Delegacija Evropske unije u Srbiji saopštila je 30. oktobra da Evropska unija pomno prati političku situaciju u Srbiji i apelovala na sve da deluju uzdržano, smire tenzije i izbjegnu nasilje.
U objavi pred prvu godišnjicu pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, Delegacija EU još jednom je izrazila najdublje saučešće i solidarnost porodicama stradalih.
- Ta tragedija nas je sve potresla i ostavila duboku ranu u srcima mnogih širom Srbije i šire. Na ovu tužnu godišnjicu, apelujemo na sve da dostojanstveno i mirno oplakuju žrtve- objavila je Delegacija EU.
Dodaje se da su poštovanje osnovnih prava i vrednosti, uključujući slobodu mirnog okupljanja i slobodu medija, ključne vrijednosti EU "koje svi moraju da štite i podržavaju".
Delegacija EU saopštila je da je zajednički cilj da Srbiji pomogne da napreduje na putu ka EU kroz dijalog i konkretan napredak u ključnim reformama, posebno u vladavini prava, izbornom okviru i slobodi medija.
Hiljade studenata u Srbiji pješači na komemorativni skup u Novom Sadu 1. novembra kojim se obilježava prva godišnjica pogibije 16 ljudi na glavnoj željezničkoj stanici u tom gradu.
Oko 4.000 studenata 30. oktobra je pošlo iz Beograda, studentska grupa iz Novog Pazara pješači 400 kilometara na skup u Novom Sadu, na putu pješice ka tom gradu su i studenti, srednjoškolci i ostali građani iz Čačka, Kraljeva, Gornjeg Milanovca, Užica, Subotice, Vršca, Bogatića, Šapca, Valjeva, Kragujevca, Niša, Petrovca na Mlavi.
Samoorganizovani studentski pokret godinu dana predvodi talas građanskih protesta u Srbiji na kojima se zahtijeva odgovornost vlasti Srpske napredne stranke (SNS) za pogibiju u Novom Sadu.
Više desetina hiljada građanskih protesta i blokada obilježeni su optužbama učesnika da je policija prema demonstrantima koristila prekomjernu silu.
Protivnici uličnih blokada u nekoliko navrata studente u protestu udarili su automobilima, optužbe da se policija u nekim slučajevima brutalno obračunavala sa studentima nijesu procesuirane, dok su navodi učesnika skupa 15. marta u Beogradu da je na demonstrantima upotrijebljeno sonično oružje bez sudskog epiloga.
Tada je na Trgu Slavija održan najveći protest u organizaciji studenata u proteklih godinu dana na kom je, po procjeni Arhiva javnih skupova, bilo najmanje od 280.000 do 330.000 ljudi.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u julu je ličnom odlukom pomilovao četvoricu mladih aktivista vladajućeg SNS-a koji su u januaru studentkinji na ulici u Novom Sadu bejzbol palicama polomili vilicu.
Tada im je suđenje obustavljeno. Kasnije je pomilovao i djevojku koja je u Novom Beogradu automobilom udarila studentkinju u protestu.
Krajem novembra prošle godine studentski pokret započeo je blokade više od 80 fakulteta na šest državnih univerziteta kao odgovor na fizički napad funkcionera vlasti na studente Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu dok su stajali na ulici i u tišini odavali poštu poginulima.
Prethodno su studenti u novembru zatražili objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice na kojoj se dogodila pogibija, hitno procesuiranje funkcionera SNS-a koji su u Beogradu tukli studente FDU-a, obustavljanje sudskih postupaka protiv uhapšenih zbog učešća na demonstracijama i povećanje budžeta za fakultete od 20 odsto.
Nakon što zahtjevi nisu ispunjeni, u maju su zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Vučić je u ime vlasti odbio da raspiše nove izbore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Delegacija EU u Srbiji apeluje da se smire tenzije i izbjegne nasilje

Glavni i odgovorni urednici Televizije E Draško Đuranović, Portala ETV Ana Šofranac, M portala Danica Nikolić, Antene M Darko Šuković, Portala Analitika Rosanda Mučalica i Portala Standard Jasmina Muminović pisali su ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru povodom brutalnog targetiranja u tekstu koji je objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti pod naslovom „Uređivao državu i medije: Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je Mijajlović stvorio mrežu za obračun sa neistomišljenicima“.
U pismu se ističe da su u tom tekstu objavljeni podaci iz naredbe o sprovođenju istrage, iako su, prema riječima advokata koji su obavezani čuvanjem tajne, ti podaci povjerljivi.
- U tekstu se tvrdi da je biznismen Aleksandar Mijajlović, navodno tokom više godina, stvarao mrežu medija isključivo s ciljem ‘da koristi lojalne novinare i medijske platforme za napade na neistomišljenike iz političke i bezbjednosne elite i Crkve, te da utiče na politička i bezbjednosna dešavanja u zemlji’. Pozivajući se na navode Specijalnog državnog tužilaštva, taj medij objavljuje da je Mijajlović, u periodu od 2018. do 2024. godine, direktno oblikovao uređivačku politiku brojnih medija u zemlji - konsatovano je u pismu.
Kako su istakli urednici više crnogorskih medija, u tekstu se bez ikakvog dokaza navodi da je Mijajlović davao instrukcije pojedinim redakcijama „kako njihovi tekstovi treba da izgledaju i koliko dugo da ostanu na naslovnim stranama“.
- Obraćamo Vam se svjesni da se ništa slično, tokom naših dugogodišnjih novinarskih karijera, nikada nije dogodilo u Crnoj Gori. Bez ikakve sumnje znamo da su uređivačke politike naših medija vođene isključivo osnovnim načelima novinarstva - istinitošću, provjerom informacija i pravom javnosti da zna. To jeste, i mora biti, standard u svakoj slobodnoj zemlji svijeta - naglasili su oni.
Urednici medija koji su potpisali pismo navode da se u Crnoj Gori mora postaviti pitanje da li osnovna načela novinarstva još važe, „ako smo došli u situaciju da Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, uz pomoć jednog medija, optužuju novinare i urednike da uređivanje svojih medija prepuštaju nekome drugom“.
- Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na ovakav, grub i do sada nezabilježen vid zloupotrebe moći, koji predstavlja pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas - jasni su oni.
Pošto vladajuća koalicija konstantno govori o evropskom putu i demokratiji, oni su pozivali Satlera i da jasno odgovori - da li zemlja u kojoj se novinari i urednici zastrašuju, u kojoj im se prijeti pritvorom i hapšenjem, te ih lažno optužuje da im se uređivačka politika diktira izvan redakcije, može ispuniti standarde civilizovanog demokratskog svijeta?“.
- Podsjećamo i da su i dalje na snazi medijski zakoni Crne Gore i Kodeks novinara, koji nas obavezuju da građane ove zemlje svakodnevno informišemo profesionalno, istinito i vjerodostojno - kao što smo to oduvijek činili i nastavićemo da činimo - naveli su urendici.
Niko ih, podvlače, neće spriječiti da upozoravaju, govore i pišu o svim nezakonitostima.
- Bilo da su povezane sa onima na vlasti ili u opoziciji, jer čvrsto vjerujemo da su slobodni i profesionalni mediji jedini put ka demokratiji kojoj svi težimo - zaključili su u pismu.

1250x600

1084x550

Grupa urednika pisala Satleru: Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na do sad neviđenu zloupotrebu moći i pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas

U zaleđu Velike plaže u Ulcinju sjutra će biti organizovana velika akcija čišćenja.
Akciju organizuje Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ambasadama država članica EU, Opštinom Ulcinj, Upravom policije, Zaštitom prostora, nevladinim organizacijama Ozelenimo Crnu Goru i Zero WasteMontenegro, kao i ostalim partnerima kampanje „Čuvaj da te čuva“, povodom Evropskog dana čišćenja obala.
Cilj akcije je, kako su naglasili u Evropskoj kući, podizanje svijesti o značaju zaštite životne sredine i zajedničkog doprinosa čistijim obalama Crne Gore.
- Okupljanje učesnika planirano je u devet sati na ovoj lokaciji: Zaleđe Velike plaže, Ulcinj gdje će organizatori podijeliti potrebnu opremu i osvježenje. Akcija čišćenja obale trajaće do 10.30 sati - naveli su oni.
Očišćeni prostor zaleđa Velike plaže biće, kako su kazali, opremljen nadzornim kamerama, klupama i korpama, po uzoru na nedavno saniranu divlju deponiju na Ćemovskom polju.
Akcija čišćenja zaleđa Velike plaže u Ulcinju dio je nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva“.
Realizuje je široka koalicija institucija na državnom i lokalnom nivou, partneri iz organizacija civilnog društva uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Kampanja ima za cilj da podigne svijest građana o važnosti zaštite životne sredine i odgovornom upravljanju otpadom. Čuvajmo obale, one su lice naših voda i ogledalo našeg odnosa prema prirodi - Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

„Čuvaj da te čuva“: U zaleđu Velike plaže sjutra velika akcija čišćenja

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori poručila je državnom parlamentu da u oktobru izabere nedostajuće sudije Ustavnog suda.&nbsp;
Oni su to rekli Vijestima nakon što je vladajuća većina u ponedjeljak sabotirala održavanje sjednice najvišeg zakonodavnog doma na kojoj je trebalo da se odlučuje o predlogu šefa države Jakova Milatovića da advokatica Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.&nbsp;
- Evropska unija (EU) poziva crnogorsku Skupštinu da, na sjednici u oktobru, obezbijedi imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, zasnovano na zaslugama i transparentnosti. Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud je ključan za zaštitu prava građana, očuvanje demokratske stabilnosti i garantovanje slobodnih i fer izbora - kazali su iz Delegacije EU.&nbsp;
Oni su, naveli da EU poziva Crnu Goru da bez odgađanja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi s izmjenama zakonodavstva, kako bi se, prema njihovim riječima, ojačala nezavisnost Ustavnog suda i garantovalo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
- Ovi koraci su od ključnog značaja ne samo za evropski put Crne Gore, već prije svega za zaštitu osnovnih sloboda građana - naveli su iz Delegacije EU.
Većina poslanika vlasti nije omogućila usvajanje dnevnog reda sjednice parlamenta koju je inicirao Milatović sa predlogom da Vučinić bude izabrana za sutkinju. Glasalo je 59 skupštinara, od kojih je 21 bio za predloženi dnevni red, dok je 38 bilo uzdržano (nije bilo glasova protiv). Milatovićev predlog u proceduri je od sredine maja. Bez obzira što nije razmatran, ostaće u proceduri.&nbsp;
Ustavni sud radi u krnjem sastavu, s obzirom na to da ima četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Sudije bira i razrješava Skupština - dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i petoro na predlog Ustavnog odbora parlamenta.

Delegacija EU poručila Skupštini: U oktobru izaberite sudije Ustavnog suda

Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici saopšteno je da je projekat izgradnje kolektora u Botunu već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv - pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu.&nbsp;
Oni su to poručili u odgovoru na pitanja FB stranice Oči Podgorice navodeći i da očekuju da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Naglasili su i da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući preko 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke, te da je ovo najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.
- Novo postrojenje će zamijeniti zastarjelo, koje se trenutno nalazi u najnaseljenijem području Glavnog grada i koje prečišćava otpadne vode za ne više od 55.000 ljudi, što predstavlja svega četvrtinu stanovništva Podgorice. Neprečišćena voda se trenutno ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju - navodi se u odgovoru za FB stranicu "Oči Podgorice".
Svjesni su, kažu, zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, kao i administrativnih pitanja usljed prenosa vlasništva sa Podgorice na Zetu.
- Međutim, projekat koji je spreman za realizaciju već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu. Tokom naših kontakata, nadležne institucije su nas uvjerile da su u potpunosti svjesne finansijskih i proceduralnih posljedica bilo kakvog daljeg odlaganja izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - kazali su iz Delegacije EU.
Očekuju i da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
- Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju – što snažno podržava velika većina njenih građana – od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet - naveli su u odgovoru.
Ističu da je najznačajnije to da svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje.
- Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore - zaključili su u odgovoru.

Delegacija EU: Kolektor u Botunu igra ključnu ulogu u zatvaranju Poglavlja 27 do kraja 2026.

Za Evropsku uniju civilno društvo je ključni element demokratskog sistema i kao takvo treba da bude priznato i tretirano od strane državnih institucija, poručili su iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u odgovoru na pismo kojiim je Centar za građansko obrazovanje (CGO). avgusta, u ime 38 NVO i 13 građanskih aktivista i aktivistkinja, informisao o prljavoj kampanji protiv izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc-Prelević i advokata Veselina Radulovića.
- Vi imate suštinsku ulogu u unapređenju transparentnosti, odgovornosti i građanskog učešća, unoseći različite glasove u javnu debatu. Vaše praćenje rada javnih institucija pomaže da se obezbijedi da proces donošenja politika odražava potrebe i interese svih segmenata društva. Isto tako, u skladu sa Osnovnim principima Ujedinjenih nacija o ulozi advokata (1990), advokatima mora biti omogućeno da obavljaju svoje profesionalne funkcije bez zastrašivanja, ometanja, uznemiravanja ili neprimjerenog uplitanja – navodi se u pismu koje potpisuje otpravnik poslova Rikardo Seri.
On je poručio da shodno navedenom, umjesto da se upušta u javne kritike i optužbe oštrim tonom, u EU očekuju od vlasti da zaštite prostor za rad civilnog društva i omoguće konstruktivno uključivanje organizacija civilnog društva u proces donošenja politika.&nbsp;
- Takođe očekujemo da se predstavnici Vlade i svi javni akteri uzdrže od davanja izjava koje advokate povezuju sa njihovim klijentima, te da podstiču okruženje u kojem advokati mogu da obavljaju svoj rad u potpunoj saglasnosti sa principima profesionalizma i integriteta – navodi se u obraćanju.
- Kao što znate, Evropska unija pomno prati sve događaje koji su relevantni za poglavlja pregovora vezana za vladavinu prava – poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), kao i povezana završna mjerila. Pogodan pravni, regulatorni i institucionalni okvir, kao i sveukupno podsticajno okruženje za organizacije civilnog društva u skladu sa EU standardima, svakako je glavni fokus našeg praćenja u ovom kontekstu. Želim vam mnogo uspjeha u sprovođenju vaših aktivnosti. Radujem se da primim vaš odgovor i obavještenja o razvoju situacije, ako bude potrebno – zaključuje Seri u pismu.

EU očekuje od vlasti da zaštiti prostor za rad civilnog društva i advokata

Rusija je u četvrtak ujutro u Kijevu napala zgradu u kojoj se nalazi delegacija Evropske unije (EU), uzrokujući značajnu štetu, ali nema povrijeđenog osoblja iz same zgrade. Ambasadorka EU u Ukrajini Katarina Maternova izjavila je da je zgrada “teško oštećena udarnim talasom” masovne baraže dronova i balističkih projektila koje je Rusija ispalila tokom noći, pri čemu je najmanje 10 ljudi izgubilo život, a 30 ih je povrijeđeno. 
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha optužio je Rusiju da je “ciljala diplomate – što predstavlja direktno kršenje Bečke konvencije”. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas nazvala je napad “namjernim činom eskalacije i ismijavanja mirovnih napora”, prenosi Politico.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkmathernova%2Fstatus%2F1960955497248387267%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1960955497248387267%7Ctwgr%5E45104e7fa78fccba45fee1e920a5f153245fd6e9%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Osude iz EU</h2>
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da su zaposleni delegacije EU sigurni, te je pozvala Rusiju da “odmah prekine svoje nediskriminirajuće napade na civilnu infrastrukturu”. 
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da je šteta na zgradi delegacije EU u Kijevu “namjerna” i dodao da je “zgrožen” ruskim napadima. Ipak, čini se da je zgrada napadnuta rano ujutro, kada osoblje još nije bilo na radnom mjestu. 
- EU se neće dati zastrašiti. Ruska agresija samo jača našu odlučnost da budemo uz Ukrajinu i njen narod - istakao je Košta.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola osudila je “još jedan neselektivni ruski napad tokom ove besmislene agresije”, nazivajući delegaciju “glasom EU na terenu u Ukrajini”. 
Komesarka za proširenje Marta Kos oštro je osudila brutalne napade, ističući da je jasan znak da Rusija odbacuje mir i bira teror. 
- Naša puna solidarnost ide zaposlenima EU, njihovim porodicama i svim Ukrajincima koji trpe ovu agresiju - poručila je Kos.
<h2>Pokušaji pregovora</h2>
Napadi su izvedeni u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak na ruskog lidera Vladimira Putina, ali i na Volodimira Zelenskog, s ciljem postizanja mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat. Ukrajina je postavila sigurnosna jemstva, podržana od strane Zapada, kao ključni zahtjev za svaki eventualni dogovor, kako bi se spriječili dalji ruski napadi.
Nakon sastanka Zelenskog i njegovih evropskih saveznika u Bijeloj kući 18. avgusta, Trampova administracija signalizirala je da će podržati evropske snage u pružanju pomoći Ukrajini, uključujući obavještajna sredstva, nadzor bojnih polja i učestvovanja u protivvazdušnoj odbrani. Ipak, dok je Tramp najavio trilateralni sastanak s Putinom i Zelenskim, iz Kremlja su stigle suprotne poruke.
Rusija je u srijedu odbacila ideju da evropske mirovne trupe djeluju u Ukrajini, što je u kontradikciji s Trampovom tvrdnjom da bi ih Putin prihvatio u okviru mirovnog sporazuma. Napad na Kijev dogodio se istog dana kada ministri odbrane EU treba da stignu u Kopenhagen zbog razgovora o povećanju pritiska na Rusiju kroz sankcije i dodatnu podršku Ukrajini.

Rusija pogodila zgradu delegacije EU u Kijevu: Nema povrijeđenih, šteta velika

Delegacija Evropske unije očekuje od svih činilaca vlasti u Crnoj Gori da se ne upuštaju u optužbe protiv civilnog sektora i medija već da omoguće slobodu medija i uključivanje organizacija civilnog društva u kreiranje politike. &nbsp;
-Za Evropsku uniju, civilno društvo i slobodni mediji predstavljaju ključne elemente demokratskog sistema, i državne institucije treba da ih prepoznaju i tretiraju kao takve – kaže se u odgovoru Delegacije Evropske unije na upit Televizije E da komentarišu učestale napade na civilni sektor i novinare od strane Demokratske Crne Gore, partije koja je na vlasti. &nbsp;&nbsp;
Tu političku praksu osuđuju u Delegaciji EU.&nbsp;
-Umjesto da se upuštaju u oštre javne kritike i optužbe protiv predstavnika civilnog društva i medija, očekujemo od vlasti da štite slobodu medija i omoguće konstruktivno uključivanje organizacija civilnog društva u kreiranje politika – zaključuje se u odgovoru Delegacije Evropske unije. &nbsp;
Demokrate Alekse Bečića, osim teških optužbi na račun Televizije E, Portala ETV i Portala Analitika i M portala – da su plaćenici mafijaških klanova – posljednjih nekoliko dana žestoku su napali i građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević, kao i advokata Veselina Radulovića. &nbsp;&nbsp;
Sukob Demokrata sa civilnim sektorom je počeo oko podgoričkog advokata Veselin Radulovića, koji zastupa više policijskih službenika suspendovanih prilikom takozvanog vetinga u Ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno čišćenja politički nepodobnih u policiji. &nbsp;
Radulović je ocijenio da se pod izgovorom vetinga sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju Demokratama. Ta vladajuća partija optužila je Radulovića da mu prijave ,,pišu kavački i škaljarski klan”. &nbsp;
Nakon toga, direktorica NVO Akcija za ljudska prava od Demokrata optužena je da pokušava da spriječi veting u bezbjednosnom sektoru kako bi u službi ostali oni ,,koji su služili mafiji". &nbsp;
&nbsp;-Da nije opasno, s obzirom na to da se radi o grupi koja kontroliše sistem bezbjednosti, bilo bi tužno- poručila je Gorjanc Prelević. &nbsp;
Demokrate potpredsjednika Alekse Bečića kontrolišu bezbjednosni sektor u Vladi. Osim što on lično koordinira Biroom za koordinaciju obavještajno bezbjednosnog sektora, njegovi kadrovi su, na čelu ministarstava unutrašnjih poslova -Danilo Šaranović, a odbrane - Dragan Krapović. &nbsp;
Iako Crna Gora nema zakon o vetingu, Glavni odbor Demokrata je početkom jula pozvao sve javne funkcionere iz redova te partije da prioritetno sprovode proces vetinga, odnosno ,,čišćenje sistema od nedozvoljenih uticaja i kompromitovanih kadrova”. &nbsp;
&nbsp; 
&nbsp;

Marija Mitrović

EU: Umjesto kritika i optužbi, vlast da štiti slobodu medija i omogući uključivanje civilnog sektora

Očekujemo brzu i potpunu istragu i sudski epilog u ovom slučaju. Nasilju nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu - poručeno je iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori koja se, zajedno sa ambasadama Njemačke, Francuske, Italije i Sjedinjenih Američkih Država, sastala danas sa novinarima dnevnih listova Pobjeda i Vijesti koji su bili meta napada tokom premještanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svi akteri, kako su naglasili u objavi na društvenoj mreži Iks, uključujući i vjerske vlasti, moraju poštovati slobodu izražavanja i primjenjivati nultu toleranciju prema prijetnjama i napadima na novinare.
- Ovaj sastanak predstavlja snažnu poruku podrške medijskim slobodama i bezbjednosti novinara u Crnoj Gori, dok međunarodni partneri pozivaju nadležne institucije da adekvatno reaguju i zaštite pravo na slobodno i bezbjedno novinarstvo - naveli su u Delegaciji EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEUAmbME%2Fstatus%2F1955288082564989438&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Delegacija EU i ambasade očekuju brzu istragu i sudski epilog u slučaju napada na reportere u Gornjem Zaostru: Nasilju nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu

Podgorica, Bijelo Polje i Bar biće od 29. maja do 7. juna pozornice savremene evropske kinematografije pošto će tada biti organizovan Evropski filmski festival 2025.
Ovu manifestaciju organizuje Delegacija Evropske unije posredstvom Evropske kuće, uz podršku platforme Cineuropa, i u partnerstvu sa Kinotekom, Muzičkim centrom Crne Gore, Filmskim centrom Crne Gore, NVO Multimedija, Centrom za kulturu Bijelo Polje i Kulturnim centrom Bar.
Na repertoaru su, kako je saopšteno iz Evropske kuće, nagrađivani igrani, dokumentarni i animirani filmovi iz Francuske, Danske, Malte, Rumunije, Luksemburga, Grčke, Češke, Italije i Hrvatske, koji se bave savremenim društvenim temama, kulturom, identitetom i zajedničkim evropskim vrijednostima. Ulaz je, kako su naglasili, slobodan na sve projekcije.
Festival će biti svečano otvoren 29. maja na terasi Muzičkog centra Crne Gore uz pozdravnu riječ ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera, nastup glumačko-muzičke grupe Glumci pjevaju, i projekciju francuskog filma Divertimento, u režiji Mari-Kastij Mensjon-Šar, koji donosi snažnu priču o muzici, upornosti i snovima.
Program u Podgorici, kako je saopšteno iz Evropske kuće, nastavlja se 31. maja na istom mjestu, uz otvoreni razgovor o glumi i identitetu sa crnogorskim glumcem Momčilom Otaševićem, te projekciju danske komedije Očevi &amp; Majke, u režiji Paprike Stin, koja prikazuje savremene porodične izazove.
Festival se 1. juna seli u Centar za kulturu Bijelo Polje, gdje će biti prikazan luksemburški animirani film Ikar i Minotaur, u režiji Karla Vogelea. Za najmlađu publiku organizovana je i glumačka radionica sa glumicom Žanom Gardašević.
Idućeg dana, 2. juna, u Bijelom Polju biće prikazana dva filma: malteški Karmen, u režiji Valeri Buhagiar, i rumunski Tri kilometra do kraja svijeta, u režiji Emanuela Parvua.
U Baru, festival se nastavlja 6. juna u Domu revolucije, projekcijom filma Il Boemo, češko-italijanske produkcije, u režiji Petra Vaclava, koji donosi filmski omaž muzici i umjetničkom stvaralaštvu.
Zatvaranje festivala zakazano je za 7. jun, takođe u Baru, uz projekciju hrvatskog filma Hotel Pula, u režiji Andreja Korovljeva, i završni koncert grupe Glumci pjevaju.
- Igrani filmovi, animacije, dokumentarci, regionalni umjetnici, koncerti, razgovori i radionice stvaraju ambijent festivala koji izlazi iz bioskopske sale i ulazi pravo u srce grada - ocijenili su u Evropskoj kući.
Detaljan program festivala dostupan je <a href="https://www.evropskakuca.me/wp-content/uploads/2025/05/EFF-VIZUALI-PO-GRADOVIMA-1.pdf.">ovdje</a>.

„Evropski filmski festival 2025“ u Podgorici, Bijelom Polju i Baru od 29. maja do 7. juna

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org predstavlja savremen alat koji unapređuje transparentnost, omogućava dvosmjernu komunikaciju i olakšava pristup gradskim servisima za građane Podgorice, potvrđujući time jasno opredjeljenje da se glas svakog građanina čuje, cijeni i uvažava.
To je saopšteno na svečanoom predstavljanju nove digitalne usluge Skupštine Glavnog grada – digitalne platforme „Odgovorno.org“.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da je platforma logičan nastavak napora koje je gradska Skupština prethodnih mjeseci usmjeravala ka većoj transparentnosti, otvorenosti i boljoj komunikaciji sa građanima.
Pojasnila je da je ideja o „Odgovorno.org“ nastala iz svakodnevne saradnje sa građanima, ali i iz potrebe za modernizacijom administrativnih procesa, kao i da je ovaj projekat dio šire transformacije ka savremenoj, digitalnoj i dostupnoj lokalnoj upravi.
Borovinić Bojović je posebno osvrnula na iskustva iz razgovora sa profesorima informatike, koji su, kako je kazala, dali značajan doprinos razvoju koncepta platforme.
- Platforma Odgovorno.org ima za cilj uspostavljanje dvosmjerne komunikacije i veću dostupnost gradskih servisa. Ona omogućava da građani bez prepreka pronađu sve što ih zanima o radu Skupštine. Institucije moraju da se ponašaju odgovorno. Podgorica mora da čuje glas svakog svog građanina, bez obzira na to gdje živi - poručila je Borovinić Bojović.
Portal „Odgovorno.org“ realizovan je uz podršku kompanije MTEL, kao primjer uspješne saradnje institucija i društveno-odgovornih kompanija koje svojim znanjem, resursima i vizijom doprinose jačanju digitalizacije i transparentnosti u našem društvu.
Direktor kompanije MTEL, Zoran Milovanović kazao je da je u proteklih 18 godina stvorena izuzetno razvijena telekomunikaciona infrastruktura, izgrađena prema svjetskim i evropskim standardima, koja predstavlja osnovu za dalje uvođenje digitalnih servisa i nastavak digitalne transformacije.
- Ono što je važno istaći jeste da nam je veoma značajno i predstavlja posebnu čast što smo imali priliku da učestvujemo u jednom segmentu digitalne transformacije procesa Glavnog grada. Na taj način sigurni smo da će efikasnost odvijanja procesa biti podignuta na mnogo viši nivo, a samim tim i zadovoljstvo građana, što nam je i osnovni cilj - istakao je Milovanović.
U ime kompanije Citrus codes, koja je tehnički omogućila realizaciju ovog projekta, direktor kompanije Bojan Lozo je rekao da je projekat realizovao relativno mlad tim iz Podgorice, navodeći da to potvrđuje da kompleksna digitalna rješenja ne moraju biti autsorsovana van Crne Gore.
- Ovaj projekat pokazuje da Podgorica ima snažnu zajednicu stručnjaka koji mogu iznijeti ovako zahtjevne projekte, koji će na kraju služiti svim građanima kao alat i primjer - istakao je Lozo.
On je kazao da često platforme olakšavaju rad samo jednoj strani ili građanima ili administraciji.
- Ovdje imamo rješenje koje digitalno transformiše obje strane. Platforma olakšava i unapređuje rad administrativnih službenika, ali istovremeno značajno skraćuje i pojednostavljuje procese za građane - rekao je Lozo.

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org za bolju komunikaciju sa građanima

Radnici hotelske grupe Budvanska rivijera od sjutra će svaku svoju pauzu koristiti za okupljanje ispred upravne zgrade kompanije kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i skrenuli pažnju na probleme sa kojima se suočavaju, poručeno je sa današnjeg sastanka radnika i sindikata kompanije Budvanska rivijera.&nbsp;
Na sastanku su predstavljeni naredni koraci u vezi sa situacijom oko rušenja Slovenske plaže, kao i poruke koje zaposleni žele da upute javnosti.
Protest protiv rušenja hotelskog kompleksa Slovenska plaža održan je i prošle sedmice pred zidinama Starog grada u Budvi, odakle su građani, sindikat, akademici, intelektualci, arhitekte i građanski aktivisti pozvali državu i Vladu Crne Gore da zakonom zaštiti kompleks Slovenska plaža i spriječi njegovo najavljeno rušenje.&nbsp;

Radnici Budvanske rivijere će protestovati svakog dana tokom pauze

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović uputila je ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću zahtjev za dostavljanje podataka u skladu sa članom 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore, povodom, kako navodi, sve učestalijih sumnji da je jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz regiona. Despotović je na mreži X saopštila da je neophodno da ministarstvo hitno razjasni stanje na tržištu jagnjadi i provjeri eventualne zloupotrebe. U zvaničnom zahtjevu, poslanica traži odgovore na pet pitanja: - Koliko je ministarstvo planiralo da otkupi jagnjadi u 2025. godini? - Koliko je jagnjadi otkupljeno zaključno sa 11. decembrom 2025. godine? - Da li je registrovan uvoz jagnjadi tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine? - Ko je nadležan za kontrolu uvoza na graničnim prelazima? - Koliko je Fond PIO povukao jagnjadi do 11. decembra 2025. godine? Despotović ističe da neodgovoreni podaci otvaraju ozbiljnu zabrinutost među farmerima i upozorava da ministarsko ćutanje može dodatno produbiti nepovjerenje u institucije. - S obzirom na to da su sve učestalije sumnje da su jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz zemalja regiona, zahtijevamo od ministra Jokovića hitne odgovore na ova pitanja - poručila je poslanica. Zahtjev je zvanično zavedен u Skupštini Crne Gore 11. decembra 2025. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4" data-rendition-name="original" width="1320" height="1867" loading="lazy" alt="doc"> </figure>  &nbsp;

Despotović traži hitne odgovore ministra Jokovića o neotkupljenoj jagnjadi i sumnjama u nelegalan uvoz

Stari grad Bar je u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 148.064 turista. Tokom 2024. „najveći muzej na otvorenom u Crnoj Gori“ obišlo je 130.254 posjetilaca. Najveći broj turista u Starom gradu Baru ove godine zabilježen je tokom jula kada je „Crnogorsku Pompeju“ vidjelo 28.191 turista. Cijena ulaznice u Stari grad za odrasle košta pet eura.
U Kulturnom centru navode da se uplovljavanje kruzera u Bar pozitivno odražava na povećanje broja turista koji dolaze u Stari grad Bar što u konkretnom prati i zvanična statistika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Stari grad Bar posjetilo je više turista nego prethodnih godina. Uplovljavanjem kruzera u Bar pozitivno se odrazilo na povećanje broja turista u Starom gradu Baru. Prihodi su znatno veći. Namjera nam je da upotpunimo sadržinu Starog grada, pored ostalog i kreativnim industrijama. U saradnji sa Ministarstvom kultura i medija odnosno shodno njihovim smjernicama angažovali smo &nbsp;vajarku &nbsp;Vlatku Vujošević iz Podgorice, koja radi na izradi autentičnih suvenira našeg grada po prethodnom raspisanom konkursu. Dobili smo tri idejna rješenja, Sahat kula u Starom gradu, bunar iz Ostrosa i Starobarski ćup. Sledeće sezone autentični suveniri će biti u ponudi &nbsp;turistima. &nbsp;Planiramo sledeće godine da oformimo klub vajarsta i uključimo zainteresovane svih generacija - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić-Grabež.
Za sljedeću sezonu biće otvorena za posjete i vrata Dvorca kralja Nikole u Baru. Završetkom poslova, Dvorac kralja Nikole, jedan od najrezentativnijih objekata našeg grada i simbol Bara,dobiće novu muzejsku, umjetničku i kulturnu vrijednost.
Dvorac kralja Nikole u Baru je jedini među dvorcima kraljevske porodice u kojem su sačuvani ostaci zidnog slikarstva.
&nbsp;Radi se na pripremi vraćanja muzejskih eksponata u samu zgradu dvorca.
- Radovi na dvorcu kralja Nikole su u završnoj fazi. Zahtjevan je &nbsp;posao konzervacije i restauracije muzejskih eksponata- &nbsp;narodnih nošnji, namještaja koji je koristio &nbsp;kralj Nikola… - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar dodajući da u ovom preduzeću paralelno posvećuju pažnju svim segmentima kulture.
Ona je podsjetila da obnavljaju Fond Narodne biblioteke, navodeći da su reakcije Barana iuzetno pozitivne.
- Nema knjige za odrasle ili djecu koju mi nemamo. Dakle, pratimo interesovanja, stvaraoce i pokušavamo da obezbjedimo svaku knjigu i obogatimo &nbsp;fond biblioteke. Obezbjedili smo knjige i na albanskom jeziku. Područno odjeljenje naše bioblioteke u Ostrosu &nbsp;je bilo totalno zapostavljeno - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić Grabež, uz podsjećanje da unazad &nbsp;tri godine čitaonica posjeduje i COBISS sistem što znači &nbsp;da korisnici mogu &nbsp;elektronskim putem posjetiti biblioteku.
Već su počele pripreme za koncipiranje 39. Barskog ljetopisa, kulturne manifestacije koja ima respektabilnu tradiciju.
- Naše su ambicije da stvorimo tehničke uslove za najzahtjevnije pozorišne komade. Naše ambicije za sledeću godinu su da se vratimo na plato pored mora da bi svi sugrađani mogli da budu dio otvaranja Barskog ljetopisa - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar.
Za narednu godinu predviđena finansijska sredstva za tradicionalnu manifestaciju „Barski ljetopis“ su veća za nekoliko destina hiljada eura u odnosu na budžet 38.Barskog ljetopisa.

Stari grad Bar za 10 mjeseci posjetilo preko 148.000 turista

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: delegacija-eu