Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je na javnu debatu predstavnike demonstranata, nakon što su u protekle dvije sedmice antivladini protesti građana eskalirali. 
 
Vučić je na društvenoj mreži Instagram objavio da nudi razgovor pred televizijskim kamerama i na svim portalima, na šta su predstavnici studenata odgovorili da će sa njim razgovarati kada raspiše izbore. 
 
- Pozivam predstavnike blokaderskog pokreta da razgovaramo o vizijama, planovima i programima za budućnost i svi zajedno osudimo nasilje na našim ulicama - naveo je Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu saopštili su da će sa Vučićem razgovarati kada raspiše izbore. 
 
- Očigledno da nema odgovor na narodni bunt, pa bi sad i da razgovara sa nama koje mjesecima naziva teroristima. O vizijama i programima za budućnost ćemo debatovati, u predizbornoj kampanji, kad raspiše izbore - naveli su studenti Filozofskog fakulteta u blokadi. 
 
Studenti beogradskog Poljoprivrednog fakulteta napisali su „može, kad se raspišu izbori“. 
 
Pravni fakultet u Nišu objavio je - „Raspiši izbore. Nemamo o čemu drugom da pričamo“. 
 
Duže od devet mjeseci u Srbiji traju protesti sa kojih se, prije svega, zahtijeva utvrđivanje odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. 
 
Studenti koji predvode proteste dodali su u u međuvremenu i zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. 
 
Vlast, sa druge strane, odbija da raspiše prijevremene izbore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić pozvao predstavnike demonstranata na javnu debatu

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
<h2>Komunikacija sa akademskom zajednicom</h2>
Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.
Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.
- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.
<h2>Inflacija, uzroci, analize...</h2>
Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.
- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.
<h2>Budžet i udar na najranjivije</h2>
Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.
- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.
No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.
- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.
Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.
- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.
Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.
- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

Predsjednički kandidat Republikanske stranke u SAD Donald Tramp još jednom je potvrdio da neće više ići na predsjedničke debate s protivkandidatkinjom iz redova Demokrata Kamalom Haris.
On je kazao da s njom nema o čemu da raspravlja i da je privremeno glasanje već počelo.
Ranije je Haris predložila novu debatu na CNN-u 23. oktobra, dok je Fox News ponudio termin 5. novembra.
Ankete između ova dva kandidata predviđaju veliku borbu, a održali su samo jednu debatu.
- Vrlo je kasno u procesu, glasanje je već počelo. Kamala je juče jasno rekla da ne bi učinila ništa drugačije od Džoa Bajdena, tako da nemamo o čemu raspravljati - neće biti revanša - naveo je Tramp na Truth Social Media.
Potpredsjednički kandidati Džej Di Vens i Tim Volc su održali debatu prije devet dana.

Tramp odlučno odbija debatu: Neće biti revanša, nemamo o čemu da raspravljamo

Demokratska partija socijalista saopštila je da nosilac liste te stranke za izbore u Podgorici Nermin Abdić neće učestvovati u večerašnjoj debati na Javnom servisu zbog obaveza prema pacijentima.
Umjesto njega, listu „I riječju i djelom!“ predstavljaće šef Odborničkog kluba DPS-a u Podgorici Andrija Klikovac.
- Imajući u vidu da se sučeljavanje nosilaca lista na Javnom servisu, za predstojeće podgoričke izbore, snima danas prijepodne, u radno vrijeme kad dr Nermin Abdić ima obaveze u Kliničkom centru prema brojnim pacijentima, umjesto njega listu „I riječju i djelom!“ – dr Nermin Abdić će predstavljati Andrija Klikovac. Ovo je odluka dr Abdića, koju je on jutros, u video obraćanju, javno obrazložio - kazali su iz DPS-a.
Naredna debata u kojoj će Abdić učestvovati biće održana u subotu.

Abdić preskače debatu zbog obaveza prema pacijentima, mijenja ga Klikovac

Predsjednička kandidatkinja Demokratske stranke Kamala Haris izjavila je na stranačkom skupu u Sjevernoj Karolini, jednoj od američkih država ključnih za ishod novembarskih izbora, da vjeruje da se biračima duguje još jedna debata.
Nekoliko istraživanja javnog mnjenja pokazalo je da je Haris u prvoj predsjedničkoj debati nadmašila republikanskog protivkandidata Donalda Trampa, prenosi Glas Amerike.
Tramp je objavio je da neće učestvovati u još jednog predsjedničkoj debati.
- Kada borac izgubi meč prvo što traži je revanš. Ankete jasno pokazuju da sam, u utorak uveče, pobijedio u debati protiv drugarice Kamale Haris – kandidatkinje radikalne ljevice demokrata. Ona je odmah pozvala na još jednu debatu - napisao je bivši predsjednik na društvenoj mreži „Istina“, okriviši aktuelnu administraciju za loše stanje u državi.
On je istakao da „neće biti treće debate“.
Donald Tramp je danas saopštio da odbija novu debatu protiv svoje demokratske rivalke Kamale Haris, u publikaciji na svojoj platformi Truth Social.
- Neće biti treće debate - izjavio je republikanski kandidat, iako je bilo poziva da se održi još jedna debata za mjesec dana.
 
&nbsp;

Haris: Biračima se ipak duguje još jedna debata;

Televizijsku debatu između kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Kamale Haris i Donalda Trampa gledalo je 57,5 miliona gledalaca na sedam različiih televizijskih kanala, prenio je Rojters.
Prethodnu, junsku debatu kandidata, kad su učestvovali Tramp i tadašnji kandidat demokrata i predsjednik SAD Džozef Bajden, gledalo je oko 51 milion gledalaca.
Nilsen, kompanija koja prati gledanost, obuhvatila je samo gledaoce koji su preko televizije pratili debatu, ali ne i one koji su putem lajv strimova i na drugim internet platformama gledali duel dvoje kandidata.
Debata u utorak bio je prvi put da Tramp i Haris sučele stavove licem u lice.

Debatu Kamale Haris i Donalda Trampa pratilo skoro 60 miliona TV gledalaca

Demokratkinja Kamala Haris i republikanac Donald Tramp suočili su se u debati u Filadelfiji, boreći se za glasove birača uoči izbora za predsjednika Sjedinjenih Država u novembru.
To je bila prva debata Haris i Trampa u aktuelnoj kampanji za mjesto u Bijeloj kući.
Predsjednička debata u junu je praktično okončala kampanju američkog predsjednika Džozefa Bajdena poslije katastrofalnog nastupa protiv Trampa. Haris je tada preuzela ulogu demokratskog kandidata, i od tada se predizborna trka potpuno zahuktala.
Prema gotovo svim relevantnim istraživanjima javnog mnjenja, očekuje se veoma napeta izborna trka, a pitanje pobjednika tradicionalno će se "lomiti" u nekoliko ključnih država, kao što su Pensilvanija i Mičigen.
U više navrata su kandidati pokušavali da jedno drugom upadnu u riječ dok im mikrofoni nisu bili uključeni i dok je onaj drugi govorio.
Haris je istakla da Tramp i ona imaju dvije „veoma različite“ vizije za Ameriku. Navela je da je usredsređena na budućnost, a Tramp na prošlost.
- Ne vraćamo se nazad. Možemo da zacrtamo novi put naprijed - poručila je Haris.
Tramp je rekao da je Haris, aktuelna potpredsjednica SAD, na vlasti već skoro četiri godine i nije ništa od politika za koju se zalaže.
- Ne možemo da žrtvujemo svoju zemlju zarad loše vizije. Mi smo nacija koja propada i smiju nam se širom svijeta - poručio je on.
<h2>Ekonomija</h2>
Debata je otvorena pitanjima o ekonomiji. Haris je rekla da je „odgajana kao dijete srednje klase“ i da će biti usredsređena na stvaranje „ekonomije prilika“. Oštro je kritikovala Trampa zbog politike za koju je rekla da bi povećala troškove za Amerikance. Tramp je to odbacio i rekao da će se fokusirati na tarife na uvoz iz stranih zemalja. I brzo je prebacio fokus na imigraciju, rekavši da se ljudi „slivaju u zemlju“.
Kao i Bajden prije nje, Haris je kritikovala Trampa zbog nasljeđa njegovog prvog mandata, od upravljanja ekonomijom do reakcije na pandemiju koronavirusa.
- Ono što smo uradili je da počistimo nered Donalda Trampa - rekao je Haris.
<h2>Abortus</h2>
Upitan da pojasni stav u vezi sa abortusom, s obzirom na "pomiješane" poruke u prošlosti, Tramp je najpre optužio demokrate da žele da dozvole abortus u „devetom mjesecu“ trudnoće.
Demokrate su "radikalne" u vezi sa tim, kaže on, tvrdeći da se demokratski kandidat za potpredsjednika Tim Volz posebno zalagao za abortus u devetom mjesecu. Tramp je rekao da je pomogao da se to pitanje vrati državama da odluče i kaže da vjeruje u izuzetke u slučajevima silovanja i incesta.
Haris je napomenula da je Tramp imenovao trojicu sudija Vrhovnog suda koji su prije dvije godine poništili nacionalno pravo na abortus. Navela je da je više država donijelo „Trampove zabrane abortusa koje ne čine izuzetke za silovanje i incest“.
- Kažete da je to ono što su ljudi željeli - rekla je ona, opisujući žene koje "krvare u autu na parkingu", jer ne mogu da abortiraju.
- Oni to ne žele - istakla je Haris.
<h2>Imigracija</h2>
Haris je podsjetila da je ona krivično gonila krijumčare ljudi i optužila Trampa da je poništio zakon o bezbjednosti granice koji je u jednom trenutku imao podršku obje stranke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkRh6598RmHM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Znate šta se dogodilo? Donald Tramp je telefonirao nekim ljudima u Kongresu i rekao da "ubiju" prijedlog zakona. Zašto? Zato što je više volio da se bavi problemom umjesto da ga riješi - navela je Haris.
Tramp je odgovorio nedokazanom tvrdnjom da su migranti čak jeli kućne ljubimce u gradu Springfildu u Ohaju.
- Oni jedu pse. Jedu kućne ljubimce ljudi koji tamo žive - kaže Tramp.
Moderator Dejvid Mjuir napomenuo jer da je gradski menadžer u Springfildu rekao da nema dokaza za to.
- Pa, vidio sam ljude na televiziji kako govore "moj pas je uzet i iskorišćen za obrok" &nbsp;- rekao je Tramp.&nbsp;
Haris je na to odgovorila: "Evo kada pričamo o ekstremima".
<h2>Trampovi slučajevi pred sudom</h2>
Haris je napala Trampa zbog sopstvene kriminalne istorije kao odgovor na njegove tvrdnje o "zločinima migranata".
- Mislim da je ovo tako važno, jer dolazi od nekoga ko je procesuiran za zločine protiv nacionalne bezbjednosti, ekonomske zločine, miješanje u izbore - kaže ona.
Tramp je odgovorio ponavljajući neke od tvrdnji koje je iznio, rekavši da one predstavljaju zloupotrebu pravosudnog sistema.&nbsp;
- To su lažni slučajevi - kazao je on.
<h2>Upad u Kapitol</h2>
Upitan da prokomentariše svoju ulogu u neredima na Kapitol Hilu 6. januara 2021, nakon prethodnih izbora, Tramp tvrdi da je objavio tvit pozivajući izgrednike da odu.&nbsp;
- Mirno i patriotski, rekao sam, tokom svog govora, a ne kasnije - rekao je Tramp i dodao da njegov govor nije pozivao na nasilje.
Voditelj ga je upitao da li se kaje zbog toga što je uradio tog dana.
- Nisam imao ništa s tim osim što su tražili od mene da održim govor - uzvratio je Tramp.
Haris napominje da je tog dana bila u Kongresu kao američki senator i izabrani potpredsjednik.
- Toga dana predsjednik Sjedinjenih Država podstakao je nasilnu gomilu da napadne Kapitol naše nacije, da oskrnavi Kapitol naše nacije - rekla je ona.
<h2>Bliski istok</h2>
Haris je ponovila da Izrael ima pravo da se brani, ali je važno kako to čini.
Tramp je kazao da sukob "nikada ne bi počeo" da je on i dalje predsjednik.
- Ona mrzi Izrael - dodao je on.
- Ako bude predsjednica, vjerujem da Izrael neće postojati za dvije godine od sada - kazao je on i optužio Haris da „mrzi i arapsko stanovništvo“ jer „cijelo mjesto diže u vazduh“.
Haris - koji je više puta obećavala da će podržati bezbjednost Izraela - demantovala je tu tvrdnju, rekavši da se Tramp bavi "podjelama i odvraća pažnju od stvarnosti".
<h2>Rat u Ukrajini</h2>
- Želim da se rat zaustavi - rekao je Tramp odgovorajući na pitanje da li želi da Ukrajina pobijedi. On dalje govori o cijeni rata Rusije u Ukrajini sa SAD, tvrdeći da Evropa plaća mnogo manje u poređenju sa SAD.
Kaže da "veoma dobro" poznaje i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i prvog čovjeka Rusije Vladimira Putina.
Haris je navela da su američki saveznici iz NATO alijanse "zahvalni što Tramp nije predsjednik“.
- U suprotnom bi Putin sjedio u Kijevu i gledao u ostatak Evrope - kaže ona.
Dodala je i da je Putin „diktator koji će smazati za ručak” Trampa.
<h2>Trampove tvrdnje o porijeklu Haris</h2>
Moderatori su pitali Trampa o jednoj od njegovih najkontroverznijih izjava u izbornom ciklusu - lažnoj tvrdnji iz julu da je Haris tek nedavno počela da se identifikuje kao crnkinja.
- Nije me briga šta je ona - naveo je republikanski kandidat.
Haris je odgovorila da je "tragedija što imamo nekoga ko želi da bude predsjednik, a uporno je tokom karijere pokušavao da iskoristi rasu da podijeli američki narod“.
<h2>Zašto je važna Pensilvanija?</h2>
Sa svojih 19 elektora, Pensilvanija donosi najviše glasova od svih još neopredijeljenih država za koje se očekuje da će presuditi izbore. Većina analitičara predviđa da će, ko god da osvoji Pensilvaniju, pobijediti u trci za Bijelu kuću.
Demokrate su, istorijski gledano, pobjeđivale u Pensilvaniji tako što bi osvojili veliku većinu glasova u Filadelfiji, i tako nadomjestili gubitke koje pretrpe u većem dijelu ostatka države koji glasa za republikanske kandidate.
U gradu je 2020. godine zabilježen najveći odziv birača od 1984 - 68 odsto, ali ta brojka blijedi u poređenju sa 76,5 odsto što je bio odziv na državnom nivou.

Debata Haris - Tramp: Mnogo "vatre" i dvije različite vizije Amerike

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: debata