Alternativne kazne u Crnoj Gori: Sa nanogicom na posao

U zadnje vrijeme, kako radim, i zaboravim da mi je na nozi, kaže Jovan za Radio Slobodna Evropa, koji kaznu zatvora izdržava u svojoj kući, nošenjem nanogice.

Nanogica, kao alternativni način izvršenja kazne, u Crnoj Gori je u upotrebi od 2018, za kazne do šest mjeseci zatvora.

Ovaj četrdesetogodišnji Nikšićanin (identitet poznat redakciji) je osuđen na 90 dana, zbog ugrožavanja sigurnosti.

- Mogu reći da je nekad privilegija, a nekad je Boga mi i zatvor. Zavisi od raspoloženja i od dana do dana i osobe, kako je ko podnosi. Meni je privilegija, jer sam kući sa porodicom. I odobreno mi je da idem na posao - priča za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nadzor nad Jovanom vrši Ministarstvo pravde.

- Da li osuđeni tokom izdržavanje kazne u prostorijama za stanovanje poštuje zakonske obaveze, provjerava Ministarstvo pravde preko elektronskog nadzora - kaže za RSE Stevan Brajušković direktor Direktorata za krivične sankcije i nadzor.

U Crnoj Gori trenutno 60 osuđenika umjesto u zatvoru, kaznu izdržava u kućanim uslovima uz tzv. nanogicu.

- Došli su kod mene ovi iz Direkcije za alternativne sankcije i montirali jedan uređaj u kući, koji liči na faks aparat. On šalje taj signal. Na nogicu su normalno stavili plombu, koja ne smije da se ošteti ili dira - kaže Jovan.

Objašnjava kako funkcioniše i šta mu je dozvoljeno a šta nije, tokom dana.

- Taj uređaj šalje parametre, koordinate gdje se nalazim i koliko sam udaljen. Kretanje mi je ograničeno na sprat kuće i terasu. Ne skidam je nikako, vodotporna je i tu nema nikakvih problema - navodi Jovan.

Sa nanogicom se prvi put sreo kada je osuđen zbog kršenja mjera tokom pandemije.

- Nikad nijesam bio u zatvoru u Spužu i nadam se da neću. Ali sam imao nanogicu i prošle godine, jer sam osuđen zbog prekoračenja policijskog časa kad je korona bila. Držao sam neki lokal… i suđenje se malo oteglo i dobio sam 45 dana, nanogicu. Tako da mi je ovo drugi put da je nosim - dodaje Jovan.

Ove godine je Jovanu dozvoljeno da ide na posao dok izdržava kaznu.

Ima i jedan sat slobodan tokom dana za šetnju od 18 do 19 sati.

- Ne skidam je ni tada jer je vjerovatno ovaj uređaj aktivan sve vrijeme, samo taj sat koji mi je slobodan nije. Mislim da tada ne šalje signal. Ja nisam upućen u to, ali uglavnom je ne skidam - ističe Jovan.

Prema njegovim riječima kuću može napustiti i zbog odlaska kod ljekara ali to mora opravdati dokumentacijom.

Do kraja kazne Jovanu je, kaže, ostalo još dvadesetak dana:

- Ne znam, prolaze dani… Eto, ne znam kako je u Spužu (zatvoru), a sigurno mora biti mnogo lošije… Ali neko je u zatvoru po deset godina, pa se desi da opet napravi isto krivično djelo ili teže. A kod mene lično, ima svrhu. Neko će reći, a to je tri mjeseca, šta je to, ništa, ali, Boga mi kad sam zatvoren, onda ja znam najbolje u kakvoj sam situaciji - kazao je on.

Nanogice u primjeni – sedam godina

Iako je u Krivični zakonik nanogica uvedena 2013. a u Zakon o izvršenju kazni zatvora 2015. u praksi se primjenjuje poslednjih sedam godina.

Uočeni su neki nedostaci pa je 2023. došlo do izmjena Zakona kojim su pooštreni uslovi u slučaju zloupotrebe u primjeni ovog modela.

Ministarstvo pravde ima na raspolaganju 109 uređaja za elektronski nadzor, koji se sastoje od stacionarne jedinice i odašiljača tj. nanogica.

Kako se provjeravaju osuđenici

Brajušković kaže da Ministarstvo pravde kontroliše da li se osuđeni nalazi unutar prostorija određenih za izvršenje kazne.

- Poštuje li tačno određeno vrijeme za slobodan boravak van prostorija od sat dnevno, ali i odobreno vrijeme za ostvarivanje određenih prava ili obaveza - kazao je Brajušković..

Prema njegovim riječima, do zloupotreba je došlo u sedam odsto slučajeva:

- U tim predmetima je došlo do zamjene ove kazne u strožiju (zatvor) - ističe Brajušković.

Ističe da je samovoljno napuštanje prostorijija jedna od čestih zloupotreba.

- Do zamjene u strožiju kaznu (izdržavanje u zatvoru) dolazi i kada osuđeni ometa, oštećuje ili uklanjanja uređaj za praćenje, odbija ili je nedostupan za izvršenje kazne - navodi Brajušković.

On objašnjava da su više puta zakonski proširivani slučajevi u kojima se osuđenom može odobriti napuštanje prostorija zbog privatnih poslova, ali i sa ciljem i smanjenja mogućih zloupotreba.

Među njima su pružanja medicinske pomoći osuđenom ili članu njegovog domaćinstva, odlazak u sud ili drugi organ, pohađanje nastave ili polaganje ispita.

Osuđeni može odlaziti na posao, ukoliko krivično djelo za koje je osuđen nije u vezi sa radom i ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi za to.

Bez odobrenja, može napustiti stan zbog hitnih medicinske pomoći, ali je dužan da, najkasnije u roku od 24 časa o tome, uz dokaze, obavijesti Ministarstvo pravde.

Uštede, prednosti i preporuke

Ministarstvo pravde nema precizan podatak koliko iznosi ušteda za državu kroz primjenu alternativnih sankcija poput nanogice.

Jedna od prednosti ovog vida izdržavanja kazne u odnosu na boravak u zatvoru je izbjegavanje negativnih efekta odvajanja od porodice i potencijalnog negativnog uticaja drugih zatvorenika.

- Uz to se smanjuje zatvorska populacija, što za posledicu ima manje troškove i izdvajanja države - kaže Brajušković.

Osim “kućnog zatvora” od alternativnih kazni postoji rad u javnom interesu i nekoliko vrsta uslovnih osuda.

Evropska unija podstiće države članice i kandidate za članstvo, poput Crne Gore, da za lakša krivična djela, umjesto zatvorskih primjenjuju alternativne sankcije.

Ujedinjene nacije su kroz više dokumenata dale smjernice državama članicama kako da u oblast krivičnih sankcija uvode alternativne dok je Savjet Evrope ustanovio evropske standarde za vansudske sankcije.