Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Sa sadašnjom Vladom Crna Gora tehnički ne može ući u EU, a iduća crnogorska Vlada će ili završiti pregovore i ratifikovati Ugovor o pristupanju ili će odustati od svojih evropskih ambicija i ostati da se vrti u „srpskom svetu'', ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika, politički analitičar iz Hrvatske, Davor Đenero.&nbsp;
Mišljenja je da se predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, nada ovom zadnjem.&nbsp;
- Mandić to sasvim jasno pokazuje najavama o promjeni Ustava, ali ne onoj potrebnoj za pristupanje Uniji, nego onoj kojom bi se otvorila sporna pitanja, poput statusa srpskog jezika kao službenoga u Crnoj Gori. Zamka uplitanja u ovakve „svjetonazorske” probleme podmeće se Crnoj Gori samo zato da bi se eliminisala kao vodeća u regionalnom pristupnom procesu- smatra Đenero.
<h2>Zemljama kandidatima stalno se ponavlja da ne može biti prečica do članstva u EU</h2>
Prema njegovim riječima, ključna rečenica koja govori o povoljnoj poziciji Crne Gore u procesu pristupanja je ona komesarke za proširenje Marte Kos na forumu o proširenju, da Crnu Goru EU može primiti u članstvo i bez sprovođenja složenih unutrašnjih reformi, jer je država mala, kao trećina Beča, a forsiranje najboljega (ili najmanje slabog) kandidata je signal ostalima da je proces pristupanja otvoren.&nbsp;
- Nikad do sada tako dugo, od 2013. godine, zajednička politika proširenja, koja se smatra važnom za ostvarivanje evropskih ciljeva, nije bila „na čekanju”. Nakon početka rata u Ukrajini, otkad se više pažnje u Uniji posvećuje malignim uticajima ruskog totalitarnog režima na zemlje s ruba Evrope, više se razmišlja o geopolitici, ali nema izgleda da bi se ponovila situacija iz 2007, kad je zbog geopolitičkih razloga zažmureno na deficite u pregovaračkom procesu Rumunije i Bugarske i one su postale članicama EU- ukazuje on.
Kako podsjeća, zbog te dvije članice i problema s načelom vladavine prava, Unija je za njih morala uvoditi takozvani CVM mehanizam, Mehanizam saradnje i verifikacije i dobila je velika ovlašćenja i uticaj na sprovođenje načela vladavine prava.&nbsp;
- To se više neće ponoviti i zemljama kandidatima se sada stalno ponavlja da ne može biti prečica do članstva- pojašnjava Đenero.
<h2>Problemi Crne Gore - vladajuća koalicija i nestabilna politička scena</h2>
Iz njegovog ugla gledano, Crna Gora se suočava s dva problema.&nbsp;
- Jedna je konfiguracija sadašnje vladajuće koalicije, unutar koje stranke kojima je cilj da opstruiraju pristupni proces (bivši DF i Demokrate) imaju golem uticaj u koaliciji i poziciju „kontrolne vlasti” u rukama predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Drugi je problem nestabilna parlamentarna arena i činjenica da će se Crna Gora 2027. suočiti s novim parlamentarnim izborima, što će, čak i ako do kraja iduće godine uspije da zatvori pristupne pregovore, imati velik uticaj na proces ratifikacije, koji traje između godinu i po i dvije, i u kojem sve države članice moraju potvrditi pristupni ugovor i time dati definitivnu saglasnost na crnogorsko članstvo u EU- pojašnjava hrvatski analitičar.
Promjena konfiguracije administracije i eventualno uspostavljanje kontrole nad administracijom od stranaka koje ne dijele evropske prioritete, kako ističe sagovornik Analitike, mogla bi dramatično uticati na tok ratifikacije.&nbsp;
- Crna Gora sistemski propušta da formira proevropski blok stranaka i uopšte ne pokušava osigurati dominantnu, ustavnu većinu proevropskih opcija, što bi onda dugoročno osiguravalo relativno spokojnu sliku pristupnog i poslije toga ratifikacijskog procesa. Otud proizlazi glavni rizik za crnogorsko pristupanje Uniji, koje je ozbiljno bez obzira na opšte uvjerenje zemalja članica o tome da je Crna Gora najpogodnija država za to da prva bude obuhvaćena proširenjem- upozorava Đenero.
<h2>Ratifikacija Ugovora o pristupanju nemoguća prije kraja 2028.</h2>
Prema njegovim procjenama, malo je vjerovatno da bi Ugovor o pristupanju Crne Gore EU mogao biti definisan prije kraja pristupnih pregovora.&nbsp;
Pojašnjava da ratifikacija ne može trajati kraće od godinu i po, jer je u zemljama članicama, posebno onima koje su složene države, federacije, proces komplikovan i ponekad zahtijeva saglasnost svih saveznih država.&nbsp;
- Brzina ratifikacije često govori o podršci neke države zemlji pristupnici, a sporost procesa može biti posljedica složene nacionalne procedure, ali i poruka o političkim skepsama. Naznaka da bi administracija države pristupnice mogla pokušati izigrati preuzete obaveze može dovesti do ozbiljne reakcije i otezanja ratifikacionog procesa. Ako Crna Gora zaista dovrši pristupni proces do kraja 2026, dakle na završnom samitu irskog predsjedanja EU, valja pretpostaviti da će Ugovor biti definisan u toku litvanskog predsjedništva u prvoj polovini 2027, a buduća crnogorska Vlada morala bi osigurati da se pristupni ugovor ratifikuje u svim parlamentima zemalja članica do kraja 2028, dakle do kraja letonskog predsjedanja- kaže Đenero.
<h2>Glavni izazov evropeizacije – političari koje je Hrvatska proglasila personama non grata</h2>
Uprkos sporovima na političkom nivou i incidentima poput nedavnog napada na hrvatske navijače, hrvatski interes je, ukazuje sagovornik Analitike, da Crna Gora završi pristupne pregovore što prije.&nbsp;
- Interes Hrvatske je da se spoljašnja granica EU što prije pomakne s njenih granica. Isto tako, Hrvatska bolje od drugih članica poznaje političke procese u Crnoj Gori, a u dio crnogorskih političkih aktera hrvatska diplomatija ima veliko povjerenje. Dobro je to što je jedan od tih aktera, koji uživa naklonost hrvatske diplomatije, i ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Crne Gore Ervin Ibrahimović- smatra Đenero.
Kako dodaje, osim povjerenja prema dijelu vladajuće koalicije i prema nekim strankama u opoziciji, koje hrvatska diplomatija ocjenjuje kao pouzdane evropske partnere, Hrvatska vrlo dobro prepoznaje i glavne izazove evropeizaciji Crne Gore.&nbsp;
- Precizno ih je istakla proglašavajući nepoželjnima u Hrvatskoj trojicu političkih lidera iz Crne Gore - predsjednika Skupštine i jednog od vođa DF-a, Andriju Mandića i Milana Kneževića, te predsjednika Demokrata i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića- podsjeća Đenero.
Hrvatska zvanična politika, pak, kako naglašava, vrlo je blizu stavu bivše ministarke Vesne Pusić, koja je koautorka Non papera šestoro bivših evropskih državnih funkcionara, u kome se Crnoj Gori savjetuje formiranje proevropske koalicije koja bi bila garant i završetka pregovora i uspješne ratifikacije Ugovora o pristupanju, čime bi se, navodi, izolovao patogeni uticaj Moskve i Beograda, prije svega, kako kaže, „posredstvom opasne trojke koju je hrvatska diplomatija prepoznala i proglasila nepoželjnim sagovornicima“.
- Sve ono što je šestoro ozbiljnih ljudi u Non paperu predložilo Crnoj Gori, dobri su, prijateljski savjeti. Pristupajući Evropskoj uniji Crna Gora se usklađuje s evropskim zakonskim okvirom, evropskim procedurama, evropskim načelima dobrog upravljanja... Pristupanje EU nije tek svečani trenutak, nego promjena političkog moda. Međutim, ključno je da se politička klasa u Crnoj Gori dobro pripremi za tu promjenu moda u kojem je do sada djelovala- napominje Đenero.
<h2>Brisel da vam bude bliži nego Beograd, na to se morate već sad pripremiti</h2>
Ta promjena moda, kako pojašnjava, znači da se mijenja obrazac vanjske politike.
- Znači da odnos prema Srbiji postaje dio vanjske politike države, a da istovremeno komunikacija crnogorske javne uprave s ostalim članicama Unije postaje dio domaće prakse. Evropske ambasade danom pristupanja postaju daleko manje važne nego do sada, a ministarstva mimo diplomatije, direktno, počinju komunikaciju sa kolegama u ostalim državama članicama. Crnogorski premijer ili predsjednik postaje član Savjeta Evrope, a ministri počinju djelovati u vijećima ministara- navodi Đenero.
Uspostavlja se, kaže, zajednička zaštita podataka pred trećim državama, a Brisel postaje daleko bliži nego Beograd.&nbsp;
- Na to se Crna Gora mora već sad pripremiti, a ako na to nije spremna, onda nije vrijeme da se konačno zatvori ni poglavlje o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici- jasan je Đenero.
<h2>Napad na navijače nije bilateralni problem, problem su incidenti „huligana“ iz vlasti</h2>
Upitan da prokomentariše indicije da je nedavni napa na hrvatske navijače orkestriran ili podstaknut iz Beograda sa ciljem pogoršanja odnosa Crne Gore i Hrvatske i sabotiranja evropskog puta naše zemlje, sagovornik Analitike odgovara da se ove dvije države previše dobro poznaju da bi grupe, za koje se unaprijed zna da su pod kontrolom onoga što, kako kaže, u Beogradu patetično nazivaju „službama”, mogle samo tako izazvati ozbiljnije bilateralne probleme.&nbsp;
- Problem je samo onda kad su ti „huligani”, koji izazivaju incidente, dio vladajuće koalicije. Nije bilateralni problem kad grupa navodnih navijača vezanih uz Vučićevu huligansku strukturu napadne hrvatske navijače. To je problem javnog reda u Crnoj Gori i to bi trebala riješiti crnogorska policija (čak i u sadašnjim uslovima, kad je kontroliše ministar iz redova Bečićeve stranke)- naglašava sagovornik Analitike.
Problem je, podvlači, kad Bečićev „zloćko”, kako bi rekao trenutni hrvatski predsjednik, provocira s pozicije ministra odbrane.
- Opasan huliganizam je, na primjer, ono što je Bečićev ministar organizovao u Morinju, iza leđa svom potpredsjedniku Vlade Ibrahimoviću, koji je bio domaćin hrvatskom ministru, ali i bivšim zatočenicima logora u Morinju. Ali i to nije posebno opasan incident - ne znači da se smiju događati slični - sve dok su u Zagrebu uvjereni kako su riječi i djela proevropskih crnogorskih ministara snažnija od štete koju prave ovi besprizorni akteri- poručuje hrvatski analitičar.

Portal ETV

Đenero: Crna Gora sistemski propušta da formira proevropski blok stranaka, sa ovom Vladom ne možete u EU

Hrvatski politički analitičar Davor Đenero ocijenio je za portal ETV da je opaska predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića — prema kojoj sada postoji gotovo potrebna većina za izmjenu Ustava — izrazito opasna i politički motivirana poruka. Podvukao je da Mandić želi da izazove unutrašnje sukobe i nestabilnost u državi.&nbsp;
Đenero upozorava da inicijativa dolazi u trenutku kada se Crna Gora nalazi u ključnoj fazi pregovora s Evropskom unijom, što dodatno povećava rizik od destabilizacije procesa.
Đenero je poručio da „ako računa na završetak pristupnih pregovora s EU iduće godine, Crna Gora će morati sprovesti ustavnu reformu, koja bi omogućila usklađivanje crnogorskog pravnog poretka s acquisom“.
"Ono što Andrija Mandić najavljuje, naravno, promjena je Ustava sa sasvim drukčijom svrhom, jer nije riječ o prilagođavanju evropskom acquisu, nego onome takozvanog "srpskog sveta“.
Prema Đeneru, „sigurno nije slučajno da je ova ‘inicijativa’ pokrenuta upravo sada, kad se čini da je Crna Gora u svojevrsnom zamahu pristupnog procesa, a kad Evropska unija jasno pokazuje i veću volju za integraciju Crne Gore nego što je pokazuju institucije u Crnoj Gori“.
"Istovremeno, sve je očitija razlika u pristupnim procesima Crne Gore i Srbije i sve su očitije rezerve Evropske unije i Evropskog vijeća prema mogućnosti proširenja na Srbiju, u kojoj je Aleksandar Vučić uspostavio autoritarni režim i sve više promoviše vrijednosti suprotne onima koje obilježavaju Evropsku uniju“, navodi Đenero.&nbsp;
Upozorio je da „otvaranjem rasprave o promjeni političke definicije Crne Gore, u vrijeme pristupnog procesa, Mandić ima samo jedan cilj – izazvati unutrašnje sukobe i oslabiti pristupne kapacitete Crne Gore“.
Đenero smatra kako je malo vjerovatno da bi za svoj ‘ustavni projekat’ mogao okupiti dvotrećinsku skupštinsku većinu, ali blokada formiranja takve većine na projektu razgradnje crnogorske države lako bi se prelila i na blokadu formiranja ustavne većine za projekt pridruživanja Uniji“.
"Mandiću je sadašnja vladajuća koalicija prepustila poziciju ‘kontrolne vlasti’, iako nije bilo nikakve potrebe da on i njegova stranka sudjeluju u parlamentarnoj većini, a Mandić sada tu svoju kontrolnu poziciju koristi radi otežavanja pristupnog procesa i izazivanja nestabilnosti u Crnoj Gori“, navodi on za Portal ETV.&nbsp;
Na kraju je naglasio da je „posve svejedno radi li to na podticaj svojih patrona iz Moskve i Beograda ili iz vlastite marljivosti“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.9697%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-da-li-je-mandic-naumio-da-prekraja-ustav-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đenero: Mandić hoće da izazove unutrašnje sukobe i nestabilnost u Crnoj Gori

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Đenero bez rukavica: Demokrate služe kao kanal za BIA i rusku obavještajnu sluẓ̌bu SVR

Na pitanju Morinja najjasnije se vidi razlika između dvije političke filozofije u Crnoj Gori, ocijenio je politikolog i nezavisni politički konsultant Davor Đenero gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Ploča u Morinju postavljena je u vrijeme tehničke Vlade u kojoj je Raško Konjević bio ministar odbrane, a Ranko Krivokapić ministar vanjskih poslova. Đenero podsjeća da je ta inicijativa tada u Hrvatskoj primljena sa velikim simpatijama i poštovanjem, pa ta dva aktera i danas uživaju veliko povjerenje administracije u Zagrebu.
On je istakao da je dobar potez napravio i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kada je za savjetnika predložio Ranka Krivokapića, jer je upravo on u Zagrebu razgovarao o deblokadi zatvaranja poglavlja 31 u pregovorima sa Evropskom unijom.
- Koliko ja znam, bilo se došlo do ivice uspjeha, i onda – uvijek kad smo na ivici da se o nečemu dogovorimo – pojave se Demokrate iz ovih njihovih represivnih i vojnih resora i počnu praviti probleme. Naravno, opet je iskočio gospodin Dragan Krapović sa onom potpuno nepotrebnom, van konteksta, značkom o Jadranu i tu su počeli problemi. Gospodin Krapović je odlučio praviti probleme i u trenutku kad je crnogorski ministar vanjskih poslova primao hrvatskog ministra u Morinju. To su sve potezi koji štete rješavanju problema i otežavaju uklanjanje rezervi koje Hrvatska ima prema zatvaranju poglavlja 31 - naveo je Đenero.
Kao najrazumnije rješenje, Đenero vidi prijedlog da se školski brod Jadran koristi za obuku i crnogorskih i hrvatskih mladih pomoraca, što je svojevremeno predložio admiral u penziji Dragan Samardžić.
- To je najbolje rješenje, a gospodin Samardžić je bio važan čovjek u prethodnim administracijama. Sjećate se da se pitanje vlasništva nad Jadranom nikada nije postavljalo kao ozbiljan problem u vrijeme DPS-ovih vlada, jer je uvijek postojala spremnost da se inovativnim i pametnim rješenjem dođe do rezultata. Ovo je jedno evropsko, inovativno rješenje – takva rješenja omogućuju prelazak iz igre sa nultim rezultatom u igru u kojoj i jedna i druga strana dobijaju, a nijedna ne mora da se odrekne onoga što zastupa - zaključio je Đenero.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrtmEsyXMidI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đenero: Kad god se približimo dogovoru, pojave se Demokrate i počnu praviti probleme

Gost emisije "Na kraju dana" Televizije E je politikolog i nezavisni politički konsultant Davor Đenero.
Emisiju možete pogledati večeras od 20 sati.&nbsp;

"Na kraju dana": Gost Davor Đenero

Postupci hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u odnosima s crnogorskim vlastima otvorili su prostor za politički manevar predsjedniku Jakovu Milatoviću, koji sada od Zagreba traži ukidanje zabrane ulaska trojici prosrpskih funkcionera, Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću — ocijenio je politički analitičar Davor Đenero, upozoravajući da je takav zahtjev „institucionalno i politički besmislen”.
Podsjetimo, na prekjuče održanoj pres konferenciji predsjednika Crne Gore i Hrvatske Jakova Milatovića i Zorana MIlanović, Milatović je zatražio od svog kolege da Hrvatska ukine zabranu ulaska trojici crnogorskih političara, uz objašnjenje da se zabranama ne postižu dobrosusjedski odnosi.
Politički analitičar Davor Đenero mišljenja je da je Milanović svojim ponašanjem, izjavama o tome kako je nepotrebno proglašenje tri velikosrpska, proruska člana trenutne vladajuće koalicije u Crnoj Gori nepoželjnim osobama u Hrvatskoj, te srdačnim razgovorom s najozloglašenijim od njih, Andrijom Mandićem, prošle jeseni u Tivtu, dao Milatoviću povoda da intervenira i traži od Vlade RH da im ukine zabranu ulaska.
Prema njegovim riječima, Milanović je u tom susretu „čak nazvao Mandića ”zloćkom” i stvorio utisak prijateljske bliskosti”, čime je, svjesno ili ne, otvorio prostor Milatoviću za politički manevar.
Ipak, Đenero ističe da je takva inicijativa crnogorskog predsjednika „funkcionalno promašena”, jer hrvatski predsjednik „nema ni institucionalnu poziciju, ni moralni autoritet, koji bi mu omogućili da pokreće takve inicijative prema Vladi Republike Hrvatske”.
Đenero dodaje da je Milatovićevo zalaganje za trojicu visokih funkcionera iz prosrpskog Demokratskog fronta dodatno kompromitovano nedavnim incidentom kod nekadašnjeg logora Morinj, kada je, ministar odbrane Dragan Krapović, organizovao vojnu represiju prema pratnji hrvatskog potpredsjednika Vlade i ministra obrane”.
- Milatović je svojim postupcima već izazvao skandal i ranije — zahtjevom da se u sporazum o odšteti za stanovnike Konavala i Dubrovnika, koje su zarobljavale jedinice u kojima je bio i Mandić, uvrsti i pitanje prava crnogorskih ratnih zarobljenika iz vojnog zatvora Lora, iako su ti ljudi učestovali u agresiji na međunarodno priznatu Hrvatsku - podsjeća Đenero u izjavi za Standard.
Prema njegovoj ocjeni, takve inicijative „nemaju nikakve veze s evropskim putem Crne Gore” niti s pokušajem da se „olakša hrvatsko povlačenje rezervi prema zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31”, nego predstavljaju „ispunjenje obaveza koje Milatović ima prema Beogradu”.

Đenero: Milatovićev zahtjev Hrvatskoj je politička usluga Beogradu, a njegova inicijativa ka Milanoviću politički promašaj

Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je današnjim stavom, kojim je istakao da pitanje žrtava Lore treba da bude sastavni dio razgovora sa Hrvatskom, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović stao uz rame sa snagama okupljenim oko predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
– Vaš predsjednik ovdje staje uz rame predsjedniku Skupštine i govori jednakim, za Crnu Goru opasnim diskursom kao Mandić, (Milan) Knežević i ta ekipa. To za crnogorski pristupni proces sasvim sigurno nije dobro. Pogotovo u uslovima kada je Hrvatskoj strašno važno da se pitanja sa Crnom Gorom, koja su otvorena, zatvore i da Hrvatska deblokira, odnosno da skine rezerve prema zatvaranju poglavlja 31 – kazao je Đenero za Antenu M.
Sa druge strane, organizacije za ljudska prava – Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka i Akcija za ljudska prava (HRA) iz Podgorice – pozvale su danas ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana da, tokom učešća na 2BS Forumu u Budvi, iskoristi priliku da se založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i onih počinjenih u Lori.
Bojana Malović iz HRA za Antenu M kaže da bi na taj način bila poslata snažna poruka javnosti u obje države.
– Iako znamo da je procesuiranje ratnih zločina u nadležnosti pravosuđa, svjesni smo koliko ono zavisi od političke volje. Zauzimanjem takvog stava on bi poslao snažnu poruku javnosti, i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena – kazala je Malović.
Ona je komentarisala i današnji stav predsjednika Crne Gore.
– U suštini, takva inicijativa predsjednika države je u istoj liniji sa onim za šta se HRA u prethodnom periodu zalagala – da pitanje procesuiranja zločina u Lori, posebno u odnosu na crnogorske državljane koji su tamo stradali, bude dio bilateralnih razgovora i pregovora Crne Gore i Hrvatske o zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31. Smatramo da Vlada Crne Gore u tim pregovorima treba da se založi za pravdu i reparaciju svojih državljana koji su stradali u Lori. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu već 18 godina istražuje ovaj slučaj i ne možemo se pomiriti sa ranijim tvrdnjama gospodina Radmana da Lora nije otvoreno pitanje između Crne Gore i Hrvatske, jer to pitanje i te kako postoji. Već 18 godina nema nikakvog pomaka i smatramo da se za sve ovo vrijeme moglo pribaviti dovoljno dokaza za napredak – bilo u vidu otvaranja istrage protiv konkretnih osumnjičenih, bilo podizanja optužnica – kazala je Malović za Antenu M.
Đenero je, međutim, drugačijeg stava.
– Tako nešto jedna suvereniistička, ozbiljna opcija ne bi uradila. Jednostavno zato što se time Crna Gora legitimiše kao neko ko je direktno bio agresor na Republiku Hrvatsku. Ono što je sporno u Lori nije to da se radilo o ratnim zarobljenicima, nego to što je u nekim slučajevima došlo do povrede prava ratnih zatvorenika – kazao je Đenero.
On ističe da je stavljanje u korelaciju logora u Morinju, gdje će hrvatski ministar vanjskih poslova u subotu položiti vijenac ispred spomen-ploče, sa vojnim pritvorom u Lori – u kontekstu bilateralnih odnosa Crne Gore i Hrvatske – krajnje neozbiljno i štetno za Crnu Goru.
– Ako Crna Gora želi razjašnjavati sudbinu ljudi koji su učestvovali u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i onda se našli u vojnom zatvoru Lora, to je vrlo riskantno za Crnu Goru u kontekstu činjenice da su ti ljudi uhapšeni na području međunarodno priznate države. To je istovremeno neozbiljno i neodgovorno, kao što je neodgovorno istovremeno govoriti o Lori i Morinju, s obzirom na to da je pitanje Lore bilo krivično sankcionisano u Hrvatskoj u vrijeme njenog pristupanja Evropskoj uniji – dodao je Đenero.
Hrvatski analitičar naglašava da onaj ko iz Crne Gore želi otvarati pitanje Lore, s jedne strane govori o agresiji Crne Gore na BiH i Hrvatsku, a s druge jasno daje do znanja da želi zaoštravanje bilateralnih odnosa dvije države.
– Ako se spustimo na ljudskopravaški nivo, možemo govoriti kao nevladine organizacije. Ali kada govorimo sa pozicije države, onda drugi okviri određuju ono što se kaže – zaključuje Đenero.

Đenero smatra da Milatović stavom o Lori staje uz rame Mandiću, NVO traže pravdu za žrtve

Hrvatski politički analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u izjavi za portal ETV ističe da bi objedinjavanje svih resora vezanih za nacionalnu bezbjednost u rukama jedne stranke – čak i da ne postoji problem povezanosti Demokrata Alekse Bečića sa štetnim uticajima Srbije i Rusije – predstavljalo ozbiljan izazov za demokratsko funkcionisanje države.
Đenero posebno naglašava ulogu ministra odbrane Dragana Krapovića, navodeći da Demokrate, uz njegovu pomoć, sistematski opstruiraju usklađivanje vanjske i bezbjednosne politike Crne Gore s politikama Evropske unije. Time, smatra Đenero, Crna Gora ne samo da ugrožava sopstvenu unutrašnju stabilnost i vladavinu prava, već direktno koči i sopstveni evropski put.
– Problem je dvostruk: unutrašnji, koji se odnosi na funkcionisanje države i načela vladavine prava, i evropski, jer ovakvo stanje usporava ili čak blokira napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU – upozorava Đenero.
Posebno ističe paradoksalnu situaciju u kojoj administracija funkcioniše podijeljena na proevropsku i antievropsku frakciju, što je, po njegovom mišljenju, neodrživo u kontekstu procesa pristupanja EU.
– Pristupni proces traži objedinjavanje nacionalnih energija i stvaranje snažne društvene klime u korist reformi i usklađivanja domaćeg zakonodavstva s evropskim pravnim tekovinama. Ideja da se ti ciljevi mogu ostvariti dok su u samoj administraciji prisutne snage koje ih aktivno opstruiraju i guše društvenu volju za integracijom – jednostavno ne stoji – zaključuje Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Krapović ruši evropski put Crne Gore, za kolaps sistema bezbjednosti odgovoran Bečić

Ako Crna Gora prihvati princip koji zagovara ministar odbrane Dragan Krapović, odgovor Zagreba mogao bi biti mnogo oštriji od same blokade pristupnog procesa, upozorava u razgovoru za Portal ETV Davor Đenero, hrvatski politički analitičar. Đenero podvlači da se u Zagrebu pažljivo prati politička dinamika unutar crnogorske administracije. Prema njegovim riječima, Hrvatska ima konstruktivne odnose s ministrom Ervinom Ibrahimovićem, a pregovori o povlačenju hrvatskih rezervi za zatvaranje Poglavlja 31 u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji – do sada su tekli uspješno. Međutim, Đenero ukazuje na ozbiljno nepovjerenje Hrvatske prema političkom trojcu koji, kako kaže, predstavlja destabilizujući faktor u regionu – Andriji Mandiću, Milanu Kneževiću i Aleksi Bečiću. Sva trojica su, podsjeća, već ranije proglešeni nepoželjnim osobama u Hrvatskoj. U Zagrebu se vjeruje da Demokratski front i Demokrate namjerno opstruiraju bilateralne odnose s Hrvatskom, a prema ocjeni Đenera, njihovo političko djelovanje je usklađeno s interesima Beograda i Moskve, s ciljem usporavanja evropskih integracija Crne Gore. Posebna pažnja usmjerena je ka ministru Draganu Krapoviću, predstavniku Bečićevog političkog bloka u Vladi. Đenero smatra da je Krapović svjesno narušio pozitivnu atmosferu koju je prethodno stvorio ministar Ibrahimović, i to objavom kontroverzne značke na kojoj se Školski brod “Jadran” prikazuje kao dio isključivo crnogorske istorijske baštine – iako je u trenutku raspada Jugoslavije Split bio matična luka tog broda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731160728_48ad5b96a642a533d9d204a4b4ccf37f6b72c52745ebf0d5b7dea464639964f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731160728_48ad5b96a642a533d9d204a4b4ccf37f6b72c52745ebf0d5b7dea464639964f4" data-rendition-name="original" width="2500" height="1786" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"><figcaption>Dragan Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)www.emilsabotic.com</figcaption></figure>  - Oni koji u Crnoj Gori opstruiraju odnose s Hrvatskom ozbiljno potcjenjuju kapacitete hrvatske diplomatije - upozorava Đenero. On naglašava da bi prihvatanje principa koji zagovara Krapović moglo izazvati znatno oštriji odgovor iz Zagreba, uključujući pitanje dvije milijarde dolara hrvatskih potraživanja prema Crnoj Gori po osnovu sukcesije vojne imovine. Ipak, Đenero poručuje da suverenistička Crna Gora i dalje uživa snažnu podršku Zagreba. Hrvatska ostaje posvećena ideji da proevropske i suverenističke snage vode Crnu Goru ka punopravnom članstvu u EU i dodatno jačaju njenu ulogu unutar NATO saveza. No, kako zaključuje, buduće provokacije proruskog trojca mogle bi biti dočekane s još odlučnijim i konkretnijim reakcijama iz Hrvatske.

Đenero: Krapović ugrožava odnose Crne Gore s Hrvatskom, odgovor Zagreba mogao bi biti oštriji od blokade EU puta

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: davor-denero