Uprkos apelima nadležnih da se otpad odlaže na propisan način, nelegalne deponije i dalje su veliki problem u Podgorici. Sekretarijat za komunalne poslove najavio je za Gradsku sekretar za komunalne poslove Andrija Babović.
- Kao građani nijesmo disciplinovani da imamo civilizacijsku obavezu da čuvamo ovu sredinu i ostavimo generacijama koje dolaze nešto što je održivo, nemamo razvijenu kulturu i prinuđeni smo da represivno djelujemo na građane kako bi ih na taj način motivisali na očuvanje životne sredine - poručio je u sekretar za komunalne poslove Andrija Babović.
Na ovaj korak su se, ističe Babović odlučili jer je Ministarstvo pravde odbilo predlog Zajednica opština Crne Gore da se izmjenama Zakona o prekršajima povećaju kazne za nepropisno odlaganje otpada.
- Dobili smo odgovor da se odredbe ne moraju mijenjati, već da to može na lokalnom nivou da se odredi. Trenutno je kazna za fizička lica od 20 eura do 200 eura, što smatramo da ne djeluje kao motivaciona kazna kako bi građani postupali onako kako treba biti. Zbog toga ćemo pokrenuti izmjene svih odluka koje se tiču kazni - istakao je Babović.
Zbog izostanka podrške resornog ministarstva, Glavni grad će samostalno pokrenuti izmjene propisa o čemu je, kako kaže Babović, već obaviješten gradonačelnik.
- Obratili smo se gradonačelniku da ćemo organizovati radnu grupu koja će raditi na izmjeni i moj je stav da ta kazna bude višestruko veća. Kada grupa završi posao izaći ćemo sa bitnijim podacima. Cilj jeste da se sankcionišu neodgovorni građani -poručio je Babović.
Značajan je broj građana koji vode računa o životnoj sredini i legalno odlažu otpad, međutim neodgovorni pojedinci kvare sliku grada, zbog čega Babović najavljuje pojačane kontrole.
- Sa druge strane imamo problematične djelove grada i mjesne zajednice gdje smo vidjeli problem i gdje će nadzor biti pojačan. Ponavljam, svakom većom kaznom postići ćemo bolji rezultat - kazao je Babović.
Dok se čeka na konkretne izmjene odluka, nadležni poručuju da će svaka nepravilnost biti sankcionisana, a cilj ostaje isti – čistiji i uređeniji grad za sve građane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Babović: Kazne za nelegalni otpad biće višestruko veće, cilj je da se sankcionišu neodgovorni građani

U podgoričkom naselju Konik, tačnije u Ulici Španskih boraca, svakodnevno se formira ogromna količina otpada pored kontejnera, pretvarajući javnu površinu u divlju deponiju. Iako radnici podgoričke “Čistoće” redovno čiste ovu lokaciju, i to, kako kažu, svakog drugog dana, nesavjesni građani i dalje svakodnevno bacaju otpad van predviđenih mjesta – od kesa sa smećem i kartonskih kutija do starog namještaja i guma. Radnik Komunalnog preduzeća „Čistoća“ kojeg smo zatekli na terenu je kazao da se čisti svaki drugi dan, ali da se situacija u tom dijelu grada prosto ne mijenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062414060_e1ef955290005775ed324ae9d5bce10491c6f8ff73e42e5c11061db9020bddf7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062414060_e1ef955290005775ed324ae9d5bce10491c6f8ff73e42e5c11061db9020bddf7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Komunalni radnik "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>  Na fotografijama koje smo zabilježili na terenu vidi se da su trotoari potpuno zatrpani, što ugrožava ne samo higijenu već i bezbjednost prolaznika. Prizori radnika “Čistoće” koji pokušavaju da održe red, dok se otpad gomila u pozadini, postali su svakodnevnica ovog dijela grada. Prethodnih dana, jak vjetar dodatno je pogoršao situaciju, raznoseći smeće po okolini i stvarajući osjećaj potpune zapuštenosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062414064_82d705910ca09202278f3e8e6a1d77e00e6344ae78a085c280e2253f24bbc3cc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025062414064_82d705910ca09202278f3e8e6a1d77e00e6344ae78a085c280e2253f24bbc3cc" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikazp nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>  Podsjećamo,<a href="https://etv.me/drustvo/konik-zatrpan-smecem-gradani-ocekuju-dugorocna-rjesenja-nadlezni-i-njihovu-angazovanost"> gradska preduzeća tvrde</a> da reaguju u skladu sa mogućnostima i zakonskim ovlašćenjima, ali je evidentno da se situacija na terenu ne mijenja suštinski, na šta su i Televizija i Portal E u više navrata ukazivali. Ono što dodatno zabrinjava jeste izostanak prisustva Komunalne policije, iako su, prema nadležnostima, dužni da reaguju i sankcionišu one koji odlažu otpad van kontenjera. Izostanak nadzora stvara atmosferu nekažnjivosti, što dodatno pogoršava situaciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140612_ffffbdf974ecdcf19d3d64d7185a4ba0fbe5ffad5fbc8481e98d0739144ad318.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250624140612_ffffbdf974ecdcf19d3d64d7185a4ba0fbe5ffad5fbc8481e98d0739144ad318" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>  Građani koji poštuju pravila i radnici koji ulažu napore da očiste ulice, ostaju prepušteni nemaru pojedinaca i institucionalnoj nebrizi. Potrebna je hitna reakcija nadležnih kako bi se uveo red, ali i sprovela edukacija i kažnjavanje nesavjesnih, jer bez toga – Konik će ostati žarište urbanog haosa i ekološke neodgovornosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140612_0113e2fbd30a2c8f2c8e7a1402c9621d65a2ba12d438fe56e440a4af01b18ea0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250624140612_0113e2fbd30a2c8f2c8e7a1402c9621d65a2ba12d438fe56e440a4af01b18ea0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće Konik "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140612_dc30b82b25fc276001724e5001cda27db6a37c1c6b362372de8c387b66c9ace7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250624140612_dc30b82b25fc276001724e5001cda27db6a37c1c6b362372de8c387b66c9ace7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće Konik "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti (U blizini dječijeg igrališta) (Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140616_a12da031c09d6c2885f18c4f4f96ad5f08eabb363daeba2a204e4ef6fc7f833c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250624140616_a12da031c09d6c2885f18c4f4f96ad5f08eabb363daeba2a204e4ef6fc7f833c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće Konik"><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140616_7bb394b77e7da0aedea4659e49d3b80f2b04cad410efd6d41594d30909e84d15.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250624140616_7bb394b77e7da0aedea4659e49d3b80f2b04cad410efd6d41594d30909e84d15" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140616_0de458eb7853c962547c8ee9e8c26210cc9f11d71c6bca4a6f60b897a5963227.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250624140616_0de458eb7853c962547c8ee9e8c26210cc9f11d71c6bca4a6f60b897a5963227" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140620_5b693f9a38c9aa78218b7d42e059b38d8e741345c98f49efbd4d1a320986a369.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250624140620_5b693f9a38c9aa78218b7d42e059b38d8e741345c98f49efbd4d1a320986a369" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>

Vjera Ljuljđuraj

(Foto) Divlje deponije na Koniku svakodnevne, „Čistoća“ čisti ali građani ne „sarađuju“

Jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede je izgradnja regionalnih centara, koji će se koristiti za selekciju i dalji transport otpada, a gradiće se u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju, najavio je u emisiji Referat na Gradskoj RTV, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.
On je naveo da je ekološka situacija u Crnoj Gori uslovljena višedecenijskim problemima, te da je posljednja analiza pokazala da u Crnoj Gori ima više od 330 divljih deponija.
Ćulafić je kazao i da je izgradnja kolektora u Botunu od nacionalnog značaja sa aspekta zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, te da ovaj projekat ima veoma značajan i finansijski aspekat, jer bi neispunjavanje obaveza po postojećim ugovorima imalo posljedice za Glavni grad i Vladu.
<h2>U Poglavlju 27 ostvaren napredak, do kraja 2026. ispunjavanje svih obaveza</h2>
Ističe da je u oblasti ekologije prioritet svih prioriteta Poglavlje 27 i sve obaveze koje nas tu čekaju.
- Prije nekoliko dana izvršili smo analizu učinjenog, što će predstavljati temelj za novi šestomjesečni izvještaj, a koji je poslat Evropskoj komisiji i nadam se da ćemo brzo dobiti ocjenu. Mogu ekskluzivno da kažem da je detektovan napredak i da imamo trend napretka u ispunjavanju obaveza, ali može i biće mnogo snažnija. Plan je da do kraja 2026. ispunimo sve obaveze koje imamo, ali to će zavisti od finansijskih sredstava i administrativnih kapaciteta i mogućnosti. Sigurno da ćemo ispuniti obaveze koje se tiču normativnog djelovanja, ali postoji oblast za koju gajim legitimne rezerve, a to je da li ćemo uspjeti kompletnu infrastrukturu da izgradimo - kazao je Ćulafić.
Navodi da je infrastrutkura veoma složena, kao i infrastruktura za upravljanje otpadom različite vrste do infrastrukture za upravljanje otpadnim vodama, kao i za vodosnabdijevanje, zaštitu vazduha i drugu infrastrukturu za zaštitu prirode.
- Suština je da 2021, kada je vršena procjena troškova zatvaranja Poglavlja 27, bila je na oko 1,4 milijardi eura. Novi državni plan za upravljanje otpadom, za koji se nadam da će biti usvojen do kraja juna ili u prvoj polovini jula na sjednici Vlade, predviđa do nekoliko stotina miliona eura. Poglavlje je veoma složeno sa aspekta normativnog i aspekta usaglašavanja naše regulative sa regulativom EU - naveo je Ćulafić.
<h2>Kolektor u Botunu od nacionalnog značaja</h2>
On se osvrnuo i na izgradnju kolektora u Podgorici, navodeći da je to veoma značajan projekat kako za Glavni grad, tako i za Crnu Goru.
- To je veoma važan projekat sa aspekta zaštite životne sredine, a ima i svoj finansijski aspekat, o čemu se sve više govori, jer bi eventualno neispunjavanje obaveza iz ugovora, povlačilo određene ugovorne kazne za Glavni grad, ali i Vladu Crne Gore kao garanta po tom sporazumu. Kolektor je velika tema, a posebno je sada značajan zbog svih izazova koje imamo. Smatram da su ti izazovi produkt neodgovornog javnog djelovanja, kao i manjak komunikacije sa lokalnim stanovništvom i neadekvatna komunikaciona strategija, a što je dovelo do problema. Smatram da se stav lokalne zajednice uvijek mora poštovati i mislim da je ovdje najveći propust u tome što nijesmo imali adekvatnu komunikaciju mjesecima ili godinama sa lokalnim stanovništvom - kazao je Ćulafić, navodeći da je ovo samo jedan u nizu „vrućih krompira“ od prethodnih vlada.
Prema njegovim riječima, u izvještajima Evropske komisije se kao izazov najčešće apostrofiraju administrativni kapaciteti državnih i lokalnih samouprava za monitoring i zatvaranje poglavlja.
- Vjerujem da će i ovog puta biti naglašeno kao izazov – manjak administrativnih kapaciteta. Broj izvršilaca je mali, iako sa trenutnim kapacitetima dajemo maksimum. Kada je riječ o Poglavlju 27, smatram da je jedan od većih izazova generalni nivo svijesti o značaju životne sredine, posebno o načinu na koji treba upravljati otpadom i otpadnim vodama. Treba biti realan i reći da ne možemo zahtijevati od građana nešto za šta možda nijesu u dovoljnoj mjeri stvorene pretpostavke, a tu mislim na izgradnju regionalnih centara za upravljanje otpadom, a što je jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede. To je izgradnja regionalnih centara, a ne deponija, gdje nećemo imati deponovan otpad, već će se taj centar koristiti za selekciju i dalji transport na deponiju u Podgorici ili Baru, koje imaju kapacitete da prime tu količinu otpada koji Crna Gora proizvede. Prije primjene tog plana insistiraćemo na reciklaži, a gdje ćemo, prema očekivanjima, smanjiti zapreminu otpada koja će se dalje odlagati -- istakao je Ćulafić.
Navodi da su regionalni centri za upravljanje otpadom planirani u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
<h2>U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija</h2>
Ćulafić ističe i da su divlje deponije jedan od najvećih izazova Crne Gore.
- Prilikom pisanja državnog plana za upravljanjem otpadom, istraživanja su pokazala da je detektovano 334 divljih deponija, a to nije konačan broj i mijenja se iz dana u dan. U prethodne tri godine oko 65-70 odlagališta je sanirano, ali je problem što se gotovo na istim lokacijama formiraju nove divlje deponije. Lokalne službe moraju da sankcionišu nelegalno odlaganje otpada, jer bez ozbiljne, oštre i efikasne sankcije, ne možemo dobiti rezultat u poštovanju zakona. Propisi nijesu loši, ali je njihova primjena na nezadovoljavajućem nivou - poručio je Ćulafić.
<h2>U vulkanizerskim radnjama deponovano preko 25.000 guma</h2>
Ministar navodi da su nedavno imali akciju obilaska vulkanizerskih radnji, gdje su izvršili 250 inspekcijskih nadzora i ustanovili da se u tim radnjama nalazi deponovano 25.000 guma.
- To je sjajan podatak, jer znamo stanje na terenu i možemo da gradimo zdravu politiku, koja će biti na odgovoran način implementirana. Divlje deponije jesu veliki problem, ali se taj problem rješava u sinergijskom djelovanju ministarstva, kao i lokalnih samouprava - kazao je Ćulafić.
On je naveo da je upotreba plastičnih kesa u prodavnicama smanjena, nakon implementacije nove uredbe, te da je količina odloženih kesa za 70 odsto manja na podgoričkog gradskoj deponiji.
Ćulafić smatra da oko 40 odsto Crne Gore treba da bude zaštićeno i da to ne predstavlja biznis barijeru. Ističe da je završen tekst novog zakona o zaštiti prirode, a koji će imati nove norme kojima se štiti priroda, kao i rigorozne kazne zbog štete prirodi.
- Zaštita prirode je moj priroritet. Predmet posebnog interesovanja biće eksploatacija šljunka, koja se djelimično smanjila. Imaćemo veliku borbu protiv ekološkog kriminala u najširem smislu. Imamo podatak policije da su službenici samo prošle godine uspjeli da sankcionišu izvršioce krivičnih djela protiv životne sredine, a čija se čak i materijalna protivvrijednost mjeri na oko 60 miliona eura, a koliko je još vjerovatno ostalo nekažnjeno. Glavni naš cilj je da se zaštiti priroda i na tome ćemo istrajati - istakao je Ćulafić.
Izdvaja platofrmu čuvaj.me putem koje građani mogu prijaviti krivična djela protiv životne sredine. Najavljuje i da će biti formirana posebna jedinica Uprave policije, koja će se baviti borbom protiv ekološkog kriminala.
- Mislim da je to vrlo značajno zbog efikasnog djelovanja na terenu, jer stanje na terenu, po mojim saznanjima – nije baš idealno u zavisnosti od dijela teritorije Crne Gore. Na sjeveru su najugroženije šume, u centralnoj regiji rijeke posebno Morača zbog eksploatacije zbog čega je uništen njen tok - naveo je Ćulafić.
Poručuje da država bilježi ozbiljne rezultate u borbi protiv svih vidova kriminala, te da ima snage da zaustavi i ekološki kriminal, a da će benefite osjetiti građani i budžet Crne Gore.

Ćulafić: U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija, gradiće se četiri regionalna centra za otpad

Podgoričko naselje Konik već duže vrijeme suočava se s ozbiljnim ekološkim problemima – divlje deponije niču uz svaku saobraćajnicu i na javnim površinama, kontejneri su često zatrpani, a prostor između zgrada i ulica pretvara se u odlagališta kabastog otpada i šuta. Iako gradska preduzeća tvrde da reaguju u skladu sa mogućnostima i zakonskim ovlašćenjima, evidentno je da se situacija na terenu ne mijenja suštinski, na šta su i Televizija i Portal E u više navrata ukazivali. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.4635%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkoniku-potrebne-hitne-mjere-deponije-cvjetaju-putevi-losi-psi-lutalice-se-pojavljuju-u-coporima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Dok građani traže dugoročna i efikasna rješenja, nadležni upozoravaju da ne mogu sami nositi teret problema i naglašavaju da je ključno uključivanje svih činilaca društva – od prijavljivanja prekršaja do lične odgovornosti i dosljednog poštovanja propisa. <h2>"Čistoća" (ne) stiže da čisti&nbsp;</h2> Podgorička "Čistoća“ je samo od 1. do 26. aprila ove godine intervenisala 16 puta na području Konika, odnosno skoro svakog drugog dana su njihovi radnici sa mehanizacijom uklanjali nepropisno odlagan otpad u tom naselju.&nbsp; Kako su iz tog preduzeća kazali Portalu ETV, nepropisno odlaganje otpada oko posuda predviđenih za tu namjenu i na javnim površinama predstavlja višegodišnji problem u njihovom radu.&nbsp; - Svakodnevni su primjeri nesavjesnog odnosa pojedinaca koji ne poštuju prostore namijenjene za pravilno odlaganje otpada, zbog čega je neophodno cjelodnevno angažovanje mehanizacije (građevinske mašine, kiper kamioni za odvoz otpada) sa ciljem uklanjanja nepropisno odloženog otpada pored kontejnera i sa javnih površina. Naselje Konik je nažalost prepoznato kao dio grada u kojem je ova pojava najizraženija, zbog čega se mehanizacija angažuje svaki drugi ili treći dan – kazali su nam iz „Čistoće“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_b025ed41288623b01178a29ab83acb30dc4e4f70be73a12b6a86d4101104b80d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511120544_b025ed41288623b01178a29ab83acb30dc4e4f70be73a12b6a86d4101104b80d" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Samo jedna od divljih deponija na Koniku(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  Kao neke od najkritičnijih lokacija navode Ulicu Španskih boraca, kod Doma zdravlja, Georgi Dimitrova kod igrališta, Husinskih rudara kod reciklažnog dvorišta. - U ovom dijelu grada svakodnevno praznimo kontejnere i sprovodimo redovno održavanje, ali se istovremeno suočavamo sa masovnim odlaganjem otpada van predviđenih lokacija. Građani ostavljaju kabasti i građevinski otpad, aparate i druge predmete uz kontejnere, na zelenim površinama i u neposrednoj blizini saobraćajnica, što dodatno opterećuje naše ekipe i resurse – poručuju iz Čistoće. Iz ovog preduzeća podsjećaju da sugrađani imaju obavezu da komunalni otpad bacaju isključivo u kontenjere, dok se za odlaganje kabastog otpada i šuta mora koristiti usluga koju Čistoća pruža po posebnom režimu.&nbsp; <h2>Loše navike se teško mijenjaju</h2> Službenici Komunalne policije su u poslednjih 12 mjeseci 155 puta obišli lokacije koje su prepoznate kao divlje deponije i shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima djelovali upozorenjima, izricanjem kazni i prekršajnim nalozioma, saopšteno je u odgovorima Portalu ETV iz Komunalnog preduzeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_0c0e9fcd132bafedd9610619de26a848fe97ea818f7c425b2aeea8e40456c83f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511120544_0c0e9fcd132bafedd9610619de26a848fe97ea818f7c425b2aeea8e40456c83f" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Nepropisno odlaganje otpada višegodišnji problem(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  Na lokacijama se najčešće odlaže izmiješani otpad, u čijoj strukturi dominira komunalni i kabasti otpad, a na određenom broju lokacija je prisutno i nepropisno odlaganje građevinskog šuta i zemljanih iskopa. Iz Komunalnog preduzeća podsjećaju da je zakonska obaveza građana da otpad odlažu na za to predviđena mjesta, koja su, kako kažu, u Podgorici obezbijeđena za sve vrste otpada koje se stvaraju u domaćinstvu.&nbsp; - Na prostoru grada obezbijeđeni su sadržaji za besplatno odlaganje ovih vrsta otpada – posude za komunalni otpad; reciklažna dvorišta za pojedine vrste otpada koje građani stvaraju u svojim domaćinstvima, kao i za kabasti i biljni otpad; odlagalište Mojanski krst za građevinski šut i zemljane iskope – ističu u odgovorima Portalu ETV.&nbsp; Građani su dužni, napominju, i da Upravi za inspekcijske poslove prijave uočeno nepropisno odlaganje otpada, što i njihovi zaposleni, kako tvrde, čine svakodnevno. Takođe, u Komunalnom preduzeću rade i na osvješćivanju građana po pitanju čuvanja sredine u kojoj žive. Osim redovnog informisanja o aktivnostima koje spovode kao i mjestima i načinima pravilnog odlaganja otpada, građani su dostavljali i edukativne brošure. Kako navode, loše navike se teško mijenjanju, ali se one dobre prepoznaju kod najmlađih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_fd01f4032c9744d8b49c00c9c5b61f816a417bad1c310eeff19df5ca8f809152.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250511120544_fd01f4032c9744d8b49c00c9c5b61f816a417bad1c310eeff19df5ca8f809152" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Građani imaju obavezu da komunalni otpad bacaju isključivo u kontenjere, ali to često nije praksa(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  U šest škola i dva vrtića u Podgorici postavljanji su reciklomati, čime se, kako kažu u tom gradskom preduzeću, potvrdilo da najmlađi rado učestvuju i nesebično daju doprinos svim projektima kojima se čini dobro zajedničkim prostorima. - Želeći da utičemo na stvaranje dobrih navika kod najmlađih, u kontinuitetu radimo na edukaciji u saradnji sa predškolskim i školskim ustanovama. Do sada smo održali oko 150 edukativnih radionica kojima je prisustvovalo oko 10.000 mališana. Zaključak je da najmlađi imaju razvijenu ekološku svijest, pa vjerujemo da će oni uticati na nas starije da bez izuzetka usvojimo pravila i promijenimo odnos prema životnoj sredini – poručuju iz Komunalnog preduzeća. <h2>Potrebna odlučna akcija svih&nbsp;</h2> Apelovali su na sugrađane da budu savjesni i odgovorni, te otpad odlažu na propisanim mjestima. Divlje deponije ne ruže samo sliku grada, već imaju i ozbiljne posljedice po javno zdravlje, bezbjednost i životnu sredinu. Da bi se ovaj problem sistemski riješio, neophodno je usklađeno djelovanje komunalnih službi, inspekcija, policije, ali i veća svijest i saradnja lokalnog stanovništva. Podgorica kao glavni grad mora pokazati kapacitet da rješava komunalne probleme u svim svojim djelovima, bez izuzetaka.

Konik zatrpan smećem: Građani očekuju dugoročna rješenja, nadležni i njihovu angažovanost

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: divlje-deponije