U zadnje vrijeme, kako radim, i zaboravim da mi je na nozi, kaže Jovan za Radio Slobodna Evropa, koji kaznu zatvora izdržava u svojoj kući, nošenjem nanogice.
Nanogica, kao alternativni način izvršenja kazne, u Crnoj Gori je u upotrebi od 2018, za kazne do šest mjeseci zatvora.
Ovaj četrdesetogodišnji Nikšićanin (identitet poznat redakciji) je osuđen na 90 dana, zbog ugrožavanja sigurnosti.
- Mogu reći da je nekad privilegija, a nekad je Boga mi i zatvor. Zavisi od raspoloženja i od dana do dana i osobe, kako je ko podnosi. Meni je privilegija, jer sam kući sa porodicom. I odobreno mi je da idem na posao - priča za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Nadzor nad Jovanom vrši Ministarstvo pravde.
- Da li osuđeni tokom izdržavanje kazne u prostorijama za stanovanje poštuje zakonske obaveze, provjerava Ministarstvo pravde preko elektronskog nadzora - kaže za RSE Stevan Brajušković direktor Direktorata za krivične sankcije i nadzor.
U Crnoj Gori trenutno 60 osuđenika umjesto u zatvoru, kaznu izdržava u kućanim uslovima uz tzv. nanogicu.
- Došli su kod mene ovi iz Direkcije za alternativne sankcije i montirali jedan uređaj u kući, koji liči na faks aparat. On šalje taj signal. Na nogicu su normalno stavili plombu, koja ne smije da se ošteti ili dira - kaže Jovan.
Objašnjava kako funkcioniše i šta mu je dozvoljeno a šta nije, tokom dana.
- Taj uređaj šalje parametre, koordinate gdje se nalazim i koliko sam udaljen. Kretanje mi je ograničeno na sprat kuće i terasu. Ne skidam je nikako, vodotporna je i tu nema nikakvih problema - navodi Jovan.
Sa nanogicom se prvi put sreo kada je osuđen zbog kršenja mjera tokom pandemije.
- Nikad nijesam bio u zatvoru u Spužu i nadam se da neću. Ali sam imao nanogicu i prošle godine, jer sam osuđen zbog prekoračenja policijskog časa kad je korona bila. Držao sam neki lokal… i suđenje se malo oteglo i dobio sam 45 dana, nanogicu. Tako da mi je ovo drugi put da je nosim - dodaje Jovan.
Ove godine je Jovanu dozvoljeno da ide na posao dok izdržava kaznu.
Ima i jedan sat slobodan tokom dana za šetnju od 18 do 19 sati.
- Ne skidam je ni tada jer je vjerovatno ovaj uređaj aktivan sve vrijeme, samo taj sat koji mi je slobodan nije. Mislim da tada ne šalje signal. Ja nisam upućen u to, ali uglavnom je ne skidam - ističe Jovan.
Prema njegovim riječima kuću može napustiti i zbog odlaska kod ljekara ali to mora opravdati dokumentacijom.
Do kraja kazne Jovanu je, kaže, ostalo još dvadesetak dana:
- Ne znam, prolaze dani… Eto, ne znam kako je u Spužu (zatvoru), a sigurno mora biti mnogo lošije… Ali neko je u zatvoru po deset godina, pa se desi da opet napravi isto krivično djelo ili teže. A kod mene lično, ima svrhu. Neko će reći, a to je tri mjeseca, šta je to, ništa, ali, Boga mi kad sam zatvoren, onda ja znam najbolje u kakvoj sam situaciji - kazao je on.
<h2>Nanogice u primjeni – sedam godina</h2>
Iako je u Krivični zakonik nanogica uvedena 2013. a u Zakon o izvršenju kazni zatvora 2015. u praksi se primjenjuje poslednjih sedam godina.
Uočeni su neki nedostaci pa je 2023. došlo do izmjena Zakona kojim su pooštreni uslovi u slučaju zloupotrebe u primjeni ovog modela.
Ministarstvo pravde ima na raspolaganju 109 uređaja za elektronski nadzor, koji se sastoje od stacionarne jedinice i odašiljača tj. nanogica.
<h2>Kako se provjeravaju osuđenici</h2>
Brajušković kaže da Ministarstvo pravde kontroliše da li se osuđeni nalazi unutar prostorija određenih za izvršenje kazne.
- Poštuje li tačno određeno vrijeme za slobodan boravak van prostorija od sat dnevno, ali i odobreno vrijeme za ostvarivanje određenih prava ili obaveza - kazao je Brajušković..
Prema njegovim riječima, do zloupotreba je došlo u sedam odsto slučajeva:
- U tim predmetima je došlo do zamjene ove kazne u strožiju (zatvor) - ističe Brajušković.
Ističe da je samovoljno napuštanje prostorijija jedna od čestih zloupotreba.
- Do zamjene u strožiju kaznu (izdržavanje u zatvoru) dolazi i kada osuđeni ometa, oštećuje ili uklanjanja uređaj za praćenje, odbija ili je nedostupan za izvršenje kazne - navodi Brajušković.
On objašnjava da su više puta zakonski proširivani slučajevi u kojima se osuđenom može odobriti napuštanje prostorija zbog privatnih poslova, ali i sa ciljem i smanjenja mogućih zloupotreba.
Među njima su pružanja medicinske pomoći osuđenom ili članu njegovog domaćinstva, odlazak u sud ili drugi organ, pohađanje nastave ili polaganje ispita.
Osuđeni može odlaziti na posao, ukoliko krivično djelo za koje je osuđen nije u vezi sa radom i ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi za to.
Bez odobrenja, može napustiti stan zbog hitnih medicinske pomoći, ali je dužan da, najkasnije u roku od 24 časa o tome, uz dokaze, obavijesti Ministarstvo pravde.
<h2>Uštede, prednosti i preporuke</h2>
Ministarstvo pravde nema precizan podatak koliko iznosi ušteda za državu kroz primjenu alternativnih sankcija poput nanogice.
Jedna od prednosti ovog vida izdržavanja kazne u odnosu na boravak u zatvoru je izbjegavanje negativnih efekta odvajanja od porodice i potencijalnog negativnog uticaja drugih zatvorenika.
- Uz to se smanjuje zatvorska populacija, što za posledicu ima manje troškove i izdvajanja države - kaže Brajušković.
Osim “kućnog zatvora” od alternativnih kazni postoji rad u javnom interesu i nekoliko vrsta uslovnih osuda.
Evropska unija podstiće države članice i kandidate za članstvo, poput Crne Gore, da za lakša krivična djela, umjesto zatvorskih primjenjuju alternativne sankcije.
Ujedinjene nacije su kroz više dokumenata dale smjernice državama članicama kako da u oblast krivičnih sankcija uvode alternativne dok je Savjet Evrope ustanovio evropske standarde za vansudske sankcije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Alternativne kazne u Crnoj Gori: Sa nanogicom na posao

Nekadašnjoj ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić juče je ukinut pritvor, a već u ponedjeljak biće joj ukinuta mjera zabrane napuštanja stana i skinuta nanogica ukoliko se tog dana prema planu Specijalnog tužilaštva saslušaju sva tri svjedoka u okviru ove istrage, kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vesni-bratic-vec-u-ponedjeljak-skidaju-nanogicu">Pobjedu </a>advokat Mitar Šušić.
- U istrazi su predviđena saslušanja tri svjedoka – Milice Kadović, Dejana Dašića i Jovane Mijović – nakon čega će, praktično, prestati razlozi za trajanje mjere zabrane napuštanja stana – precizirao je advokat Šušić.
Slučaj Vesne Bratić dobio je novi obrt nakon što joj je Viši sud u Podgorici u petak ukinuo pritvor i odredio blaže mjere nadzora: zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor i zabranu kontakta sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara.
Odluka je uslijedila nakon što je vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo žalbe odbrane advokata Mitra Šušića, Aleksandra Rmuša i Aleksandra Delevića i preinačilo rješenje sutkinje za istragu Suzane Mugoše od 17. februara, odbijajući prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za određivanje pritvora.
Vanraspravno vijeće Višeg suda je konstatovalo da u ovom trenutku postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.
Ključna pravna dilema u ovoj fazi postupka nije bila da li postoji osnovana sumnja, već da li su ispunjeni uslovi za pritvor.
Za razliku od sutkinje Mugoše, vanraspravno vijeće Višeg suda ocijenilo je da, kad je u pitanju Bratić, ne postoji opasnost da će pobjeći, dok je eventualni rizik od uticaja na svjedoke moguće u potpunosti neutralisati blažim mjerama nadzora.
Bratić je tako, umjesto pritvora, dobila nanogicu i kućni nadzor, uz upozorenje da bi kršenje mjera moglo rezultirati ponovnim određivanjem pritvora.
- Mjere će trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja postupka – precizirali su iz Višeg suda i dodali da će nadzor nad sprovođenjem ovih mjera izvršavati Uprava policije – Centar bezbjednosti Podgorica.
Advokat Šušić je za Pobjedu kazao da je odbrana zadovoljna odlukom vijeća da ukine pritvor Bratić, barem kada su u pitanju pritvorski razlozi, odnosno samo postojanje pritvora.
Time su, kako navodi, potvrđene teze koje je odbrana iznosila od samog početka postupka i u žalbama – da ne postoje razlozi za pritvor, niti opasnost od bjekstva, niti opasnost od uticaja na svjedoke.
- Opasnost od bjekstva je u potpunosti odbačena kao osnov za određivanje mjere. Mjera zabrane napuštanja stana izrečena je isključivo kao mjera obezbjeđenja u odnosu na navodnu opasnost od uticaja na svjedoke, a ne zbog bjekstva – precizirao je Šušić.
On je kazao da, iako je zadovoljan ukidanjem pritvora, nije saglasan sa ocjenom da postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila krivično djelo.
- Smatram da, čak i kada bi se dokazalo da je tačno ono što joj se stavlja na teret, u tim radnjama nema elemenata krivičnog djela. Samim tim, ne može postojati ni osnovana sumnja u bilo kojoj fazi postupka - naveo je on.
<h2>Hapšenje</h2>
Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić uhapšena je u ponedjeljak po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u okviru istrage koja se odnosi na način na koji su tokom 2021. godine vršena razrješenja i imenovanja direktora obrazovnih ustanova.
Prema navodima iz istrage, Bratić se sumnjiči za selektivnu primjenu zakonskih ovlašćenja: razriješila je osam direktora za koje su sudovi kasnije utvrdili da su nezakonito smijenjeni, dok istovremeno nije razriješila oko četrdeset direktora koji, prema dokumentaciji tužilaštva, nijesu ispunjavali zakonske uslove za ostanak na funkciji.
Zanimljivo je da fokus SDT-a nije primarno na nezakonitim smjenama osam direktora, koje su već dobile sudski epilog u parničnim postupcima, već na navodnom nepostupanju, odnosno propuštanju da se razriješi veći broj direktora. Upravo ta razlika između građanskopravne odgovornosti (naknade štete zbog nezakonite smjene) i eventualne krivične odgovornosti zbog nečinjenja otvorila je brojna pitanja o osnovu ove istrage Specijalnog tužilaštva.
Slučaj tako ima dvostruki karakter: parnični, u kojem su pojedini direktori dobili sporove protiv države i dosuđene su im odštete, i krivični, koji tek ulazi u fazu ispitivanja osnovanosti optužbi.
Hapšenje bivše ministarke izazvalo je snažne političke reakcije.
Dio političkih subjekata ocijenio je hapšenje kao politički progon, dok su drugi tvrdili da je riječ o zakasnjelom, ali nužnom procesuiranju.
U javnu raspravu uključio se i predsjednik države Jakov Milatović, koji je, nakon apela sestre Vesne Bratić, Slavice, zatražio izjašnjenje Ministarstva pravde u vezi s mogućim pomilovanjem.
Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da neće preporučiti pomilovanje.
Milatović je potom naglasio da je postupao isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom, ističući da ne može niti želi da utiče na stav Ministarstva, te poručio da „selektivna pravda može biti gora od najveće nepravde“.
Paralelno sa raspravom Milatovića i Božovića, iz Demokratske Crne Gore poručeno je da je mjera kućnog nadzora u slučaju Bratić pokazala da se ista takva mjera mogla primijeniti i u drugim predmetima, konkretno u slučaju Miloša Medenice.
Poslanik Momčilo Leković problematizovao je različit pristup u određivanju pritvora i mjera nadzora, otvarajući pitanje dosljednosti pravosudne prakse.
On je podsjetio da se ni nakon više od 20 dana od zahtjeva tužilaštva, Vesni Medenici ne određuje pritvor, već joj je izrečena mjera zabrane napuštanja mjesta prebivališta.
„Pobijedila je pravda, slava i hvala Gospodu na svemu!“
Bivša ministarka Vesna Bratić nakon ukidanja pritvora zahvalila je na podršci koju je dobila. Prokomentarisala je i oslobađajuću presudu protiv optuženih u slučaju „državni udar“ riječima da je pravda povrijedila.
- Slava i hvala Gospodu na svemu! Volim vas i hvala vam do neba! - poručila je Bratić na društvenoj mreži X.
Na objavi iznad postavljene fotografije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića napisala je:,, Pobijedila je pravda“.
Bratić se juče nakon izlaska iz Istražnog zatvora u Spužu javila u Centar bezbjednosti Podgorica, a zatim otišla kući gdje joj je određena mjera nadzora.
Joanikije: Nadam se da će nastavak postupka biti pravičan
Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije izrazio je zabrinutost zbog načina pritvaranja bivše ministarke Vesne Bratić, ocjenjujući da takvo postupanje ne doprinosi jačanju povjerenja u vladavinu prava, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.
On je, nakon što je Bratić ukinut pritvor i određena mjera zabrane napuštanja stana, posjetio bivšu ministarku i istakao da, kao i dio javnosti, dijeli zabrinutost zbog načina na koji je sprovedena mjera lišenja slobode i ukupne atmosfere koja je pratila taj slučaj.
Iz Mitropolije su naveli da nije dobra poruka ako se univerzitetska profesorka, koju nadležni organi ne terete za pribavljanje lične koristi na štetu države ili naroda, tretira na način koji ostavlja utisak nesrazmjernosti. Naglašeno je i da takav pristup može dovesti do „osude prije presude“, što ne bi smjelo biti cilj društva koje nastoji da jača institucije i pravnu sigurnost.
Mitropolit Joanikije izrazio je nadu da će nastavak postupka biti pravičan, te da će se kroz dostojanstven i zakonit proces u najkraćem roku utvrditi istina. Bratić je, kako se navodi, zahvalila na posjeti i poručila da su za svakog čovjeka najvažniji čista savjest, strpljenje i dostojanstvo pred Bogom i ljudima.

Vesni Bratić već u ponedjeljak skidaju nanogicu

Izmjene Ustava koje predlaže Vlada, u dijelu koji se odnosi na Tužilački savjet ne rješavaju ključni sukob interesa i neprimjerene koncentracije moći u funkciji Vrhovnog državnog tužioca koji po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkim savjetom, a uvođenjem kvalifikovane većine neopravdano otežavaju izbor netužilačkih članova Tužilačkog savjeta u Skupštini, saopšteno je iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Vlada predlaže da se uvede dvotrećinska odnosno tropetinska većina glasova poslanika kao neophodna za izbor članova Tužilačkog savjeta, stavljajući tako još jednu pravnu, a tešku političku prepreku, što izvjesno može dovesti do toga da Tužilački savjet mjesecima ili godinama bude bez članova koji nisu državni tužioci.&nbsp;
Iskustva Skupštine, kako se navodi u saopštenju Instituta Alternativa, u naporima da postigne navedene većine su upozoravajuća.&nbsp;
- Naš predlog je bio da se članovi iz reda uglednih pravnika biraju apsolutnom (natpolovičnom) većinom poslanika u Skupštini, za razliku od sada dovoljne obične većine (većine od prisutnih poslanika). Vladini predlozi ne nude objašnjenje ni opravdanje da &nbsp;Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija, a Tužilačkim savjetom Vrhovni državni tužilac. Predlozima Vlade se ne obezbjeđuje ustavna nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom. U vrijeme pisanja Ustava, Venecijanska komisija je preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude "nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Predloženim izmjenama Ustava, kako pojašnjavaju, ne mijenja se sastav Tužilačkog savjeta, kako bi se to moglo zaključiti iz nekih medijskih naslova, jer sastav Tužilačkog savjeta nije upisan u Ustavu.&nbsp;
- Riječ je o tome da se vladinim predlogom sastav Tužilačkog savjeta propisan Zakonom iz 2024.godine prepisuje u Ustav, a da se i konačno odustaje od sastava koji je bio propisan izmjenama iz 2021.godine - izmjenama koje su omogućile početak reforme u državnom tužilaštvu. Ustavom Crne Gore predviđeno je da Vrhovni državni tužilac predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku. Navedeno rješenje uvedeno je u Ustav, amandmanima iz 2013. godine. Navedeno rješenje, VDT koji je istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći, te kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane Tužilačkog savjeta - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Nije moguće, podvlače, da Vrhovni državni tužilac istovremeno bude odgovoran "za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva", a s druge strane da kao Predsjednik Tužilačkog savjeta traži od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca kojima je hijerarhijski nadređen i za čiju zakonitost rada odgovara, odgovore na pitanja, dostavljanje informacija i izvještaja Tužilačkom savjetu.&nbsp;
- Suštinska nespojivost funkcije VDT i predsjednika Tužilačkog savjeta, potvrđena je kada su neke pozitivne kontrolne prakse, ukinute ili obesmišljene, nakon imenovanja Vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024.godine. Podsjećamo da Venecijanska komisija, u mišljenju iz 2007.godine, u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet, navodi da bi "bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od „autokratskog upravljanja“ pravosuđem." Iako je ova preporuka usvojena za Sudski, nije za Tužilački savjet, iako bi po logici da je sud nezavisan, a tužilaštvo samostalno, prije trebala da bude usvojena u slučaju Tužilačkog savjeta. U mišljenju Venecijanske komisije se takođe ističe da "Postoji rizik da bi, kao članovi tužilačkog vijeća, tužioci glasali u bloku, slijedeći uputstva (formalna ili neformalna) svojih nadređenih. Tužilački savjet koji nema jaku i istinski nezavisnu komponentu neće biti efektivna kontrola ovlašćenja viših tužilaca, a posebno glavnog tužioca - objasnili su iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Prethodno navedena zabrinutost, kako kažu, nažalost je dobila svoju potvrdu u praksi, jedinstvom i hijerarhijskom disciplinom tužilaca članova Tužilačkog savjeta, što vodi korporativizmu unutar tužilačke organizacije.&nbsp;
- Korporativizam u državnom tužilaštvu predstavlja obrazac u kome državni tužioci razvijaju zatvoren sistem odlučivanja, snažnu unutrašnju solidarnost i ograničenu spoljašnju kontrolu. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi naglašavaju da ona mora biti uravnotežena jasnim mehanizmima odgovornosti, transparentnosti i nadzora. U suprotnom, postoji rizik da se samostalnost državnog tužilaštva i profesionalna nezavisnost tužilaca pretvori u profesionalnu izolaciju i međusobnu zaštitu od odgovornosti - ističu.&nbsp;
U tom smislu, dodaju, neophodno je razmotriti da se umjesto ustavnog propisivanja strukture Tužilačkog savjeta iz aktuelnog Zakona o državnom tužilaštvu, ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija.&nbsp;
- Mi razumijemo, čitajući preporuke Venecijanske komisije, da sastav Tužilačkog &nbsp;savjeta &nbsp;nije bio sporan prije izmjena iz 2024.godine, već je bilo sporno što je Skupština mogla da izabere člana Tužilačkog savjeta prostom većinom glasova poslanika. - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Predložene izmjene Ustava neće unaprijediti ustavnu ulogu Tužilačkog savjeta

Bračni par, državljani Kraljevine Švedske (63 i 53 godine), uhapšeni su u Baru zbog sumnje da su u Švedskoj oteli svoje maloljetno dijete i protivzakonito ga odveli u inostranstvo.
Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP), oni su uhapšeni postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpol Štokholm.
Oni se, kako se dodaje, potražuju radi privođenja nadležnom sudu zbog vođenja krivičnog postupka u Švedskoj, a zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo otmica djeteta, teško krivično djelo iz Krivičnog zakonika Švedske, za koje je zaprijećena maksimalna kazna zatvora u trajanju od četiri godine.
- Oni su osumnjičeni da su u Švedskoj, na dan donošenja zakonske odluke kojom se njihovo maloljetno dijete povjerava na starateljstvo trećem licu, svoje dijete protivzakonito odveli iz tog okruženja u kojem je dijete počev od tog dana trebalo da se nalazi, te da je majka djeteta, u dosluhu sa ocem djeteta, dijete potom odvela u inostranstvo - navodi se u saopštenju UP. 
Njih dvoje su privedeni nadležnom sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici, radi određivanja ekstradicionog pritvora.
- Slijedi komunikacija između nadležnih organa Crne Gore i Švedske u vezi sa izručenjem ovih lica Švedskoj - zaključuje se u saopštenju.

U Baru uhapšen bračni par iz Švedske: Osumnjičeni da su protivzakonito odveli svoje dijete

Službenici policije obezbjeđivaće i snimati utakmicu između fudbalskih klubova Budućnost i Sutjeska, koja će biti odigrana danas od 14 sati na gradskom stadionu "Pod Goricom" u Podgorici, saopštili su iz Uprave policije, dodajući da će za saobraćaj biti zatvoren Bulevar Ivana Crnojevića.
Navodi se da je Fudbalski savez Crne Gore utakmicu proglasio događajem povećanog bezbjednosnog rizika i da će ga policija snimati od 12 sati do završetka.
- Policijski službenici će biti prisutni na ključnim tačkama sportskog objekta, u njegovoj neposrednoj okolini, kao i na pravcima kretanja navijača, kako bi se sportska priredba realizovala u bezbjednoj, fer i sportskoj atmosferi - kaže se u saopštenju policije.
Dodaje se da će policija, shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima, događaj snimati od 12 sati do završetka utakmice, odnosno do 16 sati, kao i da se snimanje po potrebi može produžiti.
- Za sve kategorije vozila, danas u istom periodu, od 12 sati do završetka utakmice, za saobraćaj biti zatvoren Bulevar Ivana Crnojevića, i to u potezu od raskrnice sa Bulevarom Stanka Dragojevića do ulice Marka Miljanova, a za saobraćaj će biti zatvorene i ulice koje gravitiraju ka Bulevaru Ivana Crnojevića odnosno koje se nalaze u neposrednoj blizini Stadiona - kaže se u saopštenju.

Zbog utakmice Budućnost-Sutjeska zatvoren dio podgoričkih ulica

Hronika

Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Mandić, Knežević i ostali optuženi u predmetu "državni udar" oslobođeni krivice

Društvo

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Kontinuitet šovinističkog diskursa u programu Pink TV: „Crnogorci mutirali”, „ustaška bagra”, „napravljeni u laboratorijama”, „turkizacija"...

Tag: direktorat-za-krivicne-sankcije-i-nadzor

Alternativne kazne u Crnoj Gori: Sa nanogicom na posao

Vesni Bratić već u ponedjeljak skidaju nanogicu

Predložene izmjene Ustava neće unaprijediti ustavnu ulogu Tužilačkog savjeta

U Baru uhapšen bračni par iz Švedske: Osumnjičeni da su protivzakonito odveli svoje dijete

Zbog utakmice Budućnost-Sutjeska zatvoren dio podgoričkih ulica

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO