Nelson Mandela je rekao da je obrazovanje najmoćnije oružje koje možemo upotrijebiti da promijenimo svijet. Na svu žalost, šta raditi onda kada postoji disbalans izmedju zvanja i znanja.&nbsp;
Kada sam prvi put procitao proceduru upisa doktorskih studija na Univerzitetu Crne Gore, pomislio sam da je u pitanju greška. Da nedostaje par strana u uputstvu, da dokumentacija nije kompletna, da postoji nešto što nijesam razumio. Međutim, nije bilo greške. Nažalost, sistem je takav: obesmišljen.
Da biste u Crnoj Gori postali doktor nauka, potrebno je tek nekoliko papira: ovjerena kopija diplome o stečenom akademskom nazivu magistra ili mastera, uvjerenje o položenim ispitima, izvod iz matične knjige rođenih i dokaz o aktivnom znanju jednog svjetskog jezika. I to je sve. Bez ijednog pisma preporuke. Bez prijemnog ispita. Bez motivacionog pisma. Bez prijedloga istraživanja. Bez intervjua. Bez spiska objavljenih naučnih članaka. Bez ikakvog pokazivanja naučnog potencijala, ideje ili plana rada. Samo ti papiri, i vrata „nauke“ su otvorena. Da napomenem, ako mislite da je bitno gdje ste prije toga završili master studije (Harvard, Univerzitet Crne Gore, Univerzitet u Tutinu), grdno biste se prevarili. Nije bitno, svi ste izjednačeni.&nbsp;
A sada, hajde da uporedimo s jednom drugom procedurom: upisom djeteta u državni vrtić. Tu je spisak mnogo ozbiljniji: boravišna dozvola djeteta, izvod iz knjige rođenih, lična isprava roditelja, potvrda o zaposlenju, ljekarsko uvjerenje, potvrda o vakcinaciji i izjava o (ne)postojanju alergija ili hroničnih bolesti. Dakle, u Crnoj Gori je birokratski zahtjevnije smjestiti dijete u vrtić nego odraslu osobu u akademsku elitu.
To je slika našeg sistema obrazovanja, sistema koji se ponosi titulama, a ne znanjem. U zemlji u kojoj se akademske titule dijele lakše nego što se dijele knjige, doktorat više nije simbol istraživačkog doprinosa i intelektualne zrelosti, već administrativna formalnost. Dovoljno je imati prosjek. Nije važno da li ste master završili na Harvardu, na Kembridžu, u Tutinu ili na samom UCG-u, svi ste jednaki.
Ali to nije jednakost. To je izjednačavanje neizjednačenih.
U "srećnim zemljama", za upis na doktorske studije morate priložiti tri pisma preporuke, motivaciono pismo, istraživački prijedlog, biografiju, transkript ocjena, spisak publikacija, a često i dokaze o vannastavnim aktivnostima. Nakon toga slijedi intervju koji nije samo formalnost, već test ideje, znanja i sposobnosti da istražujete. A kod nas? Dovoljno je „dokaz o znanju jednog svjetskog jezika“. I to u 2025. godini.
Kada sistem ne postavlja kriterijume, on ne stvara izvrsnost. On stvara prosječnost. A prosječnost je, u društvu koje se kune u napredak i reforme, najveća prijetnja budućnosti. Naš sistem ne nagrađuje one koji znaju, već one koji ispunjavaju proceduralne formalnosti. I dok u razvijenim državama doktorat znači dokazano istraživanje i originalan doprinos nauci, kod nas znači da ste imali vremena da predate četiri papira.
U zemlji koja se hvali evropskim putem i digitalnim transformacijama, doktorat se danas može upisati lakše nego što dijete može biti upisano u vrtić. I to nije samo birokratska (samo)ironija, već duboka poruka o tome koliko smo potcijenili znanje. Možda je upravo to razlog zbog kojeg stagniramo, jer smo obrazovanje sveli na proceduru, a ne na vrijednost. Mada, najlakše se vlada neukima, zato se i ovakvim problemima ćuti. 
 
--&nbsp;
Marko Vulević 
M.A. Student in Political Science 
University of Cologne | Faculty of Management, Economics and Social Sciences (WiSo) 
DAAD Scholarship Holder

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lakše je upisati doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore nego dijete u vrtić

Razvoj doktorskih studija medicine od suštinskog je značaja za unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore – kroz jačanje domaćih istraživačkih kapaciteta, povezivanje nauke i kliničke prakse i usmjeravanje kadrova ka stvarnim potrebama društva. 
Upravo tim temama bila je posvećena tribina „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, održana u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Na ovu temu govorili su ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, te profesori Medicinskog fakulteta prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović, dok je moderatorka bila dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj.
- Zdravstveni sistem Crne Gore ne može da se razvija bez snažne domaće nauke. Doktorske studije medicine moraju da budu orijentisane ka realnim problemima našeg društva – od hroničnih nezaraznih bolesti do mentalnog zdravlja i onkoloških terapija — kazao je Šimun.
Moderatorka tribine, dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj, istakla je da su doktorske studije medicine ključne za razvoj zdravstvene politike, inovacije u dijagnostici i liječenju, kao i za stvaranje kvalitetnog akademskog kadra.
Šimun se saglasio i naglasio važnost pomjeranja fokusa zdravstvene politike: „Ministarstvo zdravlja mijenja paradigmu – sa liječenja ka prevenciji. Naše zdravstvene politike moraju biti zasnovane na istraživanjima, a doktorske studije su mjesto gdje takva istraživanja nastaju.“
Dodao je da istraživanja treba da budu usmjerena na ono što najviše opterećuje naš zdravstveni sistem:
- Srčana oboljenja, hipertenzija, maligne bolesti, mentalno zdravlje – to su oblasti gdje nam je potrebna nova znanja, koja mogu da nastanu upravo na doktorskim studijama. To je put ka efikasnijem, pravednijem i savremenijem sistemu zdravstvene zaštite kazao je Šimun. 
Ministar je posebno istakao značaj modernih tehnologija i digitalizacije u razvoju zdravstvenog sistema:
- Digitalna medicina više nije budućnost – to je sadašnjost. Vještačka inteligencija, automatizacija analiza, digitalni kartoni... sve su to alati koji mogu pomoći menadžerima zdravstva da nadoknade manjak kadra i unaprijede dostupnost usluga. Na doktorandima je da istraže kako ih možemo najbolje primijeniti u crnogorskom kontekstu - naglasio je Šimun. 
Na pitanje o sistemskoj podršci studentima doktorskih studija, ministar Šimun je poručio da bez jasne strategije razvoja doktorskih studija, nema ni napretka zdravstvene politike. 
- Ministarstvo je spremno da podrži istraživanja koja odgovaraju prioritetima države, ali i da jača institucionalnu saradnju sa univerzitetima, kako bi se obezbijedila strukturalna i finansijska podrška doktorandima - zaključio je Šimun. 
Prof. dr Mileta Golubović podsjetio je da doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Podgorici postoje od 2006/07. godine, dok su od 2017. akreditovani zasebni doktorski programi za medicinu, stomatologiju i farmaciju. 
Od 2017. godine licencom je dozvoljen upis: 10 studenata na medicini, pet na stomatologiji i pet na farmaciji.
- U posljednje tri godine evidentan je izuzetan porast odbranjenih disertacija, što implicira da se u tom periodu kvalitetnije pristupalo ovom obliku studija. Upravo iz tog razloga, neophodan je sistematičan i studiozan pristup, koji će biti u skladu sa savremenim razvojnim tendencijama medicinske nauke, kao i kreiranju prosperiteta sveukupnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - kazao je Golubović.
Prof. dr Milica Martinović istakla je da se doktorske studije medicine u svijetu ubrzano razvijaju i postaju sve više usmjerene ka liderstvu, multidisciplinarnosti i snažnijem povezivanju bazičnih istraživanja sa kliničkom praksom.
- U našoj zemlji potrebno je nastaviti sa radom na dodatnom unapređivanju uslova za naučnoistraživački rad, daljem usklađivanju programa doktorskih studija sa međunarodnim standardima, što će podstaći već uočeni porast efikasnosti studiranja. Istraživački i postdiplomski programi na medicinskim fakultetima imaju jednu od ključnih uloga u oblikovanju budućnosti zdravstvene zaštite i medicinskog obrazovanja - kazala je Martinović.
Diskusiju su obogatila i pitanja publike. Na kraju je zaključeno da je za uspješan razvoj doktorskih studija medicine neophodna sinergija nauke i kliničke prakse, strateška saradnja između Univerziteta i Ministarstva zdravlja, te osmišljavanje novih, društveno relevantnih i međunarodno konkurentnih modula.

Razvoj doktorskih studija od značaja za unapređenje zdravstvenog sistema

Poziv za sufinasiranje doktorskih i postdoktorskih programa, koji je objavljen u okviru Marija Sklodovska Kiri akcija, otvoren je do 24. juna - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). 
 
Iz MPNI su rekli da je to vodeći program Evropske unije (EU) za finansiranje doktorskih i postdoktorskih studija istraživača. 
 
- COFUND šema u okviru Marija Sklodovska Kiri akcija usmjerena je na sufinansiranje novih ili postojećih doktorskih programa i postdoktorskih šema stipendiranja u zemljama EU ili zemljama pridruženim programu Horizont Evropa - istakli su oni. 
 
COFUND akcija, kako su naveli iz MPNI, omogućava sufinansiranje doktorskih programa, koji nude aktivnosti obuke istraživača usmjerene na razvoj i širenje vještina i kompetencija doktoranada, kako bi rezultirali dodjeljivanjem diplome doktorskih studija. 
 
Oni su kazali da COFUND akcija omogućava sufinasiranje i postdoktorskih programa, putem kojih se finansiraju individualne napredne istraživačke obuke za postdoktorande i obezbjeđuju stipendije za razvoj karijere. 
 
- Programi treba da ponude obuku za razvoj ključnih prenosivih vještina i kompetencija zajedničkih za sve oblasti, da podstiču inovacije i preduzetništvo, kao i da provomišu i nagrađuju praktikovanje otvorene nauke - navodi se u saopštenju. 
 
Predloženi programi, kako su rekli iz Ministarstva, mogu obuhvatati bilo koju istraživačku disciplinu (pristup bottom-up). 
 
Oni su kazali da fokus može biti i na disciplinama koje su povezane sa nacionalnim, ili regionalnim strategijama istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju. 
 
Iz MPNI su naveli da se, pored obavezne međunarodne mobilnosti, preporučuje da se u programe uključe elementi intersektorske mobilnosti i interdisciplinarnosti. 
 
- Istraživači treba da slobodno odaberu temu istraživanja i odgovarajuću organizaciju koja će ih ugostiti, u skladu sa svojim individualnim potrebama - naglasili su u MPNI. 
 
Kako se navodi, programi koji se finansiraju moraće uzeti u obzir i važne aspekte kao što su otvorena nauka, komunikacija i disiminacija rezultata, preduzetništo, rodno ravnopravnost, etiku, visokokvalitetni nadzor kao i angažovanje zajednice. 
 
Iz MPNI su rekli da se putem COFUND akcija pokrivaju fiksni iznos ekvivalentan minimalnoj plati istraživača, dodatak za dugoročno odsustvo i dodatak za posebne potrebe, ukoliko je primjenjivo. 
 
Poziv je, kako su naveli, otvoren do 24. juna ove godine. 
 
- Kandidati koji žele da se prijave za doktorske i postdoktorske pozicije u okviru COFUND akcije treba da se prijave na projekte finansirane kroz COFUND pretragom otvorenih radnih mjesta koja se oglašavaju na međunarodnom nivou, uključujući i na portalu EURAXESS (<a href="https://euraxess.ec.europa.eu/jobs">https://euraxess.ec.europa.eu/jobs</a>) - dodaju u MPNI.
Više detalja o samom pozivu i uslovima prijavljivanja može se naći na linku COFUND - Marie Skłodowska-Curie Actions, putem kojeg se i podnosi projektna prijava.

Objavljen poziv za sufinansiranje doktorskih i postdoktorskih programa

Univerzitet Crne Gore objavio je<a href="https://www.ucg.ac.me/skladiste/blog_10/objava_188943/fajlovi/Konkurs%20za%20upis%20na%20dr%20studije%202024-25%20-%20II%20upisni%20rok.pdf"> konkurs za upis na doktorske studije</a> u drugom upisnom roku za 63 slobodna mjesta. Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.
Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra (do 14 sati) organizacionim jedinicama Univerziteta. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.
Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).
- Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka. Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta - saopšteno je iz UCG-a.
Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis.

Za doktorske studije 63 slobodna mjesta

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini. Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.
- Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15) - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.
Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.
Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra, a početak nastave je 4. novembar.

Naredna dva dana upis na doktorske studije UCG

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore (UCG) raspisaće u ponedjeljak, 14. oktobra, konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini, kojim je predviđeno 126 mjesta.
Konkurs će, kako je saopšteno iz Univerziteta Crne Gore, biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
- Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14.00 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka - navode iz UCG.
Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).
- Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita - ističu u UCG.
Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je, napominju, podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta. Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Konkurs za upis na doktorske studije biće raspisan u ponedjeljak

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG) donio je Odluku kojom je na doktorskim studijama, u ovoj studijskoj godini, predviđeno 126 mjesta, na 16 fakulteta. 
 
Kako su rekli iz UCG-a, odluka je donijeta na osnovu predloga Odbora za doktorske studije i Senata Univerziteta. 
 
Na Medicinskom fakultetu predviđeno je 20 mjesta za upis na doktorske studije, a na Elektrotehničkom fakultetu i Centru za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije po 15. 
 
Po deset mjesta predviđeno je za Građevinski fakultet, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje i Fililiški. 
 
Na Filizofskom fakultetu za doktorande ima osam mjesta, na Pomorskom šest, a po pet mjesta je predviđeno za Biotehnički, Mašinski i Ekonomski fakultet. 
 
Doktorske studije na Metalurško-tehnološkom i Pravnom fakultetu moći će da upišu po četiri studenta, a na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematičkom i Fakultetu političkih nauka po tri. 
 
Iz UCG su rekli da je donijeta odluka da školarina za studente doktorskih studija upisanih u studijsku 2023/2024. godinu ostaje na nivou prošlogodišnje i iznosi 750 eura po semestru. 
 
- Studenti koji su već platili naknadu za studiranje, stekli 180 ECTS kredita i položili sve ispite, oslobođeni su plaćanja dodatnih naknada prilikom regulisanja statusa za naredne faze studija - navedeno je u saopštenju. 
 
Iz UCG-a su istakli da ta odluka predstavlja važan korak u unapređenju doktorskih studija na Univerzitetu, a njena realizacija biće sprovedena putem Centra za doktorske studije.

Na doktorskim studijama 126 mjesta

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane rasvijetlili su krivično djelo iz oblasti ekološkog kriminala i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeli krivičnu prijavu protiv N.F. (61) iz Berana, zbog sumnje da je počinio krivično djelo šumska krađa.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, policijski službenici su u pilani u vlasništvu N.F., koja se nalazi na teritoriji opštine Berane, pronašli čamovu građu ukupne zapremine 10,93 kubna metra. Nakon toga preduzete su mjere i radnje u cilju utvrđivanja porijekla navedene građe, o čemu je obaviještena i Uprava za gazdovanje šumama i lovištima.
Postupajući po obavještenju, nadležni inspektori Uprave za gazdovanje šumama i lovištima identifikovali su mjesto sječe drvne građe u reonu planine Jelovice, nakon čega su policijski službenici nastavili sa daljim aktivnostima u ovom predmetu.
O svim preduzetim radnjama upoznat je nadležni državni tužilac, koji je naložio da se protiv N.F. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio navedeno krivično djelo.
Sumnja se da je nelegalnom sječom čamove građe pričinjena materijalna šteta Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u iznosu od oko 2.750 eura.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa aktivnostima na otkrivanju, sprečavanju i suzbijanju krivičnih djela kojima se uništavaju i devastiraju prirodna dobra od opšteg značaja, u skladu sa nacionalnim prioritetima u borbi protiv ekološkog kriminala.
Uprava policije je, ujedno, pozvala i druge nadležne institucije zadužene za zaštitu šuma i sprovođenje obaveza koje proizlaze iz parlamentarnog nadzora u oblasti uzgoja, zaštite i kontrole sječe šuma, da daju puni doprinos očuvanju biodiverziteta i sprečavanju nezakonitih aktivnosti u šumarstvu, naglašavajući da policija u ovim procesima ima prvenstveno represivnu ulogu.

Berane: Krivična prijava zbog ekološkog kriminala

Crnogorski forum podnio je u petak Skupštini inicijativu za Nacrt zakon o izboru poslanika sa poluotvorenim listama, čime, kako su kazali, pokreću jednu od najvažnijih demokratskih reformi u savremenoj Crnoj Gori.&nbsp;
Tim činom, kako su kazali iz Crnogorskog foruma, žele da otvore široku društvenu raspravu i započnu proces koji će crnogorski izborni sistem učiniti pravednijim, transparentnijim i bližim građanima.
“Predloženi model poluotvorenih lista omogućava biračima da, pored izborne liste, direktno utiču i na izbor poslanika, dajući preferencijalni glas kandidatu koga žele da vide u Skupštini”, kaže se u saopštenju.
Na taj način, kako se dodaje, jača se lična odgovornost kandidata, povećava demokratska kontrola i moć građana, dok se zadržava stabilnost proporcionalnog sistema.
Nacrt zakona koji je Crnogorski forum predložio predviđa izbor poslanika u jednoj izbornoj jedinici uz primjenu proporcionalnog sistema i d’Hondtove metode, poluotvorene liste koje biračima omogućavaju davanje jednog preferencijalnog glasa.
Nacrt zakona predviđa i preferencijalni prag od pet odsto glasova koje je lista osvojila, čime se osigurava da kandidati sa stvarnom podrškom građana dobiju prednost,
Navodi se da Nacrt zakona predviđa i jasna pravila za raspodjelu mandata, objavu rezultata i zamjenu poslanika, stupanje zakona na snagu za prve naredne parlamentarne izbore.
“Ovom inicijativom želimo da pošaljemo jasnu poruku da je vrijeme za istinsku izbornu reformu i da Crna Gora zaslužuje sistem u kojem glas građana ima veću težinu, a izbor poslanika je transparentniji i pravedniji”, rekli su iz Crnogorskog foruma.
Oni su pozvali sve političke aktere, institucije, akademsku zajednicu, nevladine organizacije i građane da se uključe u javnu raspravu, koji bi trebalo da organizuje vladt i opzicija.
“Samo otvorenim dijalogom možemo doći do rješenja koje će jačati povjerenje u izborni proces i izgraditi stabilniji demokratski poredak”, kaže se u saopšenju.
Navodi se da će Crnogorski forum i dalje nastaviti da zagovara reformske procese koji jačaju demokratiju, institucije i ulogu građana u političkom životu.

Crnogorski forum predao incijativu za Nacrt zakona o izboru poslanika sa poluotvorenim listama

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

12.12.﻿
22:10h﻿
Imali ste priliku da čitate kakvi samo nickovi postoje iza kojih se kriju imena lica koja koriste Skaj komunikaciju.
Aleksandar Mijajlović nije imao tai problem, kako se vidi iz naredbe SDT-a KTI - S br. 30/25.
On je sebi dao nadimak ACO.
Da, da.Što da zbunjuje protivnike?
I još dodao M.
Nije naveo ime oca, ali postoji matičar, pa ćemo ga dodati.
A što bi i krio ime. Od 1900kg kokaina, njegov dio je 8kg.
Trebao je da uloži 12,500 hiljada eura, jer mu je baš toliko nedostajalo, pa je htio ovako da pazari.
Pin 50IQOW je njegov, jer, kako piše u naredbi sa tog pina poslata je poruka "neće ovaj biti kod mene šest dana",pa od 18.02. do 25.07.2021 godine (što je sedam dana) nije poslata ni jedna poruka iz čega proizilazi osnovana sumnja da je Aleksandar Mijajlović lice koje je koristilo navedeni pin (strana 21, naredbe)
Kada se to poveże sa Skaj prepiskom lica A sa licem B (strana 20) gdje lice A piše "da vidim kod Aca može li... samo mi formuliši što da ga pitam", pa lice B formuliše pitanje i onda se odmah dokazuje tvrdnja tužilaštva da je Aco prihvatio kriminalni plan. Što je zakonski preduslov za članstvo u OKG.
Fino, a?
Pa sud odredi pritvor po tačkama 1,2,3,4.
Pa, tužioci krivi??
Ajte, molim vas.
Ko još u sudu ima vremena da čita tako obimne naredbe.
Lakše ovako.
Svi zadovoljni, duševno srećni i nasmijaniji.
A onda ja trebam kod potvrđivanja otpužnice, kad već Francuzi po zamolnici nijesu mogli da identifikuju Acov pin, pa je utvrđen službenom zabilješkom SDT-a (strana 19 naredbe) da objasnim tom istom sudu staru kinesku mudrost - kako voz koji kasni neće doći na vrijeme.
I to bezuspješno.

Ako voz koji kasni neće doći na vrijeme

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: doktorske-studije