Izložba Marka Gošovića „Zvukom mostova“, koja predstavlja prikaz crnogorskih mostova kroz svjetlosne neonske instalacije sa zasebnim zvučnim komponentama, svečano je otvorena u Kuslevovoj kući.
Kako je saopšteno iz Fondacije Miloš Karadaglić, izložba će biti otvorena do 17. jula.
Navodi se da je na otvaranju izložbe, kroz interakciju sa arhitekturom, zvukom i svjetlosnim instalacijama, prikazana transformacija kulturnog nasljeđa crnogorskih mostova u zvučni pejzaž.
Svečano otvaranje zaokruženo je jednosatnim muzičkim performansom za koji je bio zadužen multimedijalni umjetnik Milika.
U saopštenju se navodi da je Gošović prikaz crnogorskih mostova kroz svjetlosne neonske instalacije sa zasebnim zvučnim komponentama, izveo iz arhitektonskih karakteristika svakog pojedinačnog mosta.
"Štaviše, publika pritiskom na tastere, koji su dio svake instalacije, aktivira zvuk, čime sama postaje dirigent ovog multimedijalnog iskustva", kaže se u saopštenju.
Izložba, koju organizuju Muzeji i galerije Podgorice, predstavlja praktični dio Gošovićeve doktorske disertacije „Crnogorski mostovi – građevine i zvuk”, rađene na Fakultetu umjetnosti UDG, a koja se realizuje u sklopu Stipendije za doktorska istraživanja Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore iz 2020. godine.
Realizaciju izložbe finansijski je podržala Fondacija „Miloš Karadaglić" putem granta dobijenog na međunarodnom konkursu za finansiranje i dofinansiranje kulturno-umjetničkih projekata za 2024/2025. godinu, koji se sprovodi u saradnji s partnerima Adriatic Marinas (Porto Montenegro), One Crna Gora i Elektroprivredom Crne Gore.
Kako je saopšteno, projekat je realizovan i kroz studijske boravke, na Univerzitetima u Berlinu, Torinu, Novom Sadu, Londonu i Njujorku, u sklopu Fulbrajt stipendije u 2024. godini.
Gošović je, otvarajući izložbu, pojasnio da je ideja nastala iz njegovog dugogodišnjeg osjećaja da arhitekturi često nedostaje auditivna dimenzija i da, usljed fokusa na vizuelne aspekte građevina, zvuk kao sastavni dio prostora gotovo ostaje zaboravljen.
„Smatram da upravo zvuk može da upotpuni estetski doživljaj objekata i da im udahne dodatnu slojevitost. To je bila moja početna motivacija, koja se kroz doktorski rad razvijala u pravcu spajanja nauke i umjetnosti, što je na kraju oblikovano u ovu izložbenu postavku“, rekao je Gošović.
On je naveo da su melodije mostova u stvari rezultat analize njihovih fizičkih karakteristike u zvučne interpretacije, a da je koristio metodu sonifikacije, koja podrazumijeva pretvaranje podataka u zvuk.
Kako je kazao, zasebni zvučni zapisi, kada se zajedno aktiviraju, čine jedinstvenu muzičku kompoziciju koja će biti u rukama same publike.
Gošović je najavio i da se ovim projektom ne završava njegovo istraživanje.
„Pokrenuo sam sajt www.mostovi.me na kojem se mogu pronaći svi mostovi obuhvaćeni istraživanjem - njihova istorija, fotografije i zvučne datoteke. Na terenu će biti postavljene i table sa QR kodovima na samim mostovima, koje će posjetioce direktno voditi na taj sadržaj. Na taj način, mostovi će moći da 'progovore' i van izložbenog prostora, u svom autentičnom ambijentu“, pojasnio je Gošović.
Kustos izložbe, Miloš Marjanović, istakao je da izložba donosi interdisciplinarni prikaz jednog fragmenta nepokretnih dobara kulturne baštine sa teritorije Crne Gore kada je graditeljstvo u pitanju, koja su, kako ih Gošović još prezentuje, i akustični generatori.
„Marko, osjećajući trenutak i djelujući u vrijeme ekspanzije digitalnih informacija i njihovog brzog protoka, svojim poznavanjem elemenata muzičke kompozicije, a sa željom da osvijetli i tokove istorije kroz mostove kao materijalne dokumente određenih vremena u kojim su nastajali, prezentuje temu svog istraživanja i doktorskog rada kombinacijom atraktivnog osvjetljenja transparentnih silueta uz melodijske odjeke pokrenute interakcijom publike“, naveo je Marjanović.
Prema njegovoj ocjeni, autor je vrlo svjestan da se rekvizitima tehnološkog napretka XXI vijeka izlazi iz klasičnih okvira vizuelnog stvaralaštva.
„Ova izložba nije krajnja destinacija Gošovićevog istraživačkog procesa, već faza - mikroprikaz rezultata koji se mogu postići na makroplanu, u realnom prostoru u kom bitišu ove arhitektonske tvorevine sa svim, ne samo melodijskim, ehoima“, zaključio je Marjanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Kuslevovoj kući otvorena izložba Marka Gošovića

U četvrtak, 26. juna 2025. godine, s početkom u 20 časova, u Galeriji Kristofor Stanković (Ćirilometodska 5, Gornji grad), biće otvorena izložba " Analogni mostovi svjetlosti": Hrvatska, fotografija i Crna Gora (1845–1975), autorski projekat istoričarke umjetnosti i kustoskinje prof. dr Maje Đurić.
Ova izložba donosi retrospektivu fotografskog stvaralaštva koje su hrvatski fotografi ostavili u Crnoj Gori, ali i crnogorski fotografi u Hrvatskoj, u periodu od 1845. do 1975. godine. Riječ je o jedinstvenom vizuelnom istraživanju koje otkriva duboke kulturne i istorijske veze između dvije zemlje, kroz radove pionira dagerotipije, modernističkih fotografa i savremenih umjetnika.
Postavku čini više od 60 pažljivo odabranih fotografija autora kao što su Nikola Andrović, Ivan Standl, Karlo Veber, Franc Laforest, Ljudevit Grizbah, Tošo Dabac, Foto Šuljak, Tonći Krstićević, Čedomir Kušević, Jozo Ćetković, Milan Pavić, te Dimitrije Popović, čiji je opus ostavio dubok trag na vizuelni identitet regiona.
Kako navodi autorica izložbe, projekat Analogni mostovi svjetlosti istražuje fotografiju kao medij kulture sjećanja, ističući njenu ulogu u očuvanju i oblikovanju kolektivne memorije. Posjetioci će kroz selekciju radova moći da prate razvoj fotografskih tehnika, promjene u estetskim pristupima i društvene transformacije koje su obilježile oba prostora.
Izložba se realizuje u saradnji sa Vijećem crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i biće otvorena do sredine jula 2025. godine.
U vremenu kada digitalne slike dominiraju svakodnevicom, izložba poziva na usporen i pažljiv pogled. Analogna fotografija, kako ističe Đurić, nije samo vizuelni zapis već i fizički trag – prostor tišine, teksture i trajanja. „Svaka slika nije samo pogled unazad, već i način da se odnosimo prema sadašnjosti s više pažnje i poštovanja“, poručuje kustoskinja.
<h3>O autorki</h3>
Prof. dr Maja Đurić je istoričarka umjetnosti, fotografkinja i kustoskinja, profesorka na Fakultetu umjetnosti Univerziteta Donja Gorica, gdje predaje istoriju i teoriju fotografije. Specijalizovana je za vizuelnu kulturu Balkana i kulturnu baštinu Crne Gore. Autorica je knjige Istorija fotografije Crne Gore 1840–1940 (CANU), urednica u Leksikonu likovnih umjetnosti Crne Gore, i dobitnica brojnih priznanja za doprinos istoriji fotografije.
Objavljivanje monografije vezane za izložbu planirano je za drugu polovinu 2025. godine. Riječ je o prvom sveobuhvatnom prikazu zajedničkog vizuelnog nasljeđa hrvatskih i crnogorskih fotografa – onih koji su prelazili granice i svojim radom oblikovali jedan, možda zaboravljen, ali ne i izgubljen svijet.

Izložba „Analogni mostovi svjetlosti“ u Zagrebu: Vizuelna istorija koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru

Izložba slika pod nazivom „Crnogorski Ćako“ Huana Vladimira Martinovića biće otvorena u četvrtak, 5. juna u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske na Cetinju (Njegoševa br. 60). Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o Martinovićevom djelu će govoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.&nbsp;
Vizuelni umjetnik, slikar, dizajner i profesor, Huan Vladimir Martinović je rođen 1964. godine u gradu Kičilipi, provincija Ćako, Argentina. Potomak je druge generacije Crnogoraca u Argentini što je umnogome definisalo njegovu umjetnost kroz koju se prepliću prošlost i sadašnjost, dvije domovine, čežnja za zavičajem...
Karijeru je započeo u oblasti vizuelnih umjetnosti u Argentini, gdje je razvio poseban interes za slikarstvo i dizajn. Diplomirao je u Školi likovnih umjetnosti u gradu Resistencia u rodnoj regiji, gdje je stekao zvanja učitelja vizuelnih umjetnosti i profesora crtanja i slikanja. Kao predavač radio je u oblastima umjetnosti, dizajna i komunikacije. Njegova umjetnička karijera obilježena je dubokim istraživanjem geometrije kao osnove za konstrukciju slike, te kombinacijom uticaja crnogorskog kulturnog nasljeđa sa savremenim pristupima. Martinović crnogorsku kulturu integriše u svoje djelo kroz simbole, boje i geometrijske strukture. U svom stvaralaštvu koristi tehnike koje ističu jasnoću i preciznost oblika vezujući paletu boja koje koristi uz svoj kulturni identitet.
Pored slikarstva, kao dizajner realizuje projekte koji spajaju umjetnost i vizuelnu komunikaciju, tako da je prepoznat u okvirima unutar kojih djeluje i kao stvaralac digitalnog sadržaja. Dio je zajednice umjetnika crnogorskog porijekla u Argentini, a trenutno obavlja funkciju predsjednika Crnogorske zajednice Buenos Airesa, nevladine organizacije čiji je i jedan od osnivača.
Njegova djela se nalaze u privatnim kolekcijama u Argentini, Čileu, SAD-u, Španiji, Belgiji, Srbiji i Crnoj Gori. Učestvovao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Argentini i inostranstvu.&nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

Preplitanje prošlosti i sadašnjosti i čežnja za zavičajem

Izložba „Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije“ otvorena je juče u Muzeju Jugoslavije u Beogradu. Izložba je realizovana u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore (NMCG). Autorke izložbe su novinarka Portala ETV Božena Miljić i Ljiljana Karadžić, uz intervenciju kustoskinja Muzeja Jugoslavije, Dušice Stojanović i Ljubice Vlahović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_5cab7a691854ad023a9e578b4087a748087416114150b3889bf6aad6965e8ac1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530070528_5cab7a691854ad023a9e578b4087a748087416114150b3889bf6aad6965e8ac1" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Postavka se hronološki i tematski dotiče ključnih istorijskih događaja čiji je Vlahović bio svjedok i u kojima je učestvovao, kao što su studentske demonstracije tridesetih godina 20. vijeka, Španski građanski rat i Drugi svjetski rat, zatim njegovog društvenog i političkog angažmana u poslijeratnoj Jugoslaviji, a istovremeno mapira i sferu njegovog privatnog prostora i života, u mjeri u kojoj je to odredilo njegov politički put.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Uz vrijednu građu iz legata Veljka Vlahovića, koji se čuva u Narodnom muzeju Crne Gore, izloženi su i predmeti iz zbirki Muzeja Jugoslavije, Arhiva Jugoslavije i Radio Beograda. Kroz arhivsku građu, lične predmete, fotografije, audio-zapise i umjetničke radove, posjetioci imaju priliku da se upozna sa intrigantnom životnom pričom revolucionara, borca internacionalnih brigada i istaknutog političkog radnika socijalističke Jugoslavije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_e8f7047e5643a15cd5af9078a64408f6d9792da7b9880b5e60d9e7be5b829409.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530070528_e8f7047e5643a15cd5af9078a64408f6d9792da7b9880b5e60d9e7be5b829409" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ova izložba je prilagođena verzija postavke „Na strani pravde i slobode: legat Veljka Vlahovića“, realizovane 2018. godine u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju, čije su autorke kustoskinje Božena Miljić i Ljiljana Karadžić. Uz intervenciju kustoskinja Muzeja Jugoslavije Dušice Stojanović i Ljubice Vlahović, koncept izložbe je donekle izmijenjen, a sadržaj dodatno obogaćen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_cacbdaf4ad89d079f5dfc1b9fa57dcb57bcbf96a8489032a6fd6ec588207f463.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250530070528_cacbdaf4ad89d079f5dfc1b9fa57dcb57bcbf96a8489032a6fd6ec588207f463" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kustostkinja Božena Miljić je na otvaranju izložbe podsjetila je da se ove godine obilježava 80 godina od pobjede u Drugom svjetskom ratu, kao i pola vijeka od smrti Veljka Vlahovića. Ova izložba, ističe ona, nije samo priča o Veljku, već i o proteklih 100 godina, borbe za slobodu, prava- studentska, radnička, na život.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_ffcceac13b1ddc69941201574a86a9e8b51f04805910b3f54be10b253bb1c0c1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530070528_ffcceac13b1ddc69941201574a86a9e8b51f04805910b3f54be10b253bb1c0c1" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Izložba je i ogledalo jednog vremena i podsjećanje - pola vijeka od odlaska Veljka Vlahovića sa istorijske scene, na uspjehe koje je on, najprije lično, a onda i ispred države koju je predstavljao, postizao na globalnom planu. Štosta se promijenilo otkad je Veljko preminuo, država kojoj je posvetio život i društvo o kojem je promišljao, više ne postoje, pa opet - evo nas 50 godina od njegovog odlaska, podsjeća nas da su ideali boljeg, pravednijeg, hrabrijeg društva vječni, u kojim god uslovima to društvo funkcionisalo - poručila je Miljić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_56312a391e46528c1caa169ad02ba2016a91e019bc19d9e81a007b77bf83561e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250530070528_56312a391e46528c1caa169ad02ba2016a91e019bc19d9e81a007b77bf83561e" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ulaz na izložbu je slobodan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_01896169025ee01f14e360fe0ddc24c763b5ee6a557ace1b9e3d59abc5d33e02.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250530070528_01896169025ee01f14e360fe0ddc24c763b5ee6a557ace1b9e3d59abc5d33e02" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_8ab6e883f010195493bb311af524bb816a4b89656da80cb1022c85f725486f0f.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250530070528_8ab6e883f010195493bb311af524bb816a4b89656da80cb1022c85f725486f0f" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tamara Klikovac

Veljkova borba podsjetnik da su ideali boljeg, pravednijeg, hrabrijeg društva vječni

Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore raspisuje javni konkurs za multimedijalnu umjetničku izložbu “Želim vidjeti moje planine”.
Izložbu kustoskinje Svetlana Racanović, Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje organizuje u partnerstvu sa Prijestonicom Cetinje i Narodnim muzejom Crne Gore i uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
Izložba je vezana za Cetinje, a vrijeme održavanja je oktobar 2025.
Rok za podnošenje prijava na konkurs je 1. jul 2025. godine.

Otvoren javni konkurs za multimedijalnu umjetničku izložbu “Želim vidjeti moje planine”

Retrospektivna izložba djela akademskog grafičara Dejana Mirkovića pod nazivom „Čuvar duše grafike“, otvorena je sinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore i obuhvata 80 radova kroz koje je prezentovano četrdesetogodišnje stvaralaštvo umjetnika, prateći njegov likovni put i razvoj, od ranih studentskih radova, do posljednjih ostvarenja.
&nbsp;Otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković je kazala da je Mirković od osamdesetih godina XX vijeka ostavio respektabilan i trajan vrijednosni pečat na crnogorsku umjetničku scenu.&nbsp;
- Osobenim likovnim izrazom, još od studentskih dana i prvih samostalnih izložbi privlačio je pažnju, da bi kroz decenije predanog rada izgradio prepoznatljiv, inventivan i sadržajno bogat umjetnički opus. Za Mirkovića, grafička umjetnost nije bila samo likovna tehnika izražavanja, već prostor lične slobode, intimni svijet u kojem su se preplitale emocije, sjećanja i imaginacija. Ona mu je omogućila neumorno istraživanje idejnih, estetskih i tehničkih mogućnosti, istovremeno mu postavljajući izazove i otvarajući prostore za iskazivanje nataloženih životnih iskustava- kazala je Zeković.
Ona je dodala da je Mirković, kroz savremeni grafički izraz, percipcirao arhetipske narative čovječanstva (ciklusi Ep o Gilgamešu i Vizantija) i oblikovao vizije futurističkih i utopijskih pejzaža imaginarnih gradova.
- Na taj način, njegovo stvaralaštvo odlikuje se slojevitim pristupom, u kojem se tematska promišljenost i tehnička virtuoznost spajaju u osobeni likovni univerzum- istakla je Zeković.
Retrospektivna izložba i prateća monografska publikacija, koja tek treba da izađe iz štampe, prema njenim riječima, predstavljaju priliku da crnogorska publika u punom sjaju doživi djelo Dejana Mirkovića, autentičnog umjetnika, rođenog grafičara, majstora svog zanata, koji je umjetnost živio sa strašću i predanošću.
- Njegovo djelo ostaje kao svjedočanstvo o neiscrpnim mogućnostima grafičkog izraza i tihoj, ali moćnoj prisutnosti u istoriji savremene crnogorske umetnosti- zaključila je Zeković.
Mirkovićev prijatelj Dragan Marković predložio je da se uz naslov izložbe „Čuvar duše grafike“ doda i „Neimar duha Cetinja“, jer je, kako je naglasio, Mirković duže bio veliki mangup nego zaslužni grafičar i to na originalan i raskošan način, i time dao ogroman doprinos onome što se zove duh Cetinja.
- Ovi radovi su njegov grafički otisak, ali njegov životni otisak nije manje obiman niti je manje čuven- naglasio je Marković.&nbsp;
Dejan Mirković rođen je na Cetinju 1957. godine. Završio je Fakultet likovnih umetnostiu Beogradu 1989, u klasi prof. Boška Karanovića. Studijski je boravio na Moskovskom državnom univerzitetu (1997/99) i u Parizu (1990). Bavio se kratko pedagoškim radom u SLŠ „Petar Lubarda” na Cetinju. Bio je član ULUCG od 1990. i član likovne grupe „Ključ”.
Izlagao je individualno na oko 20 izložbi u Crnoj Gori i Srbiji i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, između ostalog na 17. Međunarodnom bijenalu grafike u Sarselu. Bio je učesnik više likovnih kolonija. Radio je kao samostalni umjetnik na Cetinju i u Podgorici. Umro je u Podgorici 2023. godine.
Kustos izložbe je istoričar umjetnosti Slobodan Vušurović, a postavka se može pogledati do 29. juna.

Zeković o izložbi: Djelo koje ostaje kao svjedočanstvo o neiscrpnim mogućnostima grafike

Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa JU Muzeji i galerije Podgorice, otvoriće danas izložbu „Lavirint devedesetih“ u 20h u Modernoj galeriji (ul. Marka Miljanova 4).
Na otvaranju će kratko govoriti: Marc van der Linden, zamjenik ambasadora Kraljevine Holandije, NJ.E. Anne-Marie Maskay, ambasadorka Republike Francuske u Crnoj Gori, Ivana Ćupić, direktorica JU Muzeji i galerije Podgorice, Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO-a i autori izložbe - istoričarka Dubravka Stojanović i pisac Igor Štiks.
Cilj ove izložbe je novo i drugačije sagledavanje decenije koja je promijenila tokove života miliona ljudi na ovim prostorima (ali i globalno) i čije posljedice osjećamo i danas, možda više nego ikad, navodi se u najavi.&nbsp;
Napravljena u obliku lavirinta, sa tematskim „sobama“ koje govore o toj deceniji, postavka pred posjetioca postavlja pitanje - da li smo, kao pojedinci i društva, ikada izašli iz lavirinta u koji smo upali početkom 1990-ih?
Postavka će biti dostupna široj javnosti svakog dana osim ponedjeljkom, u terminu od 9:00 do 20:00h, do 13. septembra 2025.&nbsp;
Izložbu „Lavirint devedesetih“ u Podgorici realizuje Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore. Izložba je nastala kao dio projekta „Muzej 90ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju“ uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, Evropskog fonda za Balkan (European Fund for the Balkans) i Shared Horizons projekat koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD.
Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.&nbsp;

Otvaranje izložbe Lavirint devedesetih u Modernoj galeriji

U Modernoj galeriji sjutra će biti otvorena izložba "Lavirint devedesetih", koja je usmjerena na emocije iako donosi saznanja, obilje potisnutih, zaboravljenih i nepoznatih podataka, ali nas prije svega vraća u neizvjesnost i strahove devedesetih - saopšteno je danas na konferenciji za medije Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
Istoričarka Dubravka Stojanović, jedna od autorki izložbe, osvrnula se na dosadašnji put ove inicijative i najavila značajne planove za budućnost.
- Prvu izložbu “Lavirint 90ih” imali smo u Beogradu 2023. godine, to je bila pilot izložba - proba kako to korespondira sa građanima, koliko je interesovanje… Prošle godine u maju izložba je postavljena u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, gdje je tokom ljeta vidjelo oko 7.000 posjetilaca, a reakcije su bile snažne i emotivne. Svaka nova postavka, uključujući i ovu u Podgorici, predstavlja za nas priliku da ponovo razmislimo o izložbi, da vidimo koji eksponati komuniciraju sa publikom, šta treba dopuniti ili promijeniti. Na taj način, izložba je uvijek nova i živa - istakla je Stojanović.
Najavila je da se 2. juna u Beogradu otvara Muzej devedesetih, koji će imati stalnu postavku.
&nbsp;Pisac i jedan od autora izložbe Igor Štiks kazao je da lavirint devedesetih kao tema ostaje sa nama, nikako da nas pusti.
- To breme i mladi osjećaju danas, kroz slične ideologeme, osobe i probleme protiv kojih se bore. Ova izložba je pokušaj da tu dekadu prikažemo drugačije - slojevito, kompleksno, ne samo kroz bol, već i kroz humor, noćni život, fragmente sreće. To je izložba i za one koji su je proživjeli, i za one koji je tek upoznaju. Ona otvara prostor za nova pitanja, za regionalno razumijevanje i drugačiji javni razgovor o nasljeđu devedesetih - rekao je Štiks.
Izložba se, prema njegovim riječima, posebno obraća mladima, ali nije namijenjena samo njima.&nbsp;
- Namijenjena je i onima koji su tada odrastali s osjećajem da im je jedan mogući život oduzet - život koji se mogao dogoditi, ali je, umjesto toga, skrenuo na drugi i neželjeni kolosijek - poručio je Štiks.
&nbsp;Direktorica Javne ustanove Muzeji i galerije Podgrice Ivana Ćupić kazala je da je vrlo zahvalna autorima i Centru za građansko obrazovanje što su ih prepoznali kao partnere i posebno je srećna što će biti domaćini, kako ističe, izložbe godine.&nbsp;
- Ovo se poklapa sa jubilejom - 75 godina naše ustanove i postaje reprezent naše proslave. Prvi put sam “Lavirint devedesetih” vidjela u Sarajevu. Namjenski otišla sam da je pogledam, jer sam osjećala da se ta tema duboko tiče svih nas. Devedesete su možda formalno prošle, ali za nas koji smo tada bili na pragu srednje škole, to je bilo vrijeme kada smo počeli da razvijamo svoje prvo kritičko mišljenje. Potajno sam priželjkivala da 'Lavirint 90-ih' dođe i kod nas, u naš prostor. Sada, kada se to ostvaruje zaista osjećam zadovoljstvo - rekla Ćupić.
Saradnica na programima u CGO Maja Marinović istakla je da ova izložba ima umjetnički i edukativni karakter.&nbsp;
- Želimo da na jedan alternativan način komuniciramo činjenice, posebno sa mladima, kojima je značajan dio onog što ćemo predstaviti nepoznat - navela je Marinović.
Ona je podsjetila na nalaze istraživanja, u okviru ovog projekta, koje je pokazalo je da školski sistem ne pruža gotovo nikakvo znanje periodu 90-ih, a da je u javnom prostoru mnogo manipulacija i dezinformacija.&nbsp;
- Ipak, ohrabrujuće je što gotovo 80 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da su događaji iz tog doba i dalje važni za današnje društvo, što je smjernica za interes za kvalitetno i odgovorno obrazovanje o tom dijelu prošlosti. I zato projekat „Muzej 90-ih“ teži da kroz istorijske činjenice, kulturni izraz i kritički dijalog otvori to poglavlje i učini ga dostupnim svim građanima i građankama - kazala je ona.
Otvaranje izložbe zakazano je za sjutra u 20 sati, nakon čega će postavka biti dostupna široj javnosti svakog dana (osim ponedjeljkom) u Modernoj galeriji od 9 do 20 sati, do 13. septembra.
Izložbu „Lavirint devedesetih“ u Podgorici realizuje Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore.&nbsp;
- Izložba je nastala kao dio projekta „Muzej 90ih - regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju“, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Shared Horizons projekat koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD. Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora - navodi se u saopštenju.

Otvaranje izložbe "Lavirint devedesetih" sjutra u Modernoj galeriji: Usmjerena na emocije, ali nas vraća u neizvjesnost i strahove tog vremena

Izložba fotografija ''Pobjeda u Evropi. Između rata i nade'', iz bogate zbirke Legata Vasilija Cvetinovića biće otvorena u petak, 9. maja u Kuslevovoj kući povodom Dana pobjede na fašizmom, a prikazuje posljednji period rata, uoči i nakon kapitulacije sila Osovine.
- Ova izložba će služiti kao polazište za edukaciju, ohrabrujući prolaznike da razmišljanju o istorijskim događajima koji su oblikovali našu stvarnost, kao i o vrijednostima koje Evropa promoviše, poput mira, tolerancije, ljudskih prava, saradnje među narodima i zajednicama- poručili su iz JU Muzeji i galerije Podgorice koji je organizator ovog događaja.
Iz ove ustanove istakli su da Crna Gora, ponosna na svoju antifašističku tradiciju, zajedno sa drugim slobodarskim narodima, njeguje sjećanje na 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom. Na ovaj dan prije 80 godina nacistička Njemačka potpisala bezuslovnu kapitulaciju u Drugom svjetskom. Istog dana, 1950. godine, ministar spoljnih poslova Francuske, Robert Šuman, objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog organizovanog poretka u Evropi, čime je započet proces udruživanja zemalja koje su dugo razdvajali međusobni sukobi. 
Otvaranje izložbe je zakazano za 09. maj, u Kuslevovoj kući, sa početkom u 20:00h.

Povodom Dana pobjede nad fašizmom: ''Pobjeda u Evropi. Između rata i nade'' u Kuslevovoj kući

Izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ je nakon Kotora i Novog Sada otvorena sinoć i u Baru, u galeriji „Velimir A. Leković“. Izložbu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, saopšteno je iz Matice.&nbsp;
Jovović je na početku zahvalio autorima izložbe i kataloga koji su domaćoj i inostranoj široj i stručnoj javnosti omogućili da se upozna sa reprezentativnim segmentima duhovne zaostavštine Crne Gore.
– Nažalost, prošle sedmice, jedna od koautorki izložbe i kataloga gospođa Mileva Pejaković-Vujošević je iznenada preminula, što predstavlja veliki gubitak ne samo za Maticu crnogorsku već i za crnogorsku kulturu, imajući u vidu njen intelektualni i radni angažman, naročito njen doprinos sa pozicije dugogodišnje direktorice Pomorkog muzeja u Kotoru. Iskreno posvećena svom poslu, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Crne Gore, svoju profesionalnu djelatnost je okončala projektom za koji je smatrala da je neophodno da bude sastavni dio naše kolektivne memorije – Kult Blažene Ozane Kotorke – rekao je Jovović.&nbsp;
Dodao je i da je izložba u Baru u sedmici koja prethodi velikom hrišćanskom prazniku, kojeg ove godine zajednički proslavljaju katolici i pravoslavni, a što je zasigurno bila želja i molitva Blažene Ozane Kotorke.
Jovović se osvrnuo i na ulogu barskog nadbiskupa Nikole Dobrečića u proslavi proglašenja Ozane Kotorke blaženicom katoličke crkve od strane Svete stolice 1930. godine, naglašavajući da je njeno proglašenje za blaženicu odgovaralo tadašnjoj državnoj ideologiji, s obzirom da je Ozana, uz Njegoša, Štrosmajera, Preradovića i druge ličnosti, bila jedna od uporišnih tačaka politike integralnog jugoslovenstva. 
Dobrečić angažuje katoličke parohije da protumače vjernicima značaj proslave i da im preporuče da udijele „što obilniju milostinju kao pomoć, da se proslava što dostojnije i svečanije provede.“
– Znajući ulogu Barske nadbiskupije u crnogorskoj istoriji, odnosno crkvenu intitulaciju dr Nikole Dobrečića još 27. januara 1928. godine barskom nadbiskupu obratio se ispred Dominikanskog Dalmatinskog Provinicijata iz Splita otac provincijal Anđelko Orlandini dopisom u kojem se, između ostalog, navodi: „Potpisani časti se dostaviti Vašoj Preuzvišenosti dekret sv. Stolice, kojim se potvrđuje kult naše simpatične i velike Božje ugodnice bl. Ozane. Ta vijest sigurno će uvelike razveseliti Vašu preuzvišenost, jer je Crnogorka. Potpisani smjerno moli Vašu Preuzvišenost, da bise udostojila oznanit ga, misli li tražiti kod sv. Stolice dozvolu, da cijela barska nadbiskupija smije moliti oficij naše blaženice i čitati na njezinu čast sv. misu“. Nedugo zatim na adresu Nabiskupskog Ordinarijata u Baru 15. 2. 1928. godine stigao je novi dopis oca provincijala Anđelka Orlandinija, gdje se zahvaljuje naslovu „ što se je tako pripravno odazvao da zahvali Njegovoj Svetosti, što je podigao bl. Hozanu do časti oltara, te zatražio za svoju nadbiskupiju dozvolu čitanja oficija i mise, naše nove Blaženice“. Na kraju ovog dopisa spomenuti dominikanski provincijal iz Splita „vruće želi, da ova naša nova Blaženica bude svima Jugoslavenima osobnom posrednicom pred Bogom, a napose Crnoj Gori, koja ju je porodila – rekao je Jovović. &nbsp;
Teoretičar umjetnosti Milun Lutovac posebno se pozabavio radom akademskog &nbsp;slikara Mila Milunovića &nbsp;koji je izradio fresko-tehnikom sliku Blažene &nbsp;Ozane u Crkvi rođenja Bogorodice na Prčanju.
– Ovdje je Blažena Ozana prikazana kao mlada djevojka, kćerka vrletnog crnogorskog sela i kćerka božja, onog Boga koga je poznavala u svom zavičaju u ranoj djevojačkoj dobi. Slikar Milo Milunović je veoma uspješno kompoziciono uspio da napravi spoj Ozaninog životopisa, njenih djela („čuda“), vjere i starozavjetnog likovnog izraza. Kao motiv na fresci preuzeta je legenda o hljebu, koji se u njenoj pregači pretvorio u ruže. Mlada pastirica odjevena je u priprost, seljački haljetak i nema na fresci niti jedan svetački atribut, osim jedva primjetnog oreola. Ipak, iz cijele njene figure zrači ponizan stav, a produhovljeno lice govori u prilog njene posvećenosti bogu. Ovo originalno djelo znamenitog slikara svakom porom na smjernom i nevinom licu mlade Crnogorke, odiše bezgraničnim poštovanjem Spasitelja – rekao je Lutovac.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ može se pogledati do kraja aprila.

"Kult Blažene Ozane Kotorke" kao dio crnogorske kolektivne memorije

U okviru nastavka 32. godišnjeg zasijedanja Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (PS OEBS), koje se održava u portugalskom gradu Portu, tri opšta odbora usvojila su rezolucije koje su pripremili izvjestioci. Rezolucije, koje obuhvataju širok spektar političkih, bezbjednosnih, ekonomskih, ekoloških, humanitarnih i pitanja ljudskih prava, biće upućene plenumu na usvajanje i time postati sastavni dio Deklaracije iz Porta.
Posebna pažnja bila je usmjerena na rad Odbora za politička pitanja i bezbjednost, kojim je predsjedavao dosadašnji potpredsjednik Kostel Nekolaj Dunava (Rumunija). U raspravama su istaknute dalekosežne političke i bezbjednosne posljedice trenutne nestabilnosti u regionu OEBS-a. Izvjestilac Tobias Vinkler (Njemačka) pozvao je na nastavak konkretne podrške pogođenim zajednicama, ističući i zabrinjavajuću situaciju na Bliskom istoku.
Na istoj sjednici, članica crnogorske delegacije Jevrosima Pejović izabrana je za novu potpredsjednicu Odbora, osvojivši većinu glasova u odnosu na protivkandidata i dosadašnjeg potpredsjednika Kostela Nekolaja Dunavu.
U svom obraćanju nakon izbora, Pejović je ukazala na nedovoljnu zastupljenost predstavnika zemalja Zapadnog Balkana u rukovodećim tijelima Parlamentarne skupštine, kao i na izražen deficit žena i mladih na čelnim pozicijama odbora koji se bavi ključnim pitanjima politike i bezbjednosti. Istakla je svoje profesionalno iskustvo psihološkinje i psihoterapeutkinje, kao i prethodni angažman u izvršnoj vlasti, naglasivši da će se zalagati za otvoren i inkluzivan dijalog, međusobno razumijevanje i dosljedno poštovanje osnovnih vrijednosti OEBS-a.
– Dijalog i olakšavanje dijaloga biće principi kojima ću se voditi u svom radu – poručila je Pejović.
Za predsjednika Odbora izabran je Mark Vizi iz delegacije Sjedinjenih Američkih Država, dok će funkciju izvjestioca obavljati Tobias Vinkler iz Njemačke.

Pejović izabrana za potpredsjednicu Odbora za politička pitanja i bezbjednost

Crnoj Gori je potreban predah od učestalih izbornih procesa i trenutak je da se zakonskim izmjenama obezbijedi objedinjavanje lokalnih izbora i njihovo održavanje zajedno sa redovnom parlamentarnim izborima 2027. godine. 
 
To je ocijenjeno na sastanku potrpedsjednika Vlade Alekse Bečića i specijalnog izaslanika Slovenije za Zapadni Balkan Anžeja Frangeša. 
 
Bečić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, zahvalio Frangešu na dosljednoj i iskrenoj podršci evropskom putu Crne Gore, kao i na svemu što je tokom svog mandata učinio za jačanje odnosa dvije prijateljske zemlje. 
 
On je rekao da je zadovoljstvo konstatovati da su rezultati Crne Gore danas vidljivi na svakom koraku. 
 
- Svjedočimo o do sada nezabilježenoj, beskompromisnoj i hrabroj borbi protiv duvanske i narko mafije, kao i svih drugih oblika kriminala- naveo je Bečić. 
 
Prema njegovim riječima, danas je Crna Gora prepoznata kao država odlučne borbe protiv kriminala. 
 
- A ne više kao zemlja čije institucije i njihovi visoki funkcioneri služe kriminalu. To vrijeme je ružna prošlost- dodao je Bečić. 
 
On je naglasio da je veting jedan od najvažnijih državnih prioriteta. 
 
- U sektoru bezbjednosti i odbrane već imamo zavidne rezultate po pitanju integriteta. Na stotine suspednovanih , pokrenutih disciplinskih postupaka, otpuštenih, ali i uhapšenih i procesuiranih- naveo je Bečić. 
 
On je dodao da “čišćenje sistema od komprovitovanih kadrova i nedozvoljenih uticaja mora biti odgovor cjelokupnog sistema, svih organa i grana vlasti”. 
 
- Jer je to osnov ozdravljena i sigurne budućnosti Crne Gore- dodao je Bečić. 
 
Navodi se da su se sagovornici saglasili da je Crnoj Gori potreban predah od učestalih izbornih procesa, da je trenutak da se zakonskim izmjenama obezbijedi objedinjavanje lokalnih izbora i njihovo održavanje zajedno sa redovnom parlamentarnim izborima 2027. godine. 
 
- Kako bi se cjelokupni kapaciteti društva usmjerili naredne dvije godine ka zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja na evropskom putu, odnosno kako bi Crna Gora iskoristila istorijsku šansu koja stoji pred njom i konačno finiširala pregovarački proces- dodaje se u saopštenju.

Bečić poručio Frangešu: Danas je Crna Gora prepoznata kao država odlučne borbe protiv kriminala, a ne više kao zemlja čije institucije i njihovi visoki funkcioneri služe kriminalu

Predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore Danijel Živković sastao se danas sa Anžejem Frangešom, posebnim izaslanikom za Zapadni Balkan, koji boravi u Crnoj Gori, a ovom prilikom sagovornici su podsjetili na prethodni susret iz oktobra 2024. i razmijenili mišljenja o ključnim političkim dešavanjima u Crnoj Gori u međuperiodu.
Živković je naglasio da je DPS, uprkos političkim pritiscima i pokušajima urušavanja institucija, očuvao stabilnu podršku građana, koja je potvrđena i na lokalnim izborima koji su održani.
- Uprkos izazovima, Demokratska partija socijalista ostvaruje stabilan rast povjerenja građana, što potvrđuje uspjeh unutarpartijskih reformi koje su sprovedene, ali i odgovorne politike prema očuvanju multietničke i građanske Crne Gore kao preduslova evropske budućnosti- ocijenio je Živković.
Ukazao je i na zabrinjavajuće miješanje spoljnih faktora u domaće političke procese, ali i destruktivno djelovanje aktera parlamentarne većine, i u tom pravcu naglasio potrebu za očuvanjem nacionalnih interesa, evropskog kursa i demokratskih vrijednosti.
Anžej Frangeš je poručio da Slovenija ostaje snažan partner Crne Gore na evropskom putu.
Obojica sagovornika su istakli važnost političke stabilnosti, vladavine prava i evropske perspektive Crne Gore.&nbsp;

Živković sa Frangešom: DPS ostvaruje stabilan rast povjerenja građana, što je rezultat unutarpartijske reforme i odgovorne politike za očuvanje stabilnosti u Crnoj Gori

Student Fakulteta muzičke umjetnosti Nikola Marčetić uhapšen je u Zemunu, potvrdio je za N1 njegov otac.
Nikola se nalazi u PU Zemun, čeka se njegov advokat poslije čijeg dolaska će biti prebačen u drugu policijsku stanicu, rečeno je za N1.
Marčetić je inače široj javnosti postao poznat kada je držao govor na velikom protestu koji su studenti organizovali na Vidovdan, 28. juna, u Beogradu.

Beograd: Uhapšen student koji je držao govor na protestu 28. juna

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: izlozba