Balfurova deklaracija predstavlja istorijsku nepravdu koja je uzrok patnje Palestinaca u savremenoj istoriji do današnjeg dana, saopšteno je iz ambasade Palestine u Crnoj Gori uz pojašnjenje da je deklaracija kratko pismo od 2. novembra 1917. godine od strane lorda Artura Balfura, tada britanskog sekretara za spoljne poslove, baronu Lionelu Volteru Rotšildu, uticajnom britanskom jevrejskom Cionisti, u kome izražava podršku britanske Vlade osnivanju jevrejske države u Palestini.
Iz ambasade Palestine u Crnoj Gori su kazali da je za Cioniste, Balfurova deklaracija iz 1917. godine udarila temelj za formiranje države Izrael.
- Za Palestince, međutim, to je bio nečasni akt izdaje od strane Britanije. Palestina je tada bila pod britanskim mandatom koji je ustanovila Liga naroda. Palestinci su protestovali i opirali se 1920, 1921, 1929. i 1933. godine, ali su svi napori i protesti ugušeni od strane britanske vojske. Palestinsko-arapski revolt od 1936. do 1939. godine je nasilno ugušen od strane udruženih britanskih i cionističkih snaga - navodi se.
Kazali su da je u vrijeme Balfurove deklaracije, nejevrejsko stanovništvo Palestine sačinjavalo oko 90 odsto populacije.
- Jevrejska populacija je skočila sa 50.000 na 600.000 do trenutka kada je Izrael proglasio nezavisnost, tri decenije nakon Balfurovog pisma. Balfurova deklaracija i cionistički ciljevi iza nje su otvorili put za masovnu imigraciju Jevreja iz čitavog svijeta u Palestinu, i kasnije za Nakbu, katastrofu iz 1948. godine, kada je oko 800.000 Palestinaca ubijeno ili protjerano iz svojih domova kako bi se otvorio prostor za uspostavljanje Države Izrael - ističe se u saopštenju ambasade Palestine u Crnoj Gori.
Dodali su da protjeranim palestinskim izbjeglicama nije dozvoljeno da se vrate u svoje domove te da je njihova imovina konfiskovana.
- Danas je za više od 6 miliona Palestinaca uskraćeno pravo povratka pod okriljem Rezolucije 194 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1948. godine - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ambasada Palestine: Balfurova deklaracija predstavlja nepravdu koja je uzrok patnje Palestinaca

Crna Gora dobila snažnu podršku evropskih parlamentaraca za članstvo u EU
Usvajanjem Deklaracije Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje u crnogorskom parlamentu potvrđen je značajan napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović istakao je da sadržaj i ton Deklaracije nose snažnu poruku ohrabrenja i jasnu potvrdu opredjeljenja Crne Gore da pregovore sa Evropskom unijom završi do 2026. godine.
On je naglasio da je riječ o dokumentu koji, pored priznanja dosadašnjim naporima, šalje i snažnu poruku podrške od strane evropskih parlamentaraca.
- Pohvale za dinamiku procesa pridruživanja, posvećenost Vlade i Skupštine, napredak u oblasti vladavine prava i ekonomsku stabilnost predstavljaju priznanje dosadašnjem radu naših institucija, ali i podsticaj da nastavimo sa reformama, čiji je krajnji cilj članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji 2028. godine - poručio je Ivanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1969028911469093324%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

610x380

Ivanović nakon usvajanja Deklaracije POSP-a: Priznanje dosadašnjem radu naših institucija

Mještani sela Brezna, njih više od 200, potpisali su danas Deklaraciju za spas Brezana koja obavezuje sadašnju i buduće generacije da čuvaju tradiciju i prirodu, te da ne dozvole nikome da ovo selo pretvori u čvorište visokog napona.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, država i državno energetsko preduzeće CGES namjeravaju da u samom srcu ovog sela izgrade 400kV trafostanicu. a potom i međunarodno energetsko čvorište, što bi značilo kraj ruralnog turizma, svake ekonomske aktivnosti pa i samog života u selu.&nbsp;
Još jednom su podsjetili da je CGES u projektnoj dokumentaciji za Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD, na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju 400kV trafostanice, slagao da u krugu od dva kilometra nema nijedna kuća, a zapravo ih ima 150.&nbsp;
Deklaracijom su pozvali i međunarodnu zajednicu da im pomogne u zaštiti njihovih ljudskih prava.
- Selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine koje se razvija, raste, gdje se ljudi doseljavaju, a lokalna samouprava i država rade na njegovom uništenju, suprotno svakoj zdravoj logici i suprotno svim strateškim dokumentima države - kažu mještani.&nbsp;
Oni naglašavaju da su za svoju državu i dalje "selo koje ne postoji", te da će, ukoliko država i dalje bude odbijala da ih vidi, čuje i podrži, radikalizovati proteste.
- Ako nastave da nas ne vide i ne čuju, proteste ćemo preselitu u Podgoricu, ispred zgrade Vlade, gdje će nam se pridružiti i brojni drugi nezadovoljni građani čija prava se gaze, a nadali smo se da je tome došao kraj. Ispostavilo se da se nastavila ista matrica i isti maćehinski odnos države prema svojim građanima, a nastavio se i podaničko koruptivni odnos prema privilegovanim, bahatim i pohlepnim investitorima - kazali su mještani okupljeni u Građansku inicijativu "Spasimo Brezna".&nbsp;
Oni su na ulazu u selo Brezna postavili velike bilborde na kojima su podsjetili na slavnu istoriju ovog sele i ogroman doprinos svojih predaka antifašističkoj borbi.&nbsp;
Na bilbordu stoji i natpis da je u selo Brezna zabranjen ulaz kompanijama Vjetro park Bijela i Alcazar Energy, CGES, ali i korumpiranim političarima i pohlepnim tajkunima.&nbsp;
- Svi oni, a o tome smo obavještavali javnost, tretiraju cijelo naše selo i stotine nas mještana kao bube, kao da ne postojimo, brutalno gaze sva naša ljudska prava, te smo stoga na ulaz u selo jasno napisali da su svi dobri ljudi dobro došli, ali da je ovaj bilbord zadnja stanica okupatorima i izdajnicima svoga naroda - naglašavaju mještani.&nbsp;
Ponavljaju da njihov otpor i borba neće stati sve dok se, kako su naveli, planirano međunarodno energetsko čudovište ne izmjesti na lokaciju gdje neće ugrožavati kuće, imanja, i cijelu ljudsku zajednicu a takvih lokacija, naglašavaju, ima mnogo u Pivi.
<h2>Deklaraciju za Spas Brezana prenosimo u cjelosti:</h2>
Mi, građani sela Brezna, okupljeni u odbrani naših domova, prirode i prava na život, zavjetujemo se pred precima i obavezujemo pred našom djecom, da čemo biti nepokolebljivi u našoj borbi
Za pravo na život i opstanak sela
Selo Brezna mora opstati. Ovdje su korijeni naših predaka, ovdje su naši domovi, naša polja i šume, naše uspomene i budućnost naše djece. Naša zajednica, naša istorija, naša priroda i naši životi ne smiju biti žrtvovani zbog profita pojedinaca i interesa korporacija.
Protiv nelegalnih i neodgovornih projekata
Oštro osuđujemo plan Vlade Crne Gore i državnog preduzeća CGES da u srcu našeg sela izgrade 400kV trafostanicu i međunarodno visokonaponsko energetsko čvorište – bez znanja i saglasnosti mještana, uz prikrivanje činjenica i dostavljanje lažnih podataka međunarodnim finansijskim organizacijama. To je čin prevare i gaženja ljudskih prava i namjera uništenja cijele jedne ljudske zajednice.
Za zaštitu kulturne i istorijske baštine
Brezna nisu samo selo – ona su živa istorija. Ovdje su ispisana herojska poglavlja Drugog svjetskog rata koja povezuju Crnu Goru i saveznike. Uništiti Brezna znači izbrisati dio istorije naše zemlje i Evrope.
Mi, potpisnici ove Deklaracije, zavjetujemo se da ćemo mirnim, pravnim i javnim sredstvima braniti naše domove, našu zemlju i naše selo. Niko nema pravo da nas briše sa mape, da nas proglasi nepostojećima i da nas raseljava protiv naše volje.
Stoga zahtijevamo:
1. Da se planirana trafostanica i energetsko čvorište odmah izmjeste sa teritorije Gornjih Brezana.
2. Da se pokrene nezavisna međunarodna istraga o lažnim podacima dostavljenim EBRD-u.
3. Da Vlada Crne Gore i sve institucije priznaju i zaštite pravo na život, imovinu i budućnost mještana Brezana.
Potpisnici: Građani sela Brezna, članovi Građanske inicijative „Spasimo Brezna“

1250x600

1084x550

Mještani usvojili Deklaraciju za spas sela Gornja Brezna: Naša istorija, priroda i životi ne smiju biti žrtvovani zbog profita pojedinaca i korporacija

Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su danas u Hagu istorijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.
U tekstu deklaracije se ističe da se saveznici, suočeni sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama i izazovima, a posebno sa dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja po evroatlantsku bezbjednost, kao i sa stalnom prijetnjom od terorizma, obavezuju da će do 2035. godine izdvajati pet odsto BDP-a godišnje za osnovne potrebe odbrane i druge bezbjednosno-odbrambene izdatke - kako bi ispunili svoje pojedinačne i kolektivne obaveze u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora.
- Ova ulaganja omogućiće nam da raspolažemo neophodnim snagama, sposobnostima, resursima, infrastrukturom, borbenom spremnošću i otpornošću, u skladu sa tri temeljna zadatka NATO-a: odvraćanje i odbrana, prevencija i upravljanje krizama, te kooperativna bezbjednost - piše u deklaraciji.
<h2>3.5 odsto za osnovne potrebe, ostalih 1.5 za zaštitu kritične infrastrukture, jačanje civilne spremnosti, podsticanje inovacija...</h2>
Saveznici su, kako se dalje dodaje u tekstu, saglasni da se obaveza izdvajanja pet odsto BDP-a sastoji iz dvije ključne kategorije ulaganja u odbranu.
- Do 3,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno na osnovne potrebe odbrane, u skladu sa usaglašenom NATO definicijom odbrambene potrošnje, uključujući ispunjavanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Saveznici će dostavljati godišnje planove koji sadrže vjerodostojan i postepen plan dostizanja ovog cilja. Do dodatnih 1,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno, između ostalog, na zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža, jačanje civilne spremnosti i otpornosti, podsticanje inovacija i unapređenje odbrambene industrijske baze - piše u deklaraciji.
Dinamika i struktura ove potrošnje biće, kako je usvojeno, razmotrene 2029. godine, u svjetlu bezbjednosnog okruženja i ažuriranih ciljeva sposobnosti.
<h2>Potvrđena posvećenost podršci Ukrajini</h2>
Ovim dokumentom ponovo je potvrđena trajna posvećenost podršci Ukrajini.
- Saveznici ponovo potvrđuju svoju trajnu i suverenu posvećenost podršci Ukrajini, čija bezbjednost direktno doprinosi i našoj. U tom kontekstu, direktna podrška odbrani Ukrajine i njenoj odbrambenoj industriji biće uključena u nacionalne odbrambene izdatke - piše u deklaraciji.
Navodi sei &nbsp;da su se šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza okupili u Hagu kako bi još jednom potvrdili nepokolebljivu posvećenost NATO savezu - najjačoj alijansi u istoriji - i transatlantskoj povezanosti.&nbsp;
- Ponovo potvrđujemo čvrstu privrženost principu kolektivne odbrane iz člana 5. Vašingtonskog ugovora - da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ostajemo ujedinjeni i odlučni da zaštitimo naših milijardu građana, da branimo Savez i očuvamo našu slobodu i demokratiju - poručuje se u deklaraciji.
<h2>Uklanjanje trgovinskih barijera u oblasti odbrane</h2>
Ovim dokumentom su potvrdili i zajedničku opredijeljenost za brzo jačanje transatlantske saradnje u oblasti odbrambene industrije i korišćenje novih tehnologija i inovacija za unapređenje kolektivne bezbjednosti.
- Radićemo na uklanjanju trgovinskih barijera u oblasti odbrane među saveznicima i koristićemo partnerstva za jačanje odbrambene industrijske saradnje. Izražavamo zahvalnost Kraljevini Nizozemskoj na toplom gostoprimstvu. Radujemo se narednom samitu, koji će biti održan u Turskoj 2026. godine, a potom u Albaniji - zaključuje se u deklaraciji.

Deklaracija usvojena na NATO Samitu u Hagu: Sve članice će izdvajati pet odsto BDP-a za odbranu

Očekujemo i zahtijevamo da se Milivoje Katnić, poslije šestomjesečnog maltretiranja i nehumanog odosa - boravak u samici, nedostupna i/ili onemogućena medicinska zaštita, medijska šikana i hajka od nosilaca političke moći - brani sa slobode, pošto ne postoji niti jedan opravdani razlog za produženje njegovog privora i nehumani tretman kojem je izložen - navodi se u Deklaraciji koju su usvojili učesnici Međunarodne konferencije "Politički zatvorenici i progon novinara i pisaca u Croj Gori".
Novinarka Tamara Nikčević, koja je pročitala tekst deklaracije nakon panela "Proces" i "Hajka" na konferenciji koju su organizovali Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, kazala je da su ovaj dokument potpisali pisci, novinari, advokati, intelektualaci iz Ukrajine, Turske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbjelorusija-na-jadranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U nastavku je Deklaracija:
"Pozivamo Tužilastvo Crne Gore da prestane sa nezakonitim postupanjem prema građanin Milivoju Katniću, da poštuje Ustav i zakone Crne Gore, kao i međunarodne konvencije koje su dio crnogorskog prava.
Slučaj Milivoja Katnića predstavija flagrantno i besprizorno kršenje ljudskih prava. Arbitrarno, selektivno i revanšističko postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uključujući i samog glavnog specijalnog tužioca, vrhovnog državnog tužioca, kao i Tužilačkog savjeta, predstavlja negaciju svih postulata i principa zakonitog, profesionalnog i nepristrasnog postupanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.2309%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcirgic-nema-nijednog-kriticara-vlasti-koji-nije-zrtva-besprizornih-demonizujucih-tekstova-u-medijima-koje-kontrolise-vlast&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očekujemo i zahtijevamo da se Milivoje Katnić, poslije šestomjesečnog maltretiranja i nehumanog odosa - boravak u samici, nedostupna i/ili onemogućena medicinska zaštita, medijska šikana i hajka od strane nosilaca političke moći - brani sa slobode, pošto ne postoji niti jedan opravdani razlog za produženje njegovog privora i nehumani tretman kojem je izložen.
Očekujemo i zahtijevamo da se protiv Milivoja Katnića konačno podigne optužnica, ukoliko je SDT uopšte u stanju da to učini, ili da se konačno odustane od ovog postupka, koji ima sve karakteristike politički montiranog procesa, sa motivima koji ukazuju i na revanšizam i ličnu osvetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5874%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlahovic-zahtjev-soskica-iskaz-nezakonitog-odnosa-sdt-a-prema-medijima-korac-u-slucaju-katnica-ima-psihicke-torture&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očekujemo, takođe, i zahtijevamo da SDT prestane sa targetiranjem i žigosanjem novinara, pisaca i javnih djelatnika koji izvještavaju o ovom slučaju i o nezakonitom postupanju SDT. Slobodno i kritičko sagledavanje i komentarisanje rada crnogorskog tužilaštva i pravosuđa doprinosi vladavini prava i pomaže izgradnji pravne države. Hajka na novinare i medije od strane tužilaca ukazuje na ozbiljne anomalije, sa teškim i opasnim posljedicama po državu Crnu Goru i sve njene građane."

Jasmina Beharovic

"Katnića pustiti da se brani sa slobode, SDT konačno da podigne optužnicu ukoliko je uopšte u stanju da to učini"

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića formiran je juče u Podgorici kako bi uvjerljivim analizama i dokazima razotkrio ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijestio domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.
Forum čini 132 intelektualca iz Crne Gore i inostranstva, a na njegovom čelu je pisac Milorad Mijo Popović.&nbsp;
- Veliki teror što ga država Crna Gora danas sprovodi nad Milivojem Katnićem uporediv je samo sa fašističkim i staljinističkim procesima, u kojima su, tridesetih godina 20. vijeka, zbog svoje političke ili nacionalne pripadnosti, stradali nevini ljudi - saopšteno je iz Foruma.
Deklaracijom upućenom domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj javnosti, Forum želi da upozori da državni "teror crnogorskih Višinskih Crnu Goru polako pretvara u Arhipelag Gulag".
Deklaraciju Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića prenosimo u cjelosti:
U Crnoj Gori se danas masovno krše ljudska prava i slobode. Crna Gora je jedina evropska država, uz autokratske države Rusiju i Bjelorusiju, u kojoj se politički protivnici u zatvoru. Sprovodi se politički revanšizam, hapse se politički i ideološki protivnici, funkcioneri bivše vlade, ministri, sudije, tužioci, direktori javnih preduzeća i agencija za sprečavanje korupcije, profesori univerziteta i akademici, sa izmišljenim i montiranim optužbama za zloupotrebu položaja, korupciju i tobožnju pripadnost kriminalnim organizacijama. Zbog slobode govora procesuiraju se i optužuju pisci, novinari i intelektualci, a brojni javni djelatnici, intelektualci, novinari i građanski aktivisti stavljeni su pod mjere tajnog nadzora.
Progonu i zatvaranju srednjovječnih i penzionisanih bivših funkcionera, u sedmoj i osmoj deceniji života, prethodio je javni linč režimskih glasila, a njihova privođenja u tužilaštvo sprovođena su uz brutalno kršenje ljudskih prava, međunarodnih standarda i konvencija: uz prisustvo kamera, vezane osumnjičenike sprovode maskirani policajci sa dugim cijevima. Uz kršenje zakona i Ustava, odugovlače se istrage i bez suđenja, podnesenih optužnica i presuda optuženi se mjesecima i u nekim slučajevima godinama zadržavaju u pritvoru.
O ukupnom političkom ambijentu u Crnoj Gori, stanju demokratije u njoj, svjedoči i činjenica da je u obrazloženju za produženje pritvora Milivoju Katniću kao otežavajuća okolnost navedena njegova privatna telefonska komunikacija sa poznatim crnogorskim novinarima i piscima, samo zato što su, profesionalno obavljajući svoj posao, branili pravo i slobodu, štitili ljudska prava i prezumpciju nevinosti.
Politički progon Milivoja Katnića presedan je čak i za režime hibridnog fašizma. Jer u krivičnopravnom smislu, optužbe kojima Specijalno tužilaštvo tereti svog bivšeg šefa – da je navodno štitio pojedine članove kriminalne organizacije, iako ih je baš Katnić na desetine uhapsio i procesuirao, te za učešće u navodnom ratnom zločinu – po svojoj neargumentovanosti i besmislenosti neobično podsjećaju na procese u vrijeme italijanskog fašizma, frankizma i staljinizma, gdje su tužioci bili iznad sudija i zakona.&nbsp;
U političkom kontekstu progon Milivoja Katnića, po svojoj pozadini, nacionalističkoj netrpeljivosti i bezobzirnosti nalik je aferi Drajfus. Istina, društvena i politička uloga Katnića u odnosu na francuskog kapetana jevrejskog porijekla koji je, ni kriv ni dužan, bio optužen za špijunažu neuporedivo je značajnija. Jer bivši glavni specijalni tužilac imao je najznačajniju ulogu u sprečavanju pokušaja državnog udara 2016. godine, koji bi u Crnoj Gori neminovno izazvao građanski rat nesagledivih posljedica, a u kojem su jasnu ulogu imali i nosioci današnje državne vlasti.
Naime, Milivoje Katnić je vodio tužilačko-policijski tim koji je razotkrio pripreme državnog udara i uhapsio zavjerenike, što je spriječilo građanske sukobe u Crnoj Gori i, uz ispunjenje drugih uslova za prijem u članstvo, presudno uticalo da Crna Gora 2017. godine postane članica NATO saveza. Samo zbog toga u svakoj suverenoj državi Milivoje Katnić bi bio persona grata, uvažen i poštovan. Međutim, u današnjoj Crnoj Gori Milivoju Katniću je borba za građanski mir, zaštitu ustavnog poretka i suverenitet države magnum crimen, veliki zločin. Nad Katnićem se uz primjenu političke zloupotrebe krivičnog progona i grube manipulacije tužioca primjenjuje revanšizam i osveta najgore vrste.&nbsp;
Nosioci pučističke rusko-srpske osovine koji su osvojili vlast na izborima 30. avgusta 2020. godine, kako je i karakteristično za klasične ideološko-političke prevrate, Milivoja Katnića su pretvorili u najomraženiju osobu – uz bivšeg predsjednika Mila Đukanovića. Politički progon Milivoja Katnića ne svjedoči samo o surovoj sudbini jednog revnosnog, sposobnog i hrabrog državnog funkcionera nego umnogome određuje blisku i dalju budućnost crnogorskog društva.&nbsp;
Hapšenje Milivoja Katnića, kao i drugih optuženih i pritvorenih, a još neosuđenih bivših funkcionera, pored osvetoljubivosti tipične za pripadnike autoritarnih režima, prvenstveno ima zadatak da zaplaši građane. Od toga da li će crnogorska tužilaštva i sudovi funkcionisati u skladu s propisima demokratske pravne države ili će ostati instrument u rukama političkih i kriminalnih klanova, presudno će zavisiti hoće li se Crna Gora konačno stabilizovati kao država i društvo koje će baštiniti vrijednosti liberalne demokratije - vladavine prava, ljudskih prava, prezumpcije nevinosti i slobode medija.
Glavni zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića je da uvjerljivim analizama i dokazima razotkrije ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijesti domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.
Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, između ostaloga, organizovaće međunarodnu konferenciju o političkim zatvorenicima, kršenju individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, zahtijevaće međunarodne arbitraže povodom produženja pritvora bolesnom šezdeset sedmogodišnjem pritvoreniku, kojega tužilac Miloš Šoškić proglašava i homicidnim – smrtonosnim za društvenu sredinu – premda u dosadašnjem životu nikad nije bio osuđivan. Tražićemo da suđenju Milivoju Katniću prisustvuju inostrani pravni eksperti i predstavnici demokratskih medija, kako bi se raskrinkala ova nezapamćena sudsko-političko-kriminalna farsa.
Zaštita ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i ostalih bespravno uhapšenih političkih ličnosti, kao i targetiranih i diskriminisanih pisaca i novinara, građanskih aktivista i profesora, od presudnog je značaja za odbranu temeljnih demokratskih vrijednosti. Jer bezakonje, etnički i klerikalni nacionalizam i šovinizam, sprega politike, crkve i kriminalno-paravojnih struktura stvara pravnu i ekonomsku nesigurnost, apatičnost i strah, provincijalizam i predrasude, koje neminovno ubrzavaju svakovrsno propadanje Crne Gore.
Zato je zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića da ukaže na grubo kršenje ljudskih prava u slučaju Milivoja Katnića, kao i da uz pomoć domaćih i međunarodnih eksperata, aktivista za ljudska prava, ukaže na političku i kriminalnu pozadinu progona bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih visokih činovnika bivšeg režima. U širem kontekstu, zadatak Foruma je zaštita Ustava i zakona, zaštita ljudskih prava i građanskih sloboda.
Članovi Foruma za zaštitu ljudskih prava i potpisnici Deklaracije:
1. Mijo Adžić, akademski slikar;
2. Ante Armanini, pisac, Hrvatska;
3. Miodrag Miško Bajković, arhitekta;
4. Dino Bajramović, novinar, Bosna i Hercegovina;
5. Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatska;
6. Snježana Banović, spisateljica, Hrvatska;
7. Alek Barović, crnogorski politikolog i kolumnista, doktorand na Univerzitetu u Padovi;
8. Đorđe Begović, građanski aktivista;
9. Žarko Begović, građanski aktivista;
10. Nikola Belada, advokat;
11. Nermin Bijedić, građanski aktivista, Bosna i Hercegovina;
12. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava, Srbija;
13. Vlado Bogdanić, aktivista za ljudska prava, Hrvatska;
14. Valentina Tina Boljević, građanska aktivistkinja;
15. Žarko Božović, građanski aktivista;
16. Ahmed Burić, pisac, Bosna i Hercegovina;
17. Mihailo Burić, red. prof. dr;
18. Aleksandra Burzan, građanska aktivistkinja;
19. Nenad Čanak, političar, Srbija;
20. Adnan Čirgić, prof. dr, predsjednik Crnogorskog PEN centra;&nbsp;
21. Ranko Ćetković, magistar političkih nauka, Hrvatska;
22. Ana Đukanović, advokatica;
23. Bojan Đuranović, politikolog;
24. Branislav Brano Đuranović, mašinski inženjer;
25. Roman Đuranović, slikar;
26. Vladimir Đuranović, slikar, redovni profesor;
27. Slavko Đurđić, novinar;
28. Branka Đuričković, dipl. ecc.;
29. Milovan Đuričković, dipl. ecc.;
30. Mia Evans Kesselman, dr, Njemačka
31. Davor Gjenero, politikolog, Hrvatska;
32. Jason Gold, Chief International Foreign Policy Advisor, Institute for the Protection of Democratic Values, Velika Britanija;&nbsp;
33. Irena Ilić, građanska aktivistkinja;
34. Azur Imširović, politikolog, Bosna i Hercegovina;
35. Darko Ivanović, novinar, reditelj i NVO aktivista;
36. Ervin Jahić, pisac, Hrvatska;
37. Luka Jovanović, advokat, Srbija;
38. Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, Srbija;
39. Slobodan Jovanović, publicista;
40. Vido Jovanović, građanski aktivista;
41. Danilo Kalezić, politički analitičar, saradnik na UCG;
42. Milorad Katnić, prof. dr;
43. Radan Katnić, dip. ecc.;
44. Radomir Katnić, ppukovnik u penziji;
45. Katnić Slavko, službenik;
46. Dražen Katunarić, pisac, Hrvatska;
47. Željko Kavaja, građanski aktivista;
48. Enver Kazaz, prof. dr, Bosna i Hercegovina;
49. Nena Keselmann, predsjednica udruženja Montenegro, Njemačka;
50. Slavko Kljajić, građanski aktivista;
51. Aleksandar Konatar, mr ek. nauka;
52. Boro Kontić, novinar, Bosna i Hercegovina;
53. Proročić Božidar, pisac;
54. Elifa Kriještorac, aktivistica Amnesty International, Njemačka;
55. Hajdana Lompar Huter, Centar za građanska prava;
56. Marko Ljubić, novinar, Hrvatska;
57. Marjan Marković, advokat;
58. Zoran Zonjo Marković, The Books of Knjige;
59. Nikola Martinović, advokat;
60. Veljko K. Martinović, građanski aktivista, predsjednik MEDYART, Španija;
61. Danilo Marunović, reditelj i producent;
62. Dragica Milić, pravnica;
63. Saša Mrduljaš, prof. dr politikologije, Hrvatska;
64. Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista, Forum slobodnih građana Luča;
65. Marina Mugoša, pravnica;
66. Jasmina Muminović, novinarka, vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard;
67. Sonja Nedović, građanska aktivistkinja;
68. Jašo Nikač, dipl. inž. maš.;
69. Tamara Nikčević, novinarka;
70. Anto Nobilo, advokat, Hrvatska;
71. Boris A. Novak, prof. dr, ppredsjednik Međunarodnog PEN-a, Slovenija;
72. Aleksandar Olenik, advokat, Srbija;
73. Žaklina Oštir, glumica;
74. Dijana Pajković, predsjednica Crnogorskog kulturnog društva Montenegro, Slovenija;
75. Ivana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
76. Lazar Pajović, kapetan duge plovidbe;
77. Musić Svetlana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
78. Neven Pajović, predsjednik Društva Montenegro-UK Society, Velika Britanija;
79. Antun Pavešković, pisac, Hrvatska;
80. Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina;
81. Ana Pejović, doktorandica i magistrica književnosti;
82. Željko Perović, ambasador;
83. Ljiljana Pešić, građanska aktivistkinja;
84. Danijela Popović, grafička dizajnerka;
85. Milorad Popović, književnik, predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika;
86. Nenad Popović, pisac, Hrvatska;
87. Ivica Prtenjača, pisac, Hrvatska;
88. Vukić Pulević, akademik CANU;
89. Vesna Pusić, prof. dr, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Hrvatska;
90. Aleksandar Radoman, doc. dr, dekan FCJK;
91. Aleksandra Radoman-Kovačević, građanska aktivistkinja;
92. Šeki Radončić, novinar, pisac, antiratni aktivista i borac za ljudska prava, direktor NVO „Dokument“;&nbsp;
93. Dragan Radović, građanski aktivista;
94. Ljubo Radović, predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska;
95. Vedran Radović, građanski aktivista;
96. Ana Radulović, pravnica;
97. Branislav Radulović, prof. dr, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore;
98. Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori;
99. Biljana Radusinović, dip. ecc.;
100. Maja Raković, građanska aktivistkinja;
101. Aleksandar Sekulović, dr, pravnik i politikolog, Srbija;
102. Violeta Senić, građanska aktivistkinja;
103. Nada Sineštaj, građanska aktivistkinja;
104. Čedomir Stojković, advokat, Srbija;
105. Dušan Šarotar, pisac, Slovenija;
106. Darko Šuković, novinar, vlasnik i glavni urednik Antene M;
107. Tanja Šuković, novinarka;
108. Marina Šur Puhlovski, spisateljica, Hrvatska;
109. Marijana Šutić, spisateljica, Hrvatska;
110. Rajko Todorović Todor, slikar, profesor;
111. Kosara Tošković, građanska aktivistkinja;
112. Ratko Tošković, građanski aktivista;
113. Rada Trajković, prof. dr, Evropski pokret, Srbija;
114. Nick Trefs, dr, bankar, Frankfurt;
115. Ivan Valek, akademik, Hrvatska;
116. Ivan Videnović, prof. dr, Srbija;
117. Miodrag Vlahović, dipomata, predsjednik CHO;
118. Azem Vlasi, advokat, Kosovo;
119. Nebojša Vučinić, prof. dr, bivši sudija Evropskog suda;
120. Čedomila Vujošević Đurđić, pjesnikinja i novinarka;
121. Sreten Vujović, akademik DANU, potpredsjednik Crnogorskog PEN centra;
122. Branka Vukašinović, dipl. kulturolog;
123. Danica Vukašinović, mr psihologije;
124. Ljubica Vukašinović, diplomirani ekonomista;
125. Slavoljub Vukašinović, diplomirani ekonomista;
126. Vesna Vukčević, građanska aktivistkinja;
127. Srđan Vukmirović, građanski aktivista iz dijaspore, Kanada;
128. Dragana Vuković, pravnica;
129. Zoran Vuković, pravnik;
130. Zoran Vuletić, političar, Srbija;
131. Zoran Vulević, književnik, pisac;
132. Predrag Peđa Vušurović, građanski aktivista.
&nbsp;

Formiran Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića: Politički progon bivšeg GST presedan i za režime hibridnog fašizma

Službenici policije u Bijelom Polju podnijeli su državnom tužiocu u ODT-u u tom gradu krivičnu prijavu protiv Bjelopoljca &nbsp;N.Z., zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, saopšteno je iz Uprave policije,
- Sumnja se da je N.Z, protivpravno zauzimajući državno zemljište na obali rijeke Lim i devastirajući prostor, nasipanjem zemljano – kamenog materijala na vodnom dobru i bez potrebnih odobrenja i dokumentacije, započeo izgradnju objekta, te da je tokom tih radova izgradio i betonirao ploču koja zauzima površinu od 157 m² zemljišta u državnom vlasništvu- navodi se u saopštenju,

Bjelopoljcu krivična prijava: Zauzeo državno zemljište, devastirao ga i započeo bespravnu gradnju

&nbsp;Iran je uveo novi sistem cijena subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su prethodna poskupljenja izazvala smrtonosne proteste.
Novi režim dodaje treći nivo cijena, pri čemu vozači mogu mjesečno da dobiju 60 litara po subvencionisanoj cijeni, dok se potrošnja iznad tog limita obračunava po višim tarifama, prenosi Tanjug.
Taj potez je uslijedio u trenutku kada se Iran suočava sa devalvacijom valute i ekonomskim sankcijama, ali cijene benzina u toj zemlji i dalje spadaju među najniže u svijetu.
Protesti nakon posljednjeg značajnog povećanja cijena 2019. godine doveli su do nasilnog gušenja demonstracija, u kojem je, prema navodima, poginulo više od 300 ljudi.

Iran povećava cijene benzina prvi put od 2019. godine

Nekadašnji prvotimac više crnogorskih fudbalskih klubova Ivan Bukilić preminuo je juče u 39. godini, nakon kraće i teške bolesti.
Bukilić je tokom karijere nastupao za Zabjelo, Titograd, Dečić i Drezgu.
Pritom, najdublji trag ostavio je u timu Titograda. U doba kada je taj klub nosio ime Mladost, a domaće mečeve igrao na Cvijetnom brijegu, Bukilić je bio njegov standardni prvotimac u Prvoj Crnogorskoj fudbalskoj ligi tokom sezone 2006/07.
Pored toga, u novije vrijeme bavio se i malim fudbalom, a nastupao je za ekipu Stupovi.
Bukilić će biti sahranjen sjutra na groblju u Zagoriču.

Preminuo Ivan Bukilić, nekadašnji prvotimac CFL

U mjestu Mijakovići, na putnom pravu Vrulja-Mijakovići u blizini Pljevalja danas oko 16:20 časova dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva vozila, od kojih se jedno od udarca prevrnulo na krov, nezvanično je potvrđeno Portalu ETV iz OKC-a.
Dvije osobe su lakse povrijeđene.
Saobraćaj nije u prekidu, već se odvija jednom trakom.

Nezgoda na putu u Mijakovićima: Dvoje lakše povrijeđeno

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: deklaracija