquote> Sva ta operativna saznanja Pavićević je, kako je istakao, prenio Žižiću i proslijedio mu poruku koju je dobio od Milića. Žižić je na saslušanju potvrdio da ga je Pavićević telefonom obavijestio da su ga zvale kolege iz Srbije i da mu je saopšteno da su Belivuk i Miljković čekirali karte za Tivat. On je, kako je ispričao, o tome informisao Zorana Lazovića koji mu je bio neposredni starješina.&nbsp; - Objasnio sam mu da je kratak period i da moji službenici ne mogu tako brzo da stignu u Tivat i predložio sam da pozovem Gorana Banićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi, da sazna kod koga su došli Belivuk i Miljković, ko će ih sačekati na tivatskom aerdoromu i gdje će biti smješteni. Lazović mi je rekao da postupim tako i ja sam obavijestio Banićevića i objasnio mu što je potrebno da urade njegovi službenici &nbsp;- naveo je Žižić u iskazu, u koji je portal ETV imao uvid. Banićević ga je, kako je naveo, obavijestio da je Belivuka i Miljkovića sačekao Miloš Radonjić koji je, prema evidenciji policije, član kavačke grupe i da su se uputili prema naselju Kavač u Kotoru.&nbsp; Uniformisana i kriminalistička policija Centra bezbjednosti Herceg Novi 24 sata je, prema riječima Žižića, opservirala ulaz u naselje Kavač, jer jedino se tim putem može ući i izaći iz toga naselja. U svjedočkom iskazu Žižić je naveo i da mu je Banićević saopštio da nema dovoljno ljudi da 24 sata „drže na oku“ Belivuka i Miljkovića, pa mu je on sugerisao da traži podršku od Posebne i Specijalne jedinice i drugih sektora. Nekadašnji načelnik SBPOK tužiocima je predočio i da je imao komunikaciju sa službenicima SBPOK-a u Srbiji, kao kontakt osoba za regionalnu saradnju i prenio im „sve detalje ­- kada su došli, ko ih je sačekao i da su u naselju Kavač smješteni“, ali nije znao kod koga.&nbsp; Žižić je naveo i da su kolege iz Srbije pokazale veliko interesovanje i za njihove kontakte, a on im je rekao da, zvanično, preko Interpola traže te podatke. Odgovarajući na pitanja tužioca, objasnio je da ga je, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru, zvao kolega iz SBPOK Srbije Nevenko Marić da ga obavijesti da su došli, a on je njega informisao kada su Belivuk i Miljković napuštili našu zemlju. <h2>Osujećene tri likvidacije</h2> Svjedok je ispričao i da je, dok su Belivuk i Miljković boravili u Crnoj Gori, policija imala saznanje da se priprema likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana, a plan je bio da mu eksplozivnu napravu postave na krov vozila.&nbsp; <blockquote>I bivši šef Specijalnog policijskog odjeljena Dragan Radonjić otkrio je tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, da je bivši glavni specijalni tužilac Katnić ,,vodio otvoreni rat“ protiv kavačke kriminalne organizacije na čijem je čelu Radoje Zvicer, a da se sukob posebno intenzivirao nakon operativnog saznanja da ,,kavčani“ planiraju Radonjićevu likvidaciju.&nbsp;</blockquote> Ta istraga je vođena sa tužiocem i, između ostalog, kako je rekao, to je jedan od razloga što je operativna podrška Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije boravila u Kotoru u više navrata.&nbsp; Međutim, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru došli su do podataka da su iz škaljarskog kriminalnog klana odustali od likvidacije Kašćelana, i da pripremaju ubistvo dvojice mafijaša iz Srbije.&nbsp; - Naše aktivnosti vezane za planiranje ubistva Kašćelana, kao i Belivuka i Miljkovića rezultirale su lišenjem slobode i podnošenjem krivičnih prijava, a u oba predmeta postupajući tužilac je bio Saša Čađenović - naveo je Žižić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240908010936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić"> </figure>  On je na pitanje specijalnog tužioca Šoškića saopštio da su svi službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala donosili operativne informacije, ali da je u tom periodu najviše operativnih informacija donio Petar Lazović.&nbsp; Žižić je ispričao i da su predmeti koji su realizovani na osnovu informacija koje je Petar Lazović donio, potkrijepljeni dokazima i iskazima svjedoka saradnika. Rekao je i da je zahvaljući Lazovićevim podacima razbijen ogranak kavačke kriminalne grupe na Cetinju, te da je on donio i informaciju o ranjavanju novinarke Olivere Lakić, planiranju ubistva Nikole Sjekloće i Marka Ljubiše Kana.&nbsp; Kako je kazao, Lazović je imao i operativni podatak da se priprema ubistvo Slobodana Kašćelana, kao i informaciju da su u Crnu Goru ušla dvojice Kolumbijaca koji su imali zadatak da nekoga ubiju, ali prema rihečima Žižića, nijesu uspjeli da utvrde koga. Žižić je objasnio da su sve ove predmete radili u koordinaciji sa Specijalnim državnim tužilaštvom i svi osumnjičeni su procesuirani. <h2>Svjedočenja Damjanovića i Radonjića&nbsp;</h2> Osim Žižića i Pavićevića o ulasku Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru, koji tada nijesu bili na potražnicama ni srpskih, niti crnogorskih vlasti, pred specijalnim tužiocem Šoškićem u maju je, u svojstvu svjedoka, iskaz dao visoki policijski funkcioner – Vesko Damjanović koji je bio v. d. direktora Uprave policije u tom periodu. On je bio kategoričan da je to bila uspješna policijska priča i da su operativnim aktivnostima spriječili tri ubistva. U opširnom iskazu Damjanovića, koje je objavio Portal ETV, on je objasnio da spisak osoba kojima je bila stavljena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru nije &nbsp;„Sveto pismo“ i da je podložan promjenama.&nbsp; <blockquote>Žižić je ispričao i da su predmeti koji su realizovani na osnovu informacija koje je Petar Lazović donio, potkrijepljeni dokazima i iskazima svjedoka saradnika. Rekao je i da je zahvaljući Lazovićevim podacima razbijen ogranak kavačke kriminalne grupe na Cetinju, te da je on donio i informaciju o ranjavanju novinarke Olivere Lakić, planiranju ubistva Nikole Sjekloće i Marka Ljubiše Kana.&nbsp;</blockquote> - Nakon što sam obaviješten da su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru pozvao sam Enisa Bakovića (pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije) da pitam zbog čega su ušli. Saopštio mi je da Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala ima aktivnosti prema tim osobama – rekao je Damjanović.&nbsp; Nakon toga, razgovarao je sa Zoranom Lazovićem, koji je bio njegov pomoćnik za SBPOK i koji mu je saopštio da imaju operativna saznanja da će Belivuka i Miljkovića ubiti.&nbsp; Druga operativna aktivnost, kako je ispričao, bila je usmjerena na sprječavanje likvidacije jednog od vođa ozloglašene kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana, a treća akcija bila je osujećivanje planiranog ubistva u Budvi Marka Ljubiše Kana, člana škaljarske grupe. Sve aktivnosti, prema riječima Damjanovića, sprovodio je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala sa nadležnim centrima bezbjednosti. - Kada mi je Lazović rekao da su u toku ove aktivnosti bilo mi je potpuno opravdano da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska i da se puste u Crnu Goru – rekao je Damjanović.&nbsp; Dodao je da bi tako i on postupio, odnosno skinuo bi zabranu ulaska, ističući da su spriječena tri teška krivična djela. Prema njegovim riječima, nikada se nije desilo da o aktivnostima Sektora kojim je rukovodio Lazović dobije informacije od drugih službenika. Bio je kategoričan i da su svi pomoćnici direktora Uprave policije u „istoj ravni“ i da jedan drugom ne mogu da izdaju naređenja. - To znači da Lazović nije mogao da naredi Enisu Bakoviću da Belivuku i Miljkoviću skine zabranu ulaska u Crnu Goru, ali ako je SBPOK sprovodio operativne aktivnosti prema određenim osobama uobičajeno je da se na njihov zahtjev skine mjera zabrane ulaska u zemlju – objasnio je Damjanović.&nbsp; I bivši šef Specijalnog policijskog odjeljena Dragan Radonjić otkrio je tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, da je bivši glavni specijalni tužilac Katnić ,,vodio otvoreni rat“ protiv kavačke kriminalne organizacije na čijem je čelu Radoje Zvicer, a da se sukob posebno intenzivirao nakon operativnog saznanja da ,,kavčani“ planiraju Radonjićevu likvidaciju.&nbsp; Radonjićevo svjedočenje razbilo je temelje optužbi da je Milivoje Katnić bio član kriminalne organizacije čiji je navodni cilj bio da se pomaže kriminalna organizacija Radoja Zvicera, kako je to formulisao tužilac Šoškić u prvobitnoj naredbi za sprovođenje istrage. <h2>Kad vrhovne sudije falsifikuju istinu&nbsp;</h2> Iako su svjedočenja policijskih službenika razotkrile neosnovanost tužilačkih navoda, Vijeće Vrhovnog suda ignorisalo je činjenice prilikom odlučivanja o produženju pritvora Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_205afd1dac831df63cdde16017336182ff8fb6a9f6e436145f158708627c5283.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240908010928_205afd1dac831df63cdde16017336182ff8fb6a9f6e436145f158708627c5283" data-rendition-name="original" width="826" height="590" loading="lazy" alt="Vesna Vučković "> </figure>  Postupak sutkinja Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević je presedan u istoriji crnogorskog pravosuđa: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“, čak su drastično izmijenili činjenice iz prijedloga specijalnog tužioca Miloša Šoškića, izvijestio je Portal ETV 16. avgusta. &nbsp; Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića, iako je utvrđeno da se ubistvo odigralo u Danilovgradu četiri mjeseca ranije, avgusta 2020. godine?! <h2>Ćutanje na krivične prijave Zorana Piperovića&nbsp;</h2> Advokat Zoran Piperović podnio je 12. avgusta Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora njegovom klijentu Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_0fbf18fa9eb00656527ba30a8d1aebe41b8dbd85039f4271667e9d397dd5ccfc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240908010928_0fbf18fa9eb00656527ba30a8d1aebe41b8dbd85039f4271667e9d397dd5ccfc" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Zoran Piperović "> </figure>  -Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile, ne da produže pritvor, već da ga odrede po tački 1 člana 175 povezujući Lazovića s ubistvom iz oktobra 2020. godine u Spužu, iako im je jasno da su Belivuk i Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine, što na teret i sam tužilac stavlja Lazoviću konstatujući do sada neviđene stvari u pravosuđu, navodeći kako je jasno iz tog njihovog zaključka kakva je ličnost Zoran Lazović, što je s aspekta sudijskog zanata skandalozno jer njih tri nisu neuropsihijatri- istakao je Piperović. Mjesec dana docnije, krivične prijave protiv sudija Vučković, Vuković i Pavićević i dalje su smještene u fioci Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal.&nbsp; Nema nikakve reakcije čelnika SDT i na svjedočenja Milorada Žižića, Veska Damjanovića i Dragana Radonjića koji su jasno opovrgli tezu specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je, skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, počinjeno neko krivično djelo ili da su na taj način Katnić i Lazović postali članovi organizovane kriminalne grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_78ebd231ee642beff33998de12017b06790ca6542890517048bf9842a522363c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20240908010932_78ebd231ee642beff33998de12017b06790ca6542890517048bf9842a522363c" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Vladimir Novović "> </figure>  Vladimir Novović uporno ćuti i nakon što je postao javnosti dostupan posljednji prijedlog specijalnog tužioca Miloša Šoškića za produženje pritvora Katniću, uz skandaloznu – a nedokumentovanu – tvrdnju da je Katnićeva kriminalna organizacija imala uticaj na medije!&nbsp; Tužilac Šoškić je, podnoseći prijedlog za produženje pritvora Milivoju Katniću, targetirao pet novinara/ki - Šekija Radončića, Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Draška Đuranovića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i poznatog crnogorskog pisca, dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića.&nbsp; U sramnom dokumentu se navodi kako su novinarke i novinari ostvarivali komunikacije sa Katnićem?! Tako je Šoškić kriminalizovao, uz prihvatanje Vrhovnog suda, kriminalizovao i slobodnu riječ u Crnoj Gori.&nbsp; I, naravno, za to niko nije do sada odgovarao, dok je Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, skandaloznom i pravno nevalidnom odlukom tročlanog Vijeća Vrhovnog suda produžen pritvor do 15. oktobra.

Foto priča Dom omladine osamdesetih od 9. do 20. septembra u KIC-u „Budo Tomović”

Tagovi

Profesor Mehmed Zečević podržao Evropski savez: Mugoša i njegova lista kao paradigma (su)života

Babović: Zalažemo se za postavljanje 20 javnih česmi širom grada

Šuković: Crna Gora kredibilan partner u realizaciji ciljeva pokrenutih u okviru incijativa Berlinskog procesa

Ivanović sa Štajnerom: Crna Gora prednjači u evropskim integracijama

PRATITE TVe UŽIVO