Povodom situacije u Botunu predjsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović održaće u Skupštini Crne Gore konferenciju sa medije, saopšteno je iz ove partije.
Konferencija će početi u 11 časova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Knežević i Asanović održaće sjutra konferenciju za medije

Na dnevom redu današnje sjednice Skupštine Glavnog grada su odgovori na 70 odborničkih pitanja, četiri odluke i imenovanja pet direktora gradskih preduzeća i ustanova, a sjednici ne prisustvuju četiri odbornika DNP-a, Zdenka Popović (Demokrate), odbornici NSD-a Sara Đurišić i Mitar Šušić, Miloš Krstović (Pokret za Podgoricu) i Jelena Milanković (PES), dok opozicija daje kvorum.
U trenutku utvrđivanja kvoruma u skupštinskoj sali bila su 42 odbornika.&nbsp;
Podsjećamo, ranije danas potpredsjednik Skupštine, Dragutin Vučinić, podnio je ostavku na tu poziciju.

Sjednica Skupštine Glavnog grada: Odbornika DNP nema, opozicija daje kvorum

Demokratska narodna partija i Milan Knežević, uz asistenciju pojedinih partija većine, sramotnom hajkom na gradonačelnika Sašu Mujovića i na projekat Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), pokušavaju da aboliraju one kojima su decenijama ćutali i služili – a koji su Botunu ostavili naslijeđe u vidu bazena crvenog mulja, otrovne tempirane bombe koja godinama ubija stanovnike tog kraja, saopšteno je iz podgoričkog Pokreta Evropa sad.
Iza ove, kako su rekli u toj partiji, orkestrirane kampanje krije se jasna namjera: produžavanje nelegalnih aktivnosti krađe šljunka koje direktno ugrožavaju snabdijevanje vodom crnogorskog primorja i generisanje besmislenog konflikta kojim bi obmanuli građane na narednim izborima.
- Građani Botuna i cijele Zete moraju znati istinu: njihovo zdravlje decenijama je ugroženo upravo crvenim muljem, a ne PPOV-om koji još ne postoji. Naprotiv – činjenica je da neprečišćene otpadne vode svakog dana dodatno truju i Podgoricu, i Zetu, i sam Botun. To potvrđuju struka i sve relevantne adrese - ističe se u saopštenju PES Podgorica.
Umjesto da Knežević, DNP i njihovi saveznici zasuču rukave i stanu iza rješenja koje će zaštititi zdravlje ljudi i životnu sredinu, biraju, kažu u PES-u, lakši put – "manipulaciju, populizam i svjesno obmanjivanje građana". 
- Takvo ponašanje nije ništa drugo do nastavak starog recepta: štiti interese privilegovanih, a problem guraj pod tepih. Pokret Evropa sad neće dozvoliti da se zdravlje ljudi i budućnost Botuna koriste kao politički rekvizit. Naša borba je za čistu vodu, zdravu životnu sredinu i odgovorno upravljanje, a ne za održavanje kriminalnih praksi i politikanstva koje je ovaj kraj decenijama unazad i dovelo do ekološke katastrofe - poručili su u podgoričkom PES-u.

PES Podgorica: Hajkom na Mujovića, DNP i Knežević bi da aboliraju one kojima su decenijama ćutali

Predsjedništvo Demokratske narodne partije (DNP) pozvalo je da se odbaci svaka mogućnost da se Hrvatskoj prepusti kopneni i morski ulaz na poluostrvu Prevlaka.
Kako se navodi u saopštenju ove partije, na juče održanoj sjednici Predsjedništva DNP-a iskazana je jednoglasna i snažna podrška predsjedniku Milanu Kneževiću i svim njegovim dosadašnjim aktivnostima.
- Analizirajući društveno politički trenutak konstatovano je da sve učestaliji medijski napadi na DNP i njenog lidera samo potvrđuju ispravnost političke borbe ali i snagu partije koja po svim istraživanjima javnog mnjenja bilježi značajan rast -stoji u saopštenju.
Ocijenjeno je da Crna Gora na svom evropskom putu trpi neprimjeren pritisak, ucjene i uslovljavanja od strane Hrvatske, što tvrde, postaje regionalni narativ usmjeren protiv naše države.
- Svakodnevna uslovljavanja, ultimatumi, prijetnje, teritorijalne pretenzije, od strane državnog rukovodstva Hrvatske, njenih poslanika, ambasadora, ali i jednog broja crnogorskih političara koji su postali hrvatska agentura u sopstvenoj zemlji, nikako ne doprinose poboljšanju dobrosusjedskih odnosa i evropskoj budućnosti obije države. Imajući u vidu sve ove činjenice Predsjedništvo DNP-a se snažno protivi isplati bilo kakve ratne odštete za dešavanja u logoru Morinj, sve dok Hrvatska ne isplati ratnu odštetu porodicama nikšićko šavničke grupe čiji su članovi zvjerski mučeni i ubijeni u zloglasnom logoru Lora. Takođe, usvojen je zaključak da školski brod 'Jadran' ni pod kojim okolnostima, pritiscima i ucjenama, Crna Gora ne smije predati Hrvatskoj, jer bi to bio nezabilježeni čin nacionalne kapitulacije. Predsjedništvo DNP-a posebno apostrofira da se odbaci svaka mogućnost da se Hrvatskoj prepusti kopneni i morski ulaz na poluostrvu Prevlaka na čemu agresivno insistira suprotna strana - piše u saopštenju.
Iz Predsjedništva DNP-a su rekli da istovremeno, DNP očekuje da svi državni organi iskažu pijetet i duboko poštovanje prema vojnicima i rezervistima vojske SFRJ koji su na poziv tadašnjeg državnog rukovodstva branili Ustav i teritorijalni integritet zajedničke države".
- DNP poziva predstavnike svih udruženja učesnika rata 1991. da zajednički kroz zakonske inicijative poboljšamo njihov status kako bi dobili zasluženo mjesto u društvu. Ovi ljudi nisu bili izdajnici, ni ratni zločinci, već su se na poziv države odazvali da brane njen Ustav i suverenitet. Zato ne možemo i nećemo prihvatiti njihovu dalju stigmatizaciju jer su svojim patriotizmom i mučeničkim stradanjem zaslužili vječni spomen ali i brigu države za njihove potomke - zaključuje se u saopštenju DNP-a.

Predsjedništvo DNP: Nema predaje Jadrana, odbaciti mogućnost da se Hrvatskoj prepusti kopneni i morski ulaz na Prevlaci

Iz Demokrstske narodne partije reagovali su na saopštenje GP URA, koja je kritikovala lidera te partije zbog uvredljviih komentara na račun Tomasa Vajsa . Iz DNP-a su poručili da pozivaju i Dritana Abazovića i Tomasa Vajsa da dođu u Zetu i pored bazena crvenog mulja probaju zetske priganice i popiju čašu česmovače.
Demokratska narodna partija kažu, razumije duševne bolove GP URa zbog gubitka fotelja izvršne vlasti, jer su sa tri poslanika kroz sve poznate i nepoznate metode ucjenjivanja uspjeli da dobiju premijera i paletu ministarskih resora iz kojih je ostala pustoš ili optužnice SDT-a.
- Što se tiče 'dokazanog' prijatelja Tomasa Vajsa, ne sumnjamo da je on intimus URA, jer je redovna pojava na svim njihovim stranačkim performansima na kojima je zadužen da veliča lik, djelo i vizionarstvo Dritana Abazovića. I nemamo nikakav problem s tom činjenicom, i što se nas tiče, Dritan ga može povesti na Adu čim se vrati iz Kine u kojoj je ostao duže od Marka Pola. Ali uvrede i kvalifikacije koje “dokazani” prijatelj Vajs iznosi na račun SPC zahvaljujući kojoj je Dritan i ušao u vladu 2020. godine, i halucinogene besmislice da Vučić i Putin stoje iza protesta građana Botuna protiv izgradnje kolektora, identične su stavovima koje zastupa DPS koji je manjinski podržavao Abazovićevu vladu, i na njih nećemo ćutati- saopštili su iz DNP-a.
Kako su naveli, što se tiče “šefova” iz Beograda, "podsjećamo pokret URA da bi fotografiju Aleksandra Vučića trebalo doživotno da drže svi čelni ljudi ove partije, i da mu se mole za zdravlje i dug život svakog dana i svake noći".
- Takođe, ne bi loše bilo da Vučićevu sliku drži i Dritanov brat, makar u novčaniku, pošto je u toj okupatorskoj i diktatorskoj Srbiji započeo mnogobrojne milionske biznise, za razliku od Milana Kneževića i bilo kog člana njegove porodice. A sljedeći put kad 'dokazani' prijatelj Vajs bude došao u Crnu Goru, pozivamo Dritana i njega da budu naši gosti, i da pored bazena crvenog mulja probaju zetske kolače i priganice, i da popiju čašu vode sa česme. Pola sata nakon toga će pocrvenjeti da će ih iz poslaničkog kluba Zelenih odmah prebaciti u Crvene. Važni su životi flamingosa, ali su važniji životi Zećana- naveli su iz DNP-a.&nbsp;

DNP: Pozivamo Dritana i Vajsa da nam dođu u goste i pored bazena crvenog vode probaju zetske priganice i popiju vodu s česme

Sa neizmjernim žaljenjem konstatujem da sam po hiljaditi put bio u pravu, iako sam juče pretrpio salvu medijskih napada jer sam uhvatio u laži sve one koji su tvrdili da komisija nije donijela pozitivno mišljenje o izgradnji kolektora u Botunu - saopštio je predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević, reagujući na odluku Agencije za zaštitnu životne sredine kojom je data saglasnost za gradnju sisitema za prečišćavanje otpadnih voda.
Napominje da je ovo razlog više da SDT koliko danas po službenoj dužnosti formira predmet i istraži sve okolnosti koje indiciraju da se radi o slučaju visoke korupcije.
- Svakom je jasno da ovdje nije riječ o „struci“ već o bruci koja će ostati zabilježena kao akademsko zastiđe i putokaz mladim generacijama kuda ne treba da idu. Očekujem da istraga SDT – a osim direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića obuhvati i određene građevinske tajkune koji su nakon pada DPS – a presvukli političke dresove, i žele da u ovom projektu ekološkog genocida nad Zetom zauzumu pozicije podizvođača. Umjesto da im se ispita porijeklo kapitala i konfiskuje imovina stečena na korupciji i zloupotrebama, ovaj nepismeni Tajkunarijum kome iz donjih dijela leđa još vire nesažvakani pipci gambora, pomislio je da će preko jednog broja političara na vlasti gaziti Zetu i Zećane i njihovo pravo na zdrav život i životnu sredinu - kaže Knežević.
Ističe da, ukoliko izostane reakcija tužilaštva, kao i što je najavio, lično će podnijeti krivične prijave protiv članova komisije, i svim raspoloživim ustavnim sredstvima nastaviti borbu protiv koruptivne hobotnice.
- A pošto su me juče prozivali da ubijedim struku o štetnosti instaliranja kolektora u Botunu, obavješavam javnost da ću narednih dana pred građane iznijeti zastrašujuće podatke kako je svjesno i organizovano uništavana životna sredina u Zeti, i kako bi izgradnja kolektora u Botunu od ove opštine napravila crnogorski Černobilj. Dakle, „struku“ nemam namjeru da ubjeđujem, jer su današnjim mišljenjem sebe ispisali iz te kategorije - poručio je Knežević.
Jedine koje on treba ubijediti su, kako kaže, građani Botuna.
- Zato pozivam članove komisije, članove tajkunarijuma, političare i sve koji žele da izgrade kolektor u Gornjoj Zeti, da posjete ovo selo i snagom svoje argumentacije dobiju podršku za ovaj zločinački naum. Bježati od svog naroda nije najbolja taktika, mnogi su pokušali, ali narod uvijek na kraju svakom odredi svoje mjesto i u životu, i u politici, i u istoriji. A ja potpuno spokojan čekam sud mog naroda - zaključuje Knežević.

Knežević pozvao SDT da reaguje zbog kolektora u Botunu, najavio objavljivanje "zastrašujućih" podataka

Potpuna je glupost da je važno za poglavlje 27 da li će kolektor biti na teritoriji opštine Zeta ili na teritoriji opštine Podgorica, a što se tiče opstanka vlasti u Podgorici to zavisi od gradonačelnika Saše Mujovića, saopštio je lider DNP-a Milan Knežević.
- Obaranje vlasti je najmanja stvar koju planiram da iniciram u cijeloj ovoj priči. U odnosu na život jednog djeteta, mene vlast uopšte ne zanima. Ne postoji funkcija i fotelja koja je važnija od života jednog građanina. Biću u prvim redovima da branim zdravlje građana i poslije toga ne moram da budem ni predsjednik DNP-a, ni poslanik - rekao je Knežević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Podsjetimo, krajem avgusta Knežević je saopštio da će tražiti od kluba odbornika DNP-a da napusti koalicionu vlast u Podgorici, ukoliko otpočne izgradnja kolektora u Botunu.
Prema riječima Kneževića, kriza vlasti u Podgorici se ne može samo adresirati na DNP.
- Imamo najavu odbornika iz Demokrata da neće prisustvovati narednoj sjednici. Mujović bi od ovoga mogao da ima nesagledive političke posljedice. Ali, ako on na silu želi da uđe u ovaj projekat, u nama će imati protivnika i mislim da će izgubiti u toj borbi - kategoričan je Knežević.
Knežević je još jednom pozvao gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića &nbsp;da ne ulazi u “avanturu pokušaja” izgradnje kolektora u Botunu jer će, kako je kazao, iz te avanture izaći kao gubitnik.
- To je pitanje zdravlja i zaštite života ljudi. Mujovića pozivam da za izgradnju kolektora nađu neku drugu lokaciju na teritoriji grada, tipa u Master kvartu ili Central pointu. Pošto poručuju da je to zdravo, ekološko i čisto, neka tu kolektor naprave - rekao je Knežević u emisiji “Klub Aplus”.
Knežević smatra da nijedan pravi Podgoričanin neće pristati da se izgradi kolektor u Botunu i ugroze životi Zećana.
- Ja Zetu ne razdvajam od Podgorice - poručio je Knežević.
On je kazao da su pojedini aktivisti poprilično materijalno motivisani da saopštavaju da je uslov za izgradnju kolektora propisan u EU poglavlju.
- Stoga ih pozivam da javno saopšte u kom to dijelu pregovora stoji da je uslov za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju izgradnja kolektora u Botunu - poručio je Knežević.
<h2>“Cijela Zeta je ujedinjena, branićemo pravo na životnu sredinu”</h2>
Knežević je kazao da će uskoro krenuti u aktivnu medijsku kampanju povodom ove teme.
- Neću dozvoliti da se ubije budućnost zetske djece i da nam se Zeta pretvori u Černobilj. U potpunosti podržavam Botunjane, a zvaničnici neka pođu kod njih. Neka popričaju sa njima, a ako ih sve ubijede, ja ću biti protiv - poručio je Knežević.
Takođe je kazao da je Zeta cijela ujedinjena.
- Bez ikakve razlike DPS, PES ili DF. Ujedinjeni smo da odbranimo pravo na životnu sredinu - rekao je lider DNP-a.
Podsjetio je da šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Johan Satler nije saopštio na nedavnom sastanku da je izgradnja kolektora u Botunu uslov za ulazak Crne Gore u EU.
- Satler se zaista jeste zalagao za to da se izgradi kolektor tamo. Na sastanku sam im tada saopštio da prvo treba da saniraju crnu ekološku tačku, bazen crvenog mulja u Gornjoj Zeti koji već 45 godina ugrožava životnu sredinu u tom području - istakao je Knežević.
Pomenutom sastanku prisustvovao je i šef parlamenta Andrija Mandić, za kog Knežević kaže da je bio stava da se nađe rješenje koje neće ugroziti zdravlje građane, a da se ostvari potreba grada Podgorice da dobije kolektor.
- Mandić nije promijenio svoj stav u odnosu na ono što smo ranije saopštavali - rekao je Knežević.
Upitan da li ga je premijer Milojko Spajić kontaktirao povodom ove teme, Knežević je odgovorio da se ranije Spajić sastajao sa mještanima Botuna i obećao im da se kolektor neće graditi.
- Prisustvovao sam tom sastanku. Tad je rekao da neće biti represivnih mjera jer mještani imaju svoj stav - podsjetio je lider DNP-a
<h2>“Izgradnja kolektora pored bazena crvenog mulja je ekološka bomba”</h2>
Prema riječima Kneževića, izgradnja kolektora uz taj bazen crvenoga mulja bila bi ekološka atomska bomba koju cijela Zeta ne bi preživjela.
- Dugoročno, to ne bi preživjele ni opštine koje se nalaze južno od Zete. Tu prije svega mislim na Bar i Ulcinj. Bolje je da se na Zetu baci atomska bomba, pa da se svi pobiju, nego da tako umiremo na rate -zaključio je Knežević.

Knežević: Od Mujovića zavisi opstanak vlasti u Glavnom gradu; neću dozvoliti da Zeta postane Černobilj

Svjedočila je crnogorska javnost brojnim zakletvama Milana Kneževića, lidera Demokratske narodne partije (DNP) da će ta stranka napustiti vlast, da danas njegova najava o izlasku iz vlasti u Podgorici, ukoliko gradonačelnik Saša Mujović ne odustane od izgradnje kolektora u Botunu, svakom građaninu zvuči smiješno, kazali su u Klubu odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Podgorica.
Podsjećamo, Knežević je saopštio danas da će tražiti od kluba odbornika DNP-a da napusti koalicionu vlast u Podgorici, ukoliko dođe do izgradnje kolektora u Botunu. On je reagovao nakon što je gradonačelnik Mujović na sjednici Skupštine Glavnog grada izjavio da je Knežević dao saglasnost za izgradnju kolektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-trazicu-od-kluba-odbornika-dnp-a-da-napusti-koalicionu-vlast-u-podgorici-ako-krene-izgradnja-kolektora&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Pompezno je najavljivao lider Demokratske narodne partije da nikada neće priznati Kosovo, da će, čim bude obnašao vlast, pokrenuti pitanje izlaska Crne Gore iz NATO saveza. Pogledajte stvarno stanje stvari – Milan Knežević je, u zamjenu za ministarska mjesta u Vladi Crne Gore, priznao Kosovo i prihvatio članstvo Crne Gore u NATO-u. Dalje, postavlja se pitanje vjeruje li više iko i u jednu riječ koju izgovori lider DNP-a nakon njegovih zaklinjanja da neće glasati za kandidate za VDT, pa je na kraju, ipak, glasao - navedeno je u saopštenju Kluba odbornika DPS Podgorica.
Kako su istakli, na ovim primjerima vidi se sva principijelnost politike koju Milan Knežević predstavlja.
- Zato javnost neka nema dilemu – i ova najava toga da će od svojih odbornika u Podgorici tražiti da napuste vlast, ukoliko nesnađeni Mujović, ipak, na kraju odluči da krene s izgradnjom kolektora, je još jedna klasična manipulacija. Zaključno, i od Kosova, i od NATO-a, i od Zete DNP-u i Kneževiću su važnije fotelje, koje ni pod cijenu izgradnje kolektora u Botunu, ako je suditi po svemu što su do sada politički sažvakali protivno programu vlastite partije, neće napustiti - poručuju iz Kluba odbornika DPS-a.

1250x600

Klub odbornika DPS Podgorica: Građani se smiju svaki put kad od Kneževića čuju da će napustiti vlast

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević saopštio je da će tražiti od kluba odbornika DNP-a da napusti koalicionu vlast u Podgorici, ukoliko dođe do izgradnje kolektora u Botunu.
- Važniji su mi zdravlje i životi građana Zete i Crne Gore od svih funkcija koje imam i koje mogu imati - poručio je Knežević.
On je reagovao nakon što je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović na sjednici Skupštine Glavnog grada izjavio da je Knežević dao saglasnost za izgradnju kolektora.
- Sa velikim žaljenjem konstatujem da je gradonačelnik Saša Mujović, za kratko vrijeme svog mandata, toliko puta promijenio stav oko izgradnje kolektora, da počinjem vjerovati da Mujovića ima najmanje trojica – jedan za ujutro, drugi za popodne i treći za uveče. I da su sva trojica u stalnom sukobu, pa onaj pravi Mujović među njima ne može da ih razdvoji - naveo je Knežević.
Dodao je da, isključivo radi građana Botuna i javnosti, demantuje Mujovićevu izjavu.
- Na sastanku kod gospodina Satlera, kojem su prisustvovali i premijer Milojko Spajić, predsjednik Skupštine Andrija Mandić i gradonačelnik Mujović, jasno sam kazao da ne organizujem mještane Botuna, ali da ih u potpunosti podržavam. Ako uspiju da ubijede čitav Botun da prihvati izgradnju kolektora, ja ću i tad biti protiv, kao što sam bio od prvog dana - poručio je lider DNP-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmujovic-potvrdio-satler-spajic-mandic-knezevic-i-ja-smo-se-sastali-povodom-kolektora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je kazao i da je šefu Delegacije EU u Crnoj Gori Johanu Satleru iznio svoje sumnje u vezi sa kolektorom, te zatražio da se, umjesto njegove gradnje u Botunu, ukloni bazen crvenog mulja „koji decenijama truje građane Gornje Zete“.
Knežević je podsjetio da je Mujović, kako tvrdi, prošle godine obećao mještanima Botuna i predsjedniku Opštine Zeta Mihailu Asanoviću da kolektor neće biti građen u Zeti.
- Ako, uprkos jasnom stavu građana, pokuša otpočeti gradnju, biću u prvim redovima da mu se suprotstavim. Takođe ću tražiti od kluba odbornika DNP-a da napusti koalicionu vlast u Podgorici - naglasio je Knežević.
Zaključio je da će se uskoro pokazati „ko je na strani naroda, a ko na strani grantova“.

Knežević: Tražiću od kluba odbornika DNP-a da napusti koalicionu vlast u Podgorici ako krene izgradnja kolektora

Turistički privrednik Dragan Purko Ivančević oštro odbacuje optužbe inspektorke i odbornice Demokratske narodne partije (DNP) u Skupštini Glavnog grada, Ivane Mašković, koja tvrdi da je tokom službene kontrole njegove agencije u Budvi bila verbalno i psihički napadnuta. Ivančević ističe da je riječ o „potpunim izmišljotinama i pokušaju da se ućutkaju oni koji otvoreno govore o problemima u turizmu“. <h2>Mašković: „Napad zbog političke pripadnosti“</h2> Inspektorka Mašković objavila je na svom Facebook profilu da je Ivančević, kojeg naziva „samozvani stručnjak iz oblasti turizma“, juče tokom njenog inspekcijskog nadzora, na nju vikao i psihički je maltretirao. „Verbalno i psihički me napao, urlajući u svojoj kancelariji. Najveći problem mu je predstavljala moja politička pripadnost, po osnovu čega me je i vrijeđao, pa tek onda kazna, koju je zbog svog nelegalnog rada, apsolutno zaslužio“, navodi Mašković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816140832_ad0b3f5ec979df7c0805be7d99433791ead93a3a354535b5304e82fa6b74f0ee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816140832_ad0b3f5ec979df7c0805be7d99433791ead93a3a354535b5304e82fa6b74f0ee" data-rendition-name="original" width="899" height="891" loading="lazy" alt="inspektorka"></figure>  Dodaje i da je slučaj prijavila policiji, te da očekuje da Ivančević odgovara zbog svog ponašanja: „Ovo lice, koje se usudilo da se ovako obraća jednoj ženi i ne dozvoli joj da obavlja svoj posao, je juče i prijavljeno u policiji. Nadam se da će za isto odgovarati onako kako zaslužuje“, napisala je Mašković. Podršku je Mašković dobila i od svoje partije. - Demokratska narodna partija najoštrije osuđuje verbalni i psihički napad koji je Dragan "Purko" Ivančević, turistički privrednik, izvršio na Ivanu Mašković - turističku inspektorku i odbornicu naše partije u Skupštini Glavnog grada. <h2>Ivančević: „Niti napada, niti uvreda - sve je iscenirano“</h2> Ivančević kategorično negira navode inspektorke i navodi da iza svega stoji politička pozadina: „Ništa od ovoga nije istina. Samo sam tražio da mi pojasni da li je došla kao političarka ili kao inspektorka, jer je odbornik u Skupštini Podgorice. Pošto u Budvi rade već pet turističkih inspektora, bilo mi je čudno što je poslat ‘specijalac’ iz Podgorice sa zadatkom da kazni i izmisli napad.“ Ističe da nije bilo nikakvog incidenta, te da je inspektorka izrekla kaznu od 3.700 eura zbog evidencija koje, kako tvrdi, „nijedna agencija nema niti može imati“. „Bila je razočarana što nije našla veće prekršaje kako bi izrekla veću kaznu i time zadovoljila one koji su je iz Podgorice poslali.“ Ivančević ocjenjuje da je čitav slučaj dio šireg pokušaja disciplinovanja turističkih poslenika koji javno iznose kritike: „Naša agencija se bavi isključivo organizovanim turizmom i ima puno problema da održi programe zbog nečinjenja njenih nalogodavaca. Mi ćemo i dalje iznositi primjedbe i prijedloge, uprkos pokušaju da nam se začepi usta.“ Na kraju, poručuje: „Jasno mi je sada zašto je političarka-inspektorka iscenirala moje ponašanje, ali je promašila. Svi koji me poznaju znaju da ovo nije istina. Mi ćemo i dalje tražiti da nadležni rade svoj posao kako bi turistička privreda mogla da funkcioniše i izbori se za svoj opstanak.“

Miraš Dušević

Ivančević nakon optužbi turističke inspektorke da je verbalno napao: Odbornica DNP iz Podgorice došla u Budvu da iscenira napad i izrekne kaznu

Što Beograd dublje tone u „sivu zonu“ između sankcija i preživljavanja, to će Srbiji biti teže da ponovo stekne stvarni suverenitet u energetskoj sferi.
Višemjesečno oklijevanje Aleksandra Vučića, uz svakodnevno dramatizovanje, očekivano nije odvelo ni Srbiju ni NIS nikuda. Još krajem prošle sedmice rasplamsavala se nada da bi Sjedinjene Države mogle da izdaju licencu za rad Naftnoj industriji Srbije. Nije poznata osnova te nade, a ispostavilo se i da je neutemeljena. Već u nedjelju Vučić je govorio o „teškoj situaciji“, da bi u ponedjeljak izjavio kako „ne razumije“ američku logiku. Nakon takvog lutanja, u utorak je uslijedio očekivani hladan tuš: pančevačka rafinerija obustavila je rad jer više nema dovoljno sirove nafte. Dakle, dogodilo se upravo ono što je još prije dva mjeseca naznačeno kao scenario koji se mora izbjeći po svaku cijenu.
Očekivano, „prijatelji Mađari“ odmah su najavili pomoć bratskom režimu u Beogradu. Nije tajna da ovakav razvoj događaja odgovara mnogima i u Mađarskoj i u Srbiji. Kada određene robe nestane u legalnim tokovima, pojave se šverceri i oni koji će iskoristiti priliku za brzu zaradu. Baš takav scenario mogao bi se desiti Srbiji nakon Nove godine.
Iako su Rusi prije dvije nedjelje najavili spremnost da prodaju većinski udio u NIS-u, čini se da stvarne volje za tim nema. Nezvanično, najveći favorit za novog vlasnika NIS-a jeste kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. To i ne iznenađuje, s obzirom na dobre odnose Emirata i sa ruskom i sa američkom administracijom, kao i prijateljske veze sa režimom Aleksandra Vučića. Abu Dabijeva nacionalna naftna kompanija ADNOC, osnovana 1971. godine, dvanaesta je najveća naftna kompanija na svijetu po proizvodnji, sa oko 4,85 miliona barela nafte dnevno iz rafinerija Ruvejs i Um el Nar. Može se čuti i da je mađarski MOL zainteresovan, kao i neke neimenovane zapadne kompanije.
No, postavlja se pitanje: kako kupiti nešto što se zapravo ne prodaje? I, važnije – zašto se ne prodaje? Iako se već neko vrijeme govori o prodaji ruskog udjela u NIS-u, što je i bio povod za uvođenje sankcija, ozbiljnog napretka nije bilo. To ne bi trebalo da čudi, imajući u vidu da bi – kako je ovih dana rekao za N1 bivši šef OFAC-a Džon I. Smit – Amerika zahtijevala da se novac za prodaju uplati na zamrznute ruske račune, kako ga Moskva ne bi mogla iskoristiti za finansiranje rata. Dakle, Rusi bi bili primorani da prodaju, a da za to praktično ne dobiju novac. Takav scenario teško ćemo vidjeti.
Američki zvaničnici više puta su naglašavali da je cilj sankcija potkopavanje finansiranja ruskog rata preko energetske industrije. Namjera je bila oslabljenje ruske kontrole, ali je u praksi pogođen čitav srpski energetski sistem. Kompanija koja je snabdijevala do 90 odsto tržišta goriva ostala je odsječena od međunarodnih finansija i nabavke. To je pokazalo stvarnu cijenu „bratske pomoći“: Srbija je dobijala jeftinu naftu, ali je izgubila slobodu odlučivanja u energetici.
Beograd je prikliješten. S jedne strane Vašington i Brisel zahtijevaju smanjenje ruskog prisustva; s druge strane Moskva prijeti obustavom snabdijevanja energentima, uključujući i gas. Izlaz iz te zamke još nije pronađen.
Nakon što su sankcije uvedene, NIS je pokušao da spasi snabdijevanje pod ruskom kontrolom, izbjegavajući potpunu američku blokadu. Srpska vlada i ruski vlasnici pribjegli su nizu manevara kako bi stvorili privid restrukturiranja bez stvarne promjene kontrole. Prvi korak bio je razvodnjavanje udjela Gaspromnjefta: u septembru 2025. oko 11,3 odsto akcija preneseno je na malo poznatu firmu iz Sankt Peterburga, formalno nepovezanu sa energetikom. U stvarnosti, vlasnik te firme i dalje je Gasprom. Na papiru – manje ruskog uticaja; u praksi – sve po starom. Pokušaj skrivanja ruskih tragova bio je providan, a OFAC je to jasno razumio.
Istovremeno, NIS je tražio alternativne izvore sirove nafte. Međutim, nakon blokade Janafa, ključnog pravca za uvoz, Beograd se okrenuo transportu duž Dunava. Prevoz baržama pokazao se tehnički težak i ekonomski neisplativ: za potrebe NIS-a bilo bi potrebno najmanje 145 barži mjesečno, uz problem nizakog vodostaja, nedostatka lučkih kapaciteta i visokih troškova pretovara.
Drugi projekat odnosio se na izgradnju naftovoda od Mađarske do Pančeva, kojim bi se transportovala ruska nafta pristigla naftovodom Družba. Iako su Srbija i Mađarska, uz pomoć Moskve, potpisale sporazum o gradnji, a Kina izrazila interes za finansiranje, sama budućnost Družbe je neizvjesna zbog stalnog širenja zapadnih sankcija ruskoj naftnoj industriji.
Analitičari primjećuju da ruska nespremnost da izgubi kontrolu nad NIS-om nije samo finansijske prirode: izbjegavanje nezavisne revizije vjerovatno skriva transakcije preko posredničkih firmi, kao i projekte povezane sa Rosotrudničestvom, mrežama „entuzijasta ruske kulture“ ili finansiranjem antiukrajinske propagande u regionu.
Srbija je tako upala u dvostruku zavisnost: formalno pokušava da izbjegne konflikt sa Zapadom, ali faktički održava ruske šeme. Što Beograd dublje tone u ovu „sivu zonu“, to će teže povratiti energetsku suverenost.
Američke mjere bile su udar ne samo na ruski kapital, već i na samu ideju srpske „neutralnosti“. Jer kada vaša nafta prolazi kroz Janaf, vaše transakcije kroz strane banke, a vaše vlasništvo kroz Gasprom – nijeste nezavisni. Vašington je Beogradu dao dovoljno vremena da izabere. Produžavanja rokova, prelazne dozvole – sve je to bilo vrijeme za odluku, a ne za spas.
Početkom novembra Viktor Orban ponovo je zaigrao ulogu posrednika. Nakon susreta sa Donaldom Trampom na Floridi, izjavio je da je obezbijedio „potpuno izuzeće Mađarske od sankcija“ na ruske energente. Međutim, Vašington je brzo naglasio da je riječ samo o jednogodišnjoj odgodi. Uz to, Mađarska je pristala na kupovinu američkog LNG-a i Vestinghausovog nuklearnog goriva za elektranu Pakš. Iza priče o „diplomatskoj pobjedi“ stajala je klasična razmjena – politička lojalnost za godinu dana energetske stabilnosti.
Ohrabren Orbanovim prividnim uspjehom, Aleksandar Vučić počeo je da priprema svoj pristup Vašingtonu u nadi da će dobiti sličnu indulgenciju – ovoga puta za NIS. No, za razliku od mađarskog premijera, Vučić se distancirao od direktnih pregovora, prepuštajući ih Rusima, koji bi, prema njegovim riječima, „trebalo da pregovaraju sa Amerikancima“.
Ruski menadžment svjestan je da kontrola nad NIS-om nije samo ekonomski, već i politički adut. Iako se tvrdi da se traži „neutralan investitor“, ostaje sumnja da bi kupac mogao biti struktura lojalna Kremlju.
Ova priča je od velike važnosti i za Hrvatsku. Nije tajna da su čak i advokati angažovani od hrvatske strane i Janafa, na neki način „navijali“ za Srbiju – tačnije, za prihode iz Srbije. NIS je najveći klijent Janafa, a Janaf je do nedavno ostvarivao čak 30% prihoda od transporta nafte za Pančevo. Ugovor važi do 31. decembra 2026, a u ovim okolnostima teško će biti ispunjen.
A Srbija? Problemi sa Rusijom nastaviće se i na drugom frontu – gasnom. Ako Rusija do kraja sedmice ne pošalje novi ugovor o isporukama gasa, Srbija, kako je najavio Vučić, već u ponedjeljak počinje pregovore sa alternativnim dobavljačima.

Energetski slom Srbije: Vučićevo oklijevanje, rezultat nula

MAGAZIN Time ove godine je titulu “Osoba godine” dodijelio grupi ljudi koju naziva „arhitektima vještačke inteligencije (AI)“, umjesto jednom pojedincu.
Na jednoj od dvije naslovnice prikazani su lideri ključnih tehnoloških kompanija: Jensen Huang (Nvidia), Mark Zakerberg (Meta), Elon Mask (X), Fei-Fei Li, Lisa Su (AMD), Dario Amodei (Anthropic), Sem Altman (OpenAI) i Demis Hasabis (Google DeepMind).
Time navodi da izbor odražava izuzetnu brzinu kojom AI i kompanije koje je razvijaju mijenjaju svijet. Odluka dolazi usred globalnog AI-booma koji traje od lansiranja ChatGPT-a krajem 2022. godine. Altman je ranije izjavio da se njihov chatbot koristi oko 800 miliona puta sedmično, dok tehnološki giganti ulažu milijarde u razvoj AI i prateće infrastrukture.
Ove godine Time je pripremio dvije naslovnice: umjetničku ilustraciju AI i fotografiju vodećih figura industrije. U obrazloženju se navodi da je rasprava o odgovornom korišćenju tehnologije ustupila mjesto trci da se VI što brže primijeni, vodeći čovječanstvo ka visoko automatizovanoj i neizvjesnoj budućnosti.
Glavni urednik Timea Sem Džejkobs ističe da niko nije imao veći uticaj na 2025. godinu od ljudi koji su osmislili i izgradili savremenu AI. Analitičari smatraju da je 2025. prekretnica, jer se AI ubrzano integriše u hardver, softver i svakodnevne usluge — često i bez svijesti korisnika.
Iako mnogi stručnjaci pozdravljaju izbor, upozoravaju da priznanje ne znači i spremnost: AI i dalje može biti „spas ili prijetnja“ u zavisnosti od toga koliko će budući sistemi biti pouzdani, odgovorni i usklađeni s ljudskim vrijednostima.
Ovo nije prvi put da Time nagradu dodjeljuje grupi ili tehnologiji. Ranije su je dobili borci protiv ebole (2014), zviždači (2002), pa čak i računar (1982), dok je 2006. „osoba godine“ bio simbolično — „AI“, kao priznanje moći korisnika interneta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTIME%2Fstatus%2F1999097617633189955%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999097617633189955%7Ctwgr%5Ea2e9a3c6f2eb0ed862199d2cf2394a2d2f8988cf%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Magazin ''Time'' izabrao osobu godine: Ovaj put titula pripala ''arhitektama vještačke inteligencije''

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.083 ambulantna pregleda, od čega 342 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Iz KCCG-a su rekli da je u Urgentnom centru zbrinuto 230 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 341.
- U istom periodu obavljena su 74 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 160 pacijenata, od čega 18 u IBD-u- navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene su 572 dijagnostičke procedure, od čega 103 CT i 44 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 109 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda- kazali su iz KCCG-a.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.454 pacijenta i odrađeno 43.588 analiza.
U Porodilištu KCCG-a u protekla 24 sata rođeno je 16 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda, rođeno 16 beba

Više državno tužilaštvo u Podgorici ocijenilo je da je neosnovana pritužba predsjednika Države Jakova Milatovića na odluku podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva koje je odbacilo njegovu krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja kojeg je optužio za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, iz člana 168 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Više tužilaštvo zaključilo je da su kolege iz nižeg tužilaštva odluku donijele u skladu sa zakonom, konstatovano je, pired ostalog, u informaciji koja je dostavljena čitaocu Portala ETV na zahjtev za slobodan pristup informacijama.
Milatović je u avgustu podnio krivičnu prijavu protiv Đeljošaja nakon telefonske prepiske sa njim, optužujući ga za prijetnje, uz poziv premijeru Milojku Spajiću da ga smijeni.
Prepiska je uslijedila nakon što je Milatović odbio da potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti i vratio ga parlamentu, zbog, kako je saopštio, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Đeljošaj je tada napisao Milatoviću da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj i da će dobiti odgovor kakav zaslužuje. Optužio je predsjednika države i da zakon nije potpisao zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem, „kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist“.&nbsp;
Osnovno tužilaštvo u septembru je odbacilo prijavu, uz obrazloženje da ne postoji osnovana sumnja da je Đeljošaj počinio krivično djelo za koje ga tereti Milatović, niti bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Ocijenili su da se Đeljošajeve poruke mogu tumačiti isključivo kao upozorenje Milatoviću da će uslijediti reakcije kroz institucije sistema i u javnosti, konstatujući da se to „u krajnjem i jeste desilo, s obzirom na reakcije političkih partija koji štite interese pripadnika albanskog naroda i pripadnika dijaspore“.
Milatović je podnio pritužbu Višem tužilaštvu.
Ustvrdio je tada da odluka podgoričkog tužilaštva prijeti da Crnu Goru uvede u anarhiju.
Skupština Crne Gore izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti ponovo je usvojila 13. oktobra.&nbsp;
Parlamentarna većina nije uslišila njegov poziv da ne glasaju, ocjenjujući, pored ostalog da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
U pozivu poslanicima podsjetio je i da je Ministarstvo finansija „u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore“.
Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo Milatovićevu prijavu Đeljošaj je saopštio da neće komentaristai odluke pravosudnih organa i osvrnuo se na to što je predsjednik države objavio njihovu privatnu prepisku, ocjenjujući da mu je to „ispod časti“.
Rekao je, gostujući na Aplus televeziji, i da mu je taj slučaj „jako teško pao“.
- Postao sam target iz ničega. Da budem malo figurativan – uvijek kad spavaš sa djetetom, u riziku si da budeš mokar. Ovo mi je pouka za ubuduće – kazao je on tada, uz konstataciju da će „staviti tačku“ na ovaj slučaj.

Neosnovane optužbe Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Tag: dnp