Nastavak realizacije izgradnje auto-puta Bar Boljare učvršćuje strateško partnerstvo Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a to je samo jedan u nizu zajedničkih projekata za naredni period.
To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednice EBRD Odile Renaud-Basso, koji je održan na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, ocijenjeno je da je tender za izgradnju druge dionice auto puta od Mateševa do Andrijevice, koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj sproveden na odgovoran i transparentan način.
- Tokom razgovora razmotreni su potencijalni vidovi saradnje u različitim oblastima, a iz EBRD -a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u projektima Vlade, čiji je cilj unapređenje saobraćajne infrastrukture, razvoj energetskog i turističkog sektora, kao i poljoprivrede - navodi se u saopštenju.
Zaključeno je da ubrzani i vidljiv uspjeh reformskih procesa na putu Crne Gore ka EU jasan signal EBRD-u da ulaže u Crnu Goru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić i Renaud-Basso: Druga dionica auto-puta samo jedan od zajedničkih projekata koji mijenjaju Crnu Goru

Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 64 USD budući da je američki predsjednik Donald Trump u Davosu povukao prijetnju carinama grupi evropskih zemalja u sporu oko Grenlanda, uz paralelnu postepenu normalizaciju snabdijevanja iz Venecuele.&nbsp;
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 97 centi nižoj cijeni od 64,27 dolara, dok je na američkom bio jeftiniji 93 centa i koštao je 59,69 dolara, prenosi Hrportfolio.
Raspoloženje na tržištima obilježile su počekom sedmice napetosti u odnosima SAD i EU zbog Grenlanda.
Trump je kazao da SAD-u treba Grenland, danska autonomna teritorija, radi nacionalne sigurnosti. Kopenhagen je odgovorio da nije spreman da prepusti ostrvo, uz podršku grupe evropskih zemalja, a Trump im je zaprijetio carinama.
EU je potom suspendovao trgovinski sporazum sa SAD-om.
Trump je u srijedu u Davosu povukao prijetnju carinama, rekavši da je utvrđen "okvir budućeg sporazuma koji će se odnositi na Grenland".
Teg cijenama bili su i nagovještaji normalizacije snabdijevanja iz Venecuele.
Izvoz venecuelske nafte u okviru sporazuma o snabdijevanju sa SAD-om dostigao je u srijedu oko 7,8 miliona barela, pokazali su podaci o praćenju brodova i dokumenti državne naftne kompanije PDVSA.
Trgovačke kuće Vitol i Trafigura dobile su preliminarne američke dozvole za prodaju venecuelanske nafte, ali ponuda još nije značajno stanjila zalihe PDVSA-e, nabujale tokom američke blokade izvoza, koja je trajala gotovo mjesec.
U takvim se se uslovima u skladištima u Venecueli i na tankerima usidrenim uz njenu obalu nagomilale desetine miliona barela i PDVSA je smanjila proizvodnju, u prvom redu u glavnoj naftnoj regiji Orinoco, jer joj je nestalo skladišnog prostora.
Polazak barela iz Venecuele potisnuo je u drugi plan probleme u proizvodnji u Kazahstanu.
Tengizchevroil je privremeno u ponedjeljak obustavio proizvodnju u poljima Tengiz i Korolev zbog požara u trafostanicama. Kompanija je otkazala pet pošiljki nafte koje je trebalo da budu otpremljene u inostranstvo u januaru i februaru, što po nekim procjenama odgovara 600 do 700 hiljada tona nafte, rekla su tri izvora.
Polje Tengiz proizvodi više od 40 odsto kazahstanske nafte i kondenzata. Kazahstan je u periodu od januara do septembra prošle godine bio u prosjeku proizvodio oko 2,1 milion barela dnevno.
Proizvodnja u Tengizu mogla bi biti obustavljena od sedam do deset dana, rekli su u utorak izvori u industriji.
Tokom poslijepodneva francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je na X-u da je francuska mornarica, uz potporu nekoliko saveznika, presrela u "međunarodnim vodama" Mediterana &nbsp;tanker "pod međunarodnim sankcijama" na putu iz Rusije, zbog sumnje, kako je napisao, da plovi pod "lažnom zastavom".
Operacija je izvedena u suradnji s Britanijom koja je prikupila i podijelila informacije, omogućivši presretanje, rekli su neimenovani francuski vojni zvaničnici. Tanker Grinch plovio je pod lažnom zastavom Komora, dodali su, a posada je indijska.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu bio skuplji 22 centa i koštao je 62,94 dolara.

Davos i Venecuela spustili cijene nafte prema 64 dolara

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je promijenio odluku o mogućem uvođenju carina evropskim zemljama zbog pitanja Grenlanda.
Kako je naveo, odluku je donio nakon razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka koji sam imao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, formirali smo okvir budućeg sporazuma u vezi sa Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se sprovede, biće odlično za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na osnovu tog razumijevanja, neću uvoditi carine koje su trebalo da stupe na snagu 1. februara. Vode se dodatni razgovori o tzv. Zlatnoj kupoli u vezi sa Grenlandom. Više informacija biće dostupno kako pregovori budu napredovali. Potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i drugi, po potrebi, biće zaduženi za pregovore i direktno će meni odgovarati - rekao je Tramp.
Podsjećamo, Tramp je ranije najavio uvođenje carina od 10 odsto evropskim zemljama koje se ne slažu s njegovom politikom „posjedovanja“ Grenlanda.
- Osim toga, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska su, iz nepoznatih razloga, otputovale na Grenland. Ovo je veoma opasna situacija za bezbjednost i opstanak naše planete. Ove zemlje, koje igraju ovu izuzetno opasnu igru, podigle su nivo rizika do tačke koja nije održiva. Zbog toga je neophodno, radi zaštite globalnog mira i bezbjednosti, preduzeti snažne mjere kako bi se ova potencijalno opasna situacija brzo i bezuslovno okončala. Počev od 1. februara 2026. godine, svim navedenim zemljama (Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Holandiji i Finskoj) biće uvedena carina od 10 odsto na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Američke Države - poručio je tada američki predsjednik.

Donald Tramp se predomislio nakon razgovora u Davosu: Neće uvesti carine evropskim zemljama zbog Grenlanda

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvuje na 56. izdanju godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma pod nazivom „Duh dijaloga“ koji se održava u Davosu.
Ovogodišnje izdanje se odvija u uslovima značajnih geopolitičkih, ekonomskih i tehnoloških promjena koje, kako su naglasili u Vladi, nameću potrebu za snažnijom međunarodnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem radi očuvanja stabilnosti i održivog razvoja.
Spajić će, tokom boravka u Davosu, učestvovati na multilateralnim događajima, uključujući sastanak „Japan, snalaženje u geopolitičkim promjenama“, kao i događaje „Dijalog za večerom - evropski izbori u konkurentnom svijetu“ i “Refleksije o liderstvu mladih šefova država i političkih lidera”.
- Planirano je da predsjednik Vlade ima i bilateralne susrete sa visokim zvaničnicima, uključujući predsjednike vlada, šefove država, evropske komesare, kao i predstavnike međunarodnih organizacija i globalne poslovne zajednice - naglasili su u Vladi.
Učešće na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice prilika je, dodaju oni, za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim pitanjima, kao i za promociju Crne Gore kao stabilne i atraktivne destinacije za investicije.
- Sastanci delegacije Vlade Crne Gore posebno su važni imajući u vidu da se Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma održava na početku godine u kojoj Crna Gora obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti i dok, u zavšnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU, preuzima značajne regionalne i evropske obaveze - naveli su u Vladi.
Svjetski ekonomski forum, koji se od 1971. godine organizuje krajem januara u švajcarskom Davosu, okuplja političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere iz velikog broja država, sektora i zajednica, sa ciljem da se kroz otvoreni dijalog odgovori na savremene globalne izazove i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta i razvoja.

Spajić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Američki predsjednik Donald Tramp posjetiće Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, u Švajcarskoj, u srijedu i četvrtak, usred rastućih tenzija s evropskim partnerima oko Grenlanda, rekao je ministar finansija SAD-a Skot Besent.
- Bila je ovo naporna godina, a predsjednik će biti ovdje u srijedu i četvrtak kako bi sumirao godinu i govorio o svojim razmišljanjima za budućnost - rekao je Besent novinarima na marginama godišnjeg okupljanja u švajcarskom alpskom odmaralištu.
Naglasio je da će Tramp poslati poruku da „Amerika na prvom mjestu“ ne znači samo Amerika, navodeći da će američki predsjednik pokazati „kako izgleda američko liderstvo u svijetu“.
Besent je odbacio sugestije da je Trampov pritisak na Grenland motivisan njegovom javnom težnjom za Nobelovom nagradom za mir, nazvavši to „potpunom patkom“. Kazao je da predsjednik Grenland smatra „strateškom imovinom“ za Ameriku i da neće „prepustiti… bezbjednost hemisfere nikome drugom“.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, Tramp je norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu rekao da se više ne osjeća obaveznim da se isključivo fokusira na mir nakon što je „vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir“, te je ponovio zahtjeve za američku kontrolu nad Grenlandom.
Samoupravna danska teritorija privukla je Trampovo interesovanje zbog strateškog položaja, ogromnih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog ruskih i kineskih aktivnosti.
Govoreći o potencijalnoj evropskoj odmazdi na Trampovu subotnju najavu uvođenja carina od 10 odsto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, počevši od 1. februara, koje bi se povećale na 25 odsto u junu, Besent je rekao da bi takav potez bio „veoma nerazuman“.
- Mislim da bi svi trebalo da vjeruju predsjedniku na riječ - dodao je.
Davos je neformalni naziv za godišnji sastanak WEF-a koji se održava u Švajcarskoj, a riječ je o velikom globalnom skupu na kojem politički lideri, čelnici globalnih kompanija, akademici i javne ličnosti raspravljaju o ekonomskim, geopolitičkim i društvenim pitanjima.

Tramp dolazi u Davos usred tenzija s Evropom oko Grenlanda

Predstavnici Ukrajine završili su u nedelju novu rundu razgovora s američkim zvaničnicima bez objavljivanja sporazuma, ali je Kijev saopštio da će se diskusije o planu za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine nastaviti na predstojećem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švajcarskoj.
- Radimo s našim američkim partnerima na daljem unaprjeđenju mirovnog procesa - naveo je glavni pregovarač Ukrajine Rustem Umerov na društvenim mrežama u nedjelju posle dvodnevnih razgovora na Floridi.
On je rekao da će nastaviti da rade na postizanju pravednog i održivog mira, kao i na bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i dogovoru o sledećim koracima, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Umerov je ponovio jedan od ključnih zahtjeva Kijeva za mirovni predlog – bezbjednosne garancije, posebno od Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ali i od Evrope.
- Ukrajini je potreban mir koji garantuje bezbjednost i suverenitet - dodao je Umerov.
Umerov je rekao da su razgovori, u kojima su učestvovali specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, bili "suštinski", dodajući da su učesnici razgovarali i o "planu ekonomskog razvoja i prosperiteta".
- Složili smo se da nastavimo rad na timskom nivou tokom sledeće faze konsultacija u Davosu - &nbsp;napisao je Umerov, misleći na prestižan ekonomski skup koji se od danas do petka održava u Davosu.
Tramp je pokušao da uobliči mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, koje vode najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata, pošto je Kremlj pokrenuo invaziju u februaru 2022.
Američki predsjednik je u novembru prošle godine vršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da prihvati mirovni predlog od 28 tačaka za koji su mnogi smatrali da u velikoj mjeri favorizuje Rusiju.
Ukrajina i njeni evropski saveznici, predvođeni Velikom Britanijom, Francuskom i Njemačkom, nastojali su se da razviju kontrapredlog, na kraju iznijevši plan od 20 tačaka koji je više uzeo u obzir interesa Kijeva, posebno u pogledu bezbjednosnih garancija i teritorijalnog integriteta.
Tramp je poslednjih dana tvrdio da Zelenski, a ne ruski predsjednik Vladimir Putin, ometa potencijalni mirovni sporazum, dok Rusija nastavlja da izvodi noćne vazdušne napade na ukrajinske civilne i infrastrukturne objekte.
Zelenski je brzo odbacio optužbu.
- Sve u svemu, jasno je da SAD žele da okončaju rat sjutra. A mi želimo da ga okončamo danas. Oboje smo zainteresovani za to. I razumijemo da odlaganje potpisivanja i okončanja rata dolazi iz Rusije - rekao je Zelenski.
U svom noćnom video obraćanju u nedjelju, Zelenski je rekao da "ako Rusi ozbiljno žele da okončaju rat, fokusirali bi se na diplomatiju, a ne na raketne napade, nestanke struje, pa čak i pokušaje oštećenja ukrajinskih nuklearnih elektrana".

Bez dogovora na sastanku SAD i Ukrajine, dalji razgovori u Davosu

Švajcarski alpski grad Davos ponovo dočekuje vodeće političare, ekonomiste i ljude iz kulture na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
On se održava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da demontira međunarodni poredak: od rušenja utvrđenih trgovinskih pravila i masovnog povlačenja iz međunarodnih organizacija, uključujući klimatski sporazum UN, do zarobljavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon napada na glavni grad Karakas i prijetnji aneksijom Grenlanda, koji je formalno dio saveznice Danske.
Trampov napad na međunarodna pravila koja su uglavnom na snazi od Drugog svjetskog rata i njegov uticaj na globalni mir, politiku i ekonomiju trebalo bi da budu među ključnim temama petodnevnog skupa koji počinje u ponedjeljak (19. januar), a održava se pod motom „Duh dijaloga“.
- Dijalog nije luksuz u vremenima neizvjesnosti, to je hitna potreba. U kritičnom trenutku za međunarodnu saradnju – obilježenom dubokom geoekonomskom i tehnološkom transformacijom – ovogodišnji sastanak će biti jedan od naših najznačajnijih - rekao je Borge Brende, predsjednik i izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma.&nbsp;
Donaldu Trampu će se pridružiti više od 60 šefova država i vlada, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merca, kanadskog premijera Marka Karnija, argentinskog predsjednika Havijera Mileja, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, kineskog vicepremijera He Lifenga, pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa i sirijskog vođu Ahmada al Šaru. Tamo će biti i srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
<h2>Najveća američka delegacija ikada u Davosu</h2>
Tramp predvodi najveću američku delegaciju ikada u Davosu, u kojoj će biti petoro ministara i drugi visoki zvaničnici.
U delegaciji su i državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner, čime se otvara prostor za diskusije o Ukrajini, Venecueli, Gazi i Iranu, odakle stižu svjedočenja o brutalnom gušenju protesta protiv vlasti.
Očekuje se da će se Tramp sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i saveznicima Kijeva iz G7 – uključujući lidere Njemačke, Italije, Francuske, Velike Britanije, Kanade i predsjednicu Evopske komisije – to će biti na marginama glavnog događaja kako bi se osigurala američka podrška za bezbjednosne garancije za Ukrajinu nakon mogućeg mirovnog sporazuma sa Rusijom, izvijestio je Fajnenšel tajms.
Snažnom američkom prisustvu doprinijeće i prvi „USA House“ – to je prostor smješten u maloj crkvi na glavnoj gradskoj ulici, gdje će američki zvaničnici organizovati razne događaje i umrežavati se sa investitorima.
<h2>Geoekonomski rat</h2>
Iako se očekuje da će geopolitički potresi i neizvjesnost dominirati diskusijama, kreatori politika i poslovni lideri su zainteresirani za raspravu i o načinima rješavanja drugih izazova sa kojima se suočava globalna ekonomija.
A ona se pokazala relativno otpornom uprkos pojačanim trgovinskim napetostima i političkoj neizvjesnosti, dijelom zahvaljujući ogromnim ulaganjima u vještačku inteligenciju u SAD, što je stabilizovalo najveću svjetsku ekonomiju.
Međutim, predviđeni globalni rast od 3,1 odsto u 2026. godini još nije idealan, posebno u vrijeme kada se globalni dug popeo na nivoe kakvi nisu viđeni od Drugog svjetskog rata.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu, posebno je zabrinjavajuća situacija sa dugom u nekoliko afričkih zemalja.
Globalna trgovina i dalje je pod pritiskom jer zemlje usvajaju protekcionističke mjere, poput nametanja jednostranih carina, povećanja ograničenja stranih ulaganja i smanjenja snabdijevanja ključnim mineralima.
Ekonomski sukobi među nacijama i njihove posljedice bile su među glavnim temama godišnjeg izvještaja WEF-a o globalnim rizicima objavljenog u srijedu.
<h2>Izazovi i šanse vještačke inteligencije</h2>
Vještačka inteligencija još je jedna tema koja je u fokusu ove godine, sa nekoliko događaja i predavanja posvećenih tehnologiji, slično kao i na ranijim sastancima Svjetskog ekonomskog foruma. U Davosu će biti vodeći tehnološki lideri poput Satje Nadela (Microsoft), Džensena Huanga (Nvidia) i Demisa Hasabisa (Google AI).
Vještačka inteligencija već pokazuje velike potencijale u medicini i obrazovanju i proteklih godina u taj sektor je uloženo ili je obećano ulaganje svota koje se mjere u bilionima dolara. I to iako se mnoge kompanije trenutno bore sa pronalaženjem realnih mogućnosti upotrebe tehnologije, odnosno područja gde AI nudi dobru dodatnu vrijednost.
Postoji zabrinutost zbog uticaja AI na radna mjesta, jer se strahuje da će mnoga od njih postati suvišna u narednih nekoliko godina.
Izvršni direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, takođe među ovogodišnjim učesnicima, kaže da bi vještačka inteligencija mogla da eliminiše polovinu svih radnih mjesta u sektoru takozvanih belih kragni u narednih pet godina, naglašavajući potrebu za masovnim ulaganjima u prekvalifikaciju radnika.
Vještačka inteligencija pojačava rizik produbljenja postojećeg digitalnog jaza, pri čemu siromašnije zemlje ne uspijevaju da iskoriste prilike koje nudi AI. Postoje i zabrinutosti jer modeli vještačke inteligencije mogu da šire dezinformacije i kreiraju deepfake sadržaje.
Dezinformacije i sajber bezbjednost spadaju među najveće globalne rizike, prema anketi Foruma o rizicima, što naglašava potrebu za efikasnom regulacijom.
<h2>Novo rukovodstvo Svjetskog ekonomskog foruma</h2>
Ovogodišnji sastanak će biti prvi bez osnivača Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Švaba na čelu Davosa. Njemački ekonomista podnio je ostavku u aprilu 2025. godine zbog optužbi da su on i njegova supruga koristili sredstva Foruma u lične svrhe. Nezavisna istraga, međutim, nije pronašla nikakvo krivično djelo, već samo manje nepravilnosti.
Švaba su naslijedili privremeni kopredsjednici Leri Fink, izvršni direktor investicionog fonda BlackRock, i Andre Hofman, potpredsjednik švajcarske farmaceutske kompanije Roche Holdings.
Ovogodišnja prominentna lista učesnika je podsticaj za organizatore Svjetskog ekonomskog foruma nakon prilično burne godine. Organizacija koja postoji još od 1971. godine i koja je utemeljena kako bi podsticala dijalog, sada se suočava sa izazovima jer multilateralizam slabi, a slobodna trgovina je pod sve većim pritiskom.

Davos: Malo Tramp, malo vještačka inteligencija

Prvi konkretni koraci na unapređenju saradnje između Crne Gore i Bahreina evidentirani su samo dva mjeseca po zvaničnoj posjeti predsjednika Vlade Milojka Spajića Manami, poruka je današnjeg susreta predsjednika Vlade sa delegacijim Bahreina na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.&nbsp; Tokom susreta premijera Milojka Spajića i delegacije Bahreina predvođene ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom bin Kalifom i predsjednikom Fonda rada (Tamkeen) Isa bin Salmanom bin Hamadom Al Kalifom, poručeno je da građanima Bahreina neće biti potrebne vize za dolazak u Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Spajić u Davosu"> <figcaption>Spajić u Davosu(Photo: Spajić u Davosu)Vlada Crne Gore</figcaption> </figure>  To bi, kako su ocijenili, trebalo da ima pozitivne implikacije po crnogorsku ekonomiju imajući u vidu da postoji značajno interesovanje za posjetu i inevstiranje u Crnu Goru. U tom kontekstu već se intenzivno radi na spajanju dvije zemlje avio linijom.&nbsp; Tokom posjete premijera Spajića Bahreinu u novembru prošle godine, što je ujedno i bila prva posjeta na najvišem nivou od uspostavljanja diplomatskih odnosa, potpisan je Memorandum o razumijevanju sa Fondom rada (Tamkeen), na temelju koje će se u prvoj polovini 2025. započeti i aktivnosti na diverzifikaciji tržišta rada i &nbsp;dokvalifikaciji radne snage u Crnoj Gori. - Prekvalifikacije i obuke urađene od strane Tamkeen fonda, potpuno su promijenile naše tržište rada. Čak 95 odsto Bahreinaca, koji sada rade u privatnom sektoru, prošli su &nbsp;Tamkeen obuke što najbolje pokazuje koliki su benefiti za domaću privredu. Rado ćemo sa Crnom Gorom podijeliti iskustva i znanje u ovoj oblasti. Vaša posjeta Manami bila je kjučni korak za jačanje saradnje naše dvije zemlje - podcrtao je Isa bin Salman. Tokom susreta bilo je riječi i o prilikama za dolazak bahreinskih investitora u Crnu Goru, što bi, kako su ocijenili, moglo da generiše i jačanje ekonomske saradnje dvije zemlje. - Brojne naše kompanije ozbiljno razmatraju da investiraju i šire poslovanje. Posebno smo oprezni u izboru zemalja, ali Crnu Goru smatramo pouzdanim partnerom. Ukidanje viza nesporno će se pozitivno odraziti u tom smislu - kazao je ministar Salman bin Kalifa. Na sastanku je ocijenjeno da će najavljena posjeta krunskog princa i predsjednika Vlade Bahreina, šeik Salman Bin Hamad Al Kalife, Crnoj Gori dati snažan imuls realizciji zajedničkih ciljeva i jačanju ukupne saradnje dvije zemlje.

Spajić: Odluka o ukidanju viza građanima Bahreina značajan impuls za investicije i dalji razvoj turizma u Crnoj Gori

Ugovorena cijena gradnje druge dionice auto-puta, u postojećim okolnostima, predstavlja najrealniji i najpouzdaniji odraz trenutne tržišne dinamike, saopšteno je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Predstavnici EBRD su kazali Vijestima da ažurirana procjena troškova gradnje druge dionice auto-puta odražava rezultate otvorenog i konkurentnog postupka nabavke sprovedenog za taj projekat.
- Brojni veliki infrastrukturni projekti širom Evrope suočavaju se sa rastućim troškovima usljed povećanja cijena građevinskog materijala, radne snage i finansiranja. Ti faktori utiču na čitav sektor, a pristigle ponude za ovaj projekat u skladu su sa važećim tržišnim uslovima za radove slične veličine i složenosti - rekli su iz EBRD, po čijim je pravilima Monteput realizovao tender za gradnju važnog infrastrukturnog objekta na sjeveru države.
Dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica gradiće kineski konzorcijum PowerChina - Stecol - PCCD, po ugovorenoj cijeni od 693,97 miliona eura.
Iz Monteputa su ranije kazali da je cijena povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom još 2019. godine i ponude izabranog konzorcijuma, formirane u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima, obimom radova i raspodjelom rizika.
- Izabrani kineski konzorcijum je ponudio 693,97 miliona eura, dok je idejni projekat iz 2019. godine predviđao troškove od 638 miliona, u koje je uključeno 15 odsto nepredviđenih radova. Projekat se realizuje na bazi FIDIC uslova ugovaranja i to Žute knjige (Design &amp; Build), što podrazumijeva da je izvođač u cijenu uključio sve radove na projektovanju i izgradnji, neophodne za cjelovitost dionice - naveli su iz kompanije.
Oni su dodali da taj način ugovaranja podrazumijeva da izvođač preuzima određeni dio rizika u vezi sa geološkim uslovima.
EBRD dubinska analiza /due diligence/ i odobrenje projekta, kako su objasnili, zasnovani su na procjenama troškova iz ažurirane Studije izvodljivosti za 2024. godinu, koju su pripremili konsultanti finansirani kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan /Western Balkans Investment Framework – WBIF/.
- Te studije koriste međunarodno priznate metodologije i predstavljaju osnovu za internu procjenu Banke. Međutim, stvarne tržišne cijene mogu se utvrditi isključivo kroz konkurentan tender, koji je najjasniji pokazatelj troškova u realnom vremenu. Poređenje auto-puteva u regionu nije uvijek jednostavno, budući da se troškovi značajno razlikuju u zavisnosti od terena, potrebnih objekata, geoloških uslova i tehničkih standarda. Predmetna dionica karakteriše se značajnom inženjerskom složenošću, što direktno utiče na ukupne investicione potrebe - objasnili su iz EBRD-a.
Ta dionica duga je oko 23 kilometra, a njena izgradnja platiće se sa 250 miliona eura iz državne kase, kroz kredit od 200 miliona kod EBRD i grant EU od 150 miliona eura.
Za taj posao su se takmičila tri ponuđača: konzorcijum Cengiz-Azvirt, koji je punudio 735 miliona eura, kompanija China Communications Construction Company, čija je ponuda bila vrijedna 724,64 miliona i konzorcijum Power Construction Corporation of China.
Rok za izgradnju dionice auto-puta je pet godina, ali će Monteput i kineski konzorcijum PowerChina - Stecol - PCCD, kako je rekao direktor Monteputa Milan Ljiljanić, raditi na tome da trasu izgrade do kraja 2030. godine.
Kineski izvođač treba da dostavi Monteputu prateću garanciju i dodatnu dokumentaciju nakon čega će do kraja ovog ili početkom narednog mjeseca biti potpisivan ugovor. Nakon toga izvođač će početi aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima.
Kompanija PowerChina već radi ili je završila milijarde eura vrijedne projekte na Balkanu, među kojima su Expo 2027 u Srbiji, dio beogradskog metroa i gradskih obilaznica, kao i most Hercegovina na Neretvi između Mostara i Čapljine, vjetroelektranu Ivovik i hidroelektranu u Kalinoviku.
Firma Stecol je njihova kćerka kompanija, dok o PCCD-iju nema podataka na internetu.
Kineski izvođač je gradio i prvu dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa, a posao, koji je tada pripao China Road and Bridge Corporation (CRBC), realizovan je više od sedam godina. Tih 42 kilometra auto-puta sa osnovnim i zaboravljenim radovima, kamatama i kursnim razlikama, Crnu Goru su koštala oko 1,3 milijarde eura.
Za tu trasu su svi rokovi probijeni, a radovi koji su počeli u maju 2015. godine trebalo je da budu završeni na isti dan 2019. godine. Dionica je svečano otvorena 13. jula 2022. godine, odnosno više od tri godine nakon prvobitnog roka. Osim kašnjenja, prekoračena je i cijena izgradnje za oko sto miliona, prilikom ugovaranja izgradnje zaboravljena je jedna cijela petlja, elektro i vodovodna mreža, kao i nekoliko pristupnih puteva.

EBRD: Cijena druge dionice najrealniji odraz trenutne tržišne dinamike

Novinarstvo nije lako zanimanje i zahtijeva znanje, istrajnost i spremnost na rad u okolnostima koje nijesu uvijek ni stabilne ni bezbjedne - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prijemu koji je upriličio za predstavnike medija povodom Dana novinara - 23. januara.
To se, kako je naglasio, posebno odnosi na napade i pritiske koji se ne dešavaju samo u redakcijama i na terenu, već sve češće i u digitalnom prostoru.
- U tom smislu, prijetnje, uvrede i zastrašivanja na društvenim mrežama ne smiju se samo osuđivati, već moraju biti adekvatno prijavljene i procesuirane - decidan je on.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Milatović istakao je da je ovo prilika da se zahvali novinarima na profesionalnom, odgovornom i često izuzetno zahtjevnom poslu, kojim svakodnevno doprinose informisanju javnosti i jačanju demokratskog društva.
Predsjednik je naglasio da je, prema podacima Sindikata medija Crne Gore, tokom 2025. godine u bazi SafeJournalists zabilježeno 28 napada na novinarke i novinare u Crnoj Gori, te da posebno zabrinjava činjenica da je najveći broj napada bio usmjeren na novinarke.
- Ova statistika je crveni alarm za institucije i njihove rukovoditelje - upozorenje na koje se mora odgovoriti konkretnim protokolima zaštite, a ne samo saopštenjima - rekao je Milatović.
O Danu novinara, poručuje Milatović, ne možemo govoriti, a da se ne prisjetimo Duška Jovanovića, osnivača i glavnog urednika dnevnih novina Dan.
- Koji je ubijen zbog svog profesionalnog rada i borbe za slobodno novinarstvo. Slučaj Duška Jovanovića je pokazatelj naše pravde. Bez epiloga, nema povjerenja. Država mora pokazati da zločini nad novinarima neće biti zaboravljeni, ali, još važnije - da neće ostati bez odgovora - rekao je Milatović.
Predsjednik je uputio i izraze posebne zahvalnosti svim novinarima koji su tokom požara i poplava bili na terenu i pravovremeno informisali građane, ističući da se u takvim trenucima najbolje vidi koliko je novinarski posao važan i koliko javnost zavisi od tačnih i provjerenih informacija.
Kako je istakao, 2026. godina biće godina zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, uključujući i ona koja se odnose na vladavinu prava i slobodu medija. U tom smislu, ukazao je da su pregovaračka poglavlja pitanje birokratije, dok je stvarna promjena na terenu realnost kojoj moramo da težimo kao društvo.
Na kraju, predsjednik Milatović poručio je da novinarstvo nije samo profesija, već poziv. Istakao je da su nepristrasnost, odgovornost i blagovremenost najvažniji alati novinara, a da je njegova obaveza kao predsjednika države da doprinese izgradnji ambijenta u kojem će medijski radnici raditi slobodno i bez pritisaka.

Milatović upriličio prijem za novinare: Slobodni mediji su temelj demokratskog društva

Ministar javne uprave Maraš Dukaj čestitao je medijskim djelatnicima Dan novinara Crne Gore poručujući da su slobodni i profesionalni mediji jedan od nosećih stubova demokratskog društva i da sloboda medija i sigurnost novinara moraju biti prioritet svake vlasti.
- U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori. Profesionalno, objektivno i odgovorno novinarstvo predstavlja jedan od ključnih stubova demokratije i nezamjenjiv je faktor u jačanju transparentnosti institucija i povjerenja građana u javnu upravu - naveo je on.
Istakao je da Ministarstvo javne uprave, držeći se upravo tog principa, ostvaruje kvalitetnu i stratešku saradnju s medijima.
- Ostajemo posvećeni otvorenoj saradnji s medijima, jačanju pristupa informacijama i afirmaciji standarda koji doprinose slobodnom i profesionalnom novinarstvu - poručio je Dukaj.
Sloboda medija i sigurnost novinara moraju, podvlači on, biti prioritet svake vlasti, uz kontinuirano unapređenje uslova za rad medija.
- Želim vam svima uspjeh u daljem radu, uz poštovanje najviših etičkih i profesionalnih principa - zaključio je Dukaj.

Tag: davos

Spajić i Renaud-Basso: Druga dionica auto-puta samo jedan od zajedničkih projekata koji mijenjaju Crnu Goru

Davos i Venecuela spustili cijene nafte prema 64 dolara

Donald Tramp se predomislio nakon razgovora u Davosu: Neće uvesti carine evropskim zemljama zbog Grenlanda

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Spajić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Tramp dolazi u Davos usred tenzija s Evropom oko Grenlanda

Bez dogovora na sastanku SAD i Ukrajine, dalji razgovori u Davosu

Davos: Malo Tramp, malo vještačka inteligencija

Spajić: Odluka o ukidanju viza građanima Bahreina značajan impuls za investicije i dalji razvoj turizma u Crnoj Gori

EBRD: Cijena druge dionice najrealniji odraz trenutne tržišne dinamike

Milatović upriličio prijem za novinare: Slobodni mediji su temelj demokratskog društva

Dukaj čestitao Dan novinara: Sloboda i sigurnost medija moraju biti prioritet svake vlasti

Spajić i Renaud-Basso: Druga dionica auto-puta samo jedan od zajedničkih projekata koji mijenjaju Crnu Goru

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO