Policija se sukobila sa demonstrantima u centru grčke prijestonice tokom protesta povodom druge godišnjice željezničke nesreće u kojoj je poginulo 57 osoba, mahom studenata.
Nasilje je izbilo nakon što su hiljade ljudi najprije mirno protestovale ispred parlamenta u kojem su poslanici raspravljali o inicijativi opozicije za glasanje o povjerenju vladi desnog centra, prenosi Rojters.
Prethodno su učesnici protesta odali poštu žrtvama nesreće minutom ćutanja, dok su svećama ispisali broj 57 na zemlji.
U Grčkoj se već nekoliko dana održavaju protesti kojima se obilježava godišnjica željezničke nesreće. Brzi voz „InterCity 62“ , koji se kretao od Atine ka Solunu, nešto prije ponoći frontalno se sudario sa teretnim vozom.
To se desilo u blizini grčkog grada Larise. Poginulo je 57 ljudi, među njima najviše studenata koji su često putovali tim vozom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sukob policije i demonstranata u Atini zbog željezničke nesreće

Konzervativni Foks Njuz, koji podržava američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovu administraciju, danas je objavio da su demonstranti dočekali potpredsjednika SAD Džej Di Vensa u saveznoj državi Vermont, gdje se uputio na godišnji odmor sa porodicom.
Foks javlja da su demonstranti dočekali Vensa kod skijaškog odmarališta u mjestu Šugarbuš "dan nakon jučerašnjeg fijaska u Ovalnom kabinetu" tokom sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fistorijska-predstava-i-farsa-ili-istorijska-sansa-za-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Protestanti su mahali ukrajinskim zastavama. Tajna služba, koja brine za sigurnost predsjednika i potpredsjednika SAD, zbog protesta je sklonila Vensa i njegovu porodicu na drugu lokaciju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F1895875964393177424&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vermont: Demonstranti dočekali Džej Di Vensa sa ukrajinskim zastavama nakon fijaska u Bijeloj kući

Predstava “Posjeta” nastala prema tekstu “Posjeta stare dame”, Fridriha Direnmata u režiji Aleksandra Morfova, biće izvedena u petak, 7. marta na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Predstava je titlovana na engleski jezik, saopšteneo je iz CNP-a.
- Starica, jedna od najbogatijih žena na svijetu, vraća se u rodni grad i nudi siromašnim građanima milijardu da ispune jedan zahtjev koji se odnosi na sudbinu njenog bivšeg ljubavnika. Njihovo siromaštvo je previše gorko, a iskušenje preveliko. Zahtjev dovodi u pitanje moć novca, njegovu kvarljivu vrijednost, lakoću posjedovanja i užas nestanka. Ljudska pohlepa i priroda se često izjednačavaju i obilježavaju pojedinca koji mora da trpi posljedice svojih postupaka iz daleke prošlosti. Koliko prošlost ima funkciju u sadašnjosti - samo je jedno od velikih pitanja u koje se upuštaju likovi ove briljantne predstave - &nbsp;zapisao je dramaturg Stefan Bošković.
Uloge tumače: Varja Đukić, Mirko Vlahović, Slobodan Marunović, Aleksandar Radulović, Slavko Kalezić, Stefan Vuković, Jadranka Mamić, Nikola Perišić, Danilo Čelebić, Jelena Nenezić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Sanja Vujisić, Jelena Šestović, Radmila Božović, Matija Memedović, Anđela Marunović, Jovana Brnović, Itana Dragojević, Mina Mićović, Miloš Kašćelan i Milo Perović.
Osim Boškovića, autorski tim predstave, kako navode u saopštenju, &nbsp;čine: Nikola Toromonov, scenograf i kostimograf, Nina Perović, instruktorka pjevanja, Ivanka Vana Prelević, asistentkinja scenografa, Lina Leković i Gordana Bulatović, asistentkinje kostimografa, Jelena Šušanj, lektorka, Dušanka Belada, asistentkinja reditelja i saradnica na adaptaciji, Nada Vukčević i Slavko Kalezić, asistenti na scenskom pokretu i Nela Otašević, izvršna producentkinja.&nbsp;
- Ulaznice se mogu se rezervisati i kupiti putem veb-sajta www.cnp.me i na biletarnici, a više informacija o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta dostupno je na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu - zaključuju u saipštenju.

CNP: „Posjeta“ sjutra na Velikoj sceni

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ – sproveli su pojačane aktivnosti na teritoriji južne regije usmjerene na kontrolu operativno interesantnih lica, otkrivanje i suzbijanje krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe narkotika, sprečavanje nasilja, i podizanje nivoa bezbjednosti, saopšteno je iz Uprave policije.
Ovom prilikom su, kako navode, izvršeni pretresi na 14 lokacija u južnoj regiji države, kontrolisano je 14 lica, pronađeni su narkotici i vatreno oružje, jedno lice je lišeno slobode, a podnijete su krivična i prekršajna prijava.&nbsp;
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat, su postupajući po naredbi suda, izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi A.S.(36) i kod njega pronašli četiri pvc kesice sa sadržajem praškaste materije bijele boje nalik na opojnu drogu kokain, tri pvc kesice sa sadržajem materije zelene boje nalik na opojnu drogu marihuanu, jednu ručno pravljenu cigaretu tzv. džoint, vagu za precizno mjerenje i novac u iznosu od 1540 eura, ističe se u saopštenju.
- A.S. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, i on će biti sproveden na dalju nadležnost Višem državnom tužilaštvu u Podgorici - navode iz UP.
Policijski službenici u Baru su shodno naredbama suda, izvršili pretrese na tri lokacije. Tom prilikom su kontrolisani E.B, i dva operativno interesantna lica N.P. i I.M.
- Pretresom kod I.M. pronađeni su i oduzeti pištolj ČZ Shadow, pištolj HS H11, poluautomatski pištolj ČZ Scorpion za koje je imenovani posjedovao oružni list. Oružje je oduzeto radi pokretanja odgovarajućeg upravnog postupka - dodaje se u saopštenju.
U Kotoru je policija izvršila pretres stana na tri lokacije kod lica V.B. (22) N.P.(44), i D.Đ.(58) i tom prilikom nijesu pronađeni nedozvoljeni predmeti.
Dodaju da su u prethodnim danima izvršeni pretresi na pet lokacija u Herceg Novom kada su pronađeni pištolji i municija u ilegalnom vlasništvu.
Takođe, službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su juče izvršili pretrese na dvije lokacije u mjestu Kamenari, kod operativno interesantnog lica I.V. i kod lica B.B.
Kod lica B.B. je,kakoje saopšteno, &nbsp;pronađen startni pištolj marke Zoraki sa dva okvira, bez odgovarajuće dokumentacije. Protiv B.B. je shodno Zakonu o oružju podnijeta prekršajna prijava.
U Ulcinju su, naode iz UP, izvršeni pretresi na dvije lokacije i to kod operativno interesantnog lica E.N.(27) i lica H.B.(27). Nijesu pronađeni predmeti interesantni za službu.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ će nastaviti sa planskim preventivnim i represivnim aktivnostima u cilju podizanja sveukupnog nivoa bezbjednosti na teritoriji svoje nadležnosti, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.

Izvršeni pretresi na 14 lokacija - pronađeno vatreno oružje, kokain i marihuana

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov ocijenio je danas da izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je ukazao na mogućnost zaštite Evrope francuskim "nuklearnim kišobranom", predstavljaju "prijetnju" za Rusiju.
- Naravno da je to prijetnja Rusiji. Ako nas vidi kao prijetnju i kaže da je neophodno upotrijebiti nuklearno oružje, da se treba pripremiti za upotrebu nuklearnog oružja protiv Rusije, naravno da je to prijetnja - rekao je Lavrov.
On je odbacio svaku mogućnost dogovora sa Moskvom o raspoređivanju evropskih mirovnih trupa u Ukrajini kako bi se garantovao mogući prekid vatre.
- Ne vidimo nikakav mogući kompromis. Ova diskusija se vodi sa otvoreno neprijateljskim ciljem prema Moskvi - rekao je Lavrov.
I Kremlj je danas osudio govor Makrona za koji je rekao da pokazuje da Francuska „želi da se rat nastavi“.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio da „ruska prijetnja postoji i utiče na nas i ne zna za granice“.
Makron je najavio da će u Francuskoj iduće nedjelje biti sastanak načelnika generalštabova vojski država „spremnih da garantuju budući mir u Ukrajini“.
Mir u Ukrajini će „možda uključiti i raspoređivanje evropskih snaga“, rekao je Makron i dodao da „one ne bi danas išle da se bore na liniji fronta, ali bi bile tamo kada mir bude potpisan da garantuju njegovo puno poštovanje“.
Rekao je i da želi da „otvori stratešku debatu“ o zaštiti Evrope francuskim „nuklearnim kišobranom“, ali da je odluka o upotrebi tog oružja „uvijek bila i ostati u rukama predsjednika Francuske“.

Lavrov: Makronove izjave prijetnja za Rusiju

Američki tužioci optužili su 12 kineskih državljana da su umiješani u hakerski napad kojom su kineskoj Vladi prodavani podaci američkih disidenata, piše BiBiSi (BBC).
Operacija koja je navodno sponzorirana od kineske države takođe je bila usmjerena na vladine agencije, uključujući Ministarstvo financija, prema podacima Ministarstva pravde (DOJ).
Hakeri su takođe navodno napali američku vjersku organizaciju i novine u Hong Kongu.
Pored američkih agencija, hakeri su napali ministarstva vanjskih poslova Tajvana, Indije, Južne Koreje i Indonezije. Među optuženim su i dva službenika kineskog Ministarstva javne sigurnosti.
Ministarstvo pravde je saopštilo da su hakeri, koji su navodno predstavljali privatnu kompaniju i-Son, naplaćivali kineskim agencijama između 10.000 i 75.000 dolara za svaku informaciju.
Oni su navodno "izvršili kompjuterske upade" pod upravom kineskih ministarstava i na sopstvenu inicijativu, a "dobro su plaćeni za ukradene podatke". Kina nije odgovorila na ove optužbe, ali je u prošlosti oštro negirala druge optužbe.
Nejasno je kada su izdate najnovije optužbe Ministarstva pravde, ali one su otpečaćene u srijedu na saveznom sudu na Menhetnu.
- Danas razotkrivamo agente kineske vlade koji usmjeravaju i podstiču neselektivne i nepromišljene napade na računare i mreže širom svijeta - rekla je šef Odeljenja za nacionalnu sigurnost Ministarstva pravde Su Bai.
Nisu dati dalji detalji o ciljanim disidentima iz SAD.
U okviru svog dugogodišnjeg programa nagrađivanja Stejt department je rekao da nudi do deset miliona dolara za informacije o i-Sonu, njegovim zaposlenima i kineskim zvaničnicima koji su "umiješani u zlonamerne sajber aktivnosti istaknute u optužnicama Ministarstva pravde".

Tužioci SAD-a optužili 12 kineskih dražavljana za hakerske napade

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;