Jedno je sigurno, Stevan Katić neće biti gradonačelnik Herceg Novog, zato što nema dovoljno za većinu i mislim da se otvaraju vrijeme i prostor da Novi krene nekim novim putem - ocijenio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) Dejan Stojadinović.
DPS je u Herceg Novom, prema sada dostupnim podacima, osvojio pet mandata, a taj rezultat je, cijeni Stojadinović, na nivou očekivanja.
- Pokazali smo da imamo stabilno biračko tijelo i da smo na nivou parlamentarnih izbora. Jedno je sigurno, Stevan Katić neće biti gradonačelnik Herceg Novog, zato što nema dovoljno za većinu i mislim da se otvaraju vrijeme i prostor da Novi krene nekim novim putem - rekao je on, a prenosti RTHN.
Stojadinović smatra da su Novljani imali šansu da daju više, ali su pokazali da je promjena definitivno potrebna.&nbsp;
Kad je riječ o partnerima ističe da počinju nekoliko velikih projekata, te da svi koji žele saradnju mogu biti partneri.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Stojadinović: Katić neće biti gradonačelnik

Očekujemo od ovih izbora da u Herceg Novom i Nikšiću promijenimo vlast - poručio je nosilac liste “DPS Herceg Novi - Grad kakav nam treba” Dejan Stojadinović nakon što je danas iskoristio svoje građansko pravo i glasao na svom biračkom mjestu.
Istakao je da očekuju da će u Herceg Novom napraviti bolji rezultat nego što su imali ranije, te da očekuju da Novljani ovaj put zaista dobro promisle prije nego što glasaju.
- Što se tiče izbora u Novome kampanja je prošla mirno i u sjenci nikšićkih izbora, ali vjerujemo da i u Herceg Novom možemo promijeniti ovu vlast koja do sad nije radila ono što Novljani očekuje od nje. Mislim da danas će biti dan promjene za cijelu Crnu Goru - rekao je Stojadinović.

1250x600

1084x550

Stojadinović: Današnji izbori u Herceg Novom i Nikšiću donijeće promjene u Crnoj Gori

Herceg Novi je bio ozbiljan turistički i kulturno mediteranski grad u onoj staroj državi. Danas je potpuno nebitan - i to je zasluga prethodne vlasti - poručio je nosìlac izborne liste Demokratske partije socijalista na lokalnim izborima u Herceg Novom - Dejan Stojadinović.
On je, u gostovanju u emisiji Na kraju dana Televizije E, uoči lokalnih izbora 13. aprila, konstatovao da je vlast u tom gradu ista već 25 godina - iako je, kako je kazao, s vremena na vrijeme samo „mijenjala dresove“.
- Neke dvije godine smo od 2015. do 2017. godine imali vlast u nekoj koaliciji, sve ostalo je bilo jedna te ista vlast koja je Herceg Novi dovela do jednog i kulturnog, društvenog dna. Jednostavno za tih posljednjih osam godina Herceg Novi se pretvorio u jedan sistem partitokratije, gdje glavnu riječ drže Demokrate i DF. Jedan sistem koji više ne prepoznaje kulturu na način po kome je nekad bio prepoznat Herceg Novi - rekao je Stojadinović.
On smatra da se kultura ne poima na isti način.
- Jer nije kultura dovesti pevaljke i napraviti koncert - jasan je on.
Podsjeća da su se devedesetih godina cijela Crna Gora i Herceg Novi otvorili za sve - jer je olako izdavanje ličnih karata omogućilo naseljenje velikog broja stranaca.
- U gradu od 19.000 stanovnika omogućeno je da se naseli još jedan takav grad. Desilo se da se napravi totalna migracija koja je promijenila strukturu stanovništva. Došla je neka druga kultura. Mi, kao Novljani koji smo rođeni dolje nijesmo znali da sačuvamo to što smo imali i danas ispaštamo zbog toga. Totalno je promijenjena demografska struktura stanovništva i nijesam siguran na koji način ćemo se vratiti na neke stare puteve slave što se tiče Herceg Novog. Nijesam pesimista, mi imamo način samo je bitna volja. Bitno je da građani Herceg Novog naprave promjenu i glasaju za ljude koji se bavi nekim novim stvarima, novim vrijednostima, programom - zaključio je Stojadinović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6IlQ0nTjg34&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Stojadinović: Herceg Novi je pretvoren u sistem partitokratije DF-a i Demokrata koji više ne prepoznaje kulturu kao nekad

Nosilac izborne liste ,,Herceg Novi - Grad kakav nam treba” Dejan Stojadinović kazao je da je lista čiji je nosilac sastavljena od mladosti, iskustva i ljudi koji ovaj grad nose u svom srcu i razumiju potrebe Novoga željnog da postane moderan mediteranski grad.
- Grad je umoran od neznanja i nekulture. Zato lista “Herceg Novi - Grad kakav nam treba”, nudi građanima program koji je sastavljen na osnovnom principu - detektujemo problem - nudimo rješenje - naveo je on.
Program je, kaže, podjeljen u četiri cjeline: Infrastruktura, efikasna administracija, kultura i sport i zelena agenda.
On je dodao da je za listu koju predvodi prioritet profesionalizacija direktorskih radnih mjesta u Javnim preduzećima i reorganizacija administrativnih službi kao i uvođenje besplatnog parkinga za Novljane.
- Takođe, oslobodićemo Herceg fest kao ključnog nosioca kulturnih aktivnosti od partitokratije. U infrastrukturnom smislu prioritetni projekat biće zaobilaznica oko Boke. Mi sa programom ne završavamo 14. aprila, već počinjemo bez obzira na ishod izbora - istakao je Stojadinović.
Njihovo očekivanje je da probude građane Novoga.
- I pokažemo im na koji način treba postaviti stvari i napraviti promjene u gradu - zaključio je Stojadinović.
Na izbornoj lista “Herceg Novi – Grad kakav nam treba!” su:
1. Dejan Stojadinović
2. dr Predrag Dabović
3. Slađana Vujović
4. Vladimir Kosić
5. Nebojša Kaluđerović
6. Borivoj Vuković
7. Allmir Tahiri
8. mr Jovanka Veljović
9. Vladimir Zloković
10. Milica Milović
11. Miloš Dedejić
12. Vladimir Delić
13. mr Siniša Ćurčija
14. Nada Kovačević Lalovac
15. Ana Kovačević
16. Milisav Vlahović
17. dr Goran Komatina
18. Vladimir Vavić
19. Bojana Radović Terbec
20. Đorđije Radović
21. Tonči Frlan
22. Dijana Muratović
23. Aleksandra Velaš
24. Krsto Radović
25. Dragan Lazarević
26. Duška Krivokapić
27. Milica Pejović
28. Darko Zejak
29. Ana Vujović
30. Radomir Daković
31. Anton Jos
32. Viktorija Grle
33. Balša Milošević
34. Nikolina Keković
35. Jovan Ognjenović

Stojadinović: Probudićemo građane Herceg Novog i pokazati kako se vodi grad

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: dejan-stojadinovic