Mještani podorjenskog sela Ubli blokirali su kamionima preduzeća Čistoća iz Herceg Novog put od Azila za napuštene životinje do sanitarne deponije Tisove grede, zbog nebrige opštine za komunalnu infrastrukturu u ovoj MZ.
Saobraćaj je blokiran samo kamionima Čistoće, svi ostali građani mogu da prođu, a kako je najavljeno, blokada će trajati i više dana, odnosno do ispunjenja zahtjeva mještana, prenosi portal RTHN.
Povodom dugogodišnjeg problema neodržavanja lokalnog puta, ali i potpunog izostanka ulaganja u infrastrukturu, mještani Ubala uputili su zahtjeve Opštini Herceg Novi, koje je pročitao Gojko Vuković.
- Blokadu puta nećemo obustaviti dok Opština Herceg Novi ne riješi sljedeća tri zahtjeva: dok ne započne aktivnosti na sanaciji puta Kameni - Ubli, dok ne bude ponovo uspostavljena i uključena javna rasvjeta u selu i treće, dok se ne sastavi novi ugovor o korišćenju deponije, kojim će se jasno definisati prava, obaveze i zaštita interesa mještana sela Ubli - naveo je on.
Put Kameno - Ubli, kako je kazao, predstavlja jedinu saobraćajnu vezu sela sa opštinom Herceg Novi.
- Stanje puta je godinama alarmantno, nebezbjedno i neadekvatno za svakodnevnu upotrebu. Uprkos brojnim pisanim zahtjevima, usmenim obraćanjima i molbama, koje su mještani upućivali, Opština Herceg Novi nije preduzela ni jednu konkretnu mjeru, kako bi se ovaj problem riješio - poručio je Vuković.
Predsjednik MZ Ubli, Veselin Pavlović ističe da u prethodnom periodu, uprkos zahtjevima i dogovoru sa predstavnicma lokalne uprave, ništa nije urađeno, zbog čega su prinuđeni da blokiraju put.
- Sve zahtjeve koje smo uputili, da se asfaltira put, poprave najugroženije tačke, ništa nije urađeno. Za rasvjetu imamo puno zapisnika. Tražili smo da se rasvjeta uradi, renovira. Započetno je, ali ništa nije završeno. Selo Ubli je svo u mraku. Iz CEDIS-a su došli, isključili rasvjetu, jer nije završena do kraja, iako smo non stop to tražili - rekao je on.
Pavlović podsjeća da je 8. avgusta 2024. godine održan sastanak sa predstavnicima lokalne uprave, na kom su izloženi svi problemi Ubljana.
- Asfaltiranje puta već godinama tražimo. Bilo je prije par godina da će doći mašine sa Vrbanja, kada završe asfaltiranje tamo, pa će na proljeće, pa na ljeto, pa na jesen, pa je zima, ne može se asfaltirati. Uvijek su našli neki razlog da ne mogu. Tražili smo da radimo i bušotinu vode, ali nemamo dovoljno sredstav. Tražili smo da nam dozvole da na lokaciji Duboki do, gdje je nađena voda. Geološki fakultet je našao nalazište vode na dva mjesta. U dno sela i u Duboki do. Tražili smo i to, ali smo odbijeni jer su nam kazali da nisu nadležni da izdaju taj papir da možemo raditi bušotinu za vodu - kazao je Pavlović.
Iako prethodno nisu bili obaviješteni o blokadi, već su to saznali jutros, u preduzeću Čistoća razumiju i uvažavaju pravo građana da ukazuju na probleme i traže rješavanje infrastrukturnih pitanja.
Međutim, kako navode u dopisu, neophodno je voditi računa o širim posljedicama ovakvih poteza. Zbog blokade, trenutno nisu u mogućnosti da otpreme oko 60 tona otpada dnevno na privremeno odlagalište, što može dovesti do njegovog gomilanja u reciklažnom dvorištu.
Ovakva situacija direktno ugrožava redovno održavanje komunalne higijene grada, a posljedično može predstavljati i ozbiljnu prijetnju po zdravlje građana, zaključili su iz Čistoće.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Herceg Novi: Mještani Ubala blokirali put preduzeću Čistoća ka deponiji

Crna Gora je dobila prvu elektranu na deponijski gas u regionu, ekološki projekat na deponiji komunalnog otpada Možura kod Bara, koji donosi smanjenje emisija i uticaja deponije na okolinu, bolju kontrolu deponijskog gasa i dodatnu lokalnu proizvodnju električne energije.&nbsp;
Očekivana ukupna vrijednost investicije je 1,8 miliona EUR, pišu Vijesti.
Direktor Možure, Senad Arabelović, rekao je listu da je postrojenje u tehničkom smislu spremno za puštanje u rad i da su dobijene potrebne saglasnosti Crngorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
“Elektrana je puštena u probni rad krajem prošle godine. Po završetku probnog perioda, elektrana prelazi u komercijalni rad. Naše očekivanje je da će postrojenje raditi stabilno i na punom kapacitetu, te da će crnogorskom energetskom sistemu obezbjeđivati dodatne količine stabilne električne energije, uz istovremeno ostvarenje primarnog cilja, značajno ekološko unapređenje kroz kontrolu i iskorišćenje deponijskog gasa”, kazao je Arabelović.
On je naveo da je to prvi ekološki projekat ove vrste u Crnoj Gori i regionu, jer pokazuje da se otpad može tretirati kao resurs, a ne kao problem.
“Za Bar to znači smanjenje emisija i uticaja deponije na okolinu, bolju kontrolu deponijskog gasa i dodatnu lokalnu proizvodnju električne energije. Za državu, projekat je važan jer donosi moderan primjer cirkularne ekonomije, dobijanje nove vrijednosti iz otpada, uz realno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i zaštitu životne sredine”, saopštio je Arabelović.
Elektrana na Možuri će, kako je kazao, funkcionisati tako što prikuplja deponijski gas koji nastaje razgradnjom otpada u sanitarnim kadama. Taj gas se, kroz sistem biotrnova (biobunara) i cjevovoda (mrežu za aspiraciju), “hvata” i dovodi do postrojenja, gdje se koristi kao pogonsko gorivo za gasni motor koji dalje pogreće generator.
“Postrojenje je zasnovano na savremenoj tehnologiji brenda Jenbacher i u najvećoj mjeri je automatizovano, što omogućava stabilan rad, stalno praćenje parametara i visoku operativnu sigurnost. Instalisana snaga postrojenja je 0,99 megavata. Plan je da elektrana radi 95 odsto godišnjih sati, odnosno oko 8,35 hiljada sati, a procijenjena godišnja proizvodnja u punom pogonu iznosiće približno 7,5 GWh električne energije. Takav režim rada čini postrojenje pouzdanim izvorom stabilne energije, jer se deponijski gas proizvodi kontinuirano, za razliku od nekih drugih obnovljivih izvora koji zavise od vremenskih uslova”, objasnio je Arabelović.
Prema njegovim riječima, studija izvodljivosti iz 2022. godine potvrdila je da je kvalitet deponijskog gasa dobar i da se može pravilno i dugoročno koristiti kao pogonsko gorivo za elektranu. Ključni nalaz je da zahvaljujući kvalitetnoj mreži za prikupljanje gasa u sanitarnim kadama i efikasnoj aspiraciji, postoji realna mogućnost da se “uhvati” oko 50 odsto gasa koji nastaje u sanitarnim kadama.
“Posebno važan podatak je sastav gasa gdje metan čini oko 50 odsto, uz konstantan kvalitet, što je bio presudan preduslov da projekat uopšte uđe u fazu realizacije. Ono što je studija predvidjela kasnije je potvrđeno i kroz izradu glavnog projekta postrojenja. Studija takođe ukazuje na to da se deponijski gas može stvarati i do 30 godina nakon zatvaranja sanitarnih kada, što znači da projekat ima dugoročnu perspektivu i stabilnu bazu “goriva” za naredne decenije”, naveo je Arabelović.
Kada je riječ o ekološkim benefitima, on je kazao da je riječ o projektu koji direktno doprinosi smanjenju emisija CO2-ekvivalenta, jer se metan gas sa snažnim efektom staklene bašte, kontrolisano sakuplja i energetski iskorišćava, umjesto da nekontrolisano odlazi u atmosferu.
“Upravo zbog tog značaja, projekat je osvojio prvo mjesto u programu Energetskih skauta, u organizaciji Privredne komore Crne Gore i Njemačke, i kao takav je prezentovan u Berlinu prošle godine. Kada je riječ o ekonomskoj strani, studija i finansijske projekcije ukazuju na pozitivan efekat, uz očekivani povrat investicije u periodu od pet do šest godina, što je za ovakav tip infrastrukture vrlo konkurentno. Projekat je i dalje u fazi realizacije. Preostaje ugradnja SCADA sistema početkom ove godine, koja će dodatno unaprijediti upravljanje i nadzor. Očekivana ukupna vrijednost investicije je oko 1,8 miliona EUR”, saopštio je Arabelović.
Finansiranje projekata je obezbijeđeno primarno iz novca deponije Možura, kao nosioca realizacije projekta, Eko fond Crne Gore je finansirao izradu i reviziju glavnog projekta, kao i elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i slovenački partner CMSR (Centar za međunarodnu saradnju i razvoj) učestvovao je sa donacijom od 631,8 hiljada EUR, koja se odnosi na realizaciju svih faza izgradnje elektrane.

Crna Gora dobila prvu elektranu na deponijski gas

Zbog požara na deponiji u Bakovićima u Kolašinu vazduh u toj opštini je zagađen, zbog čega je Opština Kolašin u objavi na instagramu pozvala građane da izbjegavaju boravak na otvorenom prostoru.
- Obavještavamo javnost da je došlo do zapaljenja deponije u Bakovićima, koja gori već treći dan, što je dovelo do značajnog zagađenja vazduha. Zbog mogućih štetnih posljedica po zdravlje, posebno djece, preporučuje se da djeca, u mjeri u kojoj je to moguće, izbjegavaju boravak na otvorenom prostoru dok se situacija ne stabilizuje - kaže se u saopštenju.
Apeluju na građane da prate zvanična obavještenja nadležnih službi i da preduzmu mjere opreza radi zaštite zdravlja.

Gori deponija u Kolašinu, vazduh zagađen

Po nalogu Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Opštine Bijelo Polje, u toku je završna faza čišćenja korita rijeke Lješnice, s ciljem prevencije poplava tokom predstojeće kišne sezone.
Zaposleni u preduzeću Komunalno "Lim" intenzivno rade na uklanjanju granja, nanosa i otpada koji ometaju prirodan protok vode.
– Angažovani smo na čišćenju korita rijeke Lješnice, uklanjanju rastinja i raznovrsnog otpada – kaže Senad Pačariz, koji rukovodi radovima. On ističe da se radovi izvode fazno i započeli su od gradske tržnice uzvodno rijekom Lješnicom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjN111OOKmWY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
– Prvo smo ručno uklonili rastinje i drveće, oslobodili izlazne kanalizacije i druge instalacije koje se nalaze u koritu rijeke. Do sada smo očistili oko polovine toka rijeke – pojašnjava Pačariz.
Mehanizacijom se uklanjaju nanosi zemlje, mulj i komunalni otpad, kako bi se proširilo i produbilo korito rijeke.
– To je obavljeno od gradske tržnice do mosta u naselju Mrdavac, a sav prikupljeni otpad odvozi se do gradske deponije u Kumanici. Plan je da se očisti čitavo korito rijeke, od početka naselja Lješnica do ušća u Lim u naselju Pruška, sve do blizine Đapanovog groba. Uklanjamo grane uz samo korito, kao i one sa bočnih strana, da bismo omogućili prolaz bagera manjih gabarita i dodatno proširili tok rijeke. Na taj način, voda će imati prirodan tok i smanjiće se rizik od poplava. Posao je obiman i zahtjevan, a ponekad se susrećemo i sa otporom pojedinih mještana koji ne dozvoljavaju prolaz. Apelujemo na sve da doprinesu procesu – dodaje Pačariz.
Mještani: Akcija ohrabruje, ali treba očistiti čitav tok rijeke
Mještani Lješničke ulice u prigradskom naselju Ćukovac – Rijeka, upozoravali su na ekološko-komunalni problem zbog otvorene kanalizacije i velike količine otpada u rijeci.
– Svakodnevno gledamo ružnu sliku – velika količina smeća pluta rijekom, a miris je nesnosan. Uz obalu Lješnice nalazi se gradska tržnica gdje se prodaju osnovne životne namirnice. Nikoga, prvenstveno nadležne službe, nije mnogo zanimalo što se tokom rijeke izlivaju fekalije i baca otpad. To nije samo problem za nas koji živimo u blizini, već i za prolaznike i turiste. Sada su temperature niže, a šta tek biva kada porastu – kažu zabrinuti mještani.
Oni ističu da ih ohrabruje akcija čišćenja, ali naglašavaju da je važno očistiti čitav tok rijeke Lješnice.
Navodi da se planira nastavak radova od samog ušća Lješnice u Lim, u naselju Pruška, sve do blizine Đapanovog groba.
– Količine smeća u rijeci su ogromne – od čvrstog i kabastog otpada do životinjskog otpada i opasnog materijala. Lješnica je pretvorena u pravu deponiju. Zabrinjavajuće je što mještani nastavljaju da bacaju otpad u rijeku i tokom akcije čišćenja njenog korita – ističe Pačariz.
Iz komunalnih službi ranije je saopšteno da će nadležne službe permanentno raditi na identifikaciji i sankcionisanju onih koji bacaju smeće u rijeku.

(VIDEO) Pačariz: Lješnica pretvorena u pravu deponiju

Pozivam preduzeće Deponija doo i direktora Božovića da objave Ugovor o kreditu koje je to preduzeće zaključilo bez znanja odbornika odnosno Skupštine Glavnog grada - koja je i osnivač preduzeća, poručila je Maša Šturanović, odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada u objavi na mreži X.
- Zašto preduzeće krije od javnosti podatke u vezi kredita?- upitala je Šturanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSturanovicMasa%2Fstatus%2F1984556875900195228%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1984556875900195228%7Ctwgr%5E72bbc8d7fa222303959a2f997e01695bfed98c65%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šturanović: Deponija da objavi Ugovor o kreditu koje je to preduzeće zaključilo bez znanja odbornika

Stanovnici više naselja Opštine Tuzi i Konika i juče su na četiri sata blokirali ulaz u preduzeće Deponija i vratili sve kamione koji su namjeravali da istovare otpad.
Kako je kazao Marko Gorvokaj, mještanin Omerbožovića, blokadu će nastaviti i danas, a od srijede očekuju blokade 24 časa.
– Predali smo zahtjev da nam nadležni odobre blokadu na 24 sata, i ukoliko se to desi počinje u srijedu. Blokadu nastavljamo, jer više nećemo da dozvolimo da se gušimo od neprijatnih mirisa i da se istovara otpad van sanitarnih kada. Odakle direktoru Deponije ekskluzivitet da baca smeće van granica preduzeća? Za gradnju sanitarnih kada nemaju saglasnost od mještana, pa nam nije jasno kako to planiraju - kaže Gorvokaj.
Zoran Ljucović iz Omerbožovića kaže da, kada je sagrađena Deponija, bilo je rečeno da će imati samo četiri kade.
– Vrijeme je da se širenju stane na put. Mi ćemo biti istrajni - kaže Ljucović.
Patrik Paljušević pozvao je nadležne da dođu i saslušaju građane koji ovdje žive.
– Nećemo dozvoliti da se gradi peta i šesta sanitarna kada. Tražimo da se očisti sav prostor odakle su prije nekoliko godina vadili šljunak, a sada rupe zatrpavaju smećem - rekao je Paljušević.
Sa druge strane juče je na protestu, u 15 sati, ispred zgrade Opštine Tuzi bilo oko 20 učesnika. Oni traže ostavku predsjednika Opštine Lindona Đeljaja i potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja ukoliko ne blokiraju projekat gradnje Deponije.
– Izgradnja pete i šeste kade za nas je neprihvatljivo jer je to trovanje našeg kraja. Predsjedniku Opštine Lindonu Đeljaju i njegovom šefu Niku Đeljošaju šaljemo jasnu poruku da zaustave izgradnju kada. Ukoliko nijesu sposobni da blokiraju neka podnesu ostavke - rekao je Mirsad Ljuljanaj, organizator skupa.
Ljuljanaj nije sapoštio koji je to rok koji daju nadležnima da riješe problem. Nije znao da kaže ni da li će i danas protestovati.
Musa Đoka kazao je da je ovo protest protiv opštinske vlasti.
– Ovo je protest protiv vlasti u Opštini Tuzi koji su neodgovorni prema svemu onome što se događa na Deponiji koja je na našoj teritoriji. Svesni smo da je Podgoricu potrebna deponija, ali je neshvatljivo da dvije trećine crnogorskih opština ovdje odlažu smeće. Nelogično je da se na teritoriji Tuzi deponija širi, a lokalna vlast da to ne zna. Meni to liči na prećutno odobravanje - kaže Đoka.
Prelja Ujkaj poručuje čelnicima Opštine da preduzmu mjere oko obustavljanja gradnje kada.
– Kada je planirana da se gradi na našoj teritoriji. Nama nije jasno kako je Deponija dobila dokumentaciju, sprovela postupak bez odgovora Opštine. Đeljaj očigledno nije upoznat što piše u sporazumu koji je potpisao Đeljošaj sa Ivanom Vukovićem, gdje piše da će Deponija ostati privremeno u sklopu Glavnog grada. Kako se stiglo do ove faze da se gradi. Zar ne treba Opština taj postupak da sprovede - pita Ujkaj.
Na pitanje gdje će Opština Tuzi sa otpadom ukoliko se ne izgradi sanitarna kada Ujkaj je rekao da ona pripada njima, te da o tome treba da razmišljaju druge opštine.

Protestna okupljanja u Opštini Tuzi i na Koniku: Od policije traže dozvolu blokade deponije na 24 sata

Požar na Brajićima u brdskom zaleđu Budve od sinoć je ponovo aktivan, a vatrena stihija zahvatila je deponiju u tom mjestu, prenosi Primorski portal.
Kako je saopšteno iz Službe zaštite i spašavanja Budva, vatrogasci intervenišu na terenu. Oni su kazali da u trenutno nema opasnosti po stanovništvo i objekte.
U rejonu Brajića požar je bio aktivan i u periodu od 18. do 21. avgusta, kada je vatrena stihija zahvatila više kote na granici budvanske i cetinjske opštine. Nakon dejstva vazduhoplova, požar je stavljen pod kontrolu.
Ovog ljeta, u istom vremenskom intervalu gorjelo je i na Ograđenici u Paštrovićima, a veliki požar nekoliko dana ranije zahvatio je i Buljaricu gdje su, kako bi situacija stavljena pod kontrolu, bile neophodne i operacije kanadera iz inostranstva.
Deponija na Brajićima kritična je tačka u opštini Budva kada je rizik od požara u pitanju, a u tom rejonu požar je evidentiran i krajem juna mjeseca.

Požar na deponiji na Brajićima, stanovništvo bezbjedno

Vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, Nikola Bojanović kazao je da je požar kod Deponije u Podgorici stavljen pod kontrolu.
Da danima gori u ovom dijelu grada ukazao je na Fejsbuku ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1281256956906036&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
On je rekao da zaposleni u Deponiji zajedno sa Službom zaštite Podgorice ulažu nadljudske napore da se požar ne proširi na samu deponiju gdje se skladišti više od 2.000 tona otpadnih guma.
- U slučaju da se ove gume zapale toksični oblak dima prekrio bi sve odavde do Tirane, na desetine hiljada umrle bi prijevremenom smrću. 
Pod hitno nam treba 24/7 policijska patrola na Ribničkim vrelima kako bi se dok su velike vrućine speiječila potencijalno najveća ekološka katastrofa u Crnoj Gori - naveo je on, dodajući da su i ddanas na tone štetnih čestica završile u njihovim plućima zbog paljenja otpada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D4022946654644203&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Načelnik Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović kazao je Vijestima da je požar izbo danas oko 15:15 sati i da je situacija sada pod kontrolom.
- Još uvijek tinja zbog ogromnih naslaga guma i smeća. Možemo slobodno reći da trenutno nema bojazni od širenja požara - rekao je Bojanović.

Požar kod Deponije pod kontrolom: Vatra tinja zbog naslaga smeća i guma, ali nema bojazni od širenja

Pomoćnica izvršnog direktora preduzeća „Deponija“, Vesna Milović, saopštila je da je otkup iskorišćenog jestivog ulja od ugostiteljskih objekata postao redovna praksa ovog komunalnog preduzeća. Kako je istakla u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, pravilno odlaganje ulja donosi višestruku korist – ekološku, zdravstvenu i ekonomsku.
– Pravilno odlaganje jestivog ulja utiče na to da spriječimo zagađivanje vode, zemljišta, da spriječimo isto tako oštećenje kanalizacionih cijevi, i to je sve ono što nas je podstaklo da se bavimo ovim - rekla je Milović.
Naglasila je da pravilno zbrinjavanje otpadnog ulja mora postati standard u ugostiteljstvu, i to ne samo zbog zakonske obaveze, već i zbog očuvanja životne sredine.
– Svi pozitivni efekti se mogu svrstati u tri kategorije: ekološki, zdravstveni i ekonomski. Posmatrano iz ugla našeg preduzeća, obzirom da smo privredno društvo koje se finansira iz sopstvenih prihoda, jako je značajno što je ovo finansijski isplativo. A ono čime se mi bavimo i šta je naša djelatnost jeste fokus isključivo na zaštiti životne sredine - navela je Milović.
Podsjetila je da je Zakonom o upravljanju otpadom, članom 61, jasno propisano da jestivo ulje ne smije završavati u kanalizacionim sistemima.
Trenutno, preduzeće „Deponija“ ima potpisanih preko 100 ugovora sa 150 lokacija, a kako je navela, aktivnosti su počele prije otprilike mjesec dana.
– Startovali smo prije nekih mjesec dana, kada smo obilazili sve ugostiteljske objekte redom. Isto tako, ovim putem apelujem na sve one koji imaju neku proizvodnju hrane da nam se obrate. Postupak nakon prikupljanja je skladištenje na ispravan i ekološki način kod nas, zatim slijedi filtriranje i prebacivanje u određenu burad, te je nakon toga spremno za izvoz - kazala je Milović.
Ona je pozvala sve ugostitelje i proizvođače hrane da se uključe u ovu inicijativu, kako bi zajednički doprinijeli očuvanju životne sredine i unapređenju komunalnog sistema.

Milović: Preduzeće „Deponija” otkupljuje jestivo ulje od ugostiteljskih objekata, apelujemo na sve koji proizvode hranu da nam se jave

Tijelo novorođenčeta pronađeno je u crnoj kesi pored deponije smeća u jednoj ulici u Prištini.
Kosovski mediji su objavili da je slučaj prijavljen jutros oko 11 sati.
Ljekari hitne pomoći su potom konstatovali da je novorođenče pronađeno bez znakova života.
- Danas oko 11 sati policija je primila informaciju o sumnji na napušteno novorođenče u blizini deponije smeća u jednoj ulici u Prištini. Sve relevantne policijske jedinice su odmah izašle na lice mjesta, kao i hitna pomoć koja je konstatovala da je novorođenče bez znakova života - naveli su iz KP za Koha.
Tijelo je prebačeno u Institut za sudsku medicinu, dok je policija pokrenula istragu.

Priština: Tijelo novorođenčeta pronađeno u kesi pored deponije

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tramp: Kuba će uskoro propasti

Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruske bespilotne letjelice na putnički voz u Harkovskoj regiji na istoku Ukrajine, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
Četiri osobe i dalje se vode kao nestale, a dvije su povrijeđene, objavio je Zelenski na platformi X.
- U bilo kojoj zemlji, napad dronom na putnički voz smatrao bi se terorističkim činom. Nema vojnog opravdanja za ubijanje civila u vagonu - napisao je.
Zelenski je pozvao na veći međunarodni pritisak na Rusiju i zatražio da ona bude kažnjena za svoje postupke.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 500px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ft.me%2Fprokuratura_kharkiv%2F26693&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema Zelenskom, u vozu je bilo više od 200 putnika. Prethodno je ministar razvoja Oleksij Kuleba rekao da je bio 291 putnik, dok je regionalno tužilaštvo navelo da ih je bilo više od 155.
Kuleba je rekao da su ruske snage napale voz s tri drona Šahid koji su prouzrokovali požar. Evakuisan je 291 putnik u vozu koji je vozio na relaciji Barvinkove-Lavov prema zapadu.
Ruski napadi na ukrajinski željeznički sistem u prošlosti su uzrokovali smrt i razaranje.

(VIDEO) Ruski dron pogodio putnički voz u Ukrajini, namjmanje četvoro mrtvih

Troje francuskih turista udavilo se u Omanu nakon što se brod u kojem su se nalazili prevrnuo u vodama kod glavnog grada Muskata, saopštila je danas policija.
Policija je saopštila da je brod prevozio 25 francuskih turista, kao i turističkog vodiča i kapetana broda, kada se prevrnuo u Omanskom zalivu. Njih troje je nastradalo, a dvoje je zadobilo lakše povrede.
Policija je u kratkom saopštenju navela da je istraga još uvijek u toku kako bi se utvrdile okolnosti incidenta.
Oman, na istočnoj ivici Arapskog poluostrva, privlači turiste iz cijelog svijeta zbog ronjenja i prirodnih ljepota, iako je nacija i dalje u sjenci Dubaija, prepunog nebodera, u susjednim Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Tag: deponija