Na slikama žena je isključivo simbol ljubavi, majčinstva, sa duhovnom i fizičkom ljepotom. Ono na čemu sam insistirao, i do čega sam došao u toku rada jeste da sam formu sveo na jednostavnije oblike, stvarajući kontrast toplo hladno, sa cijem da dođe do izražaja ta duhovnost, ali i fizička ljepota žene, kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, slikar Goran Ćetković.
U Tivtu 29. marta u 18 sati biće otvorena grupna izložba posvećena ženama, a umjetnik. Goran Ćetković se na izložbi predstaviti sa četiri slike velikog formata, nastale u sklopu ciklusa "Drvo života" čiji je centralni motiv žena.
Izložba će biti organizovana u čast žene, kaže Ćetković, reakcija na 8. mart, a organizator izložbe je, ističe on, galerija A&amp;A Interior u Porto Montenegru.
- Izložbu će činiti slike i skulpture sedam autora. Pored mene će izlagati i ostala značajna imena kao što je Darja Bajagić, Zoran Obrenović, Naod Zorić, Rajko Vesna Sušić, Sekana Radović. To su imena koja će se predstaviti na ovoj izložbi, koja je tematski koncipirana za ženu. Ja ću se predstaviti sa svojim ciklusom Drvo života koji je upravo posvećen toj tematici - rekao je Ćetković.
Ciklus "Drvo života" nastao je u periodu, objašnjava Ćetković, od 2020. do 2022. godine, posle ciklusa "Slijepi putnici", a karakteristike tog ciklusa jesu što je to prvi njegov ciklus posvećen, kako kaže, isključivo ženi.
- Na tim slikama žena je isključivo simbol ljubavi, majčinstva, sa duhovnom i fizičkom ljepotom. Ono na čemu sam insistirao, i do čega sam došao u toku rada jeste da sam formu sveo na jednostavnije oblike, stvarajući kontrast toplo hladno, sa cijem da dođe do izražaja ta duhovnost, ali i fizička ljepota žene - istakao je Ćetković.
U toku pandemije covid19, prisjeća se Ćetković, stvarao je ciklus "Slijepi putnici", koji je, objašnjava on, bio inspirisan tom problematikom i sa svim sa čim se društvo susrelo.
- Poslije toga je uslijedila reakcija, koja je na neki način bila bježanje od surove stvarnosti, i onda se desio ciklus Drvo života, u kom sam težio da se krećem tim nekim optimističnim temama. Žena je vječna tema koja je obrađivana kroz istoriju umjetnosti, još od praistorije kroz Vilendorfske venere, zatim antiku, renesansu, čitav 19.vijek, i modernu umjetnost gdje su poznata imena poput Pikasa, Modeljanija, koji su se bavili isključivo tom temom - podsjetio je Ćetković.
Tri dobi žene, kaže Ćetković, je naslov koji je koncipirao organizator, čemu se nije, ističe on, prilagođavao, već se kroz svoje stvaralaštvo kreće spontano i istraživački.
- Umjetnost je sama po sebi jedan misteriozan čin, i to je ono što je neprocjenjivo. Ja ne volim koncepte i neka unaprijed promišljanja i koncipiranja, jednostavno na tematiku sam se odazvao, za razliku od pojedinih umjetnika koji su morali da pristupe toj temi, bukvalno da kreiraju i stvaraju svoje radove na tu temu, ja sam već imao ciklus Drvo života, koji je odgovorio tematici samog koncepta ove izložbe. Ono čime se bavim kroz Drvo života je da je negdje žena prikazana kao majka, lijepo u zaobljenim formama sa stomakom, koji je simbol rađanja novog života, zatim kroz same nazive dolaze do izražaja ti neki fenomeni kao što je slika Plodovi, koja takođe simbolizuje ženu, slike Zanos, Venera. Kroz svoje stvaralaštvo se krećem uvijek od tog univerzalnog, želim da na neki način se bavim tim temama - zaključio je Ćetković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCUsGD9lwmLM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ćetković: Žena je vječna tema

Danas predstavljamo, uslovno rečeno, manje poznate stranice srednjovjekovne crnogorske istorije, a to je slučaj i sa Kultom Blažene Ozane Kotorke, Crnogorke iz Lješanske nahije, koja je još za života, a naročito poslije smrti, ugradila sebe u hrišćanski identitet Crne Gore, a čiji anđeoski lik nadilazi nacionalne i državne granice, rečeno je juče na otvaranju izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u Novom Sadu u okviru Međunarodne izložbe Art Ekspo.
Izložbu je otvorio povjerenik Matice crnogorske za Srbiju dr Radonja Dubljević.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koja je prvi put pred publikom bila u Kotoru u decembru prošle godine je, prema riječima Dubljevića, „projektni zadatak Matice crnogorske kojim želimo da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore gdje Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno značenje, učinimo dostupnim, kako široj, tako i stručnoj javnosti u zemlji i inostranstvu.“
– Na ovoj postavci akumulirane su memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije – poblaženja iz 1930. godine. Izložba, uz prateći katalog koji ne samo svojim obimom nego i sadržinom, predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke. Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila ličnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Boke Kotorske i Crne Gore. Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali „Svetom Odivom“, s kojom su, po narodnom kazivanju, mještani ovog sela bili u srodstvu – naveo je u govoru Radonja Dubljević.
Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri. Potom je postala „ponizna kćer svetog Dominika“, odnosno monahinja dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu.
– Kult Blažene Ozane Kotorke istovremeno otvara i druge horizonte, ne samo zbog činjenice da je ova blaženica do kraja života održavala odnose sa svojim rodnim krajem, već se i na njenom primjeru ukazuje postojanje dinamičnih društvenih procesa na razmeđi 15. i 16. vijeka između Crne Gore za vrijeme dinastije Crnojevića, a nakon njih pod osmanskom vlašću i Kotora pod mletačkom upravom. U tom smislu, treba naglasiti da za života Blažene Ozane Kotorke, dakle u prvoj polovini 16. vijeka postoje istorijski izvori, odnosno referentna literatura, na osnovu koje zaključujemo da u tom vremenu političke granice i vjera nijesu razdvajale Bokelje i Crnogorce; oni su dijelili mnoge tuge i radosti. Glavne svečanosti slavili su zajednički – navodi se u govoru.
Dubljević smatra da izložba Matice crnogorske može biti izazov za nova istraživanja i tumačenja Kulta Blažene Ozane Kotorke, s obzirom da se za dvije godine navršava 100 godina od kada ju je Sveta Stolica proglasila blaženicom katoličke crkve.
– Taj čin, osim duhovnog, odnosno vjerskog karaktera imao je i šire značenje za društvene odnose na ovom prostoru. O tome postoje mnoga pisana svjedočanstva, ali i foto-dokumentacija, kojima se potvrđuje da je njeno proglašenje za blaženicu odgovaralo tadašnjoj državnoj ideologiji, jer je Ozana, uz Njegoša, Štrosmajera, Preradovića i druge ličnosti, bila jedna od uporišnih tačaka politike integralnog jugoslovenstva, koje je imalo plodno tlo na crnogorskom prostoru – navodi se u govoru povjerenika Matice crnogorske.
Otvaranju izložbe su pored novosadske publike prisustvovali predstavnici crnogorskih udruženja iz Vojvodine i generalna konzulka Crne Gore u Sremskim Karlovcima Nevenka Ćirović.

500x500

1250x600

1084x550

Neizostavni marker duhovnog identiteta Crne Gore

Izložba slika crnogorskog umjetnika Vladimira Jovićevića biće otvorena 17. marta u 19 sati u galeriji Centra za kulturu Prijestonice na Cetinju (Dvorski trg br. 1).&nbsp;
Izložbu koju organizuje Matica crnogorska sa CKZ Prijestonice će otvoriti istoričarka Ljiljana Zeković.
Ovaj akademski slikar inspiraciju nalazi u crnogorskoj tradiciji i kulturnom nasljeđu, a njegove vještine posebno dolaze do izražaja kod slikanja portreta.&nbsp;
Prema riječima Ljiljane Zeković, kod Jovićevića je sve -„u skladu: vedrina, ljepota, izvjesnost i prava mjera, lirska meditacija melanholične zatvorenosti i poetika lirske vedrine, izraženi likovnim jezikom stvaraoca koji respektabilnim umijećem harmonizuje klasično i moderno u jedinstven i samovoljan stil realističkog izraza.“
Jovićević je rođen u Podgorici 1987. godine. Stručno obrazovanje sticao je na Akademiji lijepih umjetnosti u Terniju i na Akademiji umjetnosti u Firenci, gdje je i radio nekoliko godina po završetku studija. U Crnu Goru se vratio 2019. godine. Trenutno živi i radi u Tivtu.
Ovo mu je peta samostalna izložba a biće otvorena do 31. marta 2025. godine.

Tradicija i nasljeđe kao inspiracija

Izložba u čast devedesetog rođendana Filipa Jankovića, umjetnika koji &nbsp;ima status istaknutog kulturnog stvaraoca, biće otvorena u četvrtak, 6. &nbsp;marta u 20 časova u Modernoj galeriji.
Preko sedamdeset godina duga karijera Filipa Jankovića obilježena je &nbsp;brojnim nagradama i priznanjima, kao što su Trinaestojulska nagrada i &nbsp;Nagrada ULUCG “Milunović, Stijović, Lubarda” Imao je brojne samostalne i &nbsp;grupne izložbe u zemlji i inostranstvu.
Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, u svom tekstu za katalog navodi:
- Čitav opus slikara Filipa Jankovića je u svojim polazištima i &nbsp;ishodištima okrenut ka dubokom i delikatnom osjećanju i razumijevanju &nbsp;fenomena prirode i fenomena slike. Njegova djela spadaju u najvažnije i &nbsp;najbolje primjere crnogorskog slikarstva od 60-ih godina prošlog vijeka &nbsp;do danas. Ovaj vremenski raspon od 70 godina, obilježen je turbulentnim &nbsp;promjenama, pojavama i trendovima u umjetnosti, pa je tim neobičnije, &nbsp;bar na prvi pogled, kako djelo Filipa Jankovića koji je od početka &nbsp;dosljedan modernističkim obrascima i tradicionalnim motivima ostaje &nbsp;konstantno aktuelno i visoko pozicionirano. Po prirodi nepretenciozan i &nbsp;nezainteresovan za kritičko-teorijske eksplikacije vlastitog djela, &nbsp;umjetnik je, birajući za intimnu umjetničku strategiju kontinuirani, &nbsp;disciplinovani, posvećeni rad, sa izrazitim etičkim odnosom prema &nbsp;profesiji i tihom odlučnošću da istraje, pokazao da je moguće ostaviti &nbsp;snažan lični pečat, a ostati vjeran klasičnoj slici, kao i da je suština &nbsp;umjetničke dimenzije u poetskom, a ne fizičkom sloju djela. Kada se &nbsp;uzmu u obzir i umjetnikova živa radoznalost duha, refleksivnost, &nbsp;izrazita vizuelna osjetljivost, široka erudicija i zanimanje za muziku, &nbsp;koji su fino utkani u njegovu likovnu poetiku, zadobijaju se obrisi &nbsp;predstave o složenosti slojeva i značenja njegovog stvaralavštva- istakla je Karadžić.
Filip Janković rođen je 28. avgusta 1935. godine u Gornjoj Gorici kod &nbsp;Podgorice. Akademiju za likovne umjetnosti i specijalni tečaj završio &nbsp;je 1964. godine u Beogradu. Studirao je u klasi Ljubice Sokić, Marka &nbsp;Čelebonovića, Mila Milunovića I Nedeljka Gvozdenovića. Na Akademiji &nbsp;likovnih umjetnosti u Parizu specijalizirao je 1970/71. kod profesora &nbsp;Singiera. Studijska putovanja: Francuska, Holandija, Italija, Velika &nbsp;Britanija, SSSR i Njemačka. Bavio se i pedagoškim radom.
Izložba će trajati do 30. aprila.

Moderna galerija: Izložba Filipa Jankovića povodom njegovog 90. rođendana

Miodrag Dado Đurić je svojim impresivnim opusom dosegao najveće domete stvaralačkog izraza, a svojim imenom proslavio našu državu širom svijeta. Na tome će mu Crna Gora zauvijek biti zahvalna, vrijeme je da mu se odužimo za to kako dolikuje. Njegovo djelo i ime to zaslužuju - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je i otvorio večerašnju izložbu Miodraga Dada Đurića „Anđeli iz Crne Gore“ u galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u Podgorici. Kazao je da je sa posebnim zadovoljstvom prihvatio poziv da to učini. - Jer ovim povodom objedinjujemo dvije važne teme za crnogorsku kulturu - afirmaciju stvaralaštva velikog crnogorskog umjetnika i potencijal privatnih umjetničkih kolekcija. Zato želim da, na samom početku obraćanja, apostrofiram pregalaštvo gospodina Jovovića u građenju privatne kolekcije umjetničkih djela, o čijoj vrijednosti najbolje svjedoči izložba zbog koje smo se večeras okupili - naveo je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224210252_8c39dc4001f80cbb426425192fa892934df005489eef03b782a62679a2c0e4f8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250224210252_8c39dc4001f80cbb426425192fa892934df005489eef03b782a62679a2c0e4f8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Sa izložbe"> </figure>  Istakao je da posebno želi da pohvali namjeru gospodina Jovovića da kolekciju učini javnom.&nbsp; - Država mora, kroz institucionalnu podršku i pravnu zaštitu, imati ozbiljan i odgovoran pristup ovoj inicijativi jer mogućnost da kolekcija poput ove postane javno dostupna može izmijeniti kulturnu mapu ne samo našeg Glavnog grada već i cijele države. U instituciji Predsjednika Crne Gore i u meni lično možete uvijek naći iskrenu podršku za svaku inicijativu usmjerenu ka razvoju i promociji crnogorske kulture. Stoga uvažavam programsku koncepciju Galerije Crnogorske akademije nauka i umjetnosti koja se u kratkom vremenskom periodu, za nepune dvije godine od osnivanja, istakla kao važna platforma za promociju crnogorske umjetnosti - poručio je Milatović. Programi ove galerije imaju, dodaje on, posebnu relevantnost u aktuelnom kontekstu kada je zatvoren dio Umjetničkog muzeja na Cetinju u kojem su predstavljene zbirke crnogorske likovne umjetnosti i gdje je, ujedno, izložena i najveća javna kolekcija Dadovih radova u Crnoj Gori. On je istakao da se u plejadi velikana koji su proslavili Crnu Goru kao zemlju slikara, Dado izdvaja po tome što se njegova profesionalna afirmacija prvo desila u inostranstvu, a tek nakon toga i kod nas.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224210252_5fc309af630c9f1ad06d92c86e10dcb392a0784deecc99dbd823fd75d02164d5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224210252_5fc309af630c9f1ad06d92c86e10dcb392a0784deecc99dbd823fd75d02164d5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Milatović izložba"> </figure>  - Već decenijama unazad njegovo djelo zastupljeno je u najvažnijoj literaturi o umjetnosti 20. vijeka. To potvrđuje da se Dado ubraja u velikane, ne samo crnogorskog već i evropskog slikarstva. Njegovo pripadanje Crnoj Gori je imalo emocionalnu i poetsku dimenziju. O Dadovom odnosu prema Crnoj Gori najupečatljivije govore njegove riječi koje se često i sa ponosom citiraju: "Čitavo moje slikarstvo je izvađeno iz Crne Gore, kao kad čovjek izvadi draču iz tabana ili ruke. Ja čupam svoje slike iz Crne Gore. Što više starim sve je više volim. Ona je element topline u meni" - naveo je Milatović. Činjenica da su Dadovi radovi sporadično zastupljeni u zbirkama i izloženi u postavkama crnogorskih muzeja, te da u Crnoj Gori nije publikovana nijedna sveobuhvatna analiza njegovog djela, nameće, cijeni Milatović, teško pitanje. - Da li je odnos Crne Gore prema Dadovom djelu bio adekvatan? Ne pretendujući da dajem odgovor na ovo pitanje, za koje držim da nije važno samo za crnogorsku kulturu već i za cijelo naše društvo, pozivam da svi razmislimo o ovome - rekao je Milatović. On je čestitao svima koji su doprinijeli organizaciji izložbe i ovom izuzetnom i važnom predstavljanju Dadovog djela.&nbsp; - Počastvovan sam što sam večeras ovdje sa vama, uz želju da crnogorske kulturne i obrazovne institucije u narednom periodu posvećenije nastave sa izučavanjem i promocijom djela Miodraga Dada Đurića, kao i podsticanjem umjetničkog stvaralaštva - zaključio je Milatović.

Milatović: Crna Gora će zauvijek biti zahvalna Dadu Đuriću, vrijeme je da mu se odužimo

Retrospektivna izložba "Dado: Istorija prirode 1953-2000” autorke Amarant Zidon otvorena je u Galeriji SANU u Beogradu.
Događaju je prisustvovao ministar kulture Srbije Nikola Selaković koji je iskoristio priliku da u Instagram objavi "prisvoji" slavnog crnogorskog slikara savremene umjetnosti 20. vijeka Miodraga Dada Đurića.
- Prisustvovao sam otvaranju fantastične prve retrospektivne izložbe "Dado: Istorija prirode 1953-2000", autorke Amarant Zidon, ćerke našeg proslavljenog slikara, koji je začetak svog stvaralaštva i studentske dane proveo u Beogradu - naveo je Selaković u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fnikolaselakovic.official%2Fp%2FDD2rn2it93q%2F%3Fhl%3Den&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Antena M piše da se srpski mediji još nijesu usudili na prisvoje čovjeka koji je gotovo u svakoj prilici naglašavao da je Crnogorac.
Retrospektivnu izložbu u Beogradu otvorena je u organizaciji Galerije SANU, Fondacije "Plavo" i Fondacije "Za srpski narod i državu", uz pomoć srpskog Ministarstva kulture.

Srpski ministar "prisvojio" Miodraga Dada Đurića

Matica crnogorska je u Centru za kulturu u Danilovgradu otvorila izložbu „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“. Prisutne je na samom početku pozdravio predsjednik Matice crnogorske Ogranak Danilovgrad Veselin Popović. – Broj sačuvanih dokumenata iz ovog perioda u Crnoj Gori je mali. Do toga je došlo zbog uticaja stranih zavojevača, nekada i nepogoda, otuđivanja ali i nebrige od strane onih koji su morali da budu odgovorniji prema crnogorskoj kulturnoj baštini, pismenosti i književnosti u najstarijoj prošlosti. Ipak, ostalo je svjedočanstvo, što se najbolje vidi iz činjenice da je daleke 1494. godine u štampariji Crnojevića štampan „Oktoih“. Da bi se na pravi način shvatio značaj ovog događaja treba znati da se to odigralo odmah po otkriću Amerike i 40 godina poslije prve Gutenbergove štamparije – istakao je Popović. Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović ponovio je još jednom da nastanak štampe na crnogorskom prostoru, „te značajan broj štampara koji potiču sa ovog podneblja i koji su djelovali u Crnoj Gori i izvan nje, s kraja XV i početka XVI vijeka, zauzima posebno mjesto kada je u pitanju crnogorska kulturna baština, naročito ona srednjovjekovna, koja počiva na uspješnoj sintezi istočne i zapadne tradicije.“ – Upravo na primjeru pojave i razvoja crnogorskog srednjovjekovnog štamparstva prepoznajemo &nbsp;takvu matricu, s obzirom da u referentnoj literaturi i dalje egzistira naučna hipoteza da su umijeće štampe majstori iz Crnojevića štamparije savladali kod Andrije Paltašića Kotorinina, prvog poznatog štampara sa crnogorskog prostora, koji je u Veneciji krajem 70–tih godina XV vijeka započeo pečatanje knjiga na latinskom i grčkom jeziku. U istorijskim izvorima na tako malom geografskom prostoru, od Crnogorskog primorja do basena Skadarskog jezera, pojavljuje se krajem XV i početkom XVI vijeka veći broj lica koja su se bavila štamparskom djelatnošću. Mišljenja smo da postoji objektivni razlog da predmetna izložba treba da inicira dublja promišljanja i istraživanja, tj. nauka treba da pruži adekvatan odgovor u pogledu pismenosti ondašnjeg društva na razmeđi XV i XVI stoljeća. Hrišćanski identitet na crnogorskom prostoru tokom medievalne faze naše istorije širio se, između ostalog, na narodnom, tj. staroslovenskom jeziku, prvo putem manuskripta nastalim u brojnim manastirskim odnosno samostanskim skritorijumima, a kasnije štampanim izdanjima, čije autorstvo direktno ili indirektno vezujemo sa ličnostima sa crnogorskog prostora – rekao je Jovović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214121252_503bc83e8a206aa2c5af4682187e4102a20fa5bb648b095dfa451f649c85fde0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214121252_503bc83e8a206aa2c5af4682187e4102a20fa5bb648b095dfa451f649c85fde0" data-rendition-name="original" width="1600" height="974" loading="lazy" alt="Sa otvaranja izložbe u Danilovgradu"> <figcaption>Sa otvaranja izložbe u Danilovgradu(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ovu izložbu trebamo sagladati i u jednom širem kontekstu, „kroz djelovanje slovenskih prosvjetitelja Ćirila i Metodija, koji su omogućili da uprkos protivljenju Rima i Carigrada slovenskih jezik bude jedan od službenih jezika tada jedinstvene Hrišćanske crkve, a nakon raskola 1054. godine jedinstveni staroslovenski jezik, koji je vremenom dobijao varijacije, odnosno zasebne redakcije, opstao je u bogosluženju u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi, čiji su knjige u skriptorijama, a potom u štamparijama nastajale na glagoljici i ćirilici.“ – Upravo, ova izložba je bila povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine Crne Gore, gdje publika ima priliku da se direktno upozna sa crnogorskim ćirilskim inkunabulama nastalim do kraja XV vijeka, koje predstavljaju osobenu vrijednost evropske kulture. U tom kontekstu želimo apostrofirati činjenicu da među slovesnkim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, što je bitan indikator kulturnih dometa naših predaka – objasnio je Jovović. Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ obišla je u jubilarnoj godini Češku, Srbiju i većinu crnogorskih gradova, a ovom u Danilovgradu Matica crnogorska zaključuje obilježavanje 530 godina crnogorskog štamparstva.

Crnogorske ćirilske inkunabule predstavljaju osobenu vrijednost evropske kulture

Izložba Matice crnogorske „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ biće otvorena sjutra u 18 sati u Centru za kulturu u Danilovgradu (Trg 9. decembar).
Na izložbi će govoriti predsjednik danilovgradskog Ogranka Matice crnogorske Veselin Popović i predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.
Izložbom „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ Matica crnogorska obilježava 530 godina od štampanja prve knjige/inkunabule „Oktoiha prvoglasnika“ (1494) u državnoj štampariji dinastije Crnojevića kao prve štampane knjige kod Južnih Slovena.
Kroz 24 panoa dimenzija 80 x 110 cm i prateći katalog na crnogorskom i engleskom jeziku predstavljen je rad Crnojevića štamparije i štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina.&nbsp;
Autorski tim izložbe čine prof. dr Božidar Šekularac, prof. mr Suzana Pajović i Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske.

Izložba Matice crnogorske povodom 530 godina štamparstva u Crnoj Gori

Svečano otvaranje Podgoričkog likovnog salona zakazano je za petak, 6. decembar u 20h u Modernoj galeriji u Podgorici, saopštili su organizatori na današnjoj press konferenciji.
Podgorički likovni salon prvi put je organizovan 1995. godine, i uz jedan prekid 1999. godine, održavao se sve do 2008. godine. Ove godine, u organizaciji JU Muzeji i galerije Podgorice manifestacija započinje novi život.
Govoreći o počecima Podgoričkog likovnog salona, direktorka JU Muzeji i galerije, Ivana Ćupić objasnila je da je prvobitno bio zamišljen kao promocija podgoričkih umjetnika koji su svojim radom i kreativnim djelovanjem zaslužili posebno mjesto u kulturi grada, i da se ta tradicija salona nastavlja ove godine.
- Prva izložba salona nakon duge pauze ima za cilj da okupi i prezentuje savremene lokalne i regionalne umjetnike. Kao manifestacija duge tradicije, ovogodišnji salon se nadovezuje na već postignute rezultate, koji su pratili kako društvene tako i umjetničko-istorijske tokove, te nastavlja sa propitivanjem aktuelnih umjetničkih pojava, ali i metodoloških pristupa i koncepata - istakla je Ćupić.
Organizatori Podgoričkog likovnog salona posebno su zadovoljni zbog saradnje sa dr Sanjom Kojić Mladenov, muzejskom savjetnicom iz Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, selektorkom ovogodišnjeg salona.
- Iskustvo rada na salonima je uvijek interesantno i izazovno, jer oni predstavljaju veoma važne likovne manifestacije za svaki grad gdje se organizuju i za lokalnu umjetničku scenu. Na njima se obično prezentuju neka aktuelna likovna dešavanja, ali oni uvijek odražavaju i aktuelna društvena dešavanja, koja naravno utiču i na samu umjetnost, kao i na organizaciju samog salona. Tako da, kada sam čula da se salon dugo godina nije održavao u Podgorici, tim mi je bio još veći izazov, jer treba da razmišljate o tome na koji način da ga postavite i osmislite, da bi on imao neki svoj dalji put u narednom periodu - izjavila je ovogodišnja selektorka salona, Sanja Kojić Mladenov.
- Moja ideja u nekom smislu modaliteta same izložbe je bila takva da to ne bude jednostrana selekcija od strane gostujućeg kustosa, već da radim zajedno sa kustoskim timom institucije- objasnila je Kojić Mladenov, posebno izražavajući zahvalnost kolegama iz JU Muzeji i galerije, sa kojima je sarađivala.
Ona je dalje istakla da je veoma važno, kako za samu instituciju, tako i za umjetnike, što je salon izašao u polje regionalne saradnje, jer na njemu ove godine učestvuju autori iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije i naravno Crne Gore, od kojih neki ne žive više u Crnoj Gori.
Pojašnjavajući inspiraciju za naslov Podgoričkog likovnog salona ‘’Vrt nade, umjetnost i potraga za istinom’’, Kojić Mladenov je govorila o različitim pristupima i inspiracijama umjetnika. Radovi se razlikuju u medijskom smislu, od tradicionalnih do modernih, kao i tematski se razlikuju, jer se neki bave društvenim odnosima, drugi ekološkim praksama.
-Tema Podgoričkog likovnog salona ‘’vrt nade’’ simbolično ukazuje na to da je umjetnička scena vrlo raznovrsna i da na njoj postoji bogatstvo raznolikosti, dok je ‘’potraga za istinom’’ uvijek prisutna u umjetnosti, mada je ukazivanje na istinu veoma zapostovljeno u našem društvu, jer u masi i kakofoniji informacija koje imamo zaboravljamo na osnovne društvene vrijednosti, koje čine i samu umjetničku scenu. To je ‘’potraga’’, mi nećemo sigurno doći do apsolutne istine, ali saloni umjetnosti i jesu manifestacije na kojima postavljamo pitanja, a na posjetiocima je i javnosti, kao konzumentima, da dalje o tome razmišljaju. ‘’Nada’’ je važna, jer bez nje napredak ne može da se postigne, i zato ovo jeste optimistična poruka salona, za koji se nadam da će nastaviti svoj dalji uspješan put - objasnila je Kojić Mladenov ideju vodilju ovogodišnjeg salona.
Kustos Miloš Marjanović, saradnik na Podgoričkom likovnom salonu, osvrnuo se na neophodnost ovakvih smotri umjetnosti u lokalnim sredinama, koje objedinjavaju poetike i lokalne sredine i države Crne Gore u najboljem kontekstu za umjetnost i stvaralaštvo, da vidimo gdje idemo mi, gdje ostali, i idemo li uopšte u pravom smjeru i dajemo li rezultate. Zbog toga su, po njemu, ovakve smotre značajne, ukoliko se ova manifestacija razvije i bude razvijala i dalje.
Podgorički likovni salon ove godine će imati i nagradni fond. Prva nagrada će biti novčana, druga otkup rada, a treća organizacija izložbe tokom 2025/2026. godine. Žiri koji će izabrati pobjedničke radove čine Sanja Kojić Mladenov, Ivana Ćupić, Miloš Marjanović i Jelena Janković iz Nove galerije, koji će o pobjednicima odlučivati nakon što salon bude prezentovan javnosti.
Ćupić je, ispred organizatora ovogodišnjeg salona, pojasnila da im je bila želja da upravo obnove nekadašnji Podgorički likovni salon, a ne da formiraju novu manifestaciju, jer smatra da je salon nepravedno oduzet podgoričkim i crnogorskim umjetnicima, a za koji mnoge vežu lijepe uspomene i profesionalni počeci.

Božena Miljić

Izložba „Vrt nade, umjetnost i potraga za istinom“ otvara Podgorički likovni salon

KIC „Budo Tomović” biće domaćin samostalne izložbe slika Dragana Pečurice koja će biti otvorena u četvrtak 5. decembra, u izložbenom holu, u 19 sati.
Izložbu će, kako se navodi u saopštenju, otvoriti doktorantkinja kulturologije i dramska spisateljica Marija Sarap i moći će da se pogleda do 16. decembra.
- Postavka obuhvata osamnaest slika u tehnici ulje na platnu, a slikarski pravac je magični realizam - naveli su iz KIC-a "Budo Tomović".
Dragan Pečurica je rođen 1963. godine u Kotoru. Izlagao je na više zajedničkih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Herceg Novom.

Samostalna izložba slika Dragana Pečurice: Magični realizam u KIC-u "Budo Tomović"

Podgorica pod novom upravom – više rupa nego rješenja, poručila je na mreži X odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Maša Šturanović uz fotografije izrovanih ulica.
- Građani svakodnevno izbjegavaju oštećene puteve i plaćaju štetu na vozilima, dok vlast priča o razvoju- napisala je Šturanović.&nbsp;
Kad će, pita ona, na red doći osnovna infrastruktura?&nbsp;
- Manje obećanja, više rada!- zaključila je Šturanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSturanovicMasa%2Fstatus%2F1907735377915380080%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1907735377915380080%7Ctwgr%5E1aaa10d1f749eb780126289d441dd3041e8e0b2f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šturanović: Podgorica pod novom upravom – više rupa nego rješenja

Donosioci odluka nijesu dovoljno spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju, zbog čega iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) zahtjevaju da studenti budu u fokusu djelovanja nadležnih i da pitanja koja se tiču obrazovnog sistema budu na listi stvarnih prioriteta, saopšteno je sa današenje press konferencije povodom Dana studenata 4. aprila, kazao je da se Dan studenata u Crnoj Gori obilježava u znak sjećanja na žrtvu Žarka Marinovića, koji je položio život u borbi za studentska prava.
- Ovaj datum, osim što podsjeća na podvig, obavezuje sve napredne strane društva da istraju u misiji zaštite svega što je progresivno. SPUCG je zakazao okrugli sto na kojem bi se govorilo o donošenju novog Zakona o visokom obrazovanju, rangiranju univerziteta, fenomenu hiperprodukcije diploma, kao i nedostatku adekvatnog zakonskog okvira za obavljanje studentskih poslova. Kao panliste smo pozvali predstavnike nadležnih instititucija, ministarstava, ali nisu smatrali da treba da se odazovu pozivu ni da ovaj datum- poručio je predsjednik SPUCG Jakov Vukčević.
Najavio je da će ponovo organizovati okrugli sto i pozvati donosioce odluka, koji bi trebalo da se založe za rješavanje studentskih problema.
- Ako ne dobijemo njihovu pažnju bićemo spremni i za druge oblike djelovanja. SPUCG će, kao i do sada, biti na braniku prava i interesa studenata. Kvalitetan obrazovni sistem predstavlja preduslov za razvoj svakog segmenta društva, pa se tako prema pitanjima, koja se tiču obrazovnog sistema, treba i odnositi, stavljajući ih na listu stvarnih prioriteta- siguran je Vukčević.
Visoko na listi prioroteta, kako je rekao, treba da bude usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju, uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenja za aktuelne studente, rangiranje univerziteta, redefinisanje praktične nastave, izgradnja novog studentskog doma u Podgorici, temeljna reforma programa stručnog osposobljavanja i ulaganje u infrastrukturu.
- Donosioci oluka, uz određene izuzetke, su i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju, a na čije postojanje godinama ukazujemo. Zbog dnevno političkih pitanja, podjela i tema, koje bi trebalo da su odavno arhivirane, van fokusa donosilaca odluka ne smiju biti oni koji su budućnost društva. Zahtijevamo da studentska populacija bude u fokusu djelovanja nadležnih, ne samo za dan studenata, već tokom cijele godine- naglasio je Vukčević.
Nada se da će naredni Dan studenata dočekati u boljem raspoloženju, sa riješenim problemima i primjerenijom pozicijom u društvu.
Student povjerenik UCG Zerina Kardović, objasnila je da postojanje studentskih servisa omogućava svim studentima u Crnoj Gori da obavljaju privremene i povremene poslove u različitim oblastima.
- Poslovi su upravo takvi da neće ometati akademski put i uspjeh studenata, već će se prilagođavati njihovim potrebama, ali i potrebama poslodavaca. Servisi nude prvo radno iskustvo, upoznavanje sa tržištem rada, kao i adekvatno plaćanje, sve unutar zakonskih okvira. Zarada bi omogućila studentima da podmire neke od osnovnih potreba tokom studiranja- rekla je Kardović.
SPUCG se, kako je istakla, zalaže za postojanje posebnog Zakona o obavljanju studentskih poslova, kojim bi se normirali studentski poslovi, kao poseban vid povremenih i privremenih poslova.
&nbsp;- Ključna karakteristika ovog sistema je povezivanje poslodavaca i mladih koji su spremni da rade. Jedan od pozitivnih iskoraka je što Nacrt Zakona o visokom obrazovanju normira pravo na obavljanje studentskih poslova, kao pravo iz studentskog standarda i predviđa mogućnost da ustanove visokog obrazovanje formiraju centre za posredovanje. Međutim, taj korak nije učinjen- jasna je Kardović.
Zaključila je da osnivanje studentskog servisa i zakonsko regulisanje oblasti obavljanja studentskih poslova treba biti prioritet.
Generalni sekretar SPUCG Vedran Vujisić, podsjetio je da je Vlada krajem prošle godine utvrdila set obrazovnih zakona i uputila ih u skupštinsku proceduru, ali među njima se nije našao novi Zakon o visokom obrazovanju.
- Iako smo se za to jasno zalagali, nacrt Zakona o visokom obrazovanje ne sadrži prelazno rješenje za studente, koji se aktivno nalaze u sistemu visokog obrazovanje, a novi Zakon treba neizostavno da sadrži ovo rješenje. Na peticiju koju je potpisalo preko 3.700 studenata, a koja je bila podrška ovom predlogu SPUCG, ni do danas nismo dobili dogovor- rekao je Vujisić.
Smatra da se aktuelni model studija, pokazao kao neprimjeren crnogorskom kontekstu, kao nepravedan, koji generiše brojne probleme.
- Student u Crnoj Gori, kada završi trogodišnje osnovne studije i stekne diplomu obima 180 ECTS kredita nedovoljno je kvalifikovan za veliki broj poslova na tržištu rada, a kada dodatno završi dvogodišnje master studije i stekne diplomu 300 ECTS kredita postaje prekvalifikovan za iste poslove- objasnio je Vujisić.
Studentima koji su trenutno u sistemu visokog obrazovanje treba, kako je rekao, omogućiti izdavanje diplome, ili uvjerenja o stečenim 240 ECTS kredita, nakon uspješno završene prve godine dvogodišnjih master studija.
- Mi postajemo društvo mastera, ali master studije više nisu rezutate težnje za akademskim napredovanjem, usavršavanjem, rezultat želje da se doprinese nauci, već nažalost rezultat puke potrebe da se učestvuje na tržištu rada i osigura egzistencija- rekao je Vujisić.
Tokom rada radne grupe za pripremu Nacrta novog Zakona o visokom obrazovanju, zalagali su se, kako je kazao, za novi fleksibilni model studija, koji se našao u Nacrtu Zakona, a koji podrazumijeva model u formatu 3+1+1+3 odnosno 3+2+3.
- Treba što hitnije pristupiti akreditaciji studijskih programa po novom modelu studija. Takođe, SPUCG aktivno se zalaže za rangiranje ustanova visokog obrazovanja. Nedostatak rangiranja univerziteta dovodi do brojnih nelogičnosti i problema u praksi, generišući određene nepravde po studente. Smatramo da na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma treba rangirati ustanove visokog obrazovanja i sačiniti listu, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom i evropskom nivou- jasan je Vujisić.
Studentski ombudsman UCG Ivana Popović, kazala je da je ove godine u znak obilježavanja Dana studenata, SPUCG u saradnji sa svojim podružnicama- studentskim vijećima, univerzitetskim jedinicama i drugim studentskim organizacijama, organizovao niz različitih aktivnosti i događaja, edukativnog, humanitarnog i zabavnog karaktera.
- Studenti će i u narednim danima imati priliku da uživaju u još mnogim aktivnostima, koje smo pripremili za njih, među kojima izdavajamo filmske večeri, kvizove znanja, akcije humanitarnog davanja krvi, studentske žurke- navela je Popović.
Sjutra će na platou iza Pravnog i Ekonomskog fakulteta simbolično biti organizovan i muzički koncert.
- Pridružite nam se, da se okupimo u što većem broju. Jako je bitno istaći da su se u svim studentskim centrima, među kojima su Nikšić, Podgorica, Kotor studenti potrudili da na kreativan način organizuju brojne aktivnosti i događaje i okupe veliki broj mladih. Ponosni smo što imamo priliku da okupimo veliki broj mladih, koji kroz ovakve aktivnosti mogu pokazati svoju energiju, kerativnost, humanost i dati svoj doprinos- zaključila je Popović.

Studentski parlament UCG: Zahtjevamo da studentska populacija bude u fokusu djelovanja nadležnih

Vlada Crne Gore i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali su sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koji će omogućiti dugoročni zakup i “valorizaciju” naših najvrijednijih prirodnih lokaliteta. Ovim sporazumom, investitorima iz UAE otvaraju se vrata za preuzimanje više lokacija širom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida, navodi nevladina organizacija Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
Ova organizacija, zajedno sa NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, NVO KANA/ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info i NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS pokrenuli su peticiju kao prvi korak u borbi za očuvanje Velike plaže, poštovanje njene zaštite na nacionalnom i međunarodnom nivou i uključivanje građana u procesima donošenja odluka.
- Javnosti je svega par dana prije samog potpisivanja sporazuma predstavljena ideja davanja u zakup svih 12 km Velike plaže, na čak 99 godina, koji podrazumijeva izgradnju turističkih kompleksa, marina, aerodroma, itd., a time i njen trajni, nepovratni gubitak za građane/ke. Posebno zabrinjava činjenica da se ovako važan dokument donosi iza zatvorenih vrata, bez javne rasprave i uvida građana/ki. Planirano je da zemljište bude dodijeljeno u skraćenoj proceduri bez javnog nadmetanja i tendera, u suprotnosti sa važećom (iako upitnom i već problematičnom) prostorno-planskom dokumentacijom, što stvara ozbiljan rizik od korupcije i zloupotrebe državnih resursa- ističe ova NVO.
Ovakav sporazum, dodaju, ne samo da nije ustavan i krši zakone države Crne Gore, već ne poštuje ni međunarodne konvencije čije smo potpisnice, poput Arhuške koja građanima garantuje pravovremeno i potpuno informisanje, učestvovanje u donošenju odluke i pristup pravdi u pitanjima životne sredine.
- Prva ideja za investicije, koja je entuzijastično predstavljena javnosti kao prilika koja se ne smije propustiti, odnosi se na područje Delte Bojane koja je prepoznata u svim relevantnim strateškim dokumentima Crne Gore kao područje od izuzetnog značaja koje je neophodno zaštititi zbog svoje jedinstvene biološke raznovrsnosti i ekološke vrijednosti. Pored toga, ova područja uživaju zaštitu na nacionalnom i međunarodnom nivou kroz statuse IBA, IPA, Ramsar, Emerald i potencijalne Natura 2000. Stoga smatramo krajnje neprimjerenim &nbsp;da se na ovom najvrijednijem prostoru, koji je već zaštićen važećim zakonodavstvom, planira potpuna i trajna devastacija- ističu.
Nedopustivo je, kažu, da se ignorišu i ne poštuju strateški planovi države Crne Gore koji se odnose na zaštitu prirodnih vrijednosti.
- Zbog toga pozivamo donosioce odluka da budu dosljedni u sprovođenju strateških planova- dodaju u reagovanju.
Pored navedenog, izražavaju ozbiljnu zabrinutost u vezi sa situacijom u Ulcinjskoj solani.
- Konkretno, ugovor o zakupu između stečajne uprave i Nacionalnih parkova nije produžen i trenutno se ovim područjem upravlja zahvaljujući dobroj volji radnika koji već dva mjeseca nisu primili platu. Ugovor nije produžen baš sada kada se arapski investitor interesuje za Veliku plažu i njeno zaleđe. Svega smo se naslušali i nagledali, a ne verujemo ni da slučajnosti postoje, pa nas ne bi čudilo &nbsp;da je i Solana dio paketa za valorizaciju koju premijer najavljuje- navode .
Zato su pokrenuli peticiju.
- Pokretanje ove peticije je prvi korak u borbi za očuvanje Velike plaže, poštovanje njene zaštite na nacionalnom i međunarodnom nivou i uključivanje građana u procesima donošenja odluka- ističu.
Link peticije: <a href="https://chng.it/6xBbccP2XB" target="_blank">https://chng.it/6xBbccP2XB</a>

Pokrenuta peticija za spašavanje Velike plaže: Za buduće generacije, ne za privatne interese

Povodom Dana reprezentacija, član Odbora DPS Prijestonice Cetinje, Filip Borozan, osvrnuo se na značaj sportske infrastrukture za uspjehe na terenu, ističući da je Cetinje na korak od ostvarenja dugogodišnjih snova.
- Još kao dječak sam maštao da u svom gradu doživim da, braneći boje FK „Lovćen“, igram prvoligaške mečeve na stadionu evropskog formata. Moj klub je sedam sezona nastupao u Prvoj ligi, na žalost, bez infrastrukture dostojne klupskog renomea - prisjetio se Borozan.
Podjećajući na evropske nastupe FK „Lovćen“ 2014. godine, Borozan je naglasio da sportski rezultati osciliraju, ali da je kvalitetna infrastruktura preduslov za dugoročne uspjehe. Stoga posebno ističe zadovoljstvo što će Cetinje uskoro biti prepoznato po reprezentativnom sportskom objektu.
- Prisjećam se skeptika koji nijesu vjerovali, pa i onih koji su se tome rugali. Sa druge strane, moja generacija i ja smo vjerovali i znali da ćemo na Cetinju ugostiti evropske selekcije koje će imati priliku da čuju kako se u jedan glas pjeva himna i kako huči podno Lovćena - kazao je Borozan.
On je zahvalio svima koji su učestvovali u realizaciji ovog infrastrukturnog projekta, ističući da nije bilo lako izlobirati i sprovesti u djelo tako značajnu investiciju. Kao primjer složenosti takvih poduhvata, naveo je projekat Sportske hale, čija izgradnja se već godinama najavljuje, ali još uvijek nije započela.
Borozan je podsjetio i da je izgradnja stadiona mogla biti ranije završena, ali sada, kako kaže, to postaje manje važno u svjetlu činjenice da će Cetinje i država imati višestruke koristi od ovog objekta vrijednog preko 12,5 miliona eura.
Posebno ga raduje uspjeh mlade fudbalske reprezentacije Crne Gore, koja se plasirala među osam najboljih ekipa Evrope, te vjeruje da je to najava velikih uspjeha i za seniorski tim.
- Dječački snovi nekad kasne, ali se i ostvaruju. Evropa dolazi u Prijestonicu, dolazi baš tamo gdje je uvijek i bila - zaključio je Borozan.
&nbsp;

Borozan: Evropa da čuje crnogorsku himnu kako huči podno Lovćena

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: izlozba