Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, poručili iz Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici.
Oni su Vijestima kazali da Unija izražava žaljenje zbog javnih izjava poslanika u crnogorskom parlamentu tokom rasprave o godišnjem izvještaju o radu Tužilaštva, tokom koje je, između ostalog, predsjednik parlamenta, Andrija Mandić, pozvao vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da podnese ostavku.
Iz Delegacije su naveli da EU snažno upozorava da bilo kakav oblik političkog uplitanja ili javnog pritiska na tužioce podriva vladavinu prava i povjerenje građana u institucije.
- Ovi događaji, uključujući i nedavni incident u vezi sa zahtjevom Skupštine da se održi kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca u predmetu "Telekom", izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg neprimjerenog političkog uticaja na autonomiju Državnog tužilaštva u Crnoj Gori - kazali su iz Delegacije EU.
Iz Delegacije EU su podsjetili da su podjela vlasti, nezavisnost pravosuđa i autonomija Državnog tužilaštva temeljni stubovi vladavine prava i ključni zahtjevi u poglavljima 23 i 24.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštvo, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - naglasili su iz Delegacije.
Oni su dodali da Tužilaštvo mora biti u mogućnosti da postupa autonomno i u potpunoj saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o državnom tužilaštvu.
- Napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU zavisi od kontinuiranog napretka u reformama vladavine prava i osiguranja da se prethodno ostvareni rezultati očuvaju - rekli su iz Delegacije EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Delegacija EU: Političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava

Svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje. Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore, poručili su iz Delegacije Evropske unije na pitanje TV E povodom eventualnog odlaganja početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
<h2>Probijenje rokova</h2>
Prvobitni rok za odluku Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma o izdavanju građevinske dozvole za gradnju kolektora u Botunu istekao je 22. oktobra. Sljedeći je 16. novemba, samo mjesec i po do kraja godine, do kada bi trebalo da počne izgradnja. To je zahtjev Evropske unije i bitna stavka u zatvaranju Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine. Eventualno kašnjenje značilo bi i desetine miliona eura odštete iz džepova građana.
U Delegaciji Evropske unije kazali su ih, tokom kontakata u prethodnom periodu, nadležne institucije uvjerile da su u potpunosti svjesne finansijskih i proceduralnih posljedica bilo kakvog daljeg odlaganja izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. &nbsp;
- Ali ono što je najznačajnije jeste da svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje. Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore - navedeno je u odgovorima Delegacije EU.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ostaje pri istom stavu - gradnja mora početi do kraja godine.
- Imamo dopis od KFK-e banke, koji je podržan od Evropske unije, gdje se jasno kaže da ukoliko se sredstva ne počnu koristiti do 31. decembra, Podgorica će platiti veliku odštetu. To je najmanje 70 miliona eura - kazao je Mujović za Televiziju E.
<h2>Dokumentacija prikupljena</h2>
Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je prije dva dana da je za kolektor u Botunu dokumetacija skupljena, te da, nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.
On je poručio i da grad Podgorica za građane Botuna treba da nađe rješenje i da je najbolje da obešteti te građane zbog problema sa zagađenjem i lošim uslovima za život.
- Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg kombinata aluminijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju - kazao je Radunović za RTCG.
U Delegaciji Evropske unije podsjećaju da je EU obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.
<h2>Neprečišćena voda pravi veliku štetu</h2>
Neprečišćena voda se trenutno, napominju, ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju.
- Evropska unija očekuje da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Podgoricu imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju – što snažno podržava velika većina njenih građana – od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet - kazali su iz Delegacije EU u odgovoru Televiziji E.
Predvođeni liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem, mještani Zete protive se gradnji. Opštinski referendum radi izjašnjavanja građana o gradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda biće održan 14. decembra.
U Delegaciji EU svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, kao i administrativnih pitanja usljed prenosa vlasništva sa Podgorice na Zetu.&nbsp;
- Međutim, projekat koji je spreman za realizaciju već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
T.K.

Delegacija EU o mogućem kašnjenju početka gradnje kolektora: Nadležni moraju djelovati brzo kako bi riješili preostala pitanja

Glavni i odgovorni urednici Televizije E Draško Đuranović, Portala ETV Ana Šofranac, M portala Danica Nikolić, Antene M Darko Šuković, Portala Analitika Rosanda Mučalica i Portala Standard Jasmina Muminović pisali su ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru povodom brutalnog targetiranja u tekstu koji je objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti pod naslovom „Uređivao državu i medije: Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je Mijajlović stvorio mrežu za obračun sa neistomišljenicima“.
U pismu se ističe da su u tom tekstu objavljeni podaci iz naredbe o sprovođenju istrage, iako su, prema riječima advokata koji su obavezani čuvanjem tajne, ti podaci povjerljivi.
- U tekstu se tvrdi da je biznismen Aleksandar Mijajlović, navodno tokom više godina, stvarao mrežu medija isključivo s ciljem ‘da koristi lojalne novinare i medijske platforme za napade na neistomišljenike iz političke i bezbjednosne elite i Crkve, te da utiče na politička i bezbjednosna dešavanja u zemlji’. Pozivajući se na navode Specijalnog državnog tužilaštva, taj medij objavljuje da je Mijajlović, u periodu od 2018. do 2024. godine, direktno oblikovao uređivačku politiku brojnih medija u zemlji - konsatovano je u pismu.
Kako su istakli urednici više crnogorskih medija, u tekstu se bez ikakvog dokaza navodi da je Mijajlović davao instrukcije pojedinim redakcijama „kako njihovi tekstovi treba da izgledaju i koliko dugo da ostanu na naslovnim stranama“.
- Obraćamo Vam se svjesni da se ništa slično, tokom naših dugogodišnjih novinarskih karijera, nikada nije dogodilo u Crnoj Gori. Bez ikakve sumnje znamo da su uređivačke politike naših medija vođene isključivo osnovnim načelima novinarstva - istinitošću, provjerom informacija i pravom javnosti da zna. To jeste, i mora biti, standard u svakoj slobodnoj zemlji svijeta - naglasili su oni.
Urednici medija koji su potpisali pismo navode da se u Crnoj Gori mora postaviti pitanje da li osnovna načela novinarstva još važe, „ako smo došli u situaciju da Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, uz pomoć jednog medija, optužuju novinare i urednike da uređivanje svojih medija prepuštaju nekome drugom“.
- Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na ovakav, grub i do sada nezabilježen vid zloupotrebe moći, koji predstavlja pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas - jasni su oni.
Pošto vladajuća koalicija konstantno govori o evropskom putu i demokratiji, oni su pozivali Satlera i da jasno odgovori - da li zemlja u kojoj se novinari i urednici zastrašuju, u kojoj im se prijeti pritvorom i hapšenjem, te ih lažno optužuje da im se uređivačka politika diktira izvan redakcije, može ispuniti standarde civilizovanog demokratskog svijeta?“.
- Podsjećamo i da su i dalje na snazi medijski zakoni Crne Gore i Kodeks novinara, koji nas obavezuju da građane ove zemlje svakodnevno informišemo profesionalno, istinito i vjerodostojno - kao što smo to oduvijek činili i nastavićemo da činimo - naveli su urendici.
Niko ih, podvlače, neće spriječiti da upozoravaju, govore i pišu o svim nezakonitostima.
- Bilo da su povezane sa onima na vlasti ili u opoziciji, jer čvrsto vjerujemo da su slobodni i profesionalni mediji jedini put ka demokratiji kojoj svi težimo - zaključili su u pismu.

Grupa urednika pisala Satleru: Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na do sad neviđenu zloupotrebu moći i pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas

Evropska unija poziva Crnu Goru da bez odlaganja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi sa izmjenama zakonodavstva, kako bi se ojačala nezavisnost Ustavnog suda i obezbijedilo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
To je saopštila Delegacija Evropske unije u Podgorici odgovarajući na pitanje "Dana" kada će biti sprovedene preporuke Venecijanske komisije date u mišljenju o ustavnoj krizi u Crnoj Gori nastaloj nakon što je penzionisana sudija ustavnog suda Dragana Đuranović.
Delegacija EU u Crnoj Gori podsjeća na sporazum koji su potpisali premijer Milojko Spajić i dio opozicionih lidera.
– EU poziva Crnu Goru da bez odlaganja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi sa izmjenama zakonodavstva, kako bi se ojačala nezavisnost suda i obezbijedilo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje. U tom smislu, upoznati smo sa formiranjem radne grupe zadužene za usklađivanje Zakona o Ustavnom sudu sa preporukama Venecijanske komisije, navodi se u odgovoru Delegacije EU.
Taj poziv, međutim, dolazi nakon što su i vlast i opozicija mjesecima ćutali o dokumentu koji je nastao uz posredovanje EU i ambasadora Johana Satlera.
Početkom januara vlast i opozicija su, u prostorijama Delegacije EU, potpisale sporazum kojim su se obavezale da pitanje penzionisanja sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović neće rješavati jednostrano, već isključivo na osnovu mišljenja Venecijanske komisije. Time je javnosti poslata poruka da je postignut politički iskorak i da je pronađen način da se izađe iz krize koja je paralisala institucije. Sama činjenica da su za istim stolom bili Milojko Spajić, Danijel Živković, Damir Šehović i Adrijan Vuksanović doživljena je kao signal ozbiljnosti evropskog posredovanja.
Obaveza iz sporazuma bila je jasno definisana i nedvosmislena: preporuke Venecijanske komisije trebalo je da budu sprovedene odmah po njihovom dobijanju, a najkasnije u roku od petnaest dana. Ovaj rok je u samom dokumentu označen kao ključan korak za prevazilaženje institucionalne krize i za vraćanje povjerenja u rad Ustavnog suda. Ipak, utvrđeni rokovi nisu ispoštovani, a mišljenje je ostalo van institucionalne primjene, bez konkretnih aktivnosti koje bi potvrdile poštovanje potpisanih obaveza.
Venecijanska komisija je u svom mišljenju predstavila više preporuka koje imaju za cilj da se smanji prostor za sporna tumačenja zakona i da se osigura stabilno funkcionisanje Ustavnog suda. Preporučeno je precizno utvrđivanje starosne granice za odlazak u penziju ustavnih sudija, kako bi se izbjegle različite pravne interpretacije i novi sporovi. Posebno je naglašena potreba uvođenja mehanizma automatskog obavještavanja da je sudija ispunio uslove za penziju, što bi institucionalno onemogućilo nastanak pravne nesigurnosti i odlaganja. Komisija je predložila i da se uvede mogućnost da sudija ostane na funkciji sve dok ne bude izabran njegov nasljednik, kako bi se spriječilo da sud djeluje u nepotpunom sastavu. Dodatno, preporučeno je proširenje pravila o izuzeću sudija u slučajevima sukoba interesa, kako bi se obezbijedila puna nepristrasnost i nezavisnost institucije.
Iako su preporuke dostavljene u jasnom i konkretnom obliku, proces usaglašavanja Zakona o Ustavnom sudu sa tim smjernicama nije pokrenut u predviđenom roku. Formiranje radne grupe, koje je trebalo da bude jedan od prvih koraka nakon usvajanja mišljenja, u javnosti je pomenuto tek mjesecima kasnije, što je stvorilo dodatni vremenski zastoj. Skupština, kojoj pripada nadležnost za izbor nedostajućih sudija, do danas nije izvršila taj izbor, iako je to neophodno za pun sastav suda i njegovo nesmetano funkcionisanje.
Tema sporazuma i mišljenja Venecijanske komisije postepeno je izgubila mjesto u javnim nastupima političkih predstavnika. Dok je u januaru isticao značaj ovog dogovora kao koraka ka prevazilaženju institucionalne blokade i jačanju povjerenja u institucije, već tokom narednih mjeseci sporazum je gotovo potpuno iščezao iz političkog diskursa. Danas se o njemu rijetko govori, a obaveze preuzete u Delegaciji EU nisu našle svoje mjesto u konkretnim postupcima državnih organa.

EU: Odmah sprovesti preporuke Venecijanske komisije

U zaleđu Velike plaže u Ulcinju sjutra će biti organizovana velika akcija čišćenja.
Akciju organizuje Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ambasadama država članica EU, Opštinom Ulcinj, Upravom policije, Zaštitom prostora, nevladinim organizacijama Ozelenimo Crnu Goru i Zero WasteMontenegro, kao i ostalim partnerima kampanje „Čuvaj da te čuva“, povodom Evropskog dana čišćenja obala.
Cilj akcije je, kako su naglasili u Evropskoj kući, podizanje svijesti o značaju zaštite životne sredine i zajedničkog doprinosa čistijim obalama Crne Gore.
- Okupljanje učesnika planirano je u devet sati na ovoj lokaciji: Zaleđe Velike plaže, Ulcinj gdje će organizatori podijeliti potrebnu opremu i osvježenje. Akcija čišćenja obale trajaće do 10.30 sati - naveli su oni.
Očišćeni prostor zaleđa Velike plaže biće, kako su kazali, opremljen nadzornim kamerama, klupama i korpama, po uzoru na nedavno saniranu divlju deponiju na Ćemovskom polju.
Akcija čišćenja zaleđa Velike plaže u Ulcinju dio je nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva“.
Realizuje je široka koalicija institucija na državnom i lokalnom nivou, partneri iz organizacija civilnog društva uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Kampanja ima za cilj da podigne svijest građana o važnosti zaštite životne sredine i odgovornom upravljanju otpadom. Čuvajmo obale, one su lice naših voda i ogledalo našeg odnosa prema prirodi - Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

„Čuvaj da te čuva“: U zaleđu Velike plaže sjutra velika akcija čišćenja

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori poručila je državnom parlamentu da u oktobru izabere nedostajuće sudije Ustavnog suda.&nbsp;
Oni su to rekli Vijestima nakon što je vladajuća većina u ponedjeljak sabotirala održavanje sjednice najvišeg zakonodavnog doma na kojoj je trebalo da se odlučuje o predlogu šefa države Jakova Milatovića da advokatica Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.&nbsp;
- Evropska unija (EU) poziva crnogorsku Skupštinu da, na sjednici u oktobru, obezbijedi imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, zasnovano na zaslugama i transparentnosti. Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud je ključan za zaštitu prava građana, očuvanje demokratske stabilnosti i garantovanje slobodnih i fer izbora - kazali su iz Delegacije EU.&nbsp;
Oni su, naveli da EU poziva Crnu Goru da bez odgađanja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi s izmjenama zakonodavstva, kako bi se, prema njihovim riječima, ojačala nezavisnost Ustavnog suda i garantovalo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
- Ovi koraci su od ključnog značaja ne samo za evropski put Crne Gore, već prije svega za zaštitu osnovnih sloboda građana - naveli su iz Delegacije EU.
Većina poslanika vlasti nije omogućila usvajanje dnevnog reda sjednice parlamenta koju je inicirao Milatović sa predlogom da Vučinić bude izabrana za sutkinju. Glasalo je 59 skupštinara, od kojih je 21 bio za predloženi dnevni red, dok je 38 bilo uzdržano (nije bilo glasova protiv). Milatovićev predlog u proceduri je od sredine maja. Bez obzira što nije razmatran, ostaće u proceduri.&nbsp;
Ustavni sud radi u krnjem sastavu, s obzirom na to da ima četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Sudije bira i razrješava Skupština - dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i petoro na predlog Ustavnog odbora parlamenta.

Delegacija EU poručila Skupštini: U oktobru izaberite sudije Ustavnog suda

Nakon što je Delegacija Evropske unije u Podgorici saopštila da je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu prošao sveobuhvatna ispitivanja i projektovanje, mještani Botuna su u "Bojama jutra" na TV Vijesti ponovili da se na toj lokaciji kolektor neće graditi.
Iz EU su poručili da će postrojenje biti savremeno i bezbjedno, uz 33 miliona eura bespovratnih sredstava, te da je riječ o ključnom projektu za ispunjavanje obaveza iz poglavlja 27.
Botunjani, međutim, ostaju čvrsto protiv, tvrdeći da je njihovo područje već opterećeno ekološkim problemima, poput deponije KAP-a i bazena crvenog mulja.
Ističu da nisu protiv samog postrojenja, ali da lokacija mora biti izmještena. Kao alternativu navode Ćemovsko polje, gdje, kako kažu, postoji dovoljno prostora za izgradnju većeg i dugoročno održivog sistema.
- Na ovoj parceli neće se kopati, bez obzira na pritiske - poručili su predstavnici sela, dodajući da se više od dvije decenije bore protiv realizacije projekta u svom naselju.

Botunjane nije pokolebalo saopštenje Delegacije EU: "Na ovoj parceli se neće kopati"

Povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju (EU) palo je za pola godine za 14 procenata - sa 83 na 69 odsto, rezultati su istraživanja objavljenog početkom septembra, koje je sprovedeno za potrebe Evropske komisije. U Delegaciji EU u Crnoj Gori potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su zabilježili "određene oscilacije" što se, kako navode, može pripisati blagoj promjeni metodologije ispitivanja. - Uprkos padu u odnosu na skorije ankete u Crnoj Gori, udio građana koji su za pristupanje i dalje je četiri puta veći od onih koji su protiv. Različita mišljenja i oscilacije u javnom mnjenju, uključujući i pitanja pristupanja EU, normalna su u demokratskim društvima - navode iz Delegacije. Iz Ministarstva evropskih poslova za RSE kažu da je podrška crnogorskih građana članstvu u EU godinama stabilno visoka, između 70 i 80 procenata. Na upit da prokomentarišu pad povjerenja u EU iskazano kroz posljednje istraživanje Eurobarometra, iz Ministarstva ističu da se radi o visokoj podršci crnogorskih građana članstvu u EU: - Razlike u procentima, kod različitih istraživanja, postoje. Ali one su prevashodno rezultat primjene različitih metodoloških pristupa u istraživačkom procesu i kao takve ih treba interpretirati sa posebnom pažnjom - kažu u MEP-u. Kažu da posebno ohrabruje što više od polovine država članica EU podržava proširenje i vidi Crnu Goru kao narednu članicu. Politički analitičar Zlatko Vujović za RSE ocjenjuje da je povjerenje od 69 posto u EU i dalje visoko. Za prethodni rezultat od 83 procenata povjerenja kaže da je bio nerealno visok. - Pogledajte samo partije koje čine vlast. Značajan dio, gotovo polovina partija i njihovi mediji vode jednu tihu antievropsku kampanju - kaže Vujović. <h2>Trend povjerenja građana Crne Gore u EU</h2> Posljednji podaci Eurobarometra iz septembra su pokazali prvi veći pad povjerenja u EU, od kada se mjeri ta kategorija. Podrška je 2013. godine iznosila 57 posto, a narednih godina su trendovi bili uzlazni uz manja kolebanja. Povjerenje građana Crne Gore u EU je povećano na preko 70 posto od 2020. godine da bi do 2025. dostiglo 83 procenta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916080924_00d317bcc46776a9ce9d29ea520236ce5e143e0f585271553abd8a68092d359a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916080924_00d317bcc46776a9ce9d29ea520236ce5e143e0f585271553abd8a68092d359a" data-rendition-name="original" width="828" height="756" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Delegacija navodi da ovo nije prvi put da nivo podrške varira, ali da istraživanje sprovedeno za potrebe Evropske komisije generalno pokazuje "ohrabrujući nivo" javne podrške pristupanju. Delegacija poručuje da je njihov cilj da se koristi od pristupanja EU učine konkretnim i vidljivim građanima partnerskih zemalja. - Pažljivo pratimo trendove, zajedno sa crnogorskim vlastima, EU će nastaviti da komunicira o koristima proširenja kroz dosljednije poruke u partnerskim zemljama - kazali su u Delegaciji EU. Najnovije istraživanje pokazuje da bi 64 odsto građana glasalo za članstvo u Evropskoj uniji ako bi se sada održao referendum. <h2>Da li vlast može uticati na pad povjerenja u EU?</h2> Analitičar Zlatko Vujović postavlja pitanje da li zabilježeni pad povjerenja građana Crne Gore u EU može biti indikator trenda koji se dešava u Srbiji. Naime, prema Eurobarometru, povjerenje građana Srbije u EU iznosi svega 37 odsto. - Koliko god Vučić (predsjednik Srbije) pregovarao sa EU i slao signale da je za članstvo, mediji u Srbiji su paralelno vodili kampanju protiv EU. Ti Vučićevi mediji, koji dominiraju i u Crnoj Gori, vode istu kampanju i ovdje - kaže Vujović. On kaže da članstvo Crne Gore u EU suprotno interesima Beograda. - Ako znamo da Beograd radi sve da spriječi članstvo susjednih zemalja u EU prije Srbije, onda je sasvim logično da njihovi eksponenti u Crnoj Gori sprovode sličnu kampanju protiv EU. Ona nije javna, ali "po dubini" svi prosrpski mediji vode tihu antievropsku kampanju - istakao je Vujović. Četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori imaju vlasnike iz Srbije - jedini izuzetak je Javni servis, koji, pak, ima dominantno prosrpski uređivački kadar. Vladajuću većinu u Crnoj Gori čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta koje snažno sarađuju sa Vučićem, prosrpske Demokrate i Socijalistička narodna partija, stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka. Vujović zaključuje da, iako Vlada napreduje u procesu evropskih integracija, dominantan njen dio nije proevropski orjentisan: - Samim tim ne čudi da će jedan dio birača sve više i otvorenije biti protiv članstva Crne Gore u EU kako se taj dan bude približavao - ocijenio je on. <h2>Rijetke reakcije iz Vlade na zabilježeni pad povjerenja</h2> Ključni prioritet Vlade Crne Gore je da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, da bi tokom 2028. bila primljena u EU. Do sada je privremeno zatvoreno sedam poglavlja, od ukupno 33, a najavljeno je da će do kraja godine biti zatvoreno još nekoliko. Crna Gora važi za zemlju koja je najbliža članstvu u odnosu na sve kandidate. Međutim, paralelno sa napretkom, Crna Gora se suočava sa padom procenta ispunjavanja evropskih obaveza, kao i zategnutim bilateralnim odnosima sa Hrvatskom. Naime, Vlada je u prvoj polovini prošle godine ispunila 92 odsto obaveza prema EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Za pad povjerenja u EU, jedan dio vlasti krivi Hrvatsku. Iz Nove srpske demokratije predsjednika Skupštine Andrije Mandića ocjenjuju da je jedan od glavnih razloga za pad podrške "odnos pojedinih članica prema Crnoj Gori". Kako je precizirao visoki funkcioner stranke vladajuće koalicije Jovan Vučurović, uzrok su konstantni pritisci hrvatskih političara. - Zvanični Zagreb ne želi dobre odnose, već sve svodi na ucjene i ponižavanje Crne Gore. Nikome u Crnoj Gori nije prijatno da trpi takve provokacije, a iz Brisela nema reakcije na takvo ponašanje - kazao je Vučurović. Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog DF-a predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je potom proglasila lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao članica EU spriječila Crnu Goru da zatvori poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. U istraživanju Eurobarometra, kao glavne prepreke za pristupanje Crne Gore EU, ispitanici su naveli rasprostranjenu korupciju, organizovani kriminal i ekonomsku situaciju.

Zašto u Crnoj Gori "oscilira" povjerenje u EU?

Još u vrijeme vladavine predavgustovske većine, neđe prije 2018. godine, Vladimir Pavićević, pihtija od čovjeka, što bi rekao rahmetli Marko Vešović, prilikom prvog gostovanja na beogradskoj N1 televiziji nakon što je došao u Crnu Goru, rekao je voditeljki da ga je iznenadilo koliko je veliki uticaj i moć nevladinog sektora u Crnoj Gori. I to je bilo vidljivo svakome ko je imao mrvu objektivnosti. Nevladin sektor, uz izdašnu finansijsku pomoć EU, imao je toliki uticaj na stavove EU o Crnoj Gori da su izvještaji EK faktički bili pisani u Podgorici, od nevladinog sektora. Problem je bio što su te nevladine organizacije i tzv. nezavisni mediji imali samo jednu političku misiju - ne da demokratizuju Crnu Goru, već promjenu vlasti.&nbsp; Ako su iskreno vjerovali da će obaranjem DPS-a dobiti uređenu državu od primitivne pustokupljevine kao alternative, onda se radi o političkim diletantima. Tako da mi posipanje pepelom bivših i sadšnjih kolumnista Vijesti i njihovih voditelja političkih emisija, koji nesumnjivo imaju svoj procenat u doprinosu sadašnjem stanju u Crnoj Gori, izaziva samo gorušicu. <h2>UTICAJ NVO</h2> Kao osnivač jedne široko prihvaćene patriotske NVO, pisao sam prije 7-8 godina kabinetu premijera Duška Markovića i tražio objašnjenje zašto jedne te iste NVO svake nedelje imaju sastanak sa njim i zašto mi nijesmo poželjni na tim sastancima? Odgovor Duška Markovića bio je da su to NVO od čijih stavova zavisi mišljenje EU o stanju u Crnoj Gori. I to ubjedljivo govori o moći koje su NVO imale da utiču na prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. A nijesu uticale, jer nijesu htjele biti partner u transformaciji Crne Gore sa tadašnjom vlašću. Skoro je Vanja Ćalović iz MANS-a napala člana izvršne vlasti da je u vrijeme dok je rukovodio u MUP-u odeljenjem za suzbijanje šverca droga Luka Bar bila tranzitna za kokain iz Južne Amerike. Valjda je informacije dobijala od barona Fon Medojevića. U svakom godišnjem izvještaju američke vlade, koji je rađen na osnovu izvještaja najrespektabilnije agencije za istragu puteva narkotika, DEA, Crna Gora nije nikad pomenuta kao ruta za šverc kokaina i heroina. Samo budala bi uvozila preko Luke Bar velike količine kokaina i rizikovala šverc kopnenim putem u zapadne zemlje, jer je to bilo glavno tržište za količine koje su se transportovale iz Južne Amerike. Zemlje Balkana definitivno su beznačajno tržište za iole ozbiljnije količine. Zato su glavne rute bile obala Španije, holandske luke za kontejnerski transport i njemačke luke sa ogromnim brodskim prometom. Crna Gora je pominjana samo za šverc marihuane iz Albanije. Doduše, nakon promjene vlasti bile su dvije isporuke u kontejnerima sa bananama, malo da se provjeri naklonost vlasti, ali i da se preuzme lanac samoposluga „Voli“. MANS je slao izvještaje EU u kojima je kriminalizovao vlast u Crnoj Gori, a onda se pozivao na izvještaje EK koji sadrže njihove navode u redovnim izlivima mržnje prema predavgustovskoj vlasti. Veoma blagonaklona prema vlastima nakon 2020. godine, Čalović je ćutala na urušavanje skoro svih segmenata države, baveći se još uvijek jedino svojim iskonskim neprijateljem, predavgustovskim vlastima. Progovorila je oštro o aktuelnoj situaciji tek nakon međudržavnog ugovora sa Emiratima.&nbsp; <h2>GLASNA TIŠINA</h2> Vrijeđa zdrav razum kad slušamo hvalospjeve o ulozi NVO u kritici „rada“ postavgustovske vlasti. Nije im smetalo kršenje Ustava prilikom formiranja parlamentarne većine 23. novembra 2020, niti što je na śednici 28. decembra te godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“. Nije im zasmetala ni dodjela nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću za djelo prepuno nacionalne mržnje, ni ulasci srpskog patrijarha u Crnu Goru helikopterima, kao da je išao u Leskovac, ni trovanje građana Cetinja 5. septembra 2021, upotreba gumenih metaka, bacanje na ljude šok bombi, ni potpisivanje Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, čime je prkršen član 3 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je teritorija Crne Gore nedjeljiva, što znači da pravno lice iz druge države ne može biti vlasnik zemlje i da se mora registrovati pravno lice u Crnoj Gori da bi ostvarilo pravo vlasništva. Prećutali su još hiljade kršenja Ustava, zakona, nepoštovanje javnih nabavki, zloupotreba vlasti, nepotizma, partitokratije, kakistokratije, koruptivnih radnji, nehumanog ponašanja prema pritvorenicima, uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na pravično suđenje pred nezavisnim sudstvom, pretvaranje pritvora u zatvor držeći optužene u pritvoru mjesecima i godinama bez zakonskog osnova, itd, itd... Veći dio navedenog implicintno sadrže međunarodne povelje o ljudskim pravima, čiji je potpisnik i Crna Gora. Prije desetak godina, u jednoj konverzaciji na društvenim mrežama, današnji direktor RTCG mi je napisao da je on više uradio za demokratiju u Crnoj Gori nego „tvoj Milo“. Moj, jer sam se, valjda, obogatio od Milovih para. Što bi rekli, svako sudi po sebi. Danas je njegov doprinos demokratiji taman kao svih nekad najpoznatijih NVO, liše Daliborke Uljarević. Nego, zna li neko što je zamučao Muk? Đe li je? Iako apsolutno osuđujem napad crkvenih Kmera na Teu Gorjanc Prelević, moram i nju da zapitam je li i ona prespavala sve ono što sam naveo? Probudila se tek kad je najavljeno prikazivanje filma „Heroji Halijarda“, u kojem se glorifikuju četnici, u bioskopu koji nosi ime Nikole Đurkovića, čovjeka kojeg su ubili četnici i igrali kolo oko njegovog leša u Herceg Novom.&nbsp; <h2>PITANJE CRKVE</h2> Vrlo dobro se śećam podrške Tee Gorjanc Crkvi Srbije u vrijeme donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i litija po Crnoj Gori. Zakona koji je za građansku, sekularnu Crnu Goru bio od krucijalnog značaja. Ne znam kome razumnom danas nije jasno da je najveći problem Crne Gore ta litijaška, svetosavska sekta i da je ona najveća smetnja evropeizaciji i modernizaciji Crne Gore? Kamen o njenom vratu!&nbsp; Gotovo sam siguran da Tea Gorjanc, iako se bavila crkvenom imovinom, nema pojma o crkvenom pitanju. Ali bi makar morala znati da je u Ustavu Crne Gore iz 1905, u članu 40 pisalo: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Što znači da CPC po tom Ustavu nije imala nikakve pravne veze sa Crkvom Srbije (SPC). Uostalom, u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u Republici Srbiji, u članu 11, stav 1, priznaje se SPC pravni kontinuitet stečen na osnovu „Načertanija o duhovnoj vlasti“ od 21. maja 1836. godine i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iz 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Ukaz Aleksandra Karađorđevića"> <figcaption>Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića</figcaption> </figure>  Drugim riječima, Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, kad je dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića formirana Ujedinjena srpska pravoslavna crkva uz okupacione trupe u Crnoj Gori, a u pravni sistem Kraljevine Jugoslavije ušla je 1929. Što znači, da sakralno nasljeđe Crne Gore izgrađeno do 1918. godine niti je gradila Crkva Srbije, niti joj je pripadalo. Niti je bilo kada do devedesetih godina XX stoljeća bila upisana kao vlasnik tih crkvenih objekata. Nijednoj NVO nije padalo na pamet da postavi pitanje nezakonitog upisa sakralnog naslijeđa Crne Gore, iako je u tome bilo i korupcije, i kršenja zakona, i kršenja svih pravnih normi. Upisivano je vlasništvo nad manastitrima i crkvama bez ijednog dokumenta o vlasništvu. U većini vlasničkih listova ne postoji osnov vlasništva?! Za tu pljačku nije im smetalo što se dešava u vrijeme vlasti oko DPS-a? Drvilo se o postojećim i nepostojećim pljačkama, ali nijednu izvikanu NVO nije bilo briga što se ogromno kulturno nasljeđe i neprocjenjivo bogatstvo poklanja drugoj zemlji. Iako je kritikovan Zakon o slobodi vjeroispovijesti time da se osporavanje vlasništva nad crkvenim objektima može izvršiti samo sudskom odlukom, ni Crkvu Srbije, niti ijednu izvikanu NVO nije zanimalo što je Cetinjski manastir prepisan u oktobru 2021. sa Opštine Cetinje na Crkvu Srbije jednim običnim dopisom cetinjskom katastru tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića. To je to licemjerje crnogorskih nevladinih organizacija i tzv. nezavisnih medija, kojima je pitanje ljudskih prava i poštovanja zakona politički, nacionalno ili vjerski obojeno, taman kao što je crnogorsko pravosuđe danas. Ćutali su i na laži koje je širila Srbija u međunarodnoj zajednici, da je u Crnoj Gori ugroženo hrišćanstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>Civilni sektor ćutao kada je 2021. Cetinjski manastir prepisan Crkvi Srbije(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Dobro je što se reaguje na postavljanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ma je Amfilohije Radović i u vrijeme predavgustovske vlasti držao molebane Draži Mihailoviću, uz muk svih NVO. A i mlake reakcije vlasti. Muk je bio i na Titovu kopilad, i na Titovo jajce, i na volove, i na lažne ljude, lažne vjere... Uostalom, pogledajte dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ na youtubeu da se uvjerite u otvoreno sijanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, na koje se NVO nijesu ni osvrnule. Kao što se ni danas, ne obaziru na međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje štite pravo svih građana na ispoljavanje vjere. Postavgustovska većina neformalno Crkvu Srbije tretira kao državnu vjeru, iako je to protivno svim međunarodnim poveljama i odlukama Suda u Strazburu. Državu ne treba da interesuju crkveni kanoni, ona je dužna da ravnopravno tretira sve uredno registrovane crkvene zajednice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5" data-rendition-name="original" width="500" height="500" loading="lazy" alt="CPC logo"> <figcaption>Crnogorska pravoslavna crkva obespravljena u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Đe su te NVO, zaštitnice ljudskih prava, da zaštite pravo vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, da zahtijevaju da se i njoj obezbjede uslovi kao Crkvi Srbije za rad i za podizanje hramova, a ne da joj se čak oduzima plac u Podgorici koji je bio njoj namijenjen za izgradnju crkve. Dok se Crkvi Srbije dodjeljuje sedam placeva samo u Podgorici? Da ne pominjemo druge gradove. A, ponavljam, sa ogromnom moći kojom Crkva Srbije raspolaže, Crna Gora će uvijek biti proruska i velikosrpska gubernija, udaljena miljama od Evrope, evropskih vrijednosti i uređene države. A i članstva u EU.

Slobodan Jovanović

Društvo „kokošjeg“ pamćenja

Prisustvo Evropske unije na jugu Crne Gore danas je ojačano kroz uspostavljanje novog zvaničnog prostora za komunikaciju sa građanima, svečanim otvaranjem Evropske kuće u Baru - saopšteno je iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Oni su, u partnerstvu sa Opštinom Bar, otvorili ovu savremenu platformu koja će služiti kao institucionalni okvir za dijalog, informisanje i građanski angažman. Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da Evropska kuća u Baru nije samo nova adresa, već prostor gdje Evropa postaje stvarna, opipljiva i prisutna u životima građana ovog grada i čitavog primorja. - Želimo da evropske vrijednosti, prilike i podrška ne budu nešto daleko, već dio svakodnevnog života lokalnih zajednica. Ovo je mjesto susreta, dijaloga i promjena - važna tačka već opipljive evropske budućnosti, upravo ovdje u Baru - istakao je Satler.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Johan Satler"><figcaption>Johan Satler(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da otvaranje Evropske kuće u Baru dolazi u trenutku kada Crna Gora pokazuje punu posvećenost evropskoj integraciji. - Ova Vlada je, u kratkom vremenu, vratila evropsku agendu u središte političkog djelovanja. To prepoznaju i naši evropski partneri, koji sa više povjerenja i spremnosti ulažu u institucije, reforme i projekte širom zemlje. A to vide i građani Crne Gore - povjerenje u Evropsku uniju jedno je od najviših u regionu, što pokazuje da smo kao društvo čvrsto opredijeljeni za evropski put. To je dokaz da evropski put nije samo spoljnopolitički cilj, već duboka unutrašnja potreba našeg društva - istakla je Gorčević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Maida Gorčević"><figcaption>Maida Gorčević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da je Evropska kuća u Baru potvrda povjerenja koje Evropska unija ukazuje ovom gradu i lokalnoj upravi te da je u isto vrijeme, to i priznanje za posvećenost koju Bar pokazuje u usvajanju i implementaciji evropskih standarda i najboljih praksi. - Opština Bar već godinama uspješno sarađuje sa Evropskom unijom kroz 12 evropskih projekata u različitim oblastima koje se odnose na održivi razvoj, socijalnu inkluziju, očuvanje bogate kulturne i prirodne baštine, zelene politike, urbanu mobilnost koji su implementirani ili su u toku, a iznose preko dva miliona eura - naveo je Raičević. Evropska kuća je, prema njegovim riječima, simbol solidarnosti, jednakosti i poštovanja različitosti. - Upravo ove vrijednosti koje Evropa baštini, su i one koje mi ovdje u Baru već vjekovima živimo i čuvamo. Siguran sam da će Evropska kuća biti prostor susreta, razmjene ideja, dijaloga i razvoja. Neka bude most između građana Bara i evropskih institucija, između lokalnog i globalnog, između današnjih izazova i sjutrašnjih rješenja - zaključio je Raičević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dušan Raičević"><figcaption>Dušan Raičević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Smještena u zgradi Radio Bara, na Bulevaru 24. novembra, Evropska kuća u Baru je zamišljena kao otvoren prostor u kojem će se građanima približavati informacije o Evropskoj uniji, njenim politikama, programima i vrijednostima - kroz edukativne aktivnosti, javne debate, izložbe i kulturne sadržaje. Program otvaranja uključio je predstavljanje aktivnosti koje će se već od sjutra sprovoditi u Evropskoj kući. - Otvaranje je okupilo visoke predstavnike vlasti na državnom i lokalnom nivou, članove diplomatskog kora, medije, predstavnike civilnog društva i brojne građane, što je dodatno potvrdilo važnost ovog događaja za jačanje institucionalnog dijaloga i evropske integracije Crne Gore - ističu iz Delegacije EU u Crnoj Gori. U zemlji koja teži članstvu u Evropskoj uniji, prisustvo EU u lokalnim zajednicama ima poseban značaj. - Evropska integracija nije isključivo proces koji se odvija na državnom nivou - ona počiva na aktivnom učešću građana u svim dijelovima zemlje. Evropske kuće, poput ove u Baru, predstavljaju most između lokalnih sredina i evropskih institucija, omogućavajući građanima da se direktno informišu, uključe i doprinesu zajedničkoj evropskoj budućnosti - navodi se u saopštenju.

Evropska kuća otvorena u Baru: Novi institucionalni okvir za dijalog sa građanima i promociju evropskih vrijednosti

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: delegacija-evropske-unije-u-crnoj-gori