Digitalna transformacija, institucionalno jačanje i partnerstvo sa poslodavcima predstavljaju ključ razvoja savremenog tržišta rada, ocijenio je direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), David Perčobić.&nbsp;
On je na prvom Forumu rada i zapošljavanja Dijalog i partnerstvo za budućnost, koji je održan na Jahorini, kazao da zavodi za zapošljavanje moraju postati motori promjena, digitalni i fleksibilni servisi koji povezuju poslodavce, obrazovanje i građane. &nbsp;
- Naš cilj je tržište rada koje brzo reaguje, a Zavod koji daje rješenja, ne samo posredovanje - poručio je Perčobić na panelu pod nazivom Tržište rada do 2030. godine.&nbsp;
Na skupu, koji je okupio više od 100 učesnika, tokom pet panela razgovarano o stanju i izazovima tržišta rada, digitalizaciji i novim vještinama koje će biti tražene od radnika, migracijama, zapošljavanju stranaca, mobilnosti radne snage, otpornosti tržišta rada kao i iskustvima iz regiona u Evrope.&nbsp;
U delegaciji Zavoda bili su i pomoćnik direktora u Sektoru za evidencije, statistiku i istraživanja u oblasti zapošljavanja, Goran Bubanja koji je predstavio iskustva Zavoda u istraživanju i analitici tržišta rada, načelnik Službe za informacioni sistem, Mihailo Nikčević, koji je govorio o digitalizaciji usluga i razvoju informacionih platformi Zavoda i savjetnica za informisanje, Danka Rabrenović.
Tokom Foruma zaključeno je da globalna i regionalna migracijska kretanja i promjene na tržištu rada zahtijevaju prilagođavanje službi zapošljavanja novim trendovima.&nbsp;
Učesnici su naglasili važnost jačanja institucionalnih kapaciteta, digitalne transformacije i međusobne saradnje javnih službi kao preduslova za smanjenje neravnoteža na tržištu rada.&nbsp;
- Zemlje regiona pozvane su da aktivno koriste fondove Evropske unije, razvijaju pametne politike zapošljavanja i stvaraju uslove za zadržavanje domaće radne snage i kvalitetno angažovanje stranih radnika - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Forum je, kako se zaključuje, potvrdio da su dijalog, partnerstvo i zajednički pristup ključni alati za izgradnju otpornijeg i konkurentnijeg tržišta rada, te da će ovo okupljanje postati stalna platforma za razmjenu iskustava, ideja i dobrih praksi između institucija, poslodavaca, sindikata i međunarodnih partnera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Digitalnom transformacijom do savremenog tržišta rada

Crna Gora pretposljednja je među šest država regiona Zapadnog Balkana u digitalizaciji javne uprave i pružanju usluga, pokazali su rezultati regionalnog WeBER izvještaja koji prati reformu javne uprave u dijelu pružanja usluga, a koji u Crnoj Gori sprovodi Institut alternativa.
&nbsp;Kako je saopšteno iz te nevladine organizcije, na današnjoj konferenciji "Građani na prvom mjestu’’, predstavnici državnih institucija, biznis zajednice, civilnog društva i medija, razgovarali su o razvoju Crne Gore u oblasti pružanja javnih usluga i digitalizacije javne uprave, kao i o iskustvima građana kroz svakodnevnu interakciju sa upravom.
Navodi se da je na konferenciji saopšteno da u Crnoj Gori, uprkos novom portalu &nbsp;e-uprave i Planu razvoja 171 elektronske usluge do 2027. godine, praktična implementacija pokazuje da su građani i privreda i dalje suočeni sa nedostatkom stvarnih elektronskih servisa, fragmentiranom upravom i neadekvatnim odnosom državnih službenika.
&nbsp;- Crna Gora je pretposlednja među šest zemalja regiona Zapadnog Balkana u digitalizaciji javne uprave i pružanju usluga, sa samo pola boda više od Bosne i Hercegovine- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Jelena Radulović iz Instituta alternativa, predstavljajući rezultate WeBER izvještaja, ukazala je na to da je novo dostignuće u Crnoj Gori uvođenje portala e-uprave u decembru prošle godine, sa prvim elektronskim uslugama integrisanim tek u aprilu ove godine.
- Portal donosi poboljšanja u smislu dostupnih informacija – građani mogu da vide koja je institucija nadležna za određenu uslugu, koliko košta, koje su potrebne dokumentacije i obrasci- navela je Raduković.
&nbsp;Prema njenim riječima, i pored svih unapređenja, nijedna od sedam najpotrebnijih usluga iz njihovog uzorka (izdavanje ličnih dokumenata, registracija preduzeća, registracija vozila, knjiženje nepokretnosti i ostale), &nbsp;nije dostupna na novom portalu e-uprave.
&nbsp;Ključni problem koji je Radulović istakla je to što institucije u Crnoj Gori ne pitaju građane šta im je potrebno, kako bi trebalo da funkcioniše određena usluga, niti kako bi je trebalo poboljšati. Istraživanje javnog mnjenja to potvrđuje.
&nbsp;- Tek 27,8 odsto ispitanika smatra da može imati uticaj na razvoj usluga javne administracije. To znači da većina građana vidi javnu upravu kao nepromjenjivu strukturu na koju se ne može bitno uticati- dodala je Radulović.
&nbsp;Radulović je, sumirajući ključne preporuke, kazala da bi država trebalo da konsultuje građane kako treba da izgledaju usluge i na koji način mogu da ih ostvare.
&nbsp;- Povratne informacije i iskustva građana trebalo bi da se formalizuju i budu javno dostupni sa jasnim kanalima kroz koje bi građani mogli da podijele svoja iskustva i potrebe- rekla je Radulović.
&nbsp;Ona smatra i da zaposleni u javnoj upravi koji pružaju usluge nijesu dodatno obučavani kako da rade sa ranjivim grupama.
&nbsp;- U prethodne dvije godine nije bilo takvih obuka. Trebalo bi da ih Uprava za ljudske resurse kreira- kazala je Radulović.
&nbsp;Ona je naglasila i da bi podatke trebalo objavljivati u više formata, kao i da bi digitalni potpis i plaćanje trebalo da budu osnov sprovođenja elektronskih usluga, a portal e-uprave trebao bi biti centralna tačka svih e-administrativnih usluga.
&nbsp;Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e- servise u Ministarstvu javne uprave, Dušan Polović, objasnio je da je Ministarstvo sprovelo tri ciklusa istraživanja sa UNDP kako bi razumjelo šta je građanima potrebno.
&nbsp;- Građani žele da portal uprave bude centralna tačka – da ne lutaju kroz sve portale različitih državnih organa- rekao je Polović, dodajući da je Ministarstvo taj princip inkorporiralo u svoj Plan razvoja digitalnih servisa.
&nbsp;Prema riječima Polovića, realizacija ide sporije nego što bi trebalo.
&nbsp;On je pojasnio da je ključni izazov, pored same digitalne pismenosti građana. i interoperabilnost na nivou Vlade.
&nbsp;- Zbog nedonošenja kadrovskog plana nismo mogli ispuniti bitan cilj – jačanje inspekcije informacionog društva. Pojedini organi državne uprave ne postupaju u skladu sa svojim obavezama iz Zakona o elektronskoj upravi. Građani se moraju obraćati organima pojedinačno i gube vrijeme- rekao je Polović.
Programski menadžer UNDP-a, Boris Rebić, naglasio je da je veliki problem i to što građani, čak i kada znaju da elektronske usluge postoje, ne koriste iste.
&nbsp;- Oko 52 odsto građana zna za e-usluge, ali samo osam odsto ih koristi- naveo je Rebić.
&nbsp;Kako je dodao, otpor prema elektronskim uslugama nije zbog tradicionalnih skrupula ili straha od tehnologije.
&nbsp;- Građani žele da se procesi olakšaju. Vidjeli smo kako izgleda izdavanje lične karte u 2025. To je suludo. Glavni problem je što nema e-usluga. Trebalo bi ih razvijati – bez obzira na nivo, bitno je da usluga postoji- kazao je Rebić.
&nbsp;On je naglasio da je problem to što elektronske usluge zavise od kvaliteta podataka i razmjene informacija između institucija.
&nbsp;- Institucije ne vode dovoljno računa o tome- istako je Rebić, dodajući da je postojanje e-usluga uslovljeno registrima podataka i kvalitetnom razmjenom podataka koja mora biti sigurna, intenzivna i kontinuirana.
&nbsp;To je razlog što neke usluge ostaju nerazvijene, naglasio je Rebić.

IA: Digitalna transformacija sporo napreduje

ITU-EKIP Regionalni regulatorni forum za Evropu 2025 koji Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost Crne Gore (EKIP) i Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) – Kancelarija za Evropu realizuju na temu "Stvaranje otpornog i na čovjeka usmjerenog digitalnog svijeta” svečano je otvoren danas u Budvi.
Forum je svečano otvorio Nik Đeljošaj, potpredsjednik Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku i Ministar ekonomskog razvoja koji je istakao dugogodišnju saradnju ITU-a i EKIP-a u organizaciji ovog događaja.
- Tema ovogodišnjeg događaja – Stvaranje otvorenog i na čovjeka usmjerenog digitalnog svijeta u potpunosti odražava zajedničku viziju i odgovornost, zato želim da izrazim iskrenu zahvalnost ITU na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori u jačanju regulatornog okvira, razvoju digitalne infrastrukture i usvajanju najboljih međunarodnih praksi. Kao potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja želim da naznačim značaj digitalne transformacije za ekonomski rast, inovacije i otpornost društva. Kroz posvećenost unapređenju digitalizacije i jačanju sektora elektronskih komunikacija u skladu sa evropskim zakonodavstvom i praksama doprinosimo stvaranju uslova za konkurentnost i otvorenost tržišta, istovremeno osiguravajući visok nivo zaštite korisnika- kazao je Đeljošaj.
Podsjetio je da je Crna Gora u decembru 2024. godine zatvorila Poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji, čime je ispunjeno jedno od ključnih mjerila – osiguravanje nezavisnosti regulatora.
- Crna Gora ima visok nivo pokrivenosti mrežama, a kontinuirano radimo na daljem unapređenju kako bi građani i privreda u cijeloj zemlji – od gradskih do ruralnih područja, imali jednake digitalne mogućnosti. Naša vizija je jasna – digitalna transformacija kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kvalitetnijeg života građana- poručio je Đeljošaj.
Na značaj realizacije ITU-EKIP Regionalnog regulatornog foruma za Evropu ukazao je dr Milan Radulović, predsjednik Savjeta EKIP.
- Imamo preko 180 registrovanih učesnika i porast broja zemalja iz kojih su stigli naši učesnici, te imamo goste iz 21 zemlje. Ova konferencija treba da iznjedri neke zaključke koji treba da nas usmjere kuda će da se razvija regulacija tržišta elektronskih komunikacija u našem regionu i u Evropskoj uniji, te želimo da u kraćem roku postignemo neke naše ciljeve. Tehnologija ide uvijek ispred regulative koja kaska za tehnologijom. Treba naći balans kako bi sama regulativa uhvatila korak sa tehnologijom i tako uspjela da pravovremeno izvrši regulaciju tržišta elektronskih komunikacija ne samo u Crnoj Gori, nego i šire- naveo je Radulović.
Zadovoljstvo što su imali priliku da se sastanu sa velikim brojem predstavnika regulatornih organa iz različitih zemalja izrazio je Jaroslav Ponder, Rukovodilac ITU Kancelarije za Evropu.
- Veoma smo srećni što smo u Crnoj Gori, zemlji koju vidimo kao predvodnicu u regionu kada su u pitanju različite tehnologije kao što su 5G i vještačka inteligencija i nudi mogućnosti ne samo za izgradnju kapaciteta svojih građana, već i za stvaranje platformi za različite društvene aktere. Vjerujemo da će ovo partnerstvo sa EKIP-om biti nastavljeno. Veoma smo zahvalni na njihovom liderstvu na nivou države i regiona, ali i na globalnom nivou. Vjerujem da druge zemlje mogu mnogo naučiti od Crne Gore- istakao je Ponder.
Marija Konjević, direktorica Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) istakla je značaj tradicije održavanja ITU-EKIP Regionalnog regulatornog foruma za Evropu.
- Tradicija duga više od dvije decenije potvrđuje naše međusobno povjerenje i snagu regionalne saradnje, kao i zajedničko nastojanje da digitalni razvoj usmjerimo ka čovjeku. Temelj budućeg djelovanja agencije ogleda se u tri stuba – digitalna povezanost, povjerenje korisnika i otpornost infrastrukture. Bez povezanosti nema razvoja, bez povjerenja nema stvarne vrijednosti, a bez otpornosti nema stabilnosti i sigurnosti našeg digitalnog svijeta- poručila je Konjević.
Na konferenciji su govorili mnogobrojni predstavnici regulatornih tijela iz Švajcarske, Turske, Mađarske, Slovenije, Malte, Kipra, Kosova, Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Orce Simov, predsjednik Komisije Agencije za elektronske komunikacije (AEC) iz Sjeverne Makedonije skrenuo je pažnju na važnost digitalne transformacije.
- Put ka digitalnoj transformaciji je nedvosmislen zato što smo u proteklih pet godina živjeli u različitim tipovima kriza – prvo je počela zdravstvena kriza, nakon toga smo došli do energetske krize, finansijske krize, krize troškova života, visoke inflacije. Mnogobrojne studije su pokazale da ekonomije koje rade u državama koje imaju viši stepen digitalizacije bolje prođu u tim krizama, imaju manji pad ekonomije i otpornije su- naveo je Simov.
Pozitivne utiske o učešću na konferenciji podijelio je i &nbsp;Péter Vári, zamjenik generalnog direktora Nacionalne regulatorne agencije za regulaciju medija i komunikacija (NMHH), iz Mađarske.
- Ovo mi je prvi put u vašoj zemlji. Mislim da je važno da dijelimo naše iskustvo i pomažemo jedni drugima kako bi unaprijedili digitalnu transformaciju za naše stanovništvo. Vjerujem da možemo raditi zajedno i da će ovaj događaj nastaviti da se organizuje zahvaljujući EKIP-u i ITU- saopštio je Vári.
Na svečanom otvaranju prisutnima se obratio i dr Igor Đurović, predstavnik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) koji je pohvalio saradnju koju imaju sa EKIP-om.
Prva današnja sesija istražila je razvoj regulatornih okvira u svrhu podržavanja digitalne transformacije. Učesnici ove sesije bili su Jaroslav Ponder, Rukovodilac ITU Kancelarije za Evropu, Milena Ivanović, menadžerka za ekonomske aspekte elektronskih komunikacionih mreža i infrastrukture, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Alvaro Vigil Rodriguez, direktor prodaje EMEA, MedUX, Brano Đurović, izvršni direktor, One Makedonija, 4iG, koji su održali interesatne prezentacije.
Druga sesija se fokusirala na mjere za smanjenje digitalnog jaza i omogućavanje da svi građani ostvare pristup i benefite povezivosti. Učesnici su bili Ahmed Elraghy, rukovodilac odsjeka za regulatorno i tržišno okruženje, Petros Galides, predsjednik Evopske mediteranske grupe regulatora (EMERG), Antoine Sciberras, direktor za upravljanje spektrom i tehnologije, Agencija za komunikacije, Malta, Milovan Kovačević, Ibis Solutions, Desiree Milošević, RIPE NCC.
Tokom treće sesije poseban fokus je stavljen na izgradnji otporne infrastrukture kao ključu za rješavanje izazova sajber prijetnji našeg vremena.
Istaknut je značaj izrade javnog sistema za uzbune u Crnoj Gori.
- To će biti veoma važan sistem koji će značiti da ako se desi neka vanredna situacija svi građani će dobiti obavještenje na mobilnom telefonu zavisno od lokacije na kojoj se nalaze. Sistemom će upravljati Ministarstvom unutrašnjih poslova, ali će ova platforma biti prisutna kod svih mobilnih operatera u Crnoj Gori- pojasnio je Daniel Ronen, predstavnik kompanije Ultimaco.
Na veliku štetu koju mogu načiniti sajber prijetnje ukazao je Zoran Korečić, službenik za razvoj u oblasti Evrope Europe (CEE, CIS, Balkan) iz Bankai grupe.
- Na godišnjem nivou bude preko 10 milijardi eura štete od cyber security napada. Naša globalna infrastruktura je posebno rizična i moramo djelovati svi zajedno – što regulatornim propisima, što izgradnjom i unapređenjem mreže. Telekomunikacijska infrastruktura je jako bitna za cijeli razvoj, ali upravo digitalna transformacija bez zaštite mreža neće biti potpuna. Crna Gora izuzetno prati trendove i regulative EU. Kao inicijator ovakvih skupova na nivou regiona i Evrope, Crna Gora se svrstava u red najrazvijenijih zemalja- ispričao je Korečić.
Bogat program ITU-EKIP Regionalnog regulatornog foruma za Evropu 2025. biće nastavljen sjutra u 8:30 u budvanskom hotelu Avala specijalnom sesijom u organizaciji ITU-EMERG-EaPeReg u čijem fokusu će biti Sistemi javnog upozoravanja u digitalnom dobu: Moć mobilnog emitovanja (Cell Broadcast).
Podsjećamo, ovogodišnji regionalni forum zasniva se na rezultatima Globalnog simpozijuma za regulatore 2025 i Smjernicama najbolje prakse tog simpozijuma, a održava se u okviru ITU Regionalne inicijative za Evropu o Razvoju digitalne infrastrukture. Forum pruža jedinstvenu priliku za dijalog zainteresovanih strana na visokom nivou povodom strategija i politika usmjerenih na jačanje digitalnog ekosistema Regiona Evrope u vezi sa novim regulatornim trendovima, univerzalnom i smislenom povezanošću, otpornom infrastrukturom, implementacijama digitalnih infrastruktura, investicijama u digitalni sektor i pravima korisnika. Ovogodišnji forum takođe pruža priliku za diskusiju na temu budućih aktivnosti povodom regulatorne saradnje među državama učesnicama.

1250x600

1084x550

Đeljošaj: Digitalna transformacija kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kvalitetnijeg života građana

Plan usluga za digitalizaciju je finalizovan i biće upućen Vladi Crne Gore na usvajanje, čime se stvaraju uslovi za sistematski pristup unapređenju e-usluga u javmnoj upravi, saopšteno je iz Ministarstva javne uprave na današnjoj sjednici III saziva Koordinacionog tijela za upravljanje procesom digitalne transformacije.
Sjednici su prisustvovali predstavnici relevantnih institucija i ustanova, privrednog sektora, lokalne samouprave i drugih ključnih aktera koji aktivno učestvuju u procesu digitalne transformacije Crne Gore.
Sjednicom je predsjedavao ministar javne uprave, Maraš Dukaj koji je ovom prilikom istakao značaj kontinuiranog rada na unapređenju digitalnog okruženja i ubrzanju digitalne transformacije javne uprave.
- Sve naše aktivnosti od presudne su važnosti za izgradnju modernog digitalnog društva u Crnoj Gori. Naš cilj je da digitalizacijom učinimo javnu upravu efikasnijom, transparentnijom i bližom građanima i privredi, s fokusom na ključne projekte i strategije koje oblikuju budućnost digitalnih usluga- kazao je ministar Dukaj.
Na sjednici su razmatrane i usvojene ključne aktivnosti i postignuća u oblasti digitalizacije: Plan usluga za digitalizaciju je finalizovan i biće upućen Vladi Crne Gore na usvajanje, čime se stvaraju uslovi za sistematski pristup unapređenju e-usluga u javnoj upravi.&nbsp;
- Članovi Koordinacionog tijela informisani su o realizovanim aktivnostima u vezi sa uređenjem oblasti identifikacionog broja, što predstavlja važan korak ka povećanju interoperabilnosti i efikasnosti administrativnih procesa- kazali su iz MJU.
Predstavljene su aktuelne aktivnosti u vezi sa Portalom otvorenih podataka, uključujući ažuriranje podataka i edukaciju administratora, s ciljem povećanja dostupnosti i upotrebe otvorenih podataka u Crnoj Gori.
Sjednica je zaključena nizom preporuka usmjerenih na dalje unapređenje digitalizacije, uz konstataciju da je neophodno dodatno ubrzati proces digitalne transformacije. Poseban fokus biće stavljen na planiranje budućih aktivnosti i mapiranje konkretnih koraka za prevazilaženje identifikovanih izazova, kako bi Crna Gora ostvarila značajan napredak u digitalnoj transformaciji u skladu sa evropskim standardima, poručili su iz Ministarstva javne uprave.

MJU: Finalizovan plan usluga za digitalizaciju, biće upućen Vladi na razmatranje

Digitalna transformacija kao uslov za stvaranje dobrih temelja moderne, transparentne i efikasne javne ujprave, ostaje naša jasna, zajednička mislija, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na drugoj sjednici trećeg saziva Koordinacionog tijela za upravljanje procesom digitalne transformacije.
Sjednici su prisustvovali predstavnici državnih institucija, privrednog sektora, lokalne samouprave i drugih ključnih aktera koji su razgovarali o daljim koracima u oblasti unapređenja digitalne transformacije u Crnoj Gori.
- Digitalna transformacija kao uslov za stvaranje dobrih temelja moderne, transparentne i efikasne javne ujprave, ostaje naša jasna, zajednička mislija. Proces je sve zahtjevniji u tehnološkom i organizacionom smislu, pa se rezultati mogu očekivati samo uz zajedničke napore. Fokus je na ključne projekte i strategije koje će &nbsp;oblikovati budućnost digitalnih usluga i inovacija u Crnoj Gori - kazao je ministar Dukaj.
Dukaj je naveo da su sve aktivnosti od presudne važnosti za proces unapređenja digitalizacije i digitalne transformacije i istakao značaj Akcionog plana Strategije digitalne transformacije za period 2024 – 2025. godina, koji predstavlja putokaz za dalje aktivnosti u narednom periodu. Naglašeno je da je modernizacija javne uprave kroz razvoj e-usluga i unapređenje interoperabilnosti ključ za povećanje efikasnosti, transparentnosti i dostupnosti usluga za građane i privredu.
Na sjednici su prezentovane eUsluge Glavnog grada Podgorice.&nbsp;
- Prezentacijom su predstavljeni konkretni primjeri digitalizacije na lokalnom nivou i ista je omogućila da se razmotre dobre prakse pogodne za dalju primjenu, i u lokalnim samoupravama - saopšteno je iz Ministarstva javne uprave.
Sjednica je bila prilika za konstruktivnu diskusiju, razmjenu mišljenja i predloga za unapređenje digitalne transformacije na svim nivoima uprave. Članovi Koordinacionog tijela izrazili su posvećenost zajedničkom radu kako bi se ubrzali procesi digitalizacije i osiguralo da Crna Gora postane lider u ovoj oblasti u regionu.
Sastanak je završen donošenjem zaključaka, u okviru kojih će se oblast digitalizacije dalje unapređivati i konstatovano da je potrebno ubrzati proces digitalne transformacije, te preduzeti dalje adekvatne korake u cilju planiranja budućih aktivnosti i mapiranja načina za prevazilaženje prepoznatih izazova. Podijeljena su konkretna zaduženja odgovarajućim institucijama.

Potrebno ubrzati proces digitalne transformacije

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Protiv podgoričke firme „L-E.“ i izvršne direktorice K.D. (49) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa od 206.007 eura.
- Sumnja se da su u periodu poslovne 2024. - 2025. godine Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa. Na taj način su oštetili budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 206.007 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su naglasili da službenici Sektora za borbu protiv kriminala u kontinuiranoj multisektorskoj saradnji i kroz nacionalni projekat trajnog karaktera pod kodnim nazivom “Evazija”, nastavljaju da preduzimaju intenzivne policijsko-tužilačke mjere i radnje usmjerene na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednih aktivnosti čije kriminalne radnje podrivaju ekonomski sistem države.
- Sve aktivnosti sprovode se sa ciljem zaštite građana i očuvanja budžeta Crne Gore, uz odlučnu posvećenost jačanju integriteta institucija - zaključili su u policiji.

Krivična prijava podgoričkoj firmi i direktorici zbog utaje poreza od preko 200.000 eura

Srbijanski dan mrmota, započet rušenjem nadstrešnice novosadske železničke stanice, ušao je u 14. mesec. Od 1. novembra 2024. Srbija se budi i leže u istom. Građani zahtevaju odgovornost, kako za pad nadstrešnice, tako i za brojne nezakonite postupke posle toga; vlast odbija da se o odgovornosti uopšte i govori, praveći „kontramitinge“ i optužujući „blokadere“ za rušenje države po – to je poznati recept već 35 godina – receptu stranih (zapadnih) sila zaverenih protiv Srbije.
O sudbini 12 uhapšenih malo se zna, osim da je danas većina na slobodi. I da predsednik Srbije Aleksandar Vučić koristi svaku priliku da ih opravda i istakne njihove kvalitete. A za čoveka koji ima u proseku jedno TV pojavljivanje dnevno, te su prilike zaista česte.&nbsp;
Činjenica jeste da proces utvrđivanja odgovornosti tapka u mestu, opstruiran sa više adresa, što nagoni na sumnju da vrhu države i nije baš stalo da se sve to rasplete. Samo je jedna nezavisna, ad-hok komisija izašla sa zaključcima koji nesumnjivo optužuju najviše državno rukovodstvo.&nbsp;
Logika, zato, navodi na pomisao da razlog za tu državnu opstrukciju može da bude samo jedan. Jer, posle tragedije u Hong Kongu ovog novembra, uhapšeno je (dosad) 27 ljudi, s optužbama za nehatno ubistvo i korupciju, i na tome insistira upravo politički vrh. Zbog rušenja mosta i pogibije u Đenovi 2018. - što su srbijanska vlast i njena propagandna sredstva koja se lažno predstavljaju kao mediji često pominjali kao opravdanje „dešava se“ – na optuženičkoj klupi se našlo 59 ljudi, a proces ima podršku iz samog vrha države. Samo u Srbiji politički i državni vrh ponaša se sasvim suprotno.
U međuvremenu, od novosadske tragedije naovamo, obrušilo se bar deset plafona u raznim sveže renoviranim objektima škola i domova zdravlja u Srbiji. Srećom, epilog je samo nekoliko lakših povreda. Otkriveno je da je i nova železnička stanica u Beogradu potencijalna opasnost, jer zbog težine četvorostruko više izgrađenih komercijalnih sadržaja u odnosu na dozvoljeno projektom – pucaju noseći stubovi nad peronima. Zapažena su i oštećenja na infrastrukturnim objektima novootvorene brze pruge ka Subotici; konstatovano i da je pruga puštena u rad, a da je većina zgrada stanica na trasi nebezbedna. I tako redom.
Možda bi se neupućeni čitalac prevario da pomisli da je neko odgovarao bar zbog nekog od tih propusta, upravo posle strašnog iskustva iz Novog Sada. Ne, niko. Umesto otklanjanja, „feleri“ se zamazuju da ne budu vidljivi. I na već pomenutoj stanici u „Prokopu“, ali i na tunelima (na političku silu u saobraćaj puštene) deonice auto-puta do Požege – gde su, dok drugi problemi nisu zaokupili javnost, instalirane stalne ekipe hitne pomoći i vatrogasaca, da zamažu oči.
Najnoviji slučaj neznanja, ošljarstva ali i moguće korupcije, desio se nedavno kod Centra izvrsnosti u Kragujevcu. Srećom, obrušavanje puta prošlo je bez žrtava, jer još nije otvoren. Navodno, započeta je istraga, ali, javnost u Srbiji je opravdano sumnjičava u pogledu njenog epiloga. Jer, u Srbiji se godinama ništa ne radi, a da nije pod direktnim učešćem ili bar kontrolom ljudi iz vladajuće stranke. U tome skoro po pravilu ima kršenja zakona, ali nikad niko nije odgovarao, sem u nekoliko slučajeva kada je zbog velikog uznemirenja javnosti bilo nužno „podmetnuti“ žrtvu – koja je za to dobro nagrađena.
<h2>Šta će se još srušiti?</h2>
I nisu samo to razlozi zbog kojih se u javnosti sve otvorenije i hrabrije uz nazive Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije upotrebljava akronim OKG (organizovana kriminalna grupa). Treba da se setimo noćnog „krečenja“ prostorija Državne lutrije u režiji naglo afirmisanog beogradskog advokata, koga ćemo kasnije još jednom pomenuti. Pa da se prisetimo slučaja Koluvija i „Jovanica“, sa silnom drogom, čiji je epilog takav da se policajci koji su sve otkrili sada proganjaju, a glavni kriminalni akter sa slobode svima smeje i „podbada“. Ili, kad smo kod slobode – kada je kum predsednika države i direktor „Elektromreže“ iz 2012, a sad „uspešni biznismen“ – moguće pijan i drogiran - slupao „meklaren“ i povredio dve osobe, što je zataškavano, a na kraju je slučaj tiho zastareo. Da dalje ne pišemo.
Znajući sve to, znajući kako se u Srbiji dobijaju poslovi – jer to više i nije tajna, znajući da se „leks specijalisi“ donose zloupotrebom skupštinske većine zarad privatnih finansijskih interesa... nekako je logično da običan narod strahuje šta će još da se obruši od onoga šta su gradili naprednjaci i ortaci u ovih 13 godina nekontrolisanog uživanja vlasti. I sve češće i glasnije ukazuje se da je prvo šta su naprednjaci srušili – država i sistem.
A i za to je primera na svakom koraku. Najnoviji je slučaj kada je ministar kulture Nikola Selaković, u svojstvu osumnjičenog, dobio poziv Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) na saslušanje zbog „Generalštaba“. U čijem je slučaju, izgleda, kraći spisak zakona koji nisu prekršeni, od onih koji jesu - sve da bi se zetu Donalda Trampa namestio posao na najatraktivnijoj lokaciji u centru Beograda. I to posao za koji je dokazano da će Srbija biti u debelom minusu, dok bi Džared Kušner ostvario ogromnu dobit.
Uglavnom, Selaković (inače, ministar pravde u vreme imenovanja tih tužilaca) se najpre nije odazvao na poziv – uz salvu uvreda na račun TOK i besprizornu kampanju iz onoga što se u Srbiji na žalost zove medijima – a onda je po završetku radnog vremena otišao u TOK, tek da bi mogao da ponovo u stilu Aleksandra Vučića izvređa tužioce kako „ne rade“, da im preti kako će „oni njih hapsiti“ i da „objasni“ kako on nije meta, već sam Vučić. Uz njega je bio već pomenuti noćni moler Državne lutrije, advokat Vladimir Đukanović, koji je – gle čuda – zastupao sve dosad za nešto optužene partijske drugove, i kojima se procesi nikad nisu završili ili se nisu završili osudom.
Stvari su se uozbiljile, a strasti splasnule, kada je TOK izdao nalog za privođenje Selakovića. Tada je očigledno procenjeno da je bolje da se odazove na poziv. Јer, ako bi SNS dopustio da ga policija privede to bi bio krah za organizaciju kojoj je modus vivendi da čuva svoje članove šta god uradili, a ako bi odbila da to učini usledio bi potpuni društveno-politički kolaps srpskog društva, jer policija ne radi posao zbog kog postoji.&nbsp;
Najzad, šteta i ne mora da bude prevelika, jer ministar može da se pozove na imunitet, a baražna vatra iz onoga što se zove medijima lako će u tom slučaju „pokriti“ glasove onih koji bi u tome pronašli krivicu. Svojevrsdnu generalnu probu imali smo ovih dana, kada je „glavnoj urednici“ veb-sajta nekad uglednih dnevnih novina iz doba SFRJ odrezana prvostepena kazna od godinu dana zabrane obavljanja te delatnosti, zbog uvrede advokata Zdenka Tomanovića. Iz svih „oružja“ udarilo je po „sudijama – blokaderima“, javilo se i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija tvrdnjom da je „jasno i nedvosmisleno“ reč o „političkoj presudi i otetom pravosuđu“, a čak je i Sandra Božić, potpredsednica vojvođanske vlade, ispalila optužbe iz svih cevi.
No, već samim pozivom na saslušanje ozbiljno je ugrožena doskora nedodiriva naprednjačka organizacija, pa se brže-bolje pristupilo još jednom „demokratskom nasilju“ u Skupštini. Predložene su hitne izmene Zakona, kojima bi se TOK ukinuo kao „nepotreban“, zajedno sa Tužilaštvom za ratne zločine. I sve tužilačke stvari poverile podobnom tužioicu, baš kako je nedavno učinjeno u slučaju nedovoljno lojalnih policijskih jedinica.
<h2>Izborno nasilje</h2>
&nbsp;Nasilje u Skupštini nije jedino ovih dana. Bilo ga je, u svakoj mogućoj formi, na nedavno održanim lokalnim izborima u tri srpske opštine. Glasanje u Mionici, Negotinu i Sečnju više je ličilo na ratno stanje ili okupaciju, nego na demokratski proces. Ta tri mesta bila su „okupirana“ aktivistima vladajuće stranke iz cele Srbije, a oni odavno državne resurse koriste kao lične, pa su tu bila i vozila javnih preduzeća i vozila bez tablica. Iz njih su izvirivali revnosni „zupčanici sistema“ sa biračkim spiskovima, koji, jasno je, ne mogu da budu u legalnom posedu nikome sem članovima biračkih odbora.&nbsp;
Sa druge strane, članovi posmatračkih misija nisu smeli ni da izvire iz svojih vozila, od nasilnika koji su ih u tome sprečavali i fizički. Policija – sada već tradicionalno – nije reagovala, pa je većina posmatračkih misija obustavila rad usred izbornog dana. Sada bez ikakvog skrivanja, kroz ova tri mesta defilovali su banditi maskirani fantomkama, koje se policija pravila da ne vidi. Valjda im je svrha bila da podsete birače u tri opštine na tri kraja države da će kamere ono malo nezavisnih medija i posmatrači otići, a da onda ostaju na milost i nemilost bitangama svake fele. Onima koje je režim pustio s lanca pre godinu dana, kad građani nisu prihvatili objašnjenje da se padovi nadstrešnica dešavaju svuda.
Istini za volju, neki su batinaši ili oni sa spiskovima i bili „privođeni“ u maricu, kada su policajci baš bili primorani na to. Ali su se kasnije pojavili snimci s maricama koje odlaze, pa „iza ćoška“ puštaju privedene da se presele u partijska vozila koja su ih dalje sklanjala sa „mesta zločina“. Uz pritiske i ucene birača, uz „bugarski voz“ i Vučićeve optužbe da su „oni“ (to su kritičari režima, politički protivnici, ukratko, svi koji nisu pod njegovom kontrolom) imali batinaše – rezultat izbora je unapred bio jasan.&nbsp;
Primetiće neko da rezultat izbora u tri opštine, od 174 jedinice lokalne samouprave koliko ih u Srbiji ima, i nije preterano bitan, a posebno ne vredan tolikog angažovanja resursa i stvaranja atmosfere ratnog stanja. Da, to je tako u demokratskim i uređenim državama: Srbija, na žalost, već desetak godina nije demokratska i uređena, ni u najslobodnijoj interpretaciji; a od pada nadstrešnice, po svim parametrima, pokazuje se da nije zaista ni država.
Evo jedne ilustracije toj tvrdnji u prilog: odmah posle izbora izašao je formalni šef naprednjaka, doskorašnji gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, da proklamuje pobedu nad „blokaderima“ i svoje zadovoljstvo. Iza njega su, očigledno namerno, bili i friško optuženi i pravosuđu nedostupni ministar kulture Selaković i jedan „student“ iz „Ćacilenda“ koji se nekoliko dana ranije „proslavio“ pretnjom klanjem jednoj poslanici republičkog parlamenta. Tek da se pokažu snaga i nedodirivost, odnosno, da se ponajviše uputi poruka svom načetom članstvu da stranka stoji iza svakog čoveka, šta god radio, i da joj niko ne može ništa.
Doduše, i naprednjaci i srpska javnost su svesni da kada se izvuče jedna cigla iz tog zida mafijaške organizovanosti – pada ceo zid postavljen na principima omerte. Čuvaju se i osvedočeni kriminalci poput Radojičića i Veselinovića, bez obzira na cenu koju država može da plati zbog toga, dok „padaju“ samo oni koji izdaju, iznevere ili budu manja šteta u zaštiti kriminalnog interesa, kao Belivuk na primer. A izgleda da je previše para i poslova u igri, čim postoji spremnost vrha SNS da stanje u društvu zateže do tanke ivice građanskog rata.
Najzad, time što vladajuća kamarila u Srbiji ne daje odgovorne ni za novosadsku tragediju, ni za čitav niz drugih nesreća, promašaja, bačenog ili zloupotrebljenog novca i drugih krivičnih dela – za mnoge analitičare predstavlja najbolji dokaz da odgovornost za sve ide do samog vrha Srbije, odnosno - do braće Vučić.

Srbijanski Dan mrmota

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: digitalna-transformacija