<p>Kriza na Bliskom istoku, ali i regionalno zaoštravanje kriza – kako one u Srbiji, gdje se demokratski studentski i građanski pokret suočava sa sve oštrijom represijom režima, tako i one „secesionističke”, što je u Bosni i Hercegovini provode <b>Milorad Dodik</b> i njegova sljedba – uglavnom su iz fokusa potisnula rijetke optimistične procese koji se odvijaju na Zapadnom Balkanu. Priča o uspjehu je, naravno, Albanija, koja je iznenađujućim tempom ušla u pregovarački proces, ali optimizam ponovno budi i Crna Gora, koja čvrsto drži svoju poziciju lidera u pregovaračkom procesu, uspostavljenu još u vrijeme administracije <b>Mila Đukanovića</b> i to, uprkos „hibernaciji” procesa pridruživanja, do prije oko godinu dana. Lani je Crna Gora uspjela privremeno zatvoriti tri pregovaračka poglavlja, a tehničke uslove je zadovoljila za još jedno, poglavlje 31 o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.</p>
<p>Ipak, to poglavlje na kraju prošlogodišnjeg mađarskog predsjedanja Unijom nije bilo zatvoreno i to zbog rezerve Hrvatske. Hrvatska je svoje rezerve obrazložila argumentima, koji doista nijesu bili tek pitanja bilateralnih odnosa, nego se tiču provođenja zajedničke evropske pravne stečevine, a Crna Gora je na tu blokadu reagovala onako kako se i očekuje od zemalja u procesu pridruživanja. Prevladan je prvi impuls zatezanja odnosa i umjesto toga dvije su države započele ozbiljne bilateralne razgovore. Hrvatskoj je bilo važno da se u kontekstu zajedničke evropske vanjske politike jasno definiše odnos prema nedavnoj prošlosti.</p>
<p>U ranijim razdobljima, i u razdoblju administracija Demokratske partije socijalista, činilo se da je Crna Gora jasno definisala odnos prema novijoj prošlosti, ali nakon smjene vlasti u avgustu 2020. i nakon što je politika „srpskog svijeta” uspostavila snažan uticaj na javne politike države Crne Gore, prije svega u vrijeme administracije <b>Zdravka Krivokapića,</b> stvari koje su smatrane definiranima počele su dolaziti u pitanje.</p>
<p>Za razliku od prethodne administracije, koja je jasno priznavala obveze koje proizlaze iz arbitražnog mišljenja Badinterove komisije, čime su de facto bile definisane kopnene granice država uspostavljenih nakon raspada Jugoslavije, Krivokapić je počeo postavljati pitanja, ne samo o morskoj granici Crne Gore i Hrvatske, koja je do konačnog razgraničenja regulisana odličnim privremenim sporazumom, nego je u pitanje dovodio i pripadnost Konavlske prevlake hrvatskom teritoriju, što jasno proizlazi iz pravorijeka Badinterove komisije.</p>
<p>Hrvatskoj je bilo važno i to da se jasno definiše odnos prema novijoj prošlosti, što su u vrijeme manjinske vlade <b>Dritana Abazovića </b>2022. godine zapravo bila napravila dva crnogorska ministra, obojica iz Socijaldemokratske stranke, ministar odbrane <b>Raško Konjević</b> i ministar vanjskih poslova <b>Ranko Krivokapić</b>. Učinjeno je to simbolički, označavanjem vojnog objekta u Morinju, koji je u vrijeme agresije Miloševićeva režima na Hrvatsku služio kao logor za hrvatske građane što su ih vojne i paravojne formacije otele u Hrvatskoj i zatočile u tadašnjem objektu JNA. Međutim, ozbiljna gesta dvojice ministara tada je dovela do političke krize unutar vladajuće strukture, do njihove smjene iz administracije i do agresivne retorike zagovornika koncepta „srpskog svijeta”, koji je tek puki nastavak Miloševićeve politike agresije na susjedne države.</p>
<h2>Pristupanjem EU društva postaju bolja</h2>
<p>Proces pristupanja Evropskoj uniji ima zanimljivu moć, koja se možda nigdje nije tako jasno iskazala kao u Hrvatskoj. Sve nove demokratije koje su pristupale Uniji u tom su procesu oslobodile veliku pozitivnu energiju i njihova društva su preko noći postala bolja nego do tada. U Hrvatskoj se, između ostaloga i zahvaljujući snažnom konsenzusu o važnosti pristupanja Uniji, koji je bio čak i institucionalno definisan, to oslobađanje pozitivne energije i pretvaranje društva u bolje nego do tada, naročito snažno vidjelo. Nažalost, vrlo brzo nakon ostvarivanja cilja, nakon zatvaranja pregovora i pristupanja Uniji, izgubljen je zajednički društveni cilj, ojačani su radikalizmi i došlo je do očite regresije društva, ali i do zaostajanja u odnosu na postignutu razinu otvorenosti društva i društvene integracije.</p>
<p>Prvo ugodno iznenađenje što ga je, nakon prošlogodišnje „blokade” na kraju mađarskog predsjedanja Unijom, priredila Crna Gora, bilo je to što tamošnja administracija nije na blokadu reagovala zaoštravanjem bilateralnih odnosa s Hrvatskom, zapaljivom retorikom što bi je rado prihvatile stranke pod kontrolom režima u Beogradu, koje sudjeluju u parlamentarnoj većini u Crnoj Gori, nego su uslijedili bilateralni razgovori o otvorenim pitanjima, zbog kojih je Hrvatska zaustavila zatvaranje poglavlja 31.</p>
<p>Pitanje granice, tako dugo dok Crna Gora funkcioniše u matrici evropskog mirovnog poretka, nije stvaran otvoreni problem. On će se riješiti jednog dana, kad to objema stranama bude odgovaralo – ili, manje vjerovatno, bilateralnim sporazumom; ili, vjerovatnije, odlukom nekog arbitražnog tijela (na primjer Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu), na osnovu neupitnih kopnenih granica i postignutog privremenog sporazuma o morskoj granici, koji već deceniju i po osigurava da se nikakvi incidenti na granici ne događaju. Iako je javnosti bilo atraktivno raspravljati o vlasništvu nad školskim brodom „Jadran”, niti to nije ključno bilateralno pitanje i ono će se jednom riješiti u skladu sa sukcesijskim propisima i međunarodnim pravom. Hrvatskoj je bilo najvažnije riješiti pitanje odnosa prema savremenoj povijesti, a čini se da je postignutim sporazumom jasno definisan karakter agresije na područje Dubrovnika i Konavala 1991. godine. Uz to, osnažena je i zaštita hrvatske manjinske zajednice u Boki, koja je ionako u najvećem dijelu razdoblja crnogorske suverene države bila primjerena. Ta je zajednica u crnogorskom društvu, zahvaljujući tome što je dobro i odgovorno vođena, stvorila visok renome u crnogorskom društvu, između ostaloga i zahvaljujući konceptu konstitucionalnog patriotizma i lojalnosti crnogorskoj državi, što ih zastupaju bokeljski Hrvati.</p>
<h2>Kako je Hrvatska pomogla Crnoj Gori</h2>
<p>Rizičan potez Bošnjačke stranke i njenog predsjednika, sada ministra vanjskih poslova i potpredsjednika vlade, <b>Ervina Ibrahimovića</b>, da stranka uđe u koaliciju sa <b>Milojkom Spajićem</b> i Pokretom Evropa sad, pokazala se kao dobitna kombinacija za Crnu Goru. Godinu dana Ibrahimovićeva mandata na mjestu šefa diplomatije označava preokret od hibernacije pristupnog procesa do snažne obnove crnogorskog liderstva u njemu.</p>
<p>I hrvatska politika prema Crnoj Gori se činila rizičnom, prije svega potez kojim su detektirani ključni kočničari evropeizacije Crne Gore unutar trenutne vladajuće koalicije, kad je trojka velikosrpskih i proruskih političara (Mandić, Knežević, Bečić) proglašena nepoželjnima u Hrvatskoj, ali je doprinijela jasnom razaznavanju odnosa. Time je Hrvatska na neki način pomogla Crnoj Gori da oslobodi pozitivne energije i da ubrza svoj evropski put.</p>
<p>Ovih dana je Al Jazeera objavila sjajan analitički tekst o važnom iskoraku što ga je crnogorsko društvo učinilo u Bijelom Polju, gradu na sjeveru Crne Gore, čiju noviju povijest snažno obilježava zločin u Štrpcima. Crnogorsko društvo je već ranije obilježilo stradanje i osiguralo sjećanje na žrtve, a sada je lokalna samouprava prihvatila inicijativu civilnog društva da se javnim priznanjem s njegovom imenom obilježi pokušaj Tome Buzova, jedne od žrtava iz Štrbaca, koji se suprotstavio zločincima i svoju hrabrost platio životu. U pravu je autor da je ovaj gest društva i javnih vlasti u Bijelom Polju svijetla točka u mraku koji je zahvatio Zapadni Balkan, ali procesi koji se odvijaju vezano uz proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, govore da je to samo jedan od signala da su se unutar crnogorskog društva, između ostaloga i zahvaljujući pristupnom procesu, počele oslobađati pozitivne energije.</p>
<h2>Problem zanemarivanja načela saglasnosti</h2>
<p>Vjerovatno je da će na kraju semestra, u kojem je Poljska predsjedavala Euvopskom unijom, Crna Gora napraviti važan iskorak i privremeno zatvoriti i poglavlje 31 o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, te da će to dati novi zamah pregovaračkom procesu. Ima i neke simbolične pravde da se ovaj iskorak dogodi upravo u vrijeme poljskog predsjedavanja. Naime, prije 24 godine, na kraju mađarskog predsjedanja Evropskom unijom, i zahvaljujući velikom angažmanu i tadašnjeg mađarskog premijera <b>Viktora Orbana</b>, Hrvatska je završila proces pristupanja Evropskoj uniji. Na kraju prošlogodišnjeg mađarskog predsjedavanja Crna Gora je zatvorila tri, a ne četiri pregovaračka poglavlja, ali se sada čini sigurnim da će ovo koje je bilo šest mjeseci na čekanju, zatvoriti u vrijeme poljskog predsjedavanja, koje je prije 14 godina bilo obilježeno potpisivanjem Pristupnog ugovora između Hrvatske i EU, oko kojeg se snažno angažirao tadašnji poljski premijer <b>Donald Tusk</b>.</p>
<p>I na kraju, pokazuje se da kratka odgoda zatvaranja nekog poglavlja ne mora biti negativan događaj u pristupnom procesu, nego upravo suprotno, da može donijeti s jedne strane rješavanju problema, a s druge strane jačanju europskih zajedničkih vrijednosti. U posljednje vrijeme se javljaju ideje o tome da bi trebalo odustati od načela suglasnosti kod otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja, jer bi to ubrzalo proces pristupanja. Na ovom primjeru se pokazuje da pregovarački momentum nije izgubljen tim kratkotrajnim šestomjesečnim „odgođenim vetom”, ali da bi „ubrzavanje” pregovora u konačnici dovelo do daleko ozbiljnijeg problema. Naime, samo pristupanje novih članica, koje mora biti ratifikovano u parlamentima svih zemalja članica, na koncu uvijek mora zavisiti o saglasnosti svih.</p>
<p>Zanemarivanje načela saglasnosti je problem, koji ovog puta nije bio tek bilateralni, nego je vezan uz zajedničke vrijednosti, ostao bi i kao bumerang bi se vratio na kraju pregovaračkog procesa, kad bi pokretanje bilateralnih razgovora i traženje objema stranama prihvatljivog rješenja bilo dalek teže nego što je bilo u današnjoj situaciji.<br/>
&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora budi uspavani proces proširenja EU

<p>Iako je u regiji rat Izraela i Irana posve pomjerio fokus interesa s domaćih na ovaj globalni proces, čini se da medijima i javnost previđaju važnu odrednicu ovog rata, koja ga čini silno uticajnim i potencijalno opasnim i za prostor Zapadnog Balkana. Naime, ovo je možda prvi ratni sukob koji se odvija izvan konteksta Pax Americana, izvan poslijeratne bipolarnosti ili poretka u kome je posve prevladavao dominantni uticaj samo jedne sile – SAD. Dugo su različiti akteri zazivali multipolarnost svijeta, a sad se ta multipolarnost počinje u svom opasnom obliku ocrtavati pred našim očima.</p>
<p>Je li Pax Americana bio loš globalni poredak kojeg se bilo potrebno brzo riješiti? Iako se čini da su ga obilježavali ratovi i krize, ipak je činjenica da se i u bipolarnom i u unipolarnom svijetu više kriza rješavalo bez ratova i da je ratova bilo manje nego u prethodnim istorijskim razdobljima, a ratovi koji su izbijali ipak su bili kraći i brže zaustavljani. Svi veliki sukobi koji su obilježavali razdoblje bipolarnog svijeta bili su na neki način geopolitička odmjeravanja dvaju blokova i pokušaj zauzimanja povoljnijih pozicija u odnosu na suprotstavljeni blok. Kad je Sovjetski savez bankrotirao kao globalna sila, kad se raspao i izgubio značenje, do kraja prošlog vijeka trajalo je svojevrsno razdoblje političkog monopola Sjedinjenih Američkih Država i evroatlantskih struktura. Napetosti između SAD-a i Evrope su uvijek postojale, ali su bile kontrolisane, a Evropska unija je uvijek imala prije svega ekonomske, a ne geopolitičke ambicije i nikad nije bila konkurent Sjedinjenim Američkim Državama u globalnoj areni. Razdoblje tog političkog monopola dovelo je do nekoliko važnih mirovnih procesa širom svijeta.</p>
<p>Najveći globalni iskorak dogodio se vjerovatno 1993. godine sporazumom iz Osla, koji bi, da je dosljedno sproveden, doveo do dugoročnog mira na Bliskom Istoku. Pregovaračima velikom laburističkom premijeru Izraela, Jicaku Rabinu i vođi PLO-a u ime Palestinaca, Jaseru Arafatu, uz pomoć američkog predsjednika <b>Bila Klintona</b>, uspjelo je postići sporazum koji je trebalo da bude okvir za projekat dviju država, međusobno priznavanje Izraela i Palestine, međusobne garancije suvereniteta i sigurnosti, što je mogao biti put prema uspostavljanju koegzistencije, ne samo Izraela i Palestine, nego i Izraela s ostalim bliskoistočnim državama. Sporazum su mogla postići dvojica vođa s velikim legitimitetom i uglednom, ali, nažalost, nakon njihova odlaska nije bilo „follow upa”, nego su se krunile jedna za drugom stavke sporazuma. Mira, na kraju, nije bilo, a završetak razdoblja globalnog političkog monopola otvorio je mogućnost za recentno zahuktavanje rata, u kojem SAD po prvi puta ne djeluju kao globalni akter smirivanja stanja, nego kao saveznik strane u sukobu ili čak kao sukobljena strana.</p>
<h2>Balkanska iskustva</h2>
<p>Razdoblje političkog monopola iz perspektive Balkana se čini strašnim vremenom, jer je to razdoblje serije agresija, što ih je pokrenuo Miloševićev režim protiv drugih zemalja koje su prije toga činile bivšu Jugoslaviju, državu koja se raspala i zbog Miloševićevog rušenja ustavnog poretka i načela (kon)federalne države. Dugo je globalna politika griješila, zbog straha od analogije procesa u bivšoj Jugoslaviji s onima u Sovjetskom savezu, koji je takođe bio u fazi raspadanja, pa je u Miloševiću gledala „faktor kakve takve stabilnosti”. Taj cinični odnos prekinula su tek dva ekstremna događaja, strašan genocid u Srebrenici i Podrinju, s istovremenom prijetnjom ponavljanja genocida u Bihaću i Zapadnoj Bosni, 1995. godine, te procesi koji su mogli dovesti do genocida nad Albancima na Kosovu 1999. Prvi genocid bio je okidač za pokretanje akcija oslobađanja, zajedničkim snagama Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a drugi do vojne intervencije koja je u konačnici dovela do pada Miloševićava režima 2000. Dejtonski sporazum je težak ustupak ratnih žrtava u odnosu na geopolitičke interese agresora, ali je koliko toliko funkcionisao tako dugo dok je funkcionisao unipolarni globalni poredak, te dok su interesi i intervencije evroatlantskih partnera u BiH, uz nijanse razlika u pristupima između američkih i euvopskih aktera, bili ipak „jedna (jedina) strana”.</p>
<p>To razdoblje unipolarnosti Hrvatskoj je osiguralo mirnu reintegraciju Podunavlja, koja je trajala do 1998. godine, koja je od političke klase u Hrvatskoj iziskivala koncesije u odnosu na manjinsku srpsku zajednicu koja je bila instrumentalizovana od strane Miloševićevog režima u agresiji na Hrvatsku, ali je uspostavljen model koji funkcioniše i danas. U Podunavlju je stvorena svojevrsna getoizacija dvije zajednice, ali model je ipak funkcionalan, a osnažen je hrvatskim pristupanjem u NATO i Evropsku uniju, čime je jasno definisano u koju sferu uticaja pripada Hrvatska. Do sada je ta poruka bila dovoljno snažna da se i novi autoritarni režim u Srbiji, i pored obavještajnih i političkih operacija koje sistemski vodi na području Podunavlja, nije upuštao u flagrantnije kršenje suvereniteta Republike Hrvatske, čime bi se doveo u pitanje i model zaštite prava srpske manjinske zajednice u toj regiji.</p>
<p>Sličan model onom mirne reintegracije Podunavlja je i model po kome su američki i ecropski posebni izaslanici pomogli postizanje mira u Makedoniji 2001. godine Ohridskim sporazumom. U zamjenu za institucionalnu zaštitu prava i ugradnju u ustavni model Makedonije, Albanci u toj državi su se odrekli, ne samo oružanog otpora, nego i dugotrajno, pitanja državnoga suvereniteta Makedonije. I taj je model uspostavljen kao model koji funkcioniše u unipolarnom svijetu, a činjenica da je živ i danas, uprkos tome što se već godinama nastoji dovesti u pitanje evroatlantski identitet Makedonije / Sjeverne Makedonije, i to podjednako uz pomoć blokada njenog pristupnog procesa, a mimo <i>acquisa</i> i zajedničkih ecropskih kriterijuma, ali i kvazihelenističkim inatom u vrijeme administracije <b>Nikole Gruevskog</b> (2006-16), pa i prodiranjem interesa režima <b>Vladimira Putina</b> i<b> Aleksandra Vučića</b>, koji utiču na procese u Sjevernoj Makedoniji, možda je povezana i sa strahom od mogućih tektonskih promjena, ako bi ovaj mirovni poredak bio ugrožen.</p>
<h2>Unipolarizam kao da simbolički završava dolaskom Putina</h2>
<p>Sporazum od Velikog petka 1998. u Irskoj, što su ga postigle Velika Britanija, Republika Irska i relevantne političke stranke u Sjevernoj Irskoj, uz američku pomoć, okončao je dugogodišnje irske terorističke i paravojne sukoba, a ključ je ponovno bio u unipolarnosti, ali i zajedničkom okviru Evropske unije. Srećom, i nakon Bregzita model mirovnog sporazuma je preživio, a i evropska i britanska strana, uz veliku pažnju Irske, brižno su se u vrijeme „razdruživanja” bavile kontekstom očuvanja mirovnog aranžmana. Taj se mirovni sporazum pokazao najplodonosnijim, i zbog duboke uronjenosti tog prostora u evroatlantski (ili bar atlantski) kontekst, i zbog visoke političke kulture i kapaciteta (političkih i ekonomskih) na tom području. Nakon četvrt vijeka taj je prostor u ekonomskom i društvenom smislu neprepoznatljiv, politički stabilan, ekonomski potentan i demografski možda i najprivlačniji na svijetu.</p>
<p>Razdoblje unipolarizma kao da simbolički završava dolaskom Vladimira Putina na vlast u Rusiji 2001. Veliki mirovni uspjesi Pax Americane postignuti su do tada, a Putin od dolaska na vlast priprema Rusiju za eskalaciju i učestvovanje u nametanju „novog multipolarizma”, koje se zaoštrava nakon početka agresije na Ukrajinu 2014. godine. Nešto takvo, kao što je bila aneksija Krima i početak zauzimanja regija u Donbasu, u vrijeme punog formata Pax Americana bilo je posve nezamislivo. Sada se s ratom Izraela i Irana, u kojem SAD ne nastupa kao globalni policajac nego kao strana u sukobu, odnosi dramatično mijenjaju. Najveći politički dobitnik ovog rata je, naravno, Putinova Rusija, jer njen narativ o pravu na „ruski svijet”, zonu pod njenom dominacijom, dobija legitimitet, a Ukrajina je dodatno ugrožena, jer se potpora njenoj odbrani od agresora dodatno kruni. Posljedice, naravno, snosi i Evropska unija, za sada ekonomske (prije svega zbog rasta cijene energenata), ali i zbog daljeg gubitka globalnog uticaja.</p>
<p>Što to znači za Balkan. Moguća su dva scenarija: ili će Evropa ostati premrežen zajedničkim vrijednostima evropskog mirovnog poretka i evropske integracije, te evroatalntske saradnje, ili će Balkan biti prostor ulaska „multipolarnog” uticaja na evropski prostor. Ako se ostvari ovaj drugi scenario, koji je već u proteklim godinama Dejtonski sporazum, krojen prema mjerilima unipolarnog svijeta, pretvorio u opasno ograničenje suvereniteta i demokratskog poretka BiH, postepeno razoriti sve mirovne aranžmane na Balkanu. Tada bismo se, uprkos agresorskim ratovima iz devedesetih, razdoblja Pax Americana mogli sjećati kao razdoblja koje je zaista osiguravalo ograničavanje ratnih sukoba, te postizanje mira i kompromisa. Dogodi li se to, haos s Bliskog Istoka mogao bi se kao obrazac prenijeti na Balkan.</p>
<p>Odbrana od takvog scenarija samo je jedna – oslanjanje na evropsku integraciju, uprkos svim njenim slabostima i nada u obnovu značenja evroatlantske saradnje. Ključ očuvanja mira je samo jedan – potiskivanje patogenog uticaja Putinove Rusije i njegove ideje „multipolarnosti”, kojom su su danas u Beogradu oduševljeni isti oni koji su osamdesetih i devedesetih zagovarali projeat Memoranduma SANU i Miloševićevu agresiju na susjedne države, pa i projekt genocida na Balkanu.</p>

1084x550

Može li se ratni haos s Bliskog istoka preliti na Balkan?

<p>Najava ministarke evropskih poslova Maide Gorčević da bi naredna Međuvladina konferencija mogla biti u julu znak je da se Vlada Milojka Spajića suočava s neuspjehom u pregovaračkom procesu. To je u razgovoru za Portal Analitika ocijenio politički analitičar iz Hrvatske, <b>Davor Đenero.</b></p>
<p>Podsjeća da se govorilo o otvaranju četiri pregovaračka poglavlja u ovoj godini i o tome kako će poljsko predsjedanje EU, koje završava posljednjeg dana juna, biti obilježeno velikim pregovaračkim probojem.</p>
<p>Zastoj u pregovorima jer Vlada nije uradila domaći zadatak</p>
<p>“Od toga nema ništa, pa ministrica govori o tome da bi naredna međuvladina konferencija mogla biti tek u julu. Zašto? Jednostavno zato što Crna Gora nije odradila svoje „domaće zadaće” i što zapravo nijedno pregovaračko poglavlje trenutno nije spremno za otvaranje”, ukazuje on.</p>
<p>Govorilo se, podsjeća, o tome da bi čak tri poglavlja trebala biti spremna za zatvaranje na međuvladinoj konferenciji na kraju poljskog predsjedništva, ali od toga nema ništa.</p>
<p>“Postoji nada da se možda u julu zatvori pregovaračko poglavlje 5 o javnim nabavkama, ali ni u tom pitanju nisu obavljene sve crnogorske obveze, i veliko je pitanje hoće li i to tehničko poglavlje biti spremno za zatvaranje. Vlada govori i o zatvaranju poglavlja 4, za koje je još manje pripremljena”, pojašnjava Đenero.</p>
<h2>Hrvatska blokada nije politički hir, već principijelna poruka</h2>
<p>Sagovornik Analitike podsjeća i da se upornona dnevni red pokušava staviti pitanje zatvaranja poglavlja 31, o vanjskoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici, koje Crna Gora nije zatvorila na međuvladinoj konferenciji na kraju prošle godine, uz isticanje da naša zemlja do sada nije učinila ništa po pitanju uslova koje joj je postavila Hrvatska.</p>
<p>“Hrvatska je vrlo nerado učinila to da sama blokira zatvaranje jednoga od pregovaračkih poglavlja. Tim više što je u momentu kad je ona stavila rezervu prema zatvaranju poglavlja 31, izgledalo kao da Spajićeva administracija ozbiljno pristupa cilju članstva u EU. Hrvatska je imala neugodno iskustvo blokade u vlastitom pristupnom procesu, i zato joj je neugodno da je sama ta koja odlaže zatvaranje makar jednog pregovaračkog poglavlja”, naglašava Đenero.</p>
<p>Međutim, kako ističe, striktno je pazila da razlozi za rezervu ne mogu biti interpretirani kao bilateralna pitanja dviju država, nego da se radi o principijelnim pitanjima, pitanjima zajedničkih evropskih vrijednosti.</p>
<p>“O tome, pak, nema pregovora, nego je samo pitanje kada će i kako druga strana sprovesti ta pitanja koja se tiču zajedničke evropske pravne baštine”, navodi Đenero.</p>
<h2>Retorika Milatovića - povratak velikosrpskom narativu</h2>
<p>Prema njegovim riječima, moguće je razgovarati o rokovima i o modalitetima rješenje, ali nije moguće relativizovati obaveze.</p>
<p>“Onim što rade crnogorski političari, na primjer crnogorski predsjednik Jakov Milatović, relativizirajući odgovornost za agresiju na Dubrovnik i okolinu 1991. rabeći narativ (brbljariju osmišljenu u Beogradu) o „građanskom ratu” ili „građanskim ratovima”, čime se relativizuje karakter agresije Miloševićevog režima, ne čini se ništa korisno Crnoj Gori. Upravo suprotno, budi se alarm koji upozorava na istorijski revizionizam i nespremnost za suočavanje s posljedicama agresivnog Miloševićevog režima”, izričit je Đenero.</p>
<p>Tragično je, ukazuje on, da to što se činilo da je administracija DPS-a i bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, jednom za svagda zatvorila i riješila to pitanje, a klijentski odnos dvojca Spajić – Milatović u odnosu na autoritarni režim Aleksandra Vučića injegov oblik kopiranja Putinovog imperijalnog ekspanzionizma (srpski i ruski svijet, imperijalizam sirotinje), zakopava Crnu Goru u pristupnom dijalogu i istovremeno dovodi u pitanje matricu njenog državno suvereniteta.</p>
<p>“Dakle, ovo pitanje pokazuje do koje mjere je administracija Spajića i Milatovića retrogradna u odnosu na ono što je Crna Gora već bila postigla s prethodnom, suverenističkom administracijom”, navodi hrvatski analitičar.</p>
<p>Sagovornik Analitike upozorava da bi uvođenje u “pregovore” sa Hrvatskom pitanja kršenja ljudskih prava ratnih zarobljenika koji su učestvovali u Miloševićevoj agresiji na Hrvatsku i BiH u vojnom pritvoru Lora samo štetilo interesima Crne Gore, jer bi, kako ističe, samu sebe definisala kao “suodgovornu za Miloševićevu agresiju na susjedne države”.</p>
<p>“To je samo jedan od obrazaca onoga kako velikosrpski element, koji je uspio zarobiti crnogorske političke institucije, zatvara Crnoj Gori evropsku perspektivu i gura je u status podložništva ekspanzivnom režimu Aleksandra Vučića”, ukazuje Đenero.</p>
<h2>Kapaciteti Spajićeve administracije ograničeni&nbsp;</h2>
<p>Smatra da je Crna Gora svakako izgubila pregovarački momentum što, kako kaže, pokazuje se da su kapaciteti administracije premijera Spajića i ministarske Gorčević ograničeni.</p>
<p>“Nikome u EU to nije drago, jednostavno zato što je Crna Gora trebala biti priča o uspjehu. Za evropsku administraciju, pogotovo one koji se bave politikom proširenja, mogućnost da do kraja ovog mandata Evropske komisije barem jedna država u pregovaračkom procesu završi pregovore (a malo je vjerovatno da iko osim Crne Gore za to ima šanse), pitanje je vrednovanja njihove efikasnosti. Crna Gora ima šansu da njen projekat pristupanja bude i projekat evropske administracije, ali skromnim administrativnim kapacitetima i odsustvom političke razboritosti Vlada Milojka Spajića sama opstruira šansu za uspjeh i odriče se podrške evropske administracije”, ocjenjuje Đenero.</p>
<h2>Crna Gora da ne ulazi u međunarodne aranžmane koji nisu u skladu sa načelima EU</h2>
<p>Sagovornik Analitike ukazuje na činjenicu da je EU svojevrstan „work in progress”, te da je put prema članstvu pomična meta. Čak i da je krajem prošle godine privremeno zatvorila pregovaračko poglavlje o vanjskoj politici, kako dodaje, Crna Gora ne bi smjela ulaziti u međunarodne aranžmane koji su duhom i načinom sklapanja suprotni načelima acquisa, kao što je, kaže, Sporazum sa UAE.</p>
<p>“Ništa nije gotovo dok sve nije gotovo, a pregovaračka se poglavlja samo privremeno zatvaraju. Sve ostaje pod nadzorom evropske administracije do kraja pregovaračkog procesa, a svako privremeno zatvoreno poglavlje može se ponovno otvoriti”, ukazuje on.</p>
<p>Kako napominje, ni onda kad je proces pristupanja završen - nije sve završeno.</p>
<p>“Svaka članica ima obavezu da usklađuje svoj pravni poredak s evropskim direktivama, a ako to ne čini, podložna je oštrim sankcijama u jasno definisanoj proceduri, koja počinje opomenama, a završava oštrim kaznama Suda evropskih zajednica, koje se primjenjuju i kumuliraju, sve dok se nedostatak u nacionalnom pravnom poretku ne uskladi s acquisom”, podsjeća Đenero.</p>
<p>Naglašava da je smisao pristupanja EU, pored ostaloga, i u tome da se država članstvom obavezuje na poštovanje standarda, koji garantiraju poštovanje temeljnih sloboda i prava, koji štite ljudska prava, slobodu kretanja ljudi, roba i kapitala, ravnopravnu tržišnu utakmicu...</p>
<p>“To je okvir za funkcionalnu državu, a ne puko ispunjavanje pretpristupnih obveza. Zato usklađivanje s acquisom vrijedi kao stalna obaveza”, navodi Đenero.</p>
<h2>Dok Albanija gradi put ka EU, Crna Gora se spotiče o vlastitu neodlučnost</h2>
<p>Trenutnu poziciju Crne Gore u pristupnim pregovorima sa EU vidi kao paradoksalnu.</p>
<p>“Ona je vjerovatno jedna od rijetkih država u procesu pristupanja prema kojoj evropska administracija pokazuje više ambicija da je primi u Uniju, nego što njene javne vlasti pokazuju ambiciju da stvarno ispune obaveze iz pregovaračkog procesa. Takvo stanje ne može trajati dugo. Ili će se javne vlasti pokrenuti, početi zaista primjenjivati zajedničku pravnu stečevinu u crnogorski pravni i politički sistem, ili će Crna Gora završiti, zajedno sa Srbijom, na margini interesa onih koji se u EU bave procesom proširenja”, upozorava hrvatski analitičar.</p>
<p>Podsjeća i da, dok je Spajićeva administracija krajnje aljkava prema svojim obavezama, administracija Edija Rame u Albaniji ozbiljno radi svoj posao.</p>
<p>“Prednost Crne Gore u pristupnom dijalogu pred Albanijom je još uvijek velika, ali ona je otprilike tolika kolika je bila i u odnosu na Srbiju. Za razliku od Vučićevog režima, koji nema namjeru da primjenjuje evropske norme u svoj pravni i politički poredak, jer bi to rastočilo njegov autoritarni režim i neograničenu ličnu vlast, administracija premijera Rame je odlučna da Albaniju učini članicom EU, a geopolitički Albanija nije manje važna Evropskoj uniji nego Crna Gora”, smatra Đenero.</p>
<p>Sagovorik Analitike podsjeća da, kad je riječ o geopolitici, samo se jednom dogodilo da su zbog nje dvije države dobile snažan „vjetar u leđa” u postizanju punopravnog članstva - Rumunija i Bugarska, koje su primljene 2007.</p>
<p>“Ali, činjenica da su te države nedovoljno pripremljene pristupile EU, dovela je do brojnih problema u vrijeme članstva: od oblikovanja posebnog Mehanizma za saradnju i provjeru (The Mechanism for Cooperation and Verification – CVM), do toga da su ove države tek nedavno postale članicama Šengenskog prostora. Taj tip zanemarivanja obaveza iz pretpristupnog dijaloga zbog geopolitike i interesa euroatlantskog savezništva, više se nikad neće ponoviti”, stava je Đenero.</p>
<h2>Evropska maska ne može prikriti antievropske prakse</h2>
<p>Prema njegovom viđenju, Crna Gora je zarobljena država, a, kako kaže, dvije skupine - ona oko Mandića i Kneževića, i ona oko Bečića i njegovih Demokrata čvrsto je vezuju za kontekst velikosrpskoga hegemonističkoga projekta – kopije Putinovog „Ruskog svijeta”.</p>
<p>“Vučić je uvjeren da on ima pravo da određuje Crnoj Gori, kao državi koja je u njegovom svjetonazoru u vazalnom odnosu na Beograd, „gabarite” samostalne politike,a Andrija Mandić je kao gospodar parlamentarne procedure u Crnoj Gori glavni kontrolor održavanja tog crnogorskog vazalnog statusa”, ističe Đenero.</p>
<p>Kako dodaje, uloga Bečićevih sljedbenika je razbijanje suverenosti sistema odbrane i nacionalne bezbjednosti, sprečavanje usklađenosti tih sistema s evropskim i euroatlantskim standardima i njihovo „bušenje” na korist operativaca tajnih službi Srbije i Rusije.</p>
<p>“Milatovićeva i Spajićeva retorika, koje bi trebale biti umjerene, tek su maska kojom se stvarni odnosi u Crnoj Gori prikrivaju. Možda su neki unutar EU htjeli povjerovati u to da je ta maska pravi obraz, ali procesi koji se odvijaju ubrzano skidaju puder i boju s te maske. Crna Gora mora odlučiti želi li svoju evropsku perspektivu, a ako želi, onda iz javne vlasti mora isključiti sve one koji opstruiraju procese demokratske konsolidacije, odnosno koji zapravo okreću crnogorski „kotač unatrag””, upozorava sagovornik Analitike.</p>
<h2>Neuspjeh inicijative za smjenu Mandića pokopavanje evropske perspektive CG</h2>
<p>Upitan da prokomentariše inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koju je podnio dio opozicije a koja danas nije prošla u parlamentu, Đenero kaže da neuspjeh te inicijative znači pokopavanje evropske perspektive Crne Gore.</p>
<p>“Kontroverze oko Mandića, koji je funkcionisao kao sudionik državnog udara i konfident Putinove vanjske obavještajne službe, a u održavanju političke moći se služi familijarnim razbojničkim uslugama, prevelike su da ne bi „bole oči”, smatra on.</p>
<p>Međutim, kako dodaje, za demokratsku konsolidaciju proevropske Crne Gore odlazak glavnog Vučićevog nosioca kontrolne vlasti u Crnoj Gori daleko je od dovoljnoga.</p>
<p>“Iz administracije moraju biti uklonjeni svi oni koji objektivno opstruiraju načela vladavine prava, nacionalni suverenitet i pripadnost Crne Gore evropskom i euroatlantskom prostoru. Pitanje je ima li dvojac Spajić - Milatović i izbliza dovoljno hrabrosti za takav potez odvajanja od Vučićevog režima, koji nije samo Mandićev i Bečićev pokrovitelj, nego koji je učestvovao i u razvoju njihovih karijera, pa bi ponovo mogao uticati na njihove političke sudbine, kao što je taj režim već i ranije činio. Kao što je u trenutku formiranja Vlade Milojka Spajića bilo moguće oblikovati proevropsku većinu, to je moguće i sada. Pitanje je samo usuđuju li se premijer i predsjednik uraditi nešto takvo”, zaključuje Đenero.</p>

Đenero: Klijentski odnos Spajića i Milatovića prema Vučiću zakopava Crnu Goru i okreće njen točak unatrag, daleko od EU

<p>Funkcioneri nekadašnjeg Demokratskog fronta, predvođeni <b>Andrijom Mandićem</b>, i Demokrata <b>Alekse Bečića</b>, koji rukovode sektorima odbrane i unutrašnjih poslova i čine dio izvršne vlasti, predstavljaju tempiranu bombu na evropskom putu Crne Gore – ocijenio je za Portal ETV hrvatski politički analitičar <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>On ukazuje da je sama činjenica da Crna Gora u svom institucionalnom sistemu ima ugrađenu „opasnu bombu“ – izuzetno rizična.</p>
<p>- Ako se ta bomba, na ovaj ili onaj način, aktivira, odgovornost će snositi onaj ko ju je ugradio u sistem – dakle trenutni premijer <b>Milojko Spajić</b>. Suviše je rizično ulaziti u završnu fazu pristupnog procesa sa takvim teretom, čak i kada se evropski zvaničnici očigledno trude da to ne vide - naglašava Đenero.</p>
<p>Govoreći o aktuelnoj parlamentarnoj većini i vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, Đenero upozorava da postoji puno toga što može poći naopako, uprkos prevladavajućem optimizmu unutar evropskih institucija kada je riječ o crnogorskim integracionim šansama.</p>
<p>- Upravo zato što Uniji treba proces proširenja, kao instrument stabilizacije Balkana, relevantan broj važnih aktera u Uniji gleda na crnogorskog premijera kao na onog koji bi mogao europeizirati svoju državu – kaže Đenero.</p>
<p>Ipak, upozorava da takav optimizam zanemaruje stvarnu strukturu vlasti u Crnoj Gori, koja je, kako tvrdi, pod uticajem Beograda i Moskve.</p>
<p>Sagovornik Portala ETV dodaje da je taj sistem dizajniran od režima <b>Aleksandra Vučića</b> upravo s namjerom da – ako to interesima Srbije odgovara – bude u stanju da zakoči crnogorski napredak ka članstvu u Uniji.</p>
<p>U tom kontekstu tumači i poziciju Andrije Mandića kao ključnu tačku blokade.</p>
<p>- To je razlog zašto je kreirana veto pozicija Andije Mandića, gospodara parlamentarne procedure. Zato su u vlast ugrađeni elementi nekadašnjeg DF-a, ali i Bečićeve Demokrate koji kontrolišu represivni aparat i utiču  na „izbušenost” crnogorskog bezbjednosnog  sistema od strane srbijanskih i ruskih službi - smatra analitičar. </p>
<p>Ističe i da je jasno da Mandić i njegovi politički saveznici nijesu zadovoljni radom ministra vanjskih poslova <b>Ervina Ibrahimovića</b>, koji predstavlja proevropski kurs Vlade, te da se nastoji njegovo kontinuirano opstruiranje, pa čak i isključivanje iz parlamentarne većine.</p>
<p>- U prvoj ozbiljnoj krizi iz EU bi se moglo početi postavljati pitanje o stabilnosti evropske orijentacije Crne Gore i o crnogorskoj pouzdanosti, kad je u pitanju zajednička vanjska i sigurnosna politika, upravo zbog poteza ovog antievropskog bloka u vlastima Crne Gore - upozorava Đenero.</p>
<p>Analitičar navodi da je pristupanje Evropskoj uniji proces izuzetne osjetljivosti, te da se mora biti spreman i na scenario u kojem bi taj blok mogao otvoreno udariti na evropski put Crne Gore onog trenutka kada bi njen napredak počeo da iritira autoritarnog lidera u Beogradu, ili kada bi ugrozio strateške interese <b>Vladimira Putina</b>.</p>

Miraš Dušević

Đenero: Mandić i Bečić tempirana bomba u srcu vlasti Crne Gore

<p>Rečenica o povratku u devedesete godine na Balkanu često se ponavlja i pretvara u frazu, jer joj se ne pripisuje njeno stvarno ozbiljno značenje.</p>
<p>Često se, naime, uopšte ne razumije što su države nastale na prostoru bivše Jugoslavije izgubile devedesetih godina, kad su zbog nacionalističke socijalne dinamike, koju je režim Slobodana Miloševića uspostavio krajem osamdesetih, u devedesetima bile blokirane velikosrpskom agresijom.</p>
<p>"Krema" srpske akademske zajednice sredinom osamdesetih je osmislila Memorandum SANU, kao policy project stvaranja velike Srbije. Do koje je mjere ta "krema" živjela izvan globalnog konteksta govori činjenica da je projekat bio zasnovan na etatističkom realsocijalističkom modelu, a da nisu vidjeli notornu stvar – da je svijet pred velikim talasom demokratizacije i da se totalitarni poredak raspada.</p>
<p>Strašno je, međutim, to što je zbog projekta što su ga osmislili Miloševiću, a koji je on sprovodio, u ostalim državama bivše Jugoslavije procesi demokratizacije u Srednjoj i Istočnoj Evropi prošao mimo ovog političkog interesa u ovim državama. Prostor bivše Jugoslavije zato je inicijalno posve izostao iz projekta Delorsovih krugova, a jedino je Slovenija uspjela da izbori status kandidatkinje za članstvo, uprkos tome što nije bila dio projekta predsjednika Evropske komisije u dva mandata – od 1985. do 1995. godine.</p>
<h2>Izvlačenje Hrvatske iz balkanskog konteksta</h2>
<p>Put u članstvo Unije za Hrvatsku trasiran je drugim pravcem, zaključcima Solunskog samita na kraju grčkog predsjedanja EU u junu 2003. godine, kojim je, uostalom, otvoren put za proširenje EU na Zapadni Balkan, nakon velikog praska proširenja 2004. godine, koji je obuhvatao i Sloveniju.</p>
<p>Devedesetih je Balkan bio izvan evropskog političkog konteksta. U balkanskim državama koje su bile fokusirane na nacionalizam i rat, ispod radara su prolazili ključni procesi – od pada Berlinskog zida do izgradnje demokratskih institucija i procesa ekonomske i političke standardizacije sa zajedničkom evropskom pravnom stečevinom, što se odvijao u ostatku Srednje i Istočne Evrope.</p>
<p>Slovenija je svoju priliku otvorila odmah nakon Brionskog primirja, ali je još dugo unutar EU tretirana s nepovjerenjem. Hrvatska je svoju šansu počela stvarati tek nakon pobjede nad agresorom (koja je uspostavljena prema nekim interpretacijama 1995, ali zapravo tek 1998. završetkom procesa mirne reintegracije Podunavlja) i, daleko važnije, slomom populističkog režima 3. januara 2000. godine, drugim prenosom vlasti i početkom „evropske tranzicije”.</p>
<p>Tek je tada Hrvatska počela da izlazi iz konteksta „Miloševićeve prijetnje”, a zanimljivo je da je već proces svrgavanja Miloševića 5. oktobra 2000. prolazio na marginama pažnje hrvatske javnosti. Izvlačenje Hrvatske iz balkanskog konteksta bio je politički projekat i administracije Ivice Račana, ali i one <b>Iva Sanadera</b>, a široki konsenzus o tom projektu uspostavljen je stvaranjem parlamentarnog Nacionalnog vijeća za praćenje pristupnih pregovora. Taj konsenzus umjerene ljevice i desnice, udruženih oko ciljeva pristupanja EU, ali i NATO-u, obilježavao je i slovensku političku arenu – od kraja procesa osamostaljivanja, pa do ostvarivanja tih temeljnih zajedničkih ciljeva.</p>
<h2>Patogeni pritisak Srbije na susjede</h2>
<p>Nažalost, slomom projekta Memoranduma SANU, patogeni uticaj projekta velike Srbije na Balkanu nije bio obustavljen. Umjesto priznanja poraza, „utemeljitelji” projekta oblikovali su Memorandum II, kojem je cilj bio negiranje odgovornosti za procese iz devedesetih, dakle i činjenice da je režim u Beogradu i pred Međunarodnim sudom u Haagu (ICJ), i pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, označen kao odgovoran za nekažnjavanje i nesprečavanje zločina genocida.</p>
<p>Smjenom administracije<b> Borisa Tadića</b>, koja je sprovodila pogodbenu tranziciju, sporazum mekog krila starog režima i mekog krila demokratske alternative, provedenom 2012. godine, Srbija ponovno ulazi u razdoblje vladavine opcija posvećeni velikosrpskom konceptu, ali ovog puta, po uzoru na <b>Putinov</b> imperijalni projekt u Rusiji – takozvani "ruski svijet".</p>
<p>Nakon 13 godina vladavine, pritisak autoritarne vlasti u Srbiji na susjedne države postaje izrazito patogen. Manji entitet u Bosni i Hercegovini (Republika Srpska) tretira se kao konstitutivni dio "srpskog sveta", a vlasti u Beogradu snažno podstiču Dodikov secesionizam. Iako je odnos prema Crnoj Gori kao organskom dijelu "srpskog sveta" mrvicu rezervisaniji nego što je odnos prema Dodikovom entitetu, u Crnoj Gori je uspostavljena kontrolna vlast u rukama velikosrpske opcije, predvođene <b>Andrijom Mandićem</b>. Ta kontrolna vlast koja sprovodi interese Beograda uvijek može blokirati nominalno proevropsku administraciju premijera <b>Milojka Spajića</b> i predsjednika <b>Jakova Milatovića</b>.</p>
<p>Najgori je pritisak na Kosovo, koje je u septembru pretprošle godine bilo izloženo terorističkom upadu paravojnih snaga naoružanih i kontrolisanih od strane režima u Beogradu. Ključni akter terorističke akcije i dalje uživa punu zaštitu <b>Vučićevog </b>autoritarnog režima. Sve su očitije i aspiracije za pretvaranje dijela Sjeverne Makedonije u područje "srpskog sveta". Tom projektu komplementaran je bio drugi sličan projekat – projekat Otvorenog Balkana, kojim se na Zapadnom Balkanu htjelo uspostaviti prostor asimetričnih odnosa s dvjema fokusnim tačkama, Beogradom i Tiranom, i pretvoriti koncept "regionalne integracije" u okvir za velikosrpski i velikoalbanski projekt.</p>
<p>Zbog reakcije Evropske unije, prije svega Njemačke, projekat Otvoreni Balkan morao je "ustuknuti" pred evropskim, odnosno njemačkim projektom Berlinskog procesa, koji je zasnovan na evropskim principima ravnopravnosti i matrične saradnje zemalja obuhvaćenih inicijativom. Međutim, u Beogradu to i dalje nije doživljeno kao ozbiljan politički poraz, a državne politike sistematski se vode u skladu sa uvjerenjem vrlo sličnom onom iz projekta Memoranduma SANU.</p>
<h2>Očekivanja od Rusije i Trumpa</h2>
<p>Naime, taj se projekat oslanjao na uvjerenje kako nikakve duboke socijalne promjene neće dovesti u pitanje etatistički model diktature, oslonjene na sovjetsku Rusiju. Isto tako, projekat "srpskog sveta" počiva na uvjerenju o tome kako je samo pitanje vremena kad će totalitarna Rusija pokoriti i poraziti evropski model demokratskih sloboda, ljudskih prava i socijalno-tržišne privrede. Kad je počela Putinova opšta invazija na Ukrajinu, za one koji su modelirali projekat "srpskog sveta", to je bila naznaka početka kraja Evropske unije.</p>
<p>Za one koji su modelirali Vučićeve politike agresija na Ukrajinu je bila "proxy rat", ali prije svega rat koji Rusija na teritoriju Ukrajine vodi, da bi srušila slobodni svijet i Evropsku uniju.</p>
<p>Od novog mandata predsjednika <b>Trampa </b>očekuje se de facto isto: savezništvo s Rusijom u ime "zajedničkih vrijednosti", a protiv Evropske unije.</p>
<p>Razlika od Memoranduma SANU je samo u tome što je taj dokument "cvijeta inteligencije" počivao na uvjerenju da je etatistički komunizam vječan, a ovaj projekt počiva na uvjerenju kako su demokratiji i ljudskim pravima odbrojeni dani. Činjenica da se pokazalo kako je NATO, kao odbrambeni savez slobodnog svijeta, i te kako vitalan i kako je postao privlačniji nego što je bio prije opšte invazije Rusije na Ukrajinu, u tom svjetonazoru kao da ne postoji.</p>
<p>O EU se u tom pogledu na svijet govori kao o strukturi iz prošlosti, bez mogućnosti da preživi u novim uslovima, a projekat predsjednika Trampa tumači se blaženo naivno, bez njegovog elementarnog poznavanja.</p>
<h2>Balkan kao izolovani vrijednosni sistem</h2>
<p>Istina je, svako razdoblje u kome se lome epohe, za brojne države i za naddržavne strukture može biti izrazito rizično. Jasno je da je s početkom novog mandata predsjednika Trampa završilo razdoblje globalizacije, ali Evropska unija se tome u dobroj mjeri već prilagodila. Pitanja slobodne trgovine i carinskih barijera i pitanja odnosa globalnih aktera postaju napeta i osjetljiva, ali Unija odgovara novim javnim politikama. Pod pritiskom koncepta "srpskog sveta", međutim, državama na prostoru bivše Jugoslavije događa se isto ono što im se dogodilo i devedesetih.</p>
<p>Upadaju u zamku vrlo sličnu onoj koju im je tada nametnuo Miloševićev režim, a da se pritom uglavnom još nisu oporavile od posljedica te prethodne zamke. Danas su okolnosti daleko nepovoljnije nego što su bile devedesetih. Tada je na djelu bio optimizam što je pratio veliki demokratizacijiski talas, ekonomska konjunktura koja je pratila širenje na nova tržišta i spremnost konsolidovanih demokratija da prenose znanje na zemlje koje su se našle u poziciji da izlaze iz totalitarizma ili autoritarizma i da počinju izgrađivati demokratske ustavne modele, slobodno tržište i ono najosjetljivije, demokratsko građansko društvo.</p>
<p>Danas optimizma nema, a na Balkan se počinje gledati jednako kao što se na njega gledalo devedesetih – kao na prostor koji živi u izolovanom vrednosnom sistemu, koji nema gotovo ništa zajedničko s vrijednosnim sistemom konsolidovanih demokratija. Balkanske države ponovo se niti ne trude razumjeti što se događa sa Evropskom unijom, niti prate procese i odazive Unije na novu situaciji, ali očekuju da ih se tretira kao povlašćene. Kratak odsječak vremena u kome se ozbiljno razmišljalo o tome kako bi povratak zajedničkoj evropskoj politici proširenja mogao biti vrijedan za Uniju, nažalost, sada je propušten, i niko osim profesionalnih zagovornika proširenja (poput evropske komesarke za proširenje) ozbiljno ne razmišlja o tome da bi neka od zemalja u pretpristupnom dijalogu u okviru aktuelnog mandata Evropske komisije mogla "pokucati na vrata Unije".</p>
<p>To međutim nije krivica evropske elite, nego političkih elita koje su se ponovo našle zarobljene pritiskom svjetonazora koji nema ništa zajedničkog s vrijednostima evropske integracije. U takvim okolnostima ne treba očekivati relevantan interes institucija Unije za procese na Zapadnom Balkanu. Jedini način da se prostor Zapadnog Balkana/bivše Jugoslavije vrati na evropsku agendu je da domaće političke elite nađu snagu da odbace pritisak protivevropskog svjetonazora koji je „zarobio” ovaj prostor i u javni diskurs uvedu ona pitanja koja sada zaokupljaju Evropsku uniju, dakle pitanja zaštite zajedničkog ekonomskog prostora, prostora građanskih prava i individualnih sloboda, te prilagođavanja okolnostima u kojima je proces globalizacije bankrotirao.</p>
<p>Odgovor uz pomoć populističkog kvazisuverenizma, što ove države gura u Putinovu orbitu, gasi svaki evropski interes za procese što se u ovom dijelu Evrope odvijaju. Problem je, međutim, što će u savremenim uslovima biti još teže prevladati posljedice takvih pogrešnih politika, nego što je to bilo devedesetih. A vidimo da u devedesetima, osim Slovenije i Hrvatske, druge države u ovom prostoru nisu izbjegle razornom uticaju memorandumskog antidemokratskog etatizma.</p>

1250x600

Savremena zamka za Balkan opasnija od one iz Miloševićeve ere

<p>Jedna od glavnih tema proteklih dana u regionu bilo je potpisivanje deklaracije o vojnoj saradnji Hrvatske, Kosova i Albanije. Za uključivanje naše zemlje neophodno da se dese promjene u samoj Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>To je u razgovoru za Antenu M ocijenio hrvatski politikolog <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>Sporazum je, kaže, povratak hrvatske politike na Zapadni Balkan, ali ističe i da to nije kraj političke arhitekture Zagreba u našem regionu.</p>
<p>Sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske Albanije i Kosova, Đenero vidi kao svojevrsni povratak hrvatske politike na Zapadni Balkan, nakon što zvanični Zagreb nije bio značajnije usmjeren ka našem regionu.</p>
<p>- Očito je da je hrvatski premijer Plenković definitivno procijenio da dosadašnja politika gromoglasnog ignorisanja režima u Beogradu više ne može funkcionisati u novim političkim okolnostima, pa se na neki način Hrvatska vraća na koncepte koji su počinjani u nekom ranijem razdoblju, ali nikada nijesu do kraja definisani - kazao je Đenero.</p>
<p>I ranije je, podsjeća hrvatski analitičar, bio jedan sličan pokušaj, i to prije promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine. Tada je, prema riječima Đenera, Hrvatska namjeravala da potpiše sličan sporazum sa Crnom Gorom i Kosovom.</p>
<p>- Nažalost, taj prvi izbor za saveznika danas ne dolazi u obzir i hrvatska diplomatija se odlučila da inicijativu pokrene zajedno sa Albanijom i, naravno, Kosovom - kaže sagovornik Antene M.</p>
<p>Sporazum je, prema ocjeni Đenera, otvoren za druge države, prije svega članice NATO-a u regionu.</p>
<p>- Ovo što je sada napravljeno nije definitivna hrvatska regionalna arhitekturalna ideja, recimo to tako. Promjenama u administraciji u Crnoj Gori prostor se automatski otvara za saradnju sa Podgoricom. Sjeverna Makedonija je, sa drugčijom administracijom, silno poželjan partner. Ako dođe do stabilizacije političke situacije u Bugarskoj, ta zemlja je, isto tako, vrlo važan politički partner na Balkanu - naveo je on.</p>
<p>Pri tome, smatra da su preduslov za uključivanje Crne Gore neophodne promjene u samoj državi.</p>
<p>- Promjene u Crnoj Gori su nužne zbog nje same, ako zaista želi svoju evropeizaciju i zaštitu svog suvereniteta. Sa gospodinom Krapovićem u ministarstvu odbrane, sa uticajem koji ima Andrija Mandić kao nosilac neformalne veto snage u Crnoj Gori, sa dezavuisanim sistemom nacionalne sigurnosti iz kojeg su curili klasifikovani podaci prema ruskim i srpskim obavještajnim službama, Crna Gora, zapravo, nije članica NATO saveza u punom i pravom smislu riječi. A to je do 2020. godine i te kako bila - zaključio je Đenero.</p>

Đenero: Crna Gora zapravo nije članica NATO saveza u punom i pravom smislu riječi - a to je do 2020. i te kako bila

<p>Izgleda da je u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska počelo vrlo napeto i ozbiljno razdoblje u kome su se, možda, počele pojavljivati prve napukline u Dodikovoj građevini „srpskoga svijeta” na prostorima Bosne i Hercegovine, napukline koje su u prethodnom razdoblju bile brižljivo prikrivane.</p>
<p><b>Milorad Dodik </b>je na rubu opstanka i ne ostaje mu nego da igra na sve ili ništa, na maksimalno zaoštravanje sukoba. Ta njegova igra u ovom je trenutku u interesu i autoritarnom režimu <b>Aleksandra Vučića </b>u Beogradu, koji je sve više suočen s gubitkom legitimiteta i koji građanima sve više djeluje kao neuvjerljiv.</p>
<p>Znamo staru lekciju o tome kako, kad se god počne raspadati režim u Beogradu, on počne izvoziti nacionalističke napetosti u regiju i tako vraćati svoju moć na domaćem terenu. U politici analogije rijetko dobro funkcionišu, ali analogija današnje pozicije Vučićevog režima sa stanjem od prije 34 godine i velikih demonstracija u Beogradu 9. marta, iza kojih je stajao<b> Vuk Drašković</b> sa svojom organizacijom, nameće se sama po sebi.</p>
<h2>Dimne bombe u Beogradu, ali i u Banja Luci</h2>
<p>Dimne bombe što su bačene u Skupštini Srbije nijesu jedine takve bačene ovih dana. I ono što, vjerovatno u dosluhu s režimom u Beogradu, trenutno u Banja Luci radi Milorad Dodik, nije drugo nego bacanje dimnih bombi.</p>
<p>Vučić je najprije pokušavao održati kontrolu nad procesima u Srbiji igrajući na slabu kartu „odbrane Kosova”. Nakon toga je pokušao odigrati novu kartu, onu na koju je <b>Milošević</b> zaigrao na početku svoje nacionalističke socijalne dinamike, „odbranu Vojvodine”, ali u uslovima kad je Vojvodina ekonomski devastirana i kad je provedena temeljita „rekonstrukcija” nacionalnog sastava njenog stanovništva, kad je tamo dominantna postala autoritarna politička kultura, koju su nametnuli useljenici iz BiH i Hrvatske, priča o autonomiji, kao obliku demokratskoga ograničavanja apsolutne vlasti, ne može funkcionisati, a konstrukcija o izdvajanju Vojvodine iz Srbije nikome ne može biti uvjerljiva.</p>
<p>Kosovo, koliko god se u Srbiji uvijek spominje u kontekstu nacionalističke patetike, kao „najskuplja srpska riječ”, „kolijevka” ili „srce”, ne može biti stvarni motiv za okupljanje oko Vučića. I oni koji govore o tome „kad se vojska na Kosovo vrati”, znaju da je ono nepovratno izgubljeno za Srbiju, da je srpska zajednica na Kosovu u takvoj manjini da ne može osigurati nikakav oblik kontrole kosovskog teritorije, a da Srbija ne može integrisati albansku zajednicu na Kosovu u svoj državni korpus i nakon toga ostati država i s krhkim prividom demokratskih procedura, kao što je to danas. Istina je da u uslovima kad se ruši evropski mirovni poredak ideja o razmjeni teritorija, kojom bi Srbija dobila sjever Kosova više nije neprovediva, ali za Vučićev koncept „imperijalizma sirotinje” to jednostavno nije dovoljno.</p>
<h2>Dodik nije Vučiću politički partner u pravom smislu riječi</h2>
<p>Što je Vučiću potrebno da bi zaustavio raspadanje svog autoritarnog režima? Odgovor na ovo pitanje posve je jednostavan. Isto ono što je Miloševiću bilo potrebno da zaustavi martovske demonstracije 1991. godine – neki oblik garancije da on može provesti ono što se u Miloševićevo vrijeme nazivalo ili „očuvanjem Jugoslavije”, ili iskrenije „velikom Srbijom“, a danas se zapravo isti koncept prodaje pod imenom „srpski svijet”.</p>
<p>Lani je Deklaracijom sa „Prvog svesrpskog sabora” jasno definisano koji je prioritet u projektu „srpskog svijeta“ – integrisanje manjeg bh. entiteta u istorijski i politički prostor na kojem režim u Beogradu želi ostvarivati puni suverenitet i za koji smatra da pripada njegovom kulturnom i političkom prostoru. Sva druga područja, koja uključuje Vučićev derivat Putinovog projekta „ruskoga svijeta“, za sada su sekundarnoga značenja. Crna Gora je, naravno, dio tog koncepta, ali je za sada <i>na čekanju</i>, za Kosovo će se tek vidjeti kako će se odvijati igra, a u Hrvatskoj, čiji dio teritorija velikosrbi i danas vide kao svoju dugoročnu metu, trenutno nemaju niti izvršitelje radova, niti dostatni uticaj, s obzirom na još uvijek funkcionalnu integraciju Hrvatske u EU i NATO.</p>
<p>Vučić, naravno, na Dodika ne gleda kao na političkog partnera u pravom smislu riječi, nego ga tretira upravo onako kako je Milošević tretirao svoje bosanskohercegovačke izvršitelje: Karadžića, Mladića, Koljevića, Krajišnika, Biljanu Plavšić… A taj se tretman najbolje vidio kad je nakon ozbiljnih vojnih poraza, koji bi u slučaju nastavka rata doveli do sloma srpske paradržave na teritoriju BiH, Milošević jednostavno „otpisao” svoje izvršitelje u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Iako Dodik danas govori o tome kako je njegov entitet, kojeg pokušava organizovati kao paradržavu, bio konstitutivan u Dejtonskim pregovorima, to jednostavno nije tačno. U ime Karadžića u Dejtonu je pregovarao Milošević, ne brinući pritom posebno o Karadžićevoj „koži”, nego prije svega o očuvanju svog statusa ekskluzivnog političkog partnera Zapada među „Srbima svima i svuda”.</p>
<p>Kao i Karadžić 1995, i Dodik je danas za međunarodnu politiku parija, osoba izvan zakona (<i>outlaw</i> – dakle osoba koja je kršila pravo i koja sada isključenjem iz zajednice pokušava izbjeći kaznu za to) i s njim se ne razgovara.</p>
<p>Vučiću odgovara to što se Dodik našao u takvom obliku međunarodne izolacije, kao što je svojevremeno Miloševiću odgovaralo što je Karadžić bio isključen iz zajednice zbog organizovanja i podsticanja ratnih zločina, pa i onog najgoreg – zločina genocida.</p>
<h2>Nije shvatio da je njegovo vrijeme prošlo</h2>
<p>Dodik, čini se, još nije shvatio da je njegovo vrijeme definitivno prošlo. Jasno, on se neće morati skrivati po Novom Beogradu zarastao u bradu i glumiti da se bavi alternativnom medicinom. Niko ga neće spriječiti da svoje umirovljeničke dane provede ili u vili na Dedinju, ili, ako kola krenu baš sasvim krivo, u legendarnom Diznilendu za diktatore – moskovskom satelitskom naselju Barviha. Zato se u za njega neugodnoj, a za Vučića poželjnoj situaciji, ovaj ne snalazi i donosi odluke koje ga samo više guraju na kraj Ustava BiH i onih pravila međunarodnog poretka, koja se još nisu raspala. Takve su ideja o promulgaciji (potpisu i proglašavanju valjanima) zakona koji nijesu usvojeni po ustavnoj proceduri i koji izlaze iz okvira nadležnosti entiteta i najava promjene Ustava entiteta, kojim bi ovaj prigrabio prerogative državnog suvereniteta i monopola moći na entitetskom teritoriju.</p>
<p>Dodiku, čini se, niko nije rekao da za svoj „projekt” ne može okupiti ustavnu većinu, jer „spašavanje njegove glave” nije „projekt” u kome bi tak tako pristala sudjelovati ustavna većina u entitetu. Naime, trezvenijim političarima su jasne konsekvence Dodikovih poteza. Ustavni udar kakvog sprema imao bi samo jednu posljedicu – ukidanje entiteta i zamjenu Dejtonskog sporazuma kao konstitucionalnog okvira BiH Vašingtonskim sporazumom. Cijela teritorija Bosne i Hercegovine, u slučaju takva Dodikovog „samoukidanja” entiteta zvanog Republika Srpska, jednostavno bi postao dijelom federacije, uz prethodno federativno preuređenje danas centralistički uređenog manjeg entiteta.</p>
<p>Ustavna načela koja su provedena u dvoentitetskoj Bosni i Hercegovini, lako bi se ostvarila i unutar Federacije, samo bi struktura vlasti preko noći postala jednostavnija i efikasnija. Zato je vrlo vjerovatno da Dodik neće moći okupiti većinu koja bi dala privid proceduralnog legitimiteta njegovom ustavnom udaru.</p>
<p>No, i to zadovoljava Vučićev trenutni interes, kao što je sudjelovanje u Dejtonskom mirovnom procesu, u ime Srbije i u ime bosansko-hercegovačkih Srba, Miloševiću osiguravalo njegove tadašnje interese. U uvjetima raspadanja režima u Beogradu, Vučić bi statusom ekskluzivnog pregovarača u ime inicijalnog koncepta „srpskog svijeta“, definiranog Deklaracijom iz juna prošle godine, dobio svojevrsnu međunarodnu garanciju političkog preživljavanja. A Dodik? On kao parija, u kakvog je sam sebe pretvorio, danas više nikome ne treba.</p>

Dodik očito odlazi, a Vučić preuzima ulogu kakvu je Milošević imao ‘90-ih

<p>Ugledni politikolog i politički analitičar <b>Davor Đenero</b> smatra da je Marta Kos izvrstan izbor za evropsku komesarku za proširenje.&nbsp;</p>
<p>Nju je za tu poziciju predložila predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b>.</p>
<p>- Riječ je o vrlo obrazovanoj i dobro pripremljenoj slovenskoj diplomatkiniji, koja se, doduše, do sada uglavnom bavila slovensko-njemačkim bilateralnim odnosima. Karijeru je počela kao novinarka i godinama je bila sjajna dopisnica Dela iz Berlina. Liberalna je demokratkinja, bliska krugu oko premijera <b>Roberta Goloba</b>, a trebala je biti i kandidatkinja svoje stranke, Pokreta Sloboda, za predsjednicu republike - kazao Đenero za portal Radiosarajevo.ba.</p>
<p>Odustala je, podsjeća Đenero, zbog velikog zaostatka podrške u odnosu na kasniju pobjednicu izbora <b>Natašu Pirc Musar</b>, takođe bivšu novinarku, a "razlog tog zaostatka je činjenica da je Kos posve lišena ičega populističkog".</p>
<p>- U Njemačkoj je 2016. godine bila proglašena veleposanicom godine, na kraju svog diplomatskog mandata. Iz Njemačke je prešla za veleposlanicu u Švajcarskoj, ali zbog neslaganja s vanjskom politikom vlade <b>Janeza Janše </b>podnijela je ostavku na funkciju - dodao je Đenero.</p>
<h2>Nulta tolerancija na korupciju</h2>
<p>Vrlo je, kaže, direktna, odlučna i nije sklona ispraznoj retorici.</p>
<p>- Kao osoba koja će nadzirati proširenje biće izrazito stroga i nepristrasna, kad je riječ o ispunjavanju pregovaračkih obaveza i kriterijuma, a sigurno neće davati prazna obećanja. Na srcu su joj zajedničke evropske vrijednosti, sloboda medija i vladavina prava. Njen Brat Drago Kos, bivši je slovenski predsjednik komisije za sprečavanje korupcije, međunarodno afirmisan kao nekadašnji predsjednik GRECO-a, a i Marta Kos je jasan zagovornik nulte tolerancije prema korupciji - naveo je Đenero.</p>
<p>Zaključio je da resor proširenja preuzima osoba koja dolazi iz zemlje sklone proširenju, zagovornica jasnih kriterijuma i načela vladavine prava.</p>

Đenero: Marta Kos izvrstan izbor za komesara za proširenje

<p>Trinaestojulski ustanak, i u njegovu slavu Nagrada, pokazuje da je on/ona suština bića crnogorske kulture i društva, i da je svako pozivanje na vrijednosti 13. jula osnova identiteta i državnog i nacionalnog i kulturnog, a kako ga slavimo i na koji način emaniramo njegove vrijednosti predstavlja izazov i odgovornost svake generacije, kazao je redovni profesor na cetinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti <b>Janko Ljumović.</b> </p>
<p>Komentarišući dešavanja oko dodjele Trinaestojulske nagrade, Ljumović je rekao da tužno gledati inferiorne pozicije nosilaca političkih odluka.</p>
<p>- Nekada smo dalje, a nekada bliže duhu savremenosti, da upravo iz nje crpimo ideje slavljenja i nagrađivanja, i da produciramo iskaz i izraz tog veličanstvenog čina opštenarodnog ustanka naroda Crne Gore - navodi Ljumović, prenosi Portal Analitika.</p>
<p>Može se, kako kaže, uz gusle i diple, violinu i gitaru, može sa CIP-om ili bez CIP-a, može i bez žena, a može i feministički u cjelosti.</p>
<p>- Jedino što nikako ne može biti njegov iskaz i izraz, to je fašizam u bilo kom obliku, stari ili novi redizjaniran i retuširan. Tužno je gledati inferiorne pozicije nosilaca političkih odluka koji ideju slavlja tako prospu, da se ono pretvori u ništa - zaključio je Ljumović.</p>

Ljumović: Tužno je gledati inferiorne pozicije nosilaca političkih odluka koji ideju slavlja tako prospu, da se ono pretvori u ništa

<p>Funkcioneri Građanskog pokreta URA <b>Filip Adžić</b> i <b>Ana Novaković Đurović</b> zvanično su podnijeli ostavke na poslaničke funkcije.</p>
<p>Oni su o tome obavijestili predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića.</b></p>
<p>Kako je već saopšteno iz GP URA, prema ranijem dogovoru o rotaciji poslanika, u poslaničke klupe umjesto Adžića i Novaković Đurović sješće <b>Zoran Mikić</b> i <b>Milena Vuković</b>.</p>

Adžić i Novaković Đurović zvanično podnijeli ostavke na poslanička mjesta

<p>Mislim da ovo nije korektno prema ovom čovjeku, progonimo ga samo jer je Srbin. To je sada očigledno, ironično je prokomentarisao na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza <b>Petar Odžić</b>,<b> </b>komentarišući izjavu pisca i dobitnika Trinaestojulske nagrade Bećira Vukovića za Gradsku TV.</p>
<p>Vuković, negator Crne Gore i crnogorske nacije i jedan od dobitnika Trinaestojulske nagrade, kaže kako se njemu kao laureatu bune oni koji šire "antisrpsku histeriju". </p>
<p>Iako njegova nagrađena knjiga "Kuće beskućnika" nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, Vuković tvrdi da je registrovana u Narodnoj biblioteci Srbije.</p>
<p>Prvo, navodi Odžić, ni <b>Miloš Karadaglić </b>nije napisao knjigu pa nam ne smeta štoo je dobitnik "Trinaestojulske nagrade", samo jer je Crnogorac.</p>
<p>- Drugo, i kad se zaposlite u državnoj firmi dobijete zakonski rok od godinu dana da položite državni ispit, zašto ne bi Bećir dobio tu mogućnost kao dobitnik nagrade?! Pa ako je ne napiše, uzet ćemo mu nagradu, i dat <b>Draganu Koprivici</b>! Treće, knjiga je registrovana u Srbiji, i samo može tamo da se čita, što je ok, i ko je kriv <b>Danilu Marunoviću</b> što on ima zabranu ulaska u Srbiju pa ne može da je pročita, i zato oće blokade - naveo je ironično Odžić. </p>
<p>Zatim je u postskriptumu dodao: “Kome se ne sviđa to što čika Bećir negira postojanje crnogorske nacije i jezika neka se vuče u Crnu Goru i tamo dobija crnogorske nagrade! Uh pardon, mi smo već u Crnoj Gori, kukala nam majka”. </p>

Odžić ironično: Kome se ne sviđa to što čika Bećir negira crnogorsku naciju i jezik neka se vuče u Crnu Goru i tamo dobija crnogorske nagrade

<p>Čuvati tradiciju ne znači živjeti u prošlosti, već znati ko smo dok idemo naprijed, kazao je predsjednik države<b> Jakov Milatović.</b></p> <p>Milatović je, u susret 13. julu – Danu državnosti Crne Gore, otvorio prvi Nacionalni festival interkulture koji se, pod njegovim pokroviteljstvom, organizuje na Žabljaku.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707220736_9f56da7a586d366a06524e5ef0da7680d4fc831aa876c916c2afdec9e1c8a3f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250707220736_9f56da7a586d366a06524e5ef0da7680d4fc831aa876c916c2afdec9e1c8a3f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Nacionalni festival interkulture"> <figcaption>Nacionalni festival interkulture<span>(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</span></figcaption> </figure>  <p>- Imam čast da otvorim prvi Nacionalni festival interkulture ovdje na Žabljaku, pod visinama našeg Durmitora – planine koja u sebi nosi duh slobode i ideju Crne Gore kao ekološke države. Ovim događajem započinje nova tradicija kulturnog zbližavanja kroz igru, pjesmu i nošnju – onako kako su to i naši preci radili: ponosno i dostojanstveno. Jer čuvati tradiciju ne znači živjeti u prošlosti, već znati ko smo dok idemo naprijed - poručio je Milatović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707220736_16d1fe806c56055af8e59ef929bebbd1c6702be8b89ea8c91476e0286243c305.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250707220736_16d1fe806c56055af8e59ef929bebbd1c6702be8b89ea8c91476e0286243c305" data-rendition-name="original" width="4072" height="2715" loading="lazy" alt="Nacionalni festival interkulture"> <figcaption>Nacionalni festival interkulture<span>(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</span></figcaption> </figure>  <p>On je istakao da festival slavi ono što nas spaja- bogatstvo različitosti koju živimo zajedno.&nbsp;</p> <p>- U vremenu kada se svijet suočava sa izazovima podjela, mi šaljemo jasnu poruku sa Žabljaka: da je različitost snaga na kojoj gradimo evropsku budućnost Crne Gore, koja mora biti zemlja u kojoj svi imaju jednaku šansu. I zato i ova manifestacija pokazuje da imamo snagu da njegujemo zajedništvo, da gradimo mostove među ljudima i da prepoznajemo našu kulturnu baštinu kao stub razvoja. Crna Gora je najljepša kad je zajedno – u pjesmi, u igri, u različitosti koja nas oplemenjuje. U toj različitosti je i naša snaga, a u zajedništvu – naša budućnost. Zato sa ovog mjesta, iz srca Durmitorskog kraja, šaljemo poruku radosti, zajedništva i ponosa na ono što jesmo i neka ova svečanost postane godišnji poziv na okupljanje - kazao je Milatović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707220736_bedcbea0f13c5b0830d42f5e085696f51d8d99235cb4d611f86dbe06385f96a7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250707220736_bedcbea0f13c5b0830d42f5e085696f51d8d99235cb4d611f86dbe06385f96a7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Nacionalni festival interkulture"> <figcaption>Nacionalni festival interkulture<span>(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</span></figcaption> </figure>  <p>On je zahvalio ansamblima iz svih krajeva naše zemlje što čuvaju duh narodne umjetnosti.</p> <p>- Igre i pjesme koje nisu samo koreografije, već istorija prenešena pokretom i glasom. Upravo ste vi naši istinski kulturni ambasadori i razglednica Crne Gore na mapi svijeta - rekao je Milatović.</p> <p>On je uputio posebnu zahvalnost Opštini Žabljak i Centru za kulturu na "iskrenoj podršci i predanosti da ovaj festival ne bude samo manifestacija – već početak jednog važnog kulturnog puta svih nas".</p>

Milatović: Čuvati tradiciju ne znači živjeti u prošlosti, već znati ko smo dok idemo naprijed

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: davor-denero