Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je za Portal ETV da Beograd i dalje ima snažnu kontrolu nad ključnim političkim akterima u Crnoj Gori, bez obzira na prividne promjene uloga unutar tog bloka. On smatra da su Milan Knežević (DNP) i Vladislav Dajković ( Slobodna Crna Gora) trenutno u fokusu režimske propagande u Srbiji, dok se djelovanje Andrije Mandića (NSD) i struktura bliskih Aleksi Bečiću (DCG) odvija u istom koordinisanom okviru. Prema Đeneru, slučaj Botun nije spontana politička epizoda, već unaprijed osmišljen scenario usmjeren na opstrukciju evropskog puta Crne Gore, naročito kroz blokadu projekata finansiranih iz EU fondova i usporavanje pristupnih pregovora, što je u skladu sa interesima Beograda. - Očito je da su sada favoriti Beograda u Crnoj Gori Milan Knežević i Vladislav Dajković. Naravno, radi se samo o ‘podjeli uloga’ unutar velikosrpskog bloka u Crnoj Gori, a trenutno Knežević i Dajković dobijaju onaj prostor i onu pažnju u Vučićevim krugovima i u njegovoj režimskoj propagandi, koju je nekada imao Andrija Mandić - rekao je on. Prema njegovim riječima, kada je riječ o politici Beograda, ne treba se zavaravati prividima. - Međutim, kad govorimo o politici Beograda, treba biti vrlo oprezan i ne nasijedati na privid kao da neki drugi ljudi pod beogradskom kontrolom sada vode svoju samostalnu političku igru. I ono što radi Mandić, kao nosilac kontrolne vlasti u Crnoj Gori, i ono što rade Bečićevi ljudi, koji kontrolišu represivni aparat Crne Gore, itekako je pod kontrolom Beograda - istakao je Đenero.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121170144_684cfaabd9fd63bff3f17b0f8e65773ba94328b43a6846811afa5e51951f6ce3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260121170144_684cfaabd9fd63bff3f17b0f8e65773ba94328b43a6846811afa5e51951f6ce3" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"><figcaption>Davor Đenero (Foto: UGC)</figcaption></figure>  On je objasnio da pojedine reakcije represivnog aparata nijesu slučajne. - Naprotiv, neke od neadekvatnih reakcija represivnog sistema, na početku pokretanja masovne dinamike vezane za slučaj Botun, nijesu greška ili nesnalaženje, nego namjerna opstrukcija Bečićevih Demokrata, koji su svojim saveznicima iz nekadašnjeg DF-a samo otvorili manevarski prostor - podvukao je sagovornik Portala ETV. Kako je kazao, i sam slučaj Botun ima dublju političku pozadinu. - Jasno je i to da je slučaj Botun vrlo vjerovatno projektovan 20. decembra prošle godine, kada je Knežević bio gost u Vučićevoj porodičnoj kući na njihovoj slavi i sve što se nakon toga događalo dio je vođenog scenarija - rekao je Đenero. Prema njegovim riječima, cijeli slučaj predstavlja udar na evropski identitet Crne Gore. - Naravno, važno je naglasiti da je cijela priča udar na evropski identitet Crne Gore, da je već izdvajanjem Zete iz područja gradske opštine Podgorica pripremljena mogućnost opstrukcije izgradnje prečistača, za koji su dobijena evropska sredstva, ali je njegova izgradnja dio kriterijuma za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine - istakao je on. On je dodao da su posljedice takvog djelovanja ranije jasno predočene. - Više puta je u Podgorici ponavljano da se opstrukcijom izgradnje prečistača opstruiraju i odnosi Crne Gore sa EU, onima koji učestvuju u opstrukciji to je vrlo jasno - dodao je Đenero. Kako je kazao, ponašanje Milana Kneževića ne razlikuje se od djelovanja Andrije Mandića. - Knežević ne radi ništa drugo nego što radi i Mandić, kada u završnoj godini pristupnih pregovora otvara pitanje ustavnih promjena vezanih za njihove ciljeve potčinjavanja Crne Gore Srbiji - rekao je sagovornik Portala ETV. Na kraju je objasnio da je cilj takvih poteza usporavanje evropskog puta Crne Gore. - Svi ti akteri znaju da u parlamentu ne mogu stvoriti dvotrećinsku većinu za svoj projekat potčinjavanja Crne Gore Srbiji, ali znaju i to da otvaranjem tih pitanja otežavaju pretpristupne pregovore, a to je upravo ono što Beograd očekuje od svojih podložnika u Podgorici, bilo da se radi o onima koji su trenutno u velikoj milosti tamošnjih režimskih tabloida, poput Dajkovića i Kneževića, o onima prema kojima je stav trenutno neutralan, kao što je to Mandić, ili o onima na koje je upućena i poneka žaoka, kao što su Bečić i njegovi sljedbenici - zaključio je Đenero.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Đenero: Knežević i Dajković su sada Vučićevi favoriti, slučaj Botun iskonstruisali bivši DF i Bečić

Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je opasna odluka da ministar odbrane Dragan Krapović, po dogovoru sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, predvodi crnogorsku delegaciju u pregovorima sa Hrvatskom.
On je u izjavi za Antenu M ocijenio da je Krapović namjerno pravio probleme u odnosima sa Hrvatskom.
Na pitanje kako komentariše to što je odluka donijeta u saglasnosti sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, Đenero kaže da je teško procijeniti što se dešava iza zatvorenih vrata i koliki je manevarski prostor Ibrahimovića.
- Bilo kakvo oslanjanje na Demokrate, na Bečića i Krapovića i te ljude oko njih, koji su na kratkoj uzici Beograda, iza kojih stoji "Vučićeva nevidljiva ruka", za Crnu Goru je strašno veliki rizik, pogotovo u godini koja je jedna od najosjetljivijih u njenoj novijoj istoriji - smatra Đenero.
Govoreći o brodu Jadran, za koji je Krapović ponovio da je legalno ilegitimno vlasništvo Crne Gore, Đenero podsjeća da je Hrvatska formirala komisiju za povrat školskog broda i sukcesiju vojne imovine, te da je na njenom čelu šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.
- Garantujem vam da tu komisiju čine neki od najboljih ljudi u Hrvatskoj javnoj upravi, to su ljudi koji savršeno poznaju teme kojim se bave. Ideja da politikante bez ozbiljnog obrazovanja, bez ozbiljne posvećenosti pristupanju EU, postave sa crnogorske strane, kao kontra strana takvoj ekipi, za Crnu Goru može biti silno opasno - ističe sagovornik Antene M.

Portal ETV

610x380

500x500

Đenero: Oslanjanje na Demokrate, iza kojih stoji Vučićeva skrivena ruka, veliki je rizik za Crnu Goru

Davor Đenero, a prominent Croatian political analyst and expert on developments in Montenegro, in an interview for Portal ETV analyses the current political situation in Montenegro and the prospects of its accession to the European Union. Đenero takes an in-depth look at the challenges Montenegro must overcome, possible political blockades, and the influence of regional powers on Montenegro’s European integration path.
<h2>Can Montenegro join the EU with the current government?</h2>
ETV Portal: Can Montenegro join the EU with the current government, or is a reconstruction of power necessary before membership?
ĐENERO: The year we are entering should be decisive for closing the accession negotiations, and in that year Montenegro should close as many as 20 chapters. At the end of last year, the „gold plating“ was stripped from the narrative about the capacities of Montenegro’s negotiating team and the readiness of the public administration for membership. This happened with two chapters - agriculture and fisheries - which are extremely important from a budgetary perspective and open space for the misuse of European funds.
Although through diplomatic efforts both chapters were „provisionally closed“ at the end of last year, it became clear that part of the current Government is not doing its job properly, that the Ministry of Agriculture proved to be incompetent, and that the minister - who comes from a party outside the European bloc in Montenegro - aggressively claimed that this was a case of political obstruction.
Just as the conflict between the Minister of Defence, who is not part of the bloc of parties advocating Montenegro’s European integration, and the President of the state contaminates the political scene, as well as the President of Parliament’s demands for constitutional reform - which do not concern adapting Montenegrin institutions to the acquis but represent an attempt to undermine Montenegro’s constitutional definition, and just as the actions of populist politicians in Botun aimed at blocking the fulfilment of criteria for closing the environmental protection chapter - so too can we expect additional attacks this year from parties within the For the Future of Montenegro coalition and Bečić’s Democrats.
For Montenegro, it is crucial to conclude the negotiations with a parliamentary majority that is pro-European and that will establish an agreement on the rapid resolution of all outstanding preconditions for EU membership. Equally important is that such a political majority be maintained after the parliamentary elections in 2027, so that it can complete the sensitive process of ratifying the Accession Treaty in the parliaments of all EU member states.
I am confident that Montenegro can complete accession negotiations only with a consistent pro-European majority, that is without the Democratic Front (DF) and the Democrats, but it is equally important that such a majority remains in power after negotiations are concluded in order to carry out the highly sensitive task of ratification.
<h2>Will Croatia slow Montenegro down?</h2>
ETV Portal: Will Croatia, due to current political developments and certain political actors, tighten its stance and potentially slow Montenegro’s path toward the EU?
ĐENERO: Croatia’s interest is for Montenegro to become an EU member as soon as possible, as this would consolidate Montenegrin statehood and close the space for pathogenic influences from the totalitarian regime in Moscow and the authoritarian regime of Aleksandar Vučić.
However, Croatia has no interest in opening the European space to Montenegrin political options that are under the influence of Belgrade and Moscow and that could potentially introduce unnecessary instability into the Union - similar to the instability Montenegro generated within NATO after 2020.
<h2>Belgrade - Podgorica relations</h2>
ETV Portal: What will Belgrade’s attitude toward Podgorica be as Montenegro’s integration path advances?
ĐENERO: I fear that what we already witnessed last year will continue in Montenegro - the operation of „Vučić’s invisible hand“. It will become increasingly clear that the DF–Democrats bloc, acting on instructions from Belgrade, is making Montenegro’s accession process more difficult.
The mines have already been planted - some we have already mentioned (constitutional changes, the wastewater treatment plant), while others are already blocking the closure of chapters (respect for the principle of succession of military property). It is hard to imagine what could happen across as many as twenty negotiating chapters and which minister might repeat what Minister Vladimir Joković and his team did at the end of last year.
One thing is certain: the regime in Belgrade does not look favourably upon the possibility that Montenegro could complete accession negotiations next year, just as it did not look favourably upon Montenegro’s accession to NATO in 2016. The difference is that actors who were in opposition at that time are today formally part of the governing coalition, and one of them, as Speaker of Parliament, de facto performs a supervisory function in Montenegro.
<h2>Hungary and the potential influence of Serbia</h2>
ETV Portal: Is there concern that Hungary, due to Serbia’s potential influence, could become a stumbling block for Montenegro?
ĐENERO: Montenegro should focus on issues that are within the reach of its own administration. As the case of French reservations demonstrated, the narrative about Vučić’s influence over President Macron was completely misguided. The French administration used reservations to protect the future EU budget and prevent the misuse of funds.
In the coming year, shortcomings in Montenegro’s legal system that were neglected by Joković’s ministry will be remedied. Hungary, regardless of who is prime minister or what coalition governs the country, has no reason to particularly favour Vučić’s regime. No EU member state will make decisions based on the interests of a „friendly“ non-EU country, but rather on the protection of the acquis and its own interests.
The influence of „Vučić’s invisible hand“ should not be sought in Brussels, where a favourable climate for Montenegro’s EU accession prevails, but on Montenegro’s domestic political scene.
<h2>The Prevlaka issue</h2>
ETV Portal: Will the issue of Prevlaka be reopened, and how can it be resolved?
ĐENERO: That depends exclusively on Montenegro. There was only one moment when the issue of the Prevlaka border could have become a serious bilateral problem that might have jeopardised EU accession. This happened when the incompetent government of Zdravko Krivokapić attempted to raise the issue of land border delimitation, which had already been resolved by the decisions of the Badinter Commission and through succession.
By calling this into question, Krivokapić’s government would have effectively blocked its own accession process. Land delimitation has been definitively resolved, and at sea a „temporary agreement“ is already in force, shaped by the distinguished Croatian international and maritime law expert, Professor Bakotić. Since its entry into force, no incidents at sea have been recorded.
Therefore, unless the „usual suspects“ within the Montenegrin coalition, all the likes of Mandić, Knežević, Bečić, and their followers, question the existing order, the bilateral issue of maritime delimitation between Croatia and Montenegro will not be on the agenda this year.

Đenero: The „invisible hand“ of Vučić and the Mandić-Bečić bloc are striking at a European Montenegro

Davor Đenero, istaknuti hrvatski analitičar i stručnjak za prilike u Crnoj Gori, u razgovoru za Portal ETV analizira aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori i perspektive njenog pristupanja Evropskoj uniji. Đenero detaljno razmatra izazove koje Crna Gora mora prevazići, moguće političke blokade, kao i uticaje regionalnih sila na crnogorski integracioni put.
<h2>Može li Crna Gora sa sadašnjom vlašću u EU?</h2>
Portal ETV: Može li Crna Gora sa aktuelnom vlašću u EU ili je potrebna rekonstrukcija vlasti prije članstva?
ĐENERO: Godina u koju ulazimo trebalo bi da bude odlučujuća za zatvaranje pristupnih pregovora i u toj godini Crna Gora bi trebalo da zatvori čak 20 poglavlja. Na kraju prošle godine skinuta je „pozlata“ s priče o kapacitetima crnogorskog pregovaračkog tima i spremnosti javne uprave za članstvo. To se desilo sa dva poglavlja – poljoprivredom i ribarstvom – koja su budžetski veoma važna i koja otvaraju prostor za evaziju evropskog novca.
Iako su diplomatskom akcijom krajem prošle godine oba poglavlja „privremeno zatvorena“, ostalo je jasno da dio aktuelne Vlade ne obavlja svoj posao kako treba, da se Ministarstvo poljoprivrede pokazalo nekompetentnim, a da je ministar, koji dolazi iz stranke van evropskog bloka u Crnoj Gori, agresivno tvrdio da je riječ o političkoj opstrukciji.
Kao što sukob ministra odbrane, koji nije dio bloka stranaka koje zagovaraju evropsku integraciju Crne Gore, sa predsjednikom države kontaminira političku scenu, kao i zahtjevi predsjednika Skupštine za ustavnom reformom koja ne dotiče prilagođavanje crnogorskih institucija acquisu, već predstavlja pokušaj udara na ustavnu definiciju Crne Gore, te aktivnosti populističkih političara u Botunu usmjerene na blokadu ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine – tako i u ovoj godini valja očekivati dodatne udare iz kruga stranaka iz koalicije Za budućnost Crne Gore i Bečićevih Demokrata.
Za Crnu Goru je ključno da završi pregovore sa parlamentarnom većinom koja je proevropski orijentisana i koja će uspostaviti dogovor o brzom rješavanju svih pitanja preduslova za članstvo u EU. Isto tako, važno je da se nakon parlamentarnih izbora 2027. godine održi takva politička većina, sposobna da završi osjetljiv proces ratifikacije Ugovora o pristupanju u parlamentima svih država članica.
Siguran sam da Crna Gora može završiti pristupne pregovore samo sa konzistentnom proevropskom većinom, dakle bez DF-a i Demokrata, ali je jednako važno da takva većina opstane i nakon završetka pregovora kako bi obavila veoma osjetljiv posao ratifikacije.
<h2>Hoće li Hrvatska usporavati Crnu Goru?</h2>
Portal ETV: Hoće li Hrvatska, zbog aktuelnih političkih dešavanja i pojedinih političara, zatezati i potencijalno usporiti Crnu Goru ka EU?
ĐENERO: Interes Hrvatske je da Crna Gora što prije postane članica EU, jer bi se time konsolidovala crnogorska državnost i zatvorio prostor patogenim uticajima totalitarnog režima iz Moskve i autoritarnog režima Aleksandra Vučića.
Međutim, Hrvatska nema interesa da otvara evropski prostor crnogorskim političkim opcijama koje su pod uticajem Beograda i Moskve i koje bi potencijalno u Uniju mogle unositi nepotrebne nestabilnosti, poput onih koje je Crna Gora nakon 2020. godine generisala unutar NATO saveza.
<h2>Odnos Beograda prema Podgorici</h2>
Portal ETV: Kakav će biti odnos Beograda prema Podgorici kako bude napredovao crnogorski integracioni put?
ĐENERO: Bojim se da će u Crnoj Gori biti nastavljeno ono što smo već vidjeli prošle godine – djelovanje „Vučićeve nevidljive ruke“. Sve će jasnije biti da blok DF–Demokrate, po instrukcijama iz Beograda, otežava pristupni proces Crne Gore.
Mine su već posijane – neke smo već pomenuli (promjena Ustava, pročistač), neke već sada blokiraju zatvaranje poglavlja (poštovanje načela sukcesije vojne imovine), a teško je zamisliti šta se može desiti u čak dvadeset pregovaračkih poglavlja i koji od ministara može ponoviti ono što je krajem prošle godine uradio ministar Vladimir Joković sa svojim timom.
Jedno je sigurno: režim u Beogradu ne gleda blagonaklono na mogućnost da Crna Gora iduće godine završi pristupne pregovore, baš kao što 2016. godine nije gledao blagonaklono na pristupanje Crne Gore NATO savezu. Razlika je u tome što akteri koji su tada bili opozicija danas formalno učestvuju u vladajućoj koaliciji, a jedan od njih, kao predsjednik parlamenta, de facto obavlja kontrolnu funkciju u Crnoj Gori.
<h2>Mađarska i eventualni uticaj Srbije</h2>
Portal ETV: Da li postoji bojazan da Mađarska, zbog eventualnog uticaja Srbije, bude kamen spoticanja za Crnu Goru?
ĐENERO: Crna Gora treba da se fokusira na pitanja koja su u dometu njene administracije. Kao što je pokazao slučaj francuskih rezervi, priča o Vučićevom uticaju na predsjednika Makrona bila je potpuno promašena. Francuska administracija je rezervama branila budući budžet EU i sprječavala evaziju fondova.
U narednoj godini nedostaci koje je propustilo Jokovićevo ministarstvo u crnogorskom pravnom sistemu biće otklonjeni. Mađarska, ko god bude premijer i kakva god koalicija upravljala tom državom, nema razloga posebno pogodovati Vučićevom režimu. Nijedna članica EU neće se u odlučivanju voditi interesom „prijateljske“ neeuropske države, već zaštitom acquisa i sopstvenih interesa.
Uticaj „Vučićeve nevidljive ruke“ ne treba tražiti u Briselu, gdje preovladava povoljna klima za crnogorsko pristupanje EU, već na domaćoj crnogorskoj političkoj sceni.
<h2>Pitanje Prevlake</h2>
Portal ETV: Hoće li se otvoriti pitanje Prevlake i kako se može riješiti?
ĐENERO: To zavisi isključivo od Crne Gore. Samo jednom je postojala prijetnja da pitanje razgraničenja na Prevlaci postane ozbiljno bilateralno pitanje koje bi moglo dovesti u pitanje pristupanje EU. To se desilo kada je nekompetentna vlada Zdravka Krivokapića pokušala da pokrene pitanje kopnenog razgraničenja, što je već riješeno odlukama Badinterove komisije i sukcesijom.
Dovodeći ovo u pitanje, Krivokapićeva vlada bi de facto blokirala sopstveni pristupni proces. Kopneno razgraničenje je definitivno riješeno, a na moru već funkcioniše „privremeni sporazum“ koji je oblikovao ugledni hrvatski međunarodni i pomorski pravnik, profesor Bakotić. Od njegovog stupanja na snagu nijedan incident na moru nije zabilježen.
Dakle, ukoliko „Usual Suspects“ u crnogorskoj koaliciji – svi Mandići, Kneževići i Bečići i njihovi sljedbenici – ne dovode u pitanje postojeći poredak, bilateralno pitanje razgraničenja Hrvatske i Crne Gore na moru neće biti na dnevnom redu ove godine.

Đenero: Vučićeva “nevidljiva ruka” i blok Mandić-Bečić udaraju na evropsku Crnu Goru

The Croatian Government has formed a commission for the return of the training ship „Jadran“ and the succession of military property which is, as stated, one of the preconditions for closing Chapter 31, which Croatia blocked for our country in December last year.
Croatian political analyst Davor Đenero told Antena M that the commission established by the Croatian Government for the return of the training ship „Jadran“ is composed in an extremely serious and professional manner.
- It includes Croatia’s leading international law expert, currently the State Secretary for Europe at the Ministry of Foreign Affairs, as well as the Ministry’s chief legal adviser, Ms Metelko Zgombić. There is also, for example, a very experienced civil servant from the Ministry of Defence, who has been dealing with the succession of military property for years and is an exceptionally serious expert in that field - Đenero said.
The Antena M interlocutor stressed that this is not a political body, but a highly professional expert commission.
It is evident, he noted, that Croatia is not satisfied with what has been achieved in bilateral talks, which, Đenero underlined, were conducted in good faith on the Montenegrin side, on behalf of the Ministry of Foreign Affairs, by the Minister’s adviser Ranko Krivokapić.
- Despite the fact that there was evident progress in those talks, it is clear that without the implementation of the principles of the rule of law and respect for the principles of succession when it comes to military property - namely the training ship „Jadran“ - Croatia does not intend to relent in withdrawing its reservation related to the chapter on the Common Foreign and Security Policy - Đenero pointed out.
Speaking about the five chapters that were closed, Đenero emphasized that we must be aware that what happened in Brussels in recent days sends a rather unpleasant signal to Montenegro.
- Just as it is evident that Defence Minister Krapović, unlike the Minister of Foreign Affairs is systematically obstructing negotiations related to the military aspect of Montenegro’s integration into the EU, it is also clear that the Minister of Agriculture -who, coincidentally, comes from the „For the Future of Montenegro“ coalition, that is the Democratic Front, more precisely from the Socialist People’s Party - is harming the closing of the chapters on agriculture and fisheries, which are extremely important and sensitive from the perspective of the EU budget - the Croatian analyst stated.
Given that this chapter closing is temporary anyway, Đenero pointed out that it was possible to achieve the withdrawal of the French reservation for the time being and create the impression that all five chapters had been closed, although, as he explained, this is not actually the case, since shortcomings in Montenegro’s legal system related to agriculture and fisheries still need to be addressed.
- This needs to be done as soon as possible, during the course of next year - Đenero stressed.
It is evident, he warned, that with such an administration and such internal obstructions, Montenegro will find it very difficult next year to close even 20 negotiating chapters.
- The problem with Croatia is not a bilateral problem. It is a problem related to respect for the rule of law. Montenegro must change its current rather relaxed attitude toward accession negotiations, and if it wants to conclude the accession negotiations next year, it must approach them much more seriously, with far more competent people than it has had so far, and exclude from these negotiations all those who can be known in advance to be inclined to obstruct the accession process - Đenero concluded.

Đenero: Without respect for the rule of law and succession of military property, Croatia will not lift the blockade of Chapter 31

Hrvatska Vlada formirala je komisiju za povrat školskog broda Jadran i sukcesiju vojne imovine, što je, kako su istakli, jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 31, koje je Hrvatska našoj zemlji blokirala u decembru prošle godine.
Hrvatski politički analitičar Davor Đenero za Antenu M ističe da je komisija koju je osnovala hrvatska Vlada za povrat školskog broda Jadran izrazito ozbiljno sastavljena.
„U njoj je najbolja hrvatska međunarodna pravnica, trenutno državna sekretarka zadužena za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova, ali i glavna pravna savjetnica Ministarstva vanjskih poslova, gospođa Metelko Zgombić. Tu je na primjer i jedan vrlo iskusan državni službenik iz Ministarstva odbrane, koji se godinama bavi sukcesijom vojne imovine i izrazito je ozbiljan ekspert u tom području“, kaže Đenero.
Sagovornik Antene M naglašava da se ne radi o nekakvom političkom, nego vrlo ozbiljno sastavljenom stručnom tijelu.
Očito je, kako navodi, da Hrvatska nije zadovoljna onim što je postignuto u bilateralnim razgovorima, koje je, podvlači Đenero, u dobroj vjeri sa crnogorske strane, u ime Ministarstva vanjskih poslova vodio savjetnik ministra Ranko Krivokapić.
„Uprkos tome što je u tim razgovorima očito bilo napretka, evidentno je da bez sprovođenja načela vladavine prava i poštovanja načela sukcesije kada je u pitanju vojna imovina, dakle školski brod Jadran, Hrvatska ne misli popustiti pri povlačenju svoje rezerve vezane za poglavlje o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici“, ukazuje Đenero.
Govoreći o pet zatvorenih poglavlja, Đenero naglašava da trebamo biti svjesni da je ono što se dešavalo u Briselu prethodnih dana prilično neugodan signal za Crnu Goru.
„Kao što je evidentno da ministar odbrane Krapović, za razliku od ministra vanjskih poslova sistemski opstruira pregovore vezane za vojni aspekt integracije Crne Gore u EU, isto tako je očito da ministar poljoprivrede koji, gle čuda, dolazi iz koalicije Za budućnost Crne Gore, dakle DF-a, preciznije iz Socijalističke narodne partije šteti zatvaranju poglavlja o poljoprivredi i ribarstvu, koja su sa pozicije proračuna EU izrazito važna i osjetljiva“, izričit je hrvatski analitičar.
Budući da je ovo zatvaranje poglavlja ionako privremeno, Đenero ukazuje da je bilo moguće postići to da se francuska rezerva trenutno povuče i da izgleda kao da je zatvoreno svih pet poglavlja, iako, kako pojašnjava, zapravo nije tako, jer treba otkloniti nedostatke u crnogorskom pravnom sistemu, vezane za poljoprivredu i ribarstvo.
„To treba uraditi što prije, u toku naredne godine“, ističe Đenero.
Očito je, upozorava sagovornik Antene M da će Crna Gora sa ovakvom administracijom, sa ovakvim opstrukcijama iznutra, vrlo teško iduće godine moći zatvoriti čak 20 pregovaračkih poglavlja.
„Problem sa Hrvatskom nije bilateralni problem. To je problem vezan za poštovanje načela vladavine prava. Crna Gora mora promijeniti svoj današnji prilično lagodan odnos prema pristupnim pregovorima i ako želi iduće godine zaključiti pristupne pregovore, mora im se posvetiti puno ozbiljnije, sa puno ozbiljnijim ljudima nego do sada, i isključiti iz tih pregovora sve one za koje je moguće unaprijed znati da su skloni opstrukciji pristupnog procesa“, zaključuje Đenero.

Đenero: Bez poštovanja vladavine prava i sukcesije vojne imovine Hrvatska neće povući blokadu poglavlja 31

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

1250x600

1084x550

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Sa sadašnjom Vladom Crna Gora tehnički ne može ući u EU, a iduća crnogorska Vlada će ili završiti pregovore i ratifikovati Ugovor o pristupanju ili će odustati od svojih evropskih ambicija i ostati da se vrti u „srpskom svetu'', ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika, politički analitičar iz Hrvatske, Davor Đenero.&nbsp;
Mišljenja je da se predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, nada ovom zadnjem.&nbsp;
- Mandić to sasvim jasno pokazuje najavama o promjeni Ustava, ali ne onoj potrebnoj za pristupanje Uniji, nego onoj kojom bi se otvorila sporna pitanja, poput statusa srpskog jezika kao službenoga u Crnoj Gori. Zamka uplitanja u ovakve „svjetonazorske” probleme podmeće se Crnoj Gori samo zato da bi se eliminisala kao vodeća u regionalnom pristupnom procesu- smatra Đenero.
<h2>Zemljama kandidatima stalno se ponavlja da ne može biti prečica do članstva u EU</h2>
Prema njegovim riječima, ključna rečenica koja govori o povoljnoj poziciji Crne Gore u procesu pristupanja je ona komesarke za proširenje Marte Kos na forumu o proširenju, da Crnu Goru EU može primiti u članstvo i bez sprovođenja složenih unutrašnjih reformi, jer je država mala, kao trećina Beča, a forsiranje najboljega (ili najmanje slabog) kandidata je signal ostalima da je proces pristupanja otvoren.&nbsp;
- Nikad do sada tako dugo, od 2013. godine, zajednička politika proširenja, koja se smatra važnom za ostvarivanje evropskih ciljeva, nije bila „na čekanju”. Nakon početka rata u Ukrajini, otkad se više pažnje u Uniji posvećuje malignim uticajima ruskog totalitarnog režima na zemlje s ruba Evrope, više se razmišlja o geopolitici, ali nema izgleda da bi se ponovila situacija iz 2007, kad je zbog geopolitičkih razloga zažmureno na deficite u pregovaračkom procesu Rumunije i Bugarske i one su postale članicama EU- ukazuje on.
Kako podsjeća, zbog te dvije članice i problema s načelom vladavine prava, Unija je za njih morala uvoditi takozvani CVM mehanizam, Mehanizam saradnje i verifikacije i dobila je velika ovlašćenja i uticaj na sprovođenje načela vladavine prava.&nbsp;
- To se više neće ponoviti i zemljama kandidatima se sada stalno ponavlja da ne može biti prečica do članstva- pojašnjava Đenero.
<h2>Problemi Crne Gore - vladajuća koalicija i nestabilna politička scena</h2>
Iz njegovog ugla gledano, Crna Gora se suočava s dva problema.&nbsp;
- Jedna je konfiguracija sadašnje vladajuće koalicije, unutar koje stranke kojima je cilj da opstruiraju pristupni proces (bivši DF i Demokrate) imaju golem uticaj u koaliciji i poziciju „kontrolne vlasti” u rukama predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Drugi je problem nestabilna parlamentarna arena i činjenica da će se Crna Gora 2027. suočiti s novim parlamentarnim izborima, što će, čak i ako do kraja iduće godine uspije da zatvori pristupne pregovore, imati velik uticaj na proces ratifikacije, koji traje između godinu i po i dvije, i u kojem sve države članice moraju potvrditi pristupni ugovor i time dati definitivnu saglasnost na crnogorsko članstvo u EU- pojašnjava hrvatski analitičar.
Promjena konfiguracije administracije i eventualno uspostavljanje kontrole nad administracijom od stranaka koje ne dijele evropske prioritete, kako ističe sagovornik Analitike, mogla bi dramatično uticati na tok ratifikacije.&nbsp;
- Crna Gora sistemski propušta da formira proevropski blok stranaka i uopšte ne pokušava osigurati dominantnu, ustavnu većinu proevropskih opcija, što bi onda dugoročno osiguravalo relativno spokojnu sliku pristupnog i poslije toga ratifikacijskog procesa. Otud proizlazi glavni rizik za crnogorsko pristupanje Uniji, koje je ozbiljno bez obzira na opšte uvjerenje zemalja članica o tome da je Crna Gora najpogodnija država za to da prva bude obuhvaćena proširenjem- upozorava Đenero.
<h2>Ratifikacija Ugovora o pristupanju nemoguća prije kraja 2028.</h2>
Prema njegovim procjenama, malo je vjerovatno da bi Ugovor o pristupanju Crne Gore EU mogao biti definisan prije kraja pristupnih pregovora.&nbsp;
Pojašnjava da ratifikacija ne može trajati kraće od godinu i po, jer je u zemljama članicama, posebno onima koje su složene države, federacije, proces komplikovan i ponekad zahtijeva saglasnost svih saveznih država.&nbsp;
- Brzina ratifikacije često govori o podršci neke države zemlji pristupnici, a sporost procesa može biti posljedica složene nacionalne procedure, ali i poruka o političkim skepsama. Naznaka da bi administracija države pristupnice mogla pokušati izigrati preuzete obaveze može dovesti do ozbiljne reakcije i otezanja ratifikacionog procesa. Ako Crna Gora zaista dovrši pristupni proces do kraja 2026, dakle na završnom samitu irskog predsjedanja EU, valja pretpostaviti da će Ugovor biti definisan u toku litvanskog predsjedništva u prvoj polovini 2027, a buduća crnogorska Vlada morala bi osigurati da se pristupni ugovor ratifikuje u svim parlamentima zemalja članica do kraja 2028, dakle do kraja letonskog predsjedanja- kaže Đenero.
<h2>Glavni izazov evropeizacije – političari koje je Hrvatska proglasila personama non grata</h2>
Uprkos sporovima na političkom nivou i incidentima poput nedavnog napada na hrvatske navijače, hrvatski interes je, ukazuje sagovornik Analitike, da Crna Gora završi pristupne pregovore što prije.&nbsp;
- Interes Hrvatske je da se spoljašnja granica EU što prije pomakne s njenih granica. Isto tako, Hrvatska bolje od drugih članica poznaje političke procese u Crnoj Gori, a u dio crnogorskih političkih aktera hrvatska diplomatija ima veliko povjerenje. Dobro je to što je jedan od tih aktera, koji uživa naklonost hrvatske diplomatije, i ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Crne Gore Ervin Ibrahimović- smatra Đenero.
Kako dodaje, osim povjerenja prema dijelu vladajuće koalicije i prema nekim strankama u opoziciji, koje hrvatska diplomatija ocjenjuje kao pouzdane evropske partnere, Hrvatska vrlo dobro prepoznaje i glavne izazove evropeizaciji Crne Gore.&nbsp;
- Precizno ih je istakla proglašavajući nepoželjnima u Hrvatskoj trojicu političkih lidera iz Crne Gore - predsjednika Skupštine i jednog od vođa DF-a, Andriju Mandića i Milana Kneževića, te predsjednika Demokrata i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića- podsjeća Đenero.
Hrvatska zvanična politika, pak, kako naglašava, vrlo je blizu stavu bivše ministarke Vesne Pusić, koja je koautorka Non papera šestoro bivših evropskih državnih funkcionara, u kome se Crnoj Gori savjetuje formiranje proevropske koalicije koja bi bila garant i završetka pregovora i uspješne ratifikacije Ugovora o pristupanju, čime bi se, navodi, izolovao patogeni uticaj Moskve i Beograda, prije svega, kako kaže, „posredstvom opasne trojke koju je hrvatska diplomatija prepoznala i proglasila nepoželjnim sagovornicima“.
- Sve ono što je šestoro ozbiljnih ljudi u Non paperu predložilo Crnoj Gori, dobri su, prijateljski savjeti. Pristupajući Evropskoj uniji Crna Gora se usklađuje s evropskim zakonskim okvirom, evropskim procedurama, evropskim načelima dobrog upravljanja... Pristupanje EU nije tek svečani trenutak, nego promjena političkog moda. Međutim, ključno je da se politička klasa u Crnoj Gori dobro pripremi za tu promjenu moda u kojem je do sada djelovala- napominje Đenero.
<h2>Brisel da vam bude bliži nego Beograd, na to se morate već sad pripremiti</h2>
Ta promjena moda, kako pojašnjava, znači da se mijenja obrazac vanjske politike.
- Znači da odnos prema Srbiji postaje dio vanjske politike države, a da istovremeno komunikacija crnogorske javne uprave s ostalim članicama Unije postaje dio domaće prakse. Evropske ambasade danom pristupanja postaju daleko manje važne nego do sada, a ministarstva mimo diplomatije, direktno, počinju komunikaciju sa kolegama u ostalim državama članicama. Crnogorski premijer ili predsjednik postaje član Savjeta Evrope, a ministri počinju djelovati u vijećima ministara- navodi Đenero.
Uspostavlja se, kaže, zajednička zaštita podataka pred trećim državama, a Brisel postaje daleko bliži nego Beograd.&nbsp;
- Na to se Crna Gora mora već sad pripremiti, a ako na to nije spremna, onda nije vrijeme da se konačno zatvori ni poglavlje o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici- jasan je Đenero.
<h2>Napad na navijače nije bilateralni problem, problem su incidenti „huligana“ iz vlasti</h2>
Upitan da prokomentariše indicije da je nedavni napa na hrvatske navijače orkestriran ili podstaknut iz Beograda sa ciljem pogoršanja odnosa Crne Gore i Hrvatske i sabotiranja evropskog puta naše zemlje, sagovornik Analitike odgovara da se ove dvije države previše dobro poznaju da bi grupe, za koje se unaprijed zna da su pod kontrolom onoga što, kako kaže, u Beogradu patetično nazivaju „službama”, mogle samo tako izazvati ozbiljnije bilateralne probleme.&nbsp;
- Problem je samo onda kad su ti „huligani”, koji izazivaju incidente, dio vladajuće koalicije. Nije bilateralni problem kad grupa navodnih navijača vezanih uz Vučićevu huligansku strukturu napadne hrvatske navijače. To je problem javnog reda u Crnoj Gori i to bi trebala riješiti crnogorska policija (čak i u sadašnjim uslovima, kad je kontroliše ministar iz redova Bečićeve stranke)- naglašava sagovornik Analitike.
Problem je, podvlači, kad Bečićev „zloćko”, kako bi rekao trenutni hrvatski predsjednik, provocira s pozicije ministra odbrane.
- Opasan huliganizam je, na primjer, ono što je Bečićev ministar organizovao u Morinju, iza leđa svom potpredsjedniku Vlade Ibrahimoviću, koji je bio domaćin hrvatskom ministru, ali i bivšim zatočenicima logora u Morinju. Ali i to nije posebno opasan incident - ne znači da se smiju događati slični - sve dok su u Zagrebu uvjereni kako su riječi i djela proevropskih crnogorskih ministara snažnija od štete koju prave ovi besprizorni akteri- poručuje hrvatski analitičar.

Đenero: Crna Gora sistemski propušta da formira proevropski blok stranaka, sa ovom Vladom ne možete u EU

Hrvatski politički analitičar Davor Đenero ocijenio je za portal ETV da je opaska predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića — prema kojoj sada postoji gotovo potrebna većina za izmjenu Ustava — izrazito opasna i politički motivirana poruka. Podvukao je da Mandić želi da izazove unutrašnje sukobe i nestabilnost u državi.&nbsp;
Đenero upozorava da inicijativa dolazi u trenutku kada se Crna Gora nalazi u ključnoj fazi pregovora s Evropskom unijom, što dodatno povećava rizik od destabilizacije procesa.
Đenero je poručio da „ako računa na završetak pristupnih pregovora s EU iduće godine, Crna Gora će morati sprovesti ustavnu reformu, koja bi omogućila usklađivanje crnogorskog pravnog poretka s acquisom“.
"Ono što Andrija Mandić najavljuje, naravno, promjena je Ustava sa sasvim drukčijom svrhom, jer nije riječ o prilagođavanju evropskom acquisu, nego onome takozvanog "srpskog sveta“.
Prema Đeneru, „sigurno nije slučajno da je ova ‘inicijativa’ pokrenuta upravo sada, kad se čini da je Crna Gora u svojevrsnom zamahu pristupnog procesa, a kad Evropska unija jasno pokazuje i veću volju za integraciju Crne Gore nego što je pokazuju institucije u Crnoj Gori“.
"Istovremeno, sve je očitija razlika u pristupnim procesima Crne Gore i Srbije i sve su očitije rezerve Evropske unije i Evropskog vijeća prema mogućnosti proširenja na Srbiju, u kojoj je Aleksandar Vučić uspostavio autoritarni režim i sve više promoviše vrijednosti suprotne onima koje obilježavaju Evropsku uniju“, navodi Đenero.&nbsp;
Upozorio je da „otvaranjem rasprave o promjeni političke definicije Crne Gore, u vrijeme pristupnog procesa, Mandić ima samo jedan cilj – izazvati unutrašnje sukobe i oslabiti pristupne kapacitete Crne Gore“.
Đenero smatra kako je malo vjerovatno da bi za svoj ‘ustavni projekat’ mogao okupiti dvotrećinsku skupštinsku većinu, ali blokada formiranja takve većine na projektu razgradnje crnogorske države lako bi se prelila i na blokadu formiranja ustavne većine za projekt pridruživanja Uniji“.
"Mandiću je sadašnja vladajuća koalicija prepustila poziciju ‘kontrolne vlasti’, iako nije bilo nikakve potrebe da on i njegova stranka sudjeluju u parlamentarnoj većini, a Mandić sada tu svoju kontrolnu poziciju koristi radi otežavanja pristupnog procesa i izazivanja nestabilnosti u Crnoj Gori“, navodi on za Portal ETV.&nbsp;
Na kraju je naglasio da je „posve svejedno radi li to na podticaj svojih patrona iz Moskve i Beograda ili iz vlastite marljivosti“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.9697%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-da-li-je-mandic-naumio-da-prekraja-ustav-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đenero: Mandić hoće da izazove unutrašnje sukobe i nestabilnost u Crnoj Gori

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Đenero bez rukavica: Demokrate služe kao kanal za BIA i rusku obavještajnu sluẓ̌bu SVR

The Police Directorate is taking measures within its jurisdiction following threats made on social media against Democratic Party of Socialists (DPS) Member of Parliament Ivan Vuković, stating that he is „ripe for a trunk“ („stasao za gepek“ - a phrase which implies a threat of violence).
This was unofficially confirmed to Portal ETV.
It was also unofficially stated that an order to collect information has been issued and that the Podgorica Basic State Prosecutor’s Office has been informed of the case.
Yesterday, Vuković posted a screenshot of the disputed comment on the social media platform X (formerly Twitter) and called on the police to respond.
- „Worthless goods“ and „thief“ are, apparently, insults that someone involved in politics is expected to endure, especially after simply congratulating the closing of a chapter in the EU accession negotiations. „Ripe for a trunk“ - I’m not so sure - Vuković said in the post.

Prosecutor’s Office informed of threats against Vuković, police issued an order to collect information

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore, koje i danas nastavlja blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, do kraja protesta će kontrolisano propuštati prevoznike koji prevoze naftne derivate za javne ustanove.
Predstavnik Udruženja Đorđije Lješnjak rekao je da su prevoznike ovih dana optuživali da su nesavjesni, te odbacio takve navode.
- Nećemo ugroziti rad javnih ustanova. Mi smo na vrhu ljestvice društvene odgovornosti. Zalažemo se za bolji rad sistema u državi i dajemo tome puni doprinos. Dozvolićemo da se voze goriva neophodna za funkcionisanje javnih ustanova - naveo je Lješnjak, prenosi RTCG.
&nbsp;Od danas će da propuštaju one koji voze naftne derivate za škole, vrtiće, bolnice i domove zdravlja.
&nbsp;- To ćemo činiti tako što će dobavljači da nas kontaktiraju i da dostave dan unaprijed informaciju i da nam daju broj tablica tih ljudi koji mogu da prođu. Samo da nas obavijeste i prolaz kamiona će biti omogućen - kazao je Lješnjak. &nbsp;
&nbsp;Blokada teretnog sabraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, počela je u ponedjeljak, a danas je nastavljena jer nadležni nijesu odgovorili na njihove zahtjeve.
&nbsp;Iz Udruženja su poručili da su i dalje spremni na razgovor sa Vladom, ali da će protest biti produžen ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora.
&nbsp;Predsjednik Udruženja Vesko Šljivančanin kazao je u ponedjeljak da su već podnijeli zahtjev Upravi policije za produženje protesta i nakon isteka odobrenog roka.
&nbsp;- Za sada nemamo konkretnih obećanja i riješili smo da stupimo u ovaj protest. Raspoloženi smo i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo došli do rješenja, jer protest nije nikome u interesu - naveo je Šljivančanin.
&nbsp;Veliki broj kamiona u ponedjeljak je parkiran pored magistralnog puta Nikšić – Trebinje, dok su bile blokade i na drugim lokacijama. Šljivančanin je ponovio da je razlog protesta dugogodišnje nezadovoljstvo stanjem u drumskom transportu i izostanak reakcije nadležnih institucija.
&nbsp;- Ovaj protest nema politički karakter. Borimo se da naša preduzeća budu konkurentna u odnosu na region i da obezbijedimo egzistenciju porodicama, jer smo dovedeni na rub - &nbsp;poručio je Šljivančanin.
&nbsp;Prevoznici zahtijevaju izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost, duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS sistema, kao i beneficirani radni staž.
&nbsp;Protest je dio i regionalnog nezadovoljstva prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja boravka i rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
&nbsp;Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, dok iz Udruženja poručuju da će blokade trajati do ispunjenja zahtjeva.

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Uprava policije preduzima mjere iz svoje nadležnosti povodom prijetnji poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Ivanu Vukoviću na društvenim mrežama da je „stasao za gepek“.
To je Portalu ETV potvrđeno nezvanično.
Nezvanično nam je rečeno i da je izdato naređenje o prikupljanju obavještenja, te da je sa ovim slučajem upoznato podgoričko Osnovno državno tužilaštvo.
Vuković je juče u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio skrinšot spornog komentara i pozvao policiju da reaguje.
- „Ništa roba“ i „lupež“ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. „Stasao za gepek“ nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovicu-nista-roba-i-lupez-uvrede-su-koje-moram-istrpiti-stasao-za-gepek-nijesam-siguran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: davor-denero