Oko deset propalestinskih demonstranata povrijeđeno je danas u sukobu sa policijom, kada su pokušali da probiju kordon policije kako bi stigli iz italijanskog grada Torina do aerodroma u mjestu Kazele.
Pripadnici policije su upotrijebili suzavac i vodeni top kako bi rastjerali kako bi raserali demonstrante koji su ih gađali flašama, kamenicama i petardama.
Organizatori protesta u znak podrške Palestincima u Gazi saopštili su da je desetak učesnika demonstracija povrijeđeno.
Oni su naveli da je policija blokirala ulicu kada su htjeli da izađu iz grada, a demonstranti su ih zatim zamolili da se sklone i puste ih da prođu, prenijela je agencija Ansa.
Demonstranti su potom odlučili da se povuku i vrate, tražeći drugi put do aerodroma Sandro Pertini, a stotinak njih na biciklima uspjelo je da izađe na autoput koji vodi u tom pravcu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Desetak propalestinskih demonstranata povrijeđeno u sukobu s policijom u Torinu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je na javnu debatu predstavnike demonstranata, nakon što su u protekle dvije sedmice antivladini protesti građana eskalirali. 
 
Vučić je na društvenoj mreži Instagram objavio da nudi razgovor pred televizijskim kamerama i na svim portalima, na šta su predstavnici studenata odgovorili da će sa njim razgovarati kada raspiše izbore. 
 
- Pozivam predstavnike blokaderskog pokreta da razgovaramo o vizijama, planovima i programima za budućnost i svi zajedno osudimo nasilje na našim ulicama - naveo je Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu saopštili su da će sa Vučićem razgovarati kada raspiše izbore. 
 
- Očigledno da nema odgovor na narodni bunt, pa bi sad i da razgovara sa nama koje mjesecima naziva teroristima. O vizijama i programima za budućnost ćemo debatovati, u predizbornoj kampanji, kad raspiše izbore - naveli su studenti Filozofskog fakulteta u blokadi. 
 
Studenti beogradskog Poljoprivrednog fakulteta napisali su „može, kad se raspišu izbori“. 
 
Pravni fakultet u Nišu objavio je - „Raspiši izbore. Nemamo o čemu drugom da pričamo“. 
 
Duže od devet mjeseci u Srbiji traju protesti sa kojih se, prije svega, zahtijeva utvrđivanje odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. 
 
Studenti koji predvode proteste dodali su u u međuvremenu i zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. 
 
Vlast, sa druge strane, odbija da raspiše prijevremene izbore.

1250x600

Vučić pozvao predstavnike demonstranata na javnu debatu

Blokada zgrade pravosudnih organa u Novom Sadu nastavljena je i 20. avgusta od šest sati, za kada su građani pozvani da se okupe, ali je oko 7.30 policija sklonila blokadu, nakon što se pojavila u opremi za razbijanje demonstracija.
Jedan od policajaca je s megafona rekao okupljenima da se sklone i da prestanu sa narušavanjem javnog reda i mira, te da će u suprotnom morati da djeluju.
Nakon toga policijske snage su počele da potiskuju demonstrante sa ulaza u zgradu, pri čemu su gurali i novinare.
Nakon toga je postavljen kordon tako da zaposleni mogu nesmetano da ulaze na glavni ulaz zgrade, piše Beta.
Sa dvorišne strane zgrade na kapiji je katanac, a policajci su u dvorištu zgrade pravosudnih organa.
I danas je bilo planirano, kao juče, da budu blokirani i sud i tužilaštvo u Novom Sadu do kraja radnog vremena, odnosno do 15.00 časova.
Na blokadu su pozvali studenti u blokadi novosadskih fakulteta i zborovi građana jer traže ukidanje pritvora za sve osobe privedene tokom prethodnih dana.
Tokom blokade 19. avgusta priveden je pokrajinski poslanik Pokreta slobodnih građana Radivoje Jovović i aktivistikinja Pokreta slobodnih građana Isidora Čeleketić.
Osumnjičeni su za ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti i određeno im je policijsko zadržavanje do 48 sati.

Nastavljena blokada u Novom Sadu, policija odgurala demonstrante

Uoči dolaska na stranačku tribinu u Bečeju, premijera Srbije u ostavci i predsjednika SNS-a Miloša Vučevića dočekali su demonstranti koji su ga između ostalog, gađali jajima.
Okupljeni u Bečeju su vikali „ua“, a čule su se pištalje i vuvuzele.
Dok je premijer u ostavci brzo ušao u zgradu, jedan muškarac iz Vučevićeve „svite“ poslao je demonstrantima poljubac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStaBreKojeReko1%2Fstatus%2F1898688513815556359%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1898688513815556359%7Ctwgr%5E2dbe13419c34104d6311ab90e106c340a2535501%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Inače, na toj je tribini predsjednik SNS Miloš Vučević izjavio da danas treba da počne učlanjivanje u Narodni pokret za državu i da ta stranka daje apsolutnu podršku njegovom osnivanju.
Vučević je na stranačkoj tribini u Bečeju podsjetio da je za Vidovdan predviđena osnivačka skupština ovog pokreta.
SNS, kako je istakao, apsolutno daje podršku ovom pokretu i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić može da računa na SNS u pravcu osnivanja ovog pokreta.
Predsjednik Srbije je juče izviždan prilikom posjete Kovačici.&nbsp;

VIDEO: Jajima i na premijera Srbije u ostavci

Policija se sukobila sa demonstrantima u centru grčke prijestonice tokom protesta povodom druge godišnjice željezničke nesreće u kojoj je poginulo 57 osoba, mahom studenata.
Nasilje je izbilo nakon što su hiljade ljudi najprije mirno protestovale ispred parlamenta u kojem su poslanici raspravljali o inicijativi opozicije za glasanje o povjerenju vladi desnog centra, prenosi Rojters.
Prethodno su učesnici protesta odali poštu žrtvama nesreće minutom ćutanja, dok su svećama ispisali broj 57 na zemlji.
U Grčkoj se već nekoliko dana održavaju protesti kojima se obilježava godišnjica željezničke nesreće. Brzi voz „InterCity 62“ , koji se kretao od Atine ka Solunu, nešto prije ponoći frontalno se sudario sa teretnim vozom.
To se desilo u blizini grčkog grada Larise. Poginulo je 57 ljudi, među njima najviše studenata koji su često putovali tim vozom.

Sukob policije i demonstranata u Atini zbog željezničke nesreće

Konzervativni Foks Njuz, koji podržava američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovu administraciju, danas je objavio da su demonstranti dočekali potpredsjednika SAD Džej Di Vensa u saveznoj državi Vermont, gdje se uputio na godišnji odmor sa porodicom.
Foks javlja da su demonstranti dočekali Vensa kod skijaškog odmarališta u mjestu Šugarbuš "dan nakon jučerašnjeg fijaska u Ovalnom kabinetu" tokom sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fistorijska-predstava-i-farsa-ili-istorijska-sansa-za-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Protestanti su mahali ukrajinskim zastavama. Tajna služba, koja brine za sigurnost predsjednika i potpredsjednika SAD, zbog protesta je sklonila Vensa i njegovu porodicu na drugu lokaciju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F1895875964393177424&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vermont: Demonstranti dočekali Džej Di Vensa sa ukrajinskim zastavama nakon fijaska u Bijeloj kući

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: demonstranti