Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš nikada neće imati podršku Vlade za inicijative koje znače reviziju istorije, mijenjanje datuma Dana opštine ili sporna imenovanja mostova, rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković.
Nurković je poručio da se vara svako ko misli da je antifašizam u Crnoj Gori slab i da se ne može oduprijeti sve češćim narativima, ali i potezima. Ipak, naglašava da crnogorski građani moraju biti oprezni i voditi računa.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Opštine Pljevlja mijenja istorijske činjenice, ali vjeruje da nema mjesta istorijskom revizionizmu ni u Pljevljima, ni u ostatku Crne Gore.
- Vidjeli smo pokušaj davanja naziva novim mostovima bez konsenzusa, bez otvaranja rasprave javne u lokalnom parlamanetu i Skupštini Crne Gore. Ubijeđen sam da nikada neće dobiti podršku Vlade za mijenjanje datuma Dana opštine Pljevlja. Neće biti te većine koja bi nešto slično odobrila. Kada se ostane bez politike, onda se pristupa nekim senzacionalističkim pokušajima da se nešto stavi u fokus. Ja ovo cijenim kao nedostatak politike, jer bi gospodin Vraneš trebalo da se bavi lokalnom politikom, razvojem svoga grada, da upregne te svoje kapacitete sve iz Pljevalja koje ima sa ljudima iz Vlade kako bi grad Pljevlja učinio pristojnim i ljepšim gradom za život svih građana Pljevalja, a ne da se bavi trivijalnim stvarima, kao što smo vidjeli u prethodnom periodu - rekao je Nurković.
Podsjeća da je antifašizam u Crnoj Gori bio na velikom nivou i da danas, kako kaže, ima jačinu, te da će se uvijek smatrati ispravnim stvari i stavovi koji su utemeljeni nakon sloma fašizma i onih koji su potpomagali fašizam tokom Drugog svjetskog rata.
<h2>"Kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda nikada nije pripadala BS"</h2>
Nurković smatra i da postoji potencijal da se depolitizuje Ustavni sud. Podsjeća i da je Bošnjačka stranka insistirala da jedan od imenovanih sudija bude pripadnik bošnjačke nacionalne zajednice, jer to je pravo koje im, kako ističe, pripada po Ustavu.
- Mi nijesmo to zagovarali zato što je to naš hir, ili da bi se slavopobjedno odnosili prema tome ukoliko bi dobili nekoga iz nacionalne zajednice Bošnjaka u Ustavnom sudu, nego zbog toga što Bošnjaci čine oko 10 odsto stanovništva Crne Gore i najveća je nacionalna zajednica manjinskih naroda u Crnoj Gori. Neprihvatljivo je da u narednih 10-12 godina, koliko traje mandat sudiji Ustavnog suda, taj krovni organ bude bez pripadnika Bošnjačke zajednice. Mi nikad nijesmo rekli da to treba da bude neko blizak Bošnjačkoj stranci ili da tamo tražimo da bude neki naš član. Naprotiv, osoba koja je aplicirala za sudiju Ustavnog suda nikada nije pripadala Bošnjačkoj stranci, jeste našoj nacionalnoj zajednici i prepoznali smo je kao vrsnog kandidata, a kao takvu su je prepoznali i ostali - istakao je Nurković.
On u narednom periodu očekuje odgovore zašto kandidatkinja sa integritetom nije izabrana i da li je moguće da joj se ne vjeruje zato što je Bošnjakinja.
- Ako nekome vjerujete znači da ste dobronamjerni. Ja hoću da vjerujem da je ovo nešto što je bio produkt nesnalaženja. Koleginica koja je rekla ,,dva u jedan” govori nešto što je na sceni u Crnoj Gori već duži vremenski period i mi moramo da priznamo da postoji jedno ogromno nepoznavanje manje brojnih naroda u Crnoj Gori. Rečenica ,,...pripadnik je islamske vjere, Albanac je, pa dva u jedan” jednaka onome kada bih ja čuo da se neko zove Marko ili Jelena, pa bih rekao da je Marko Crnogorac, a Jelena Srpkinja, a onda je meni sve to ,,dva u jedan". Mogu biti jedan ili drugi, pripadaju hrišćanskoj vjeri i onda je meni to svejedno. Ne, te stvari nijesu svejedno i te stvari se moraju jasno razgraničiti kao što su jasno razgraničene i u Ustavu Crne Gore, ko su građani Crne Gore, koji su narodi koji su konstituenti države. U tom smislu je jasno da u Crnoj Gori žive Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Hrvati, Albanci, Romi i drugi - naglasio je Nurković.&nbsp;
Vjeruje da je Bošnjačka stranka korektivni faktor u vlasti i zna koji su ciljevi države, proklamovani, kako podsjeća, još od sticanja nezavisnosti. Značaj vide i u tome što ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji je iz redova te stranke, radi veoma važne stvari u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.&nbsp;
<h2>Pokušavaju da poprave stanje</h2>
Komentarišući nedavni incident na Zabjelu nakon koga je ukinut bezvizni režim građanima Turske, Nurković kaže da Bošnjačka stranka i njen ministar Ibrahimović pokušavaju "da poprave to stanje".&nbsp;
Očekuje da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopšti koji su elementi inostranosti koji su doveli do tog događaja, snažno potpomognuti iz Crne Gore.&nbsp;
- Kao što znate, počinioci nijesu bili državljani Republike Turske, čak mi nemamo epilog, nemamo jasnu sliku šta se zaista desilo. Čekamo da dobijemo određene informacije. Ministar Šaranović je, odgovarajuć na poslanička pitanja, rekao da ima inostranih elemenata u svim ovim aktivnostima i da zbog osjetljivosti ne može da saopšti više podataka - podsjetio je Nurković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nurković: Vraneš nikada neće imati podršku Vlade za inicijative koje znače reviziju istorije

Pljevlja su zahvaćena dubokom društvenom, institucionalnom i političkom erozijom, koju dodatno produbljuje ponašanje predsjednika opštine Darija Vraneša - ocijenio je politikolog i građanski aktivista Emir Pilav gostujući u „Drugačijoj radio vezi“ Antene M.
On upozorava da se u gradu ljudi svakodnevno suočavaju sa nacionalističkom retorikom, istorijskim revizionizmom i atmosferom koja je, kako kaže, „otrovala sve odnose među Pljevljacima“.
- Mi, na veliku moju žalost, odavno ne živimo onu dobru rečenicu - sve što valja dolazi iz Pljevalja. Nažalost, Pljevlja su slijepo crijevo države Crne Gore i upravo je zadnja rupa na svirali - kazao je on.
<h2>RADIKALIZACIJA</h2>
Pilav cijeni da je, nakon godina sistemskog zapostavljanja, situacija u Pljevljima alarmantna, te da se se u posljednje dvije godine desila dramatična radikalizacija političkog i društvenog ambijenta.
- To je, nažalost, nadograđeno u prethodne dvije godine kada imamo jednu, da kažem, vlast koja potrebe građana, prave probleme i sve ono što tišti narod u Pljevljima ostavlja sa strane, a, nažalost, forsira jednu destruktivnu priču, destruktivni narativ koji se najviše manifestuje kroz istorijski revizionizam, promociju fašizma, klerofašizma i kleronacionalizma. To je nešto na što, očigledno, država nema odgovor, ili ima, ali ne želi da ga ima - kazao je on.
Na pitanje može li se govoriti o vladavini prava u Crnoj Gori i u Pljevljima, a prstom ne mrdati kada se na zvaničnoj manifestaciji izvodi himna Srbije, a ne čuje himna Crne Gore, Pilav kaže da ne zna bolju defiinciju državnog udara od toga.
<h2>PROJEKCIJA DIJELA VLASTI</h2>
On dodaje da ćutanje državnih organa - od premijera, preko tužilaštva i policije, do institucija pravosudnog sistema - zapravo predstavlja „prećutnu saglasnost“. Ocjenjuje i da Vraneš ne djeluje sam, već kao projekcija dijela vlasti.
- Pokret Evropa sad i Demokrate znaju da svakom kritikom ka predsjedniku opštine mogu da izgube veliki broj birača jer, nažalost, u Pljevljima veliki broj glasača dijeli mišljenje sa onim što Dario Vraneš radi. To je što se tiče Evrope sad. Što se tiče Demokrata, oni su partija koja je u crnogorskoj javnosti već odavno prikazana kao jedna partija koja pokušava vrlo vještački da balansira i da se provlavači između dvije vatre - naveo je on.
Sjećamo se, kako je naglasio, da su Demokrate na državnom nivou glasale protiv zabrane fašističkih simbola.
- A podsjetiću i da su oni najzaslužniji za promjenu datuma opštine Pljevlja. Oni pokazuju da je njihov narativ isti kao i predsjedniku opštine, samo je malo upakovan i umotan u neki evropski - naveo je on.
Pilav se osvrnuo i na narative koje prevashodno plasiraju lideri Ure i Demokrata - Dritan Abazović i Aleksa Bečić - da su se sva nacionalistička divljanja u Pljevljima događala u režiji prethodne vlasti.
- Ono što se našlo u Skaj aplikaciji, koju ni Demokrate ni URA ne priznaju kada se radi o njihovim partijskim funkcionerima, što se odnosi na grafite u Pljevljima - ja apsolutno vjerujem u to. Međutim, ne može se sve što se dešavalo u Pljevljima staviti na režiju DPS-a. Ja govorim konkretno i o mom slučaju iz 2020. godine. Osoba koja je osam mjeseci provela u zatvoru je na sudu rekla da je simpatizer i član Demokrata. Pred kuće Bošnjaka-muslimana je dolazio brat funkcionera Demokrata Bojan Krvavac da govori da se selimo. Ljude koji su divljali po ulicama, ljude koji su nosili fašističke četničke zastave i koji su targetirano išli pred kuće Bošnjaka-muslimana - mi sve znamo ko su i iz kojih su partija, jer su mnogi oni nagrađeni poslovima u Rudniku uglja, u opštini, Termoelektrani… - kazao je Pilav.

Pilav: Destruktivni narativ Darija Vraneša podržan ćutanjem državnih institucija

Gost današnje "Drugačije radio veze" je mr Emir Pilav, a tema je: Kome i čemu služi gradonačelnik Pljevalja.
Politikolog i građanski aktivista govori o životu normalnih ljudi u gradu na čijem je čelu Dario Vraneš.
Početak DRV je 11:10.
Autor emisije je Darko Šuković.

Pilav u DRV: Kome i čemu služi gradonačelnik Pljevalja

Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj sa zabrinutošću i ogorčenjem reaguje na javno iznesene stavove Darija Vraneša, u kojem se Podgorička skupština iz 1918. godine kvalifikuje kao „legitimna“, dok se pripajanje Pljevalja Crnoj Gori pokušava predstaviti kao čin „suprotan volji naroda“, kazali su iz ovog udruženja.
Ni jedna državna ustanova, poručuju iz Saveza patriota, kojoj je to po Ustavu dužnost i obaveza, ne štiti teritorijalnu cjelovitost i ustavni poredak Crne Gore. Ostaje samo pitanje dana kada će Vraneš proglasiti srpsku samoupravnu oblast u Pljevljima, jer oni u stvarnosti već tako djeluju — preostaje samo da se to i formalno potvrdi.
- Ovakvi navodi predstavljaju direktan udar na istorijske činjenice, državni identitet Crne Gore i osjećanja svih koji poštuju njenu tradiciju, borbu za slobodu i obnovljenu nezavisnost. Podgorička skupština je istorijski i naučno ocijenjena kao nelegalan i nelegitiman politički akt, donesen pod okupacijom, bez međunarodnog priznanja i bez učešća većine crnogorskog naroda. Taj događaj označio je ukidanje crnogorske države, gašenje institucija i nasilno pripajanje drugoj državi. Nijedan pokušaj reinterpretacije ne može promijeniti činjenicu da je riječ o jednom od najtragičnijih trenutaka u crnogorskoj istoriji, koji je ostavio duboke posljedice po narod, kulturu, jezik i državni kontinuitet. Pokušaji da se taj čin danas predstavi kao legitiman nijesu ništa drugo nego opasni pokušaji istorijskog revizionizma - poručuje generalni sekretar Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Miloš Bukilić.
On posebno upozorava da ovakva retorika ima političku funkciju – da se relativizuje državnost Crne Gore, slabi njen međunarodni položaj i stvara klima u kojoj se dovodi u pitanje multietnički i građanski karakter države.
- Odbacujemo svako nastojanje da se istorija prekraja u skladu s dnevnim interesima ili ideološkim konstrukcijama i naglašavamo da je savremena Crna Gora nastala na temeljima antifašizma, slobode i demokratske obnovljene državnosti, ne na proizvoljnim reinterpretacijama prošlosti. Crnogorska dijaspora u Njemačkoj čvrsto stoji uz očuvanje državnog identiteta i suvereniteta Crne Gore. Mi nijesmo nijemi posmatrači, već aktivni učesnici društvenog života koji se jasno i glasno protive narativima koji poništavaju istorijske žrtve, narušavaju građanski sklad i potpiruju podjele. Nećemo dozvoliti da se Crna Gora predstavlja kao prostor bez državnog kontinuiteta, niti da se kroz političke konstrukcije umanjuje njen međunarodni integritet - naglašava Bukilić.
On apeluje na institucije, akademsku zajednicu i javnost da ne ćute pred pokušajima oživljavanja ideologija koje su Crnoj Gori donijele najteže trenutke u njenoj istoriji.

Bukilić: Vraneš otvoreno negira crnogorsku državnost – dok institucije ćute

U Pljevljima se već duže vrijeme odvija proces koji ozbiljno zabrinjava građane koji se osjećaju Crnogorcima, kao i pripadnike manjinskih naroda, poručili su iz Crnogorskog foruma.
- Predsjednik Opštine, Dario Vraneš, svojim javnim istupima, političkim porukama i institucionalnim potezima stvara atmosferu u kojoj se potiskuje crnogorski identitet, negira multietnički karakter grada i favorizuje narativ da su Pljevlja “srpski grad”. Ovakvo djelovanje nije novo, ali je u posljednje vrijeme postalo intenzivnije, otvorenije i agresivnije- kazali su iz Crngoorskog foruma.
Ističu da kroz javne govore, istorijske falsifikate i simboličke poruke predsjednik opštine nastupa kao da mu je cilj da izbriše sve što Pljevlja čini dijelom Crne Gore. Uporna retorika kojom se promoviše ideja da Crnogorci nijesu narod, da Crna Gora nema autentičnu istoriju i da je njen identitet “vještački”, dio je širih nastojanja da se stvori ambijent u kojem se Crnogorci i manjinske zajednice osjećaju marginalizovano i nesigurno. Sve to je praćeno pokušajima da se identitet grada preoblikuje kroz javni prostor, davanjem ulica, mostova i lokalnih objekata imenima srpskih vladara, simbolima koji nemaju veze sa lokalnom tradicijom, ali imaju jasnu političku poruku.
- Takvo simboličko preimenovanje prostora nije bezazlen čin; ono služi kao sredstvo za postepeno potiskivanje crnogorske istorije i kulturnog nasljeđa, kao i istorije manjina koje žive u Pljevljima. Time se mijenja memorija grada, brišu tragovi njegove raznolikosti i šalje poruka da u Pljevljima ima mjesta samo za jedan identitet i jedan narativ. Upravo u tome mnogi vide pokušaj da se Pljevlja, makar simbolički, izdvoje iz Crne Gore i prikažu kao dio nekog drugog političkog i nacionalnog koncepta- navode u saoopštenju.
Podsjećaju da nedavni slučajevi u kojima je predsjednik opštine bez poštovanja zakonskih procedura najavio imenovanje mostova po vladarima koji su istorijski povezani sa ukidanjem crnogorske državnosti samo su posljednji primjer tog opasnog procesa. Građani Pljevalja, umjesto da žive u gradu koji je svim svojim stanovnicima zajednički, multietnički i otvoren, sve češće svjedoče atmosferi podjela, pritiska i nametanja identiteta koji nema uporište u stvarnoj istoriji ovog kraja.
- Zbog svega navedenog, pokrenuta je krivična prijava protiv Darija Vraneša, jer u njegovom javnom djelovanju, institucionalnim postupcima i porukama koje šalje građanima postoje brojni elementi koji upućuju na krivičnu odgovornost. Ovaj korak je preduzet kako bi se zaštitio identitet Pljevalja, crnogorski i bošnjački narod, kao i multietnički sklad i cjelovitost države Crne Gore, koji se ovim ozbiljno narušavaju uslijed nametanja ideoloških velikosrpskih projekata koji nijesu u skladu sa ustavnim poretkom, vladavinom prava, ljudskim pravima i vrijednostima Crne Gore- ističu iz Crnogorskog foruma.
Pljevlja su, zaključuju iz CF, grad koji pripada svim svojim građanima. Njihova istorija, kultura i raznolikost ne mogu i ne smiju biti izbrisani političkim odlukama jednog čovjeka. Vrijeme je da se jasno i glasno kaže da Pljevlja nisu ničiji eksperiment i ničija kolonija, već dio Crne Gore sa svim svojim narodima, kulturama i slojevima identiteta koji se ne mogu nasilno preoblikovati.

Crnogorski forum: Dario Vraneš pokušava da uništi sve crnogorsko i multietničko u Pljevljima

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Uprava za saobraćaj adresa za pitanje zbog čega predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš nije pozvan na otvaranje rekonstruisanog puta Vrulja - Mijakovići.
- Što se tiče protokola i otvaranja dionice puta - Uprava za saobraćaj je prava adresa. Oni su se bavili tim ko treba da bude pozvan, a ko ne treba možete njih da pitate. Bio sam pozvan na taj događaj, ne znam o čemu se radi - kazao je Spajić odgovarajući na pitanja novinara u Vili Gorica, nakon susreta sa premijerom Velikog Vojvodstva Luksemburga Lukom Fridenom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvranes-nepozeljan-za-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prokomentarisao je to što je i to što je Vraneš saopštio da će dva nova mosta na putu Mijakovići – Vrulja nositi nazive kralja Aleksandra Karađorđevića i kralja Petra I Karađorđevića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada se bavi pravljenjem puteva, mostova, neki drugi krštavanjem mostova, tako da izgleda smo podijelili uloge - kazao je Spajić.
T.K.

Spajić: Uprava za saobraćaj adresa za pitanje zašto Vraneš nije pozvan na otvaranje puta

Partija Andrije Mandića se krivo predstavlja kao Nova srpska demokratija. Nit' je nova, nit' je demokratija, a srpska je samo djelimično. Njen tačni naziv je Stara bjelaško-četnička tiranija. To je partija koja je nastala ukrštanjem bjelaškog terorizma Marka Dakovića i etničko-vjersko-ideološkog čišćenja četničkog zločinca Pavla Đurišića. Osnova programa NSD-a, odnosno Stare bjelaško- četničke tiranije je da se, po uzoru na bjelaše, bori protiv crnogorske državnosti i nacionalnosti, a potom, po uzoru na Pavla Đurišića, uništi sve koji nijesu pravoslavni Srbi četničkog usmjerenja. To je stari cilj, samo što je Andrija Mandić, od kada je izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore, k tome cilju krenuo novim putem.
Na tome putu Mandićeve đurišlije obilato koriste istorijske neistine, što je u posljednoj morbidnoj proslavi najsramnijeg događaja u istoriji Crne Gore – tzv. Podgoričke skupštine uradio Mandićev predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš. Rekao je da su međunarodni zvaničnici, među kojima i tadašnji predsjednik SAD- a Vudro Vilson, uputili telegrame i čestitali odluke Podgoričke skupštine. To je neistina. U stvari, ni jedna Velika sila i uopšte ni jedna strana država nije priznala odluke Podgoričke skupštine, a kamoli čestitala. Sve su, izuzev Francuske koja je podržavala Srbiju, kritikovale način organizovanja Podgoričke skupštine i politiku Srbije i njenih okupacionih trupa u Crnoj Gori. Predsjednik Vilson se u toj kritici, zapravo, istakao. Istoričar Dimitrije – Dimo Vujović, koji nije simpatisao ni kralja Nikolu ni nezavisnu Crnu Goru, u knjizi „Podgorička skupština 1918.“ na str. 146 navodi: „Vrlo oštar kritičar srpske politike u Crnoj Gori i odluka Podgoričke skupštine bio je i predsjednik Vilson. On je Podgoričku skupštinu okarakterisao kao neustavnu i smatrao je da ne treba voditi računa o odlukama te skupštine.“ Kako bi ispitao stanje u Crnoj Gori, Vilson je u januaru 1919. godine u Crnu Goru uputio kapetana Džemsa Brusa i Rolanda Trija, službenike američke ambasade u Rimu. Nakon gotovo dvomjesečnog boravka u Crnoj Gori, Roland Tri je izajavio da je u Crnu Goru stigao naklonjen Srbima, ali da je nakon toga imao oštar sud o njihovom ponašanju u Crnoj Gori. Kapetan Brus je bio direktniji. U memorandumu koji je uputio predsjedniku Vilsonu naveo je da su izbori za Podgoričku skupštinu bili nezakoniti i njene odluke neprihvatljive i da to nije bio izraz volje Crnogoraca, već spoljne intervencije. Brus je naveo da crnogorski narod želi da uđe u jugoslovensku državu na bazi ravnopravnosti, a ne kao dio Srbije. Ne samo da SAD nijesu čestitale odluke tzv. Podgoričke skupštine, nego su diplomatske odnose sa crnogorskom izbjegličkom Vladom održavale do 21. januara 1921.
Osim što je izmislio Vilsonov telegram, Vraneš je neistinito govorio o istoriji oslobođenja Pljevalja 1912. godine. Naveo je da je „nakon oslobođenja 1912. godine ovaj kraj prvo pripao Kraljevini Srbiji, a tek krajem 1913. Crnoj Gori, bez podrške većine stanovništva“. Vraneš je dodao da je „u djelo sprovedeno ono što što se i tad i sad u međunarodnom pravu naziva aneksija odnosno prisajedinjenje teritorije jedne države drugoj državi suprotno većinskoj volji stanovništva koji živi na tom području. Pljevlja su prisajedinjena Crnoj Gori suprotno volji većine pljevaljskog naroda”. No, u „Glasu Crnogorca“ od 20. oktobra 1912. (po starom kalendaru) se navodi: „U ponedjeljak, 15. ov. mj. oko 8 sati uđe hrabra crnogorska vojska u Pljevlja pod komandom majora Mašana Božovića. Takođe istog dana oko 12 sati iz Prijepolja preko Jabuke uđe u Pljevlja i srpska vojska, koju hrabri Crnogorci bratski dočekaše. Turci su se povukli Metaljci, na austrijsku granicu“.
Dakle, crnogorska vojska je oslobodila Pljevlja i nije bilo spora između Crne Gore i Srbije oko toga da Pljevlja pripadaju Crnoj Gori. Granica je povučena 1913. bez navodnog protivljenja stanovništva o kome govori Vraneš. Tezom o aneksiji Pljevalja Crnoj Gori, Vraneš u stvari govori da je Crna Gora okupirala Pljevlja i poručuje da bi ih trebalo vratiti prethodnoj državi. Izgleda da Vraneš hoće da Pljevlja vrati Osmanskom carstvu, odnosno Turskoj, jer je Crna Gora oslobodila Pljevlja od Osmanskog carstva, a ne od Srbije. Potom, Osmansko carstvo nije osvojilo Pljevlja od Srbije, već od države hercega Stjepana Vukčića – Kosače, između 1462. i 1465. Hercegova država nije bila ni jednovjerska, ni nacionalna, ni srpska. Po Kosačinoj tituli država kojom je vladao se kolokvijalno nazivala Hercegovina, a u stvari je to ime ozvaničeno tek 1470. godine kada su Turci od osvojene hercegove zemlje formirali Hercegovački sandžak (vilajet Hersek). Tada je bio u sastavu Rumelijskog ejaleta, a od 1580. u sastavu Bosanskog ejaleta, da bi 1833. bio formiran poseban Hercegovački pašaluk. U novovjekovnoj istoriji Pljevlja nikad nijesu pripadala Srbiji. Crna Gora je oslobodila Pljevlja, što joj je priznato mirovnim ugovorima u Londonu i Bukureštu 1913., a kasnije je to potvrđeno odlukama avnojske Jugoslavije 1945., što je dobilo i međunarodno priznanje.
Krivotvorenjem istorije i fabrikovanjem neistina NSD, odnosno Stara bjelaško-četnička tiranija napada i ustavni poredak. Očito je da Mandić i njegov izvršitelj u Pljevljima hoće da cijepaju državnu teritoriju, što je protivustavna i krivična djelatnost. Članom 3 Ustava propisano je da je teritorija Crne Gore jedinstvena i neotuđiva. Članom 55 Ustava propisana je, između ostalog, zabrana djelovanja političkih organizacija čije je djelovanje usmjereno na narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore. NSD je udžbenički primjer takve organizacije. U članu 359 Krivičnog zakonika Crne Gore propisano je da će se svako ko silom ili na drugi protivustavan način pokuša da otcijepi neki dio teritorije Crne Gore ili da taj dio teritorije pripoji drugoj državi, kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. Da u Crnoj Gori funkcioniše profesionalno tužilaštvo i sudstvo, odnosno da postoji vladavina prava, protiv NSD-a bi po službenoj dužnosti bio pokrenut postupak zbog protivustavnog djelovanja, a svi organizatori i govornici na proslavi 107. godišnjice tzv. Podgoričke skupštine u Pljevljima bili bi procesuirani.

NSD-ova fabrika neistina

Takav odnos nije postojao ni u vrijeme Demokratske partije socijalista - poručo je predsjenik Opštine Pljevlja Dario Vraneš pošto ga premijer Milojko Spajić juče nije pozvao na svečanu ceremoniju otvaranja puta Mijakovići - Vrulja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvranes-nepozeljan-za-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u izjavi za RTV Pljevlja rekao da su Pljevlja ponižena, te da Spajić ne bio smio "na ovaj način da omalovažava građane Pljevalja, ali ni lokalnu televiziju".
No, dodao je kako su nakon svega sa ministarkom Vukićević obišli most.
- I srećan sam da su građani, koji su se tamo skupili nakon otvaranja, na jučerašnji dan ujedinjenja dvije srpske kraljevine - Srbije i Crne Gore, dali imena mostovima. Duži most dobio je ime most kralja Aleksandra ujedinitelja, a onaj kraći - most kralja Petra. To su građani rekli, to znači da ideja ujedinjenja živi - dodao je on.

Vraneš: Ovo ni DPS nije radio - Pljevlja su ponižena, Spajić ne bi smio ovako da omalovažava

Put Vrulja - Mijakovići otvoren je juče, a predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
Vraneš je, u video obraćanju objavljenom na društvenim mrežama, saopštio koja su imena nađenuli mostovima dužine 160 odnosno 128 metara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRw0DcAiND8%2F%3Figsh%3DejBpY29zbW04Nm1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- &nbsp;Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je Vraneš.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvranes-nepozeljan-za-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vraneš: Narod mostove u Pljevljima nazvao kralj Petar I i kralj Aleksandar Karadjordjević

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Kaćuša Krsmanović

Vraneš nepoželjan za Spajića

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: dario-vranes