Hrvatski dramatičar, romanopisac, pripovjedač, pisac za mlade i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Miro Gavran (1961) postao je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, saopšteno je iz DANU. - Najizvođeniji i je hrvatski dramski pisac. Njegova djela prevedena su na više od 40 jezika. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je preko 450 premijera širom svijeta, koje je pogledalo 4 miliona ljudi. Jedini je živi dramatičar u Evropi koji ima pozorišni festival njemu posvećen izvan zemlje rođenja- podsjećaju iz DANU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111700114_f990abd2cfca8ec1c56f7947a6268514fe602f3d60b9a91bc3a9755dbf7edd1e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111700114_f990abd2cfca8ec1c56f7947a6268514fe602f3d60b9a91bc3a9755dbf7edd1e" data-rendition-name="original" width="499" height="378" loading="lazy" alt="Miro Gavran"><figcaption>Predsjednik DANU, dr Aleksandar Mugoša sa novoizabranim članom MIrom Gavranom(Photo: DANU)</figcaption></figure>  DANU je, nakon Mira Gavrana, pokrenula i proceduru prijema u članstvo bosansko-hercegovačog likovnog umjetnika i grafičara Halila Tikveša (1935). - Halil Tikveš je dugogodišnji profesor Akademije umjetnosti u Novom Sadu i gostujući profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Na Novosadskom univerzitetu ima status profesora emeritusa od 2013. godine. Tokom karijere imao je više od 100 samostalnih izložbi širom svijeta, za svoj rad dobio tridesetak nagrada, njegova djela dio su stalne postavke Umjetničke galerije Bosne i hercegovine u Sarajevu. Živi i radi u Beogradu, Sarajevu i Blacama- navode iz DANU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111700110_304f276f03be574b944d93ffeeb97fd90465c114c660b2915b9bc0f9cdbf231e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025111700110_304f276f03be574b944d93ffeeb97fd90465c114c660b2915b9bc0f9cdbf231e" data-rendition-name="original" width="459" height="397" loading="lazy" alt="Miro Gavran"><figcaption>Halil Tikveš(Photo: Halil Tikveša)</figcaption></figure>  Povodom prijema novih članova Predsjednik DANU Aleksandar Mugoša obratio se članstvu akademije. - Nakon što je Skupština DANU prihvatila kandidaturu, istovremeno primivši ga za člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, gospodin Miro Gavran i ja našli smo se u Zagrebu. Dugo smo razgovarali o hrvatskoj i crnogorskoj istoriji, kulturi i nauci. Shvatio sam da Crna Gora ima snažnu podršku hrvatske intelektualne elite što me iskreno obradovalo, jer su nam ti ljudi jednostavno sve oprostili. Dakle, dok se mi, u svojoj zemlji, ponašamo nezrelo, drugi ljudi nam opraštaju ozbiljne greške, iskazuju nam ogromno poštovanje želeći da budu dio nas. Mi i dalje uporni u svojim greškama, oni i dalje u njihovom praštanju. Bilo bi dobro da naučimo nešto iz toga, da bez velikih riječi, mitomanije, laži i mimikrije dođemo u situaciju da možda neko nekome ponekad ponešto oprosti i u našoj zemlji. Možda, kažem...Bez obzira na sve, nama su potrebni ljudi poput Mira i Halila, njima moramo vjerovati i od njih možemo mnogo da naučimo- poručio je Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Književnik Miro Gavran novi član DANU, u proceduri prijem umjetnika Halila Tikveša

Kardiohirurg i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), dr Aleksandar Mugoša, oglasio se povodom aktuelne društvene i političke situacije u Crnoj Gori, ističući da događaji u Nikšiću, Herceg Novom, Beranama i Podgorici nameću građanima obavezu da se zapitaju kada je počelo sve ono što danas proživljavamo – i kako taj krug namjeravamo da zatvorimo.
<h2>„Nije vrijeme da preispitujemo pretke, već sebe“</h2>
- Ovo više nije pitanje za naše očeve, đedove ili prađedove, na koje se rado pozivamo. Imali su oni svoja iskušenja i odluke – ostavimo ih na miru. Pokušajmo bar jednom da preispitamo sebe - poručuje dr Mugoša.
Govoreći o sopstvenom iskustvu, podsjetio je da je sve za njega počelo u Sarajevu 1992. godine, gdje je, kao student medicine, svjedočio početku rata.
- Od najljepšeg grada na svijetu, Sarajevo je postalo najveće socijalno zlo, mjesto đe se vodi rat i ubijaju ljudi. Prva žrtva bila je studentkinja medicine Suada Dilberović, ubijena snajperom. Danas mi je njen lik sve češće pred očima – ona je ubijena u trenutku kad su političke vođe govorile o pomirenju, iako građani Sarajeva nisu bili posvađani - naveo je on.
<h2>„Pozorište rata stiglo je i kod nas“</h2>
Mugoša podsjeća da je Crna Gora u to vrijeme „radila na pomirenju“ – dok je učestvovala u razaranju Konavala i Dubrovnika, transportovala gorivo za vojsku u Bosni, deportovala ljude njihovim dželatima i izvodila putnike iz vozova da bi bili ubijeni.
- Željeli smo pozorište, ali ne u svojoj kući. A kako to obično biva – pozorište je stiglo i kod nas - kaže on.
Danas, tri decenije kasnije, smatra da Crna Gora ponovo „radi na pomirenju“ – ali na pogrešan način.
-Trideset tri godine kasnije, mi pomirenje gradimo tako što Crnogorce zovemo kopiladima, građane islamske vjeroispovijesti Turcima, Albance Šiptarima, a Hrvate ustašama. Uvjeravamo građane da nema inflacije, ne izdvajamo novac za liječenje, podižemo spomenike masovnim ubicama i ponižavamo zaslužne dobitnike državnih priznanja, dok ih dodjeljujemo opskurnim likovima. Klanjamo se mrziteljima svega crnogorskog – najbolji primjer za to je gospodin Matija Bećković - kazao je dr Mugoša.
<h2>„U Crnoj Gori postoji diktatura demokratije“</h2>
Predsjednik DANU naglašava da u Crnoj Gori nema demokratije, već da postoji „diktatura demokratije“ – privid slobode koji služi isključivo moćnicima.
- Demokratija podrazumijeva ideje i ljude koji zaslužuju poštovanje. Mi smo je pretvorili u farsu. U Crnoj Gori su takvi ljudi postali suvišni, opasni. Današnja demokratija služi moćnicima da bi zadržali svoju moć – u takvom sistemu nema mjesta za slobodne i pametne ljude - poručio je on.
<h2>„Srpska pravoslavna crkva izgubila je duhovni karakter“</h2>
Govoreći o ulozi Srpske pravoslavne crkve, Mugoša smatra da je njenim umiješanjem u javni život izgubila suštinski karakter vjerske institucije.
- Nijedna vjera ne smije upravljati javnim životom i institucijama jedne države. Kada je riječ o vjerovanju u ono što ne možemo vidjeti – mi se nikada, ama baš nikada nećemo složiti - ističe on.
<h2>„Vrijeme je da zatvorimo krug laži“</h2>
- Vraćam se našim precima – možda nam još jednom pomognu da zatvorimo ovaj krug laži i stavimo tačku. Oni su žrtvovali svoje živote da bismo mi živjeli slobodno. Zaslužuju li njihove žrtve makar trunku našeg poštovanja? Zaslužuju li naša djeca i ona koja tek treba da se rode da žive u slobodnoj državi? Ako im to ne obezbijedimo – što ćemo onda s njima? - upitao je Mugoša.
<h2>„Ma’ se druže od Crne Gore“</h2>
Na kraju, dr Mugoša citira građanina Botuna:
- 'Ma’ se druže više od Botuna, puštite ne da živimo normalno, kumi ve Bogom!' Podržavam ga – ne zbog motiva, već zbog načina na koji je to rekao. A ja bih dodao: Ma’ se druže od Crne Gore! - zaključio je predsjednik DANU.

Predsjednik DANU: Crna Gora mora zatvoriti krug laži i vratiti dostojanstvo sebi i svojim precima

Doktor Aleksandar Mugoša jednoglasno je izabran za predsjednika Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), dok će Skupštinom Akademije, u naredne četiri godine, predsjedavati književnik Sreten Vujović.
Kako je saopšteno iz DANU, u Podgorici je u subotu održana je godišnjaSkupština na kojoj se, nakon javno objavljenog konkursa, odlučivalo o prijemu novih članova, izboru redovnih članova iz reda vanrednih i izboru organa Akademije.
Novi redovni članovi DANU su akademski vajar Zlatko Glamoček, književnik i dramatičar Miro Gavran, doktor tehničkih nauka Dušan Petranović i doktor političkih nauka Srđa Martinović, a za vanrednog člana izabran je istoričar Vukota Vuković.
Iz reda vanrednih u redovne članove DANU izabrani su politikolog i publicista Nik Gašaj, književnik i publicista Borislav Cimeša, politikolog i publicista Nenad Stevović, kompozitor i autor filmova Miodrag Bošković, advokat Nikola Belada i doktor drušvenih i humanističkih nauka Goran Sekulović.
U naredne četiri godine Nadzorni odbor činiće akademici Borislav Cimeša, Ljubomir Mudreša i Ismet Hadžić, dok su za dva člana Predsjedništva izabrani profesor doktor Rade Ratković i profesor doktor Branislav Radonjić.&nbsp;
- Skupštinom DANU, u naredne četiri godine, predsjedavaće Sreten Vujović, književnik i prevodilac. Za predsjednika DANU jednoglasno je izabran dr Aleksandar Mugoša, direktor Centra za kardiohirurgiju, ljekar i humanista - navodi se u saopštenju.

Aleksandar Mugoša jednoglasno izabran za predsjednika DANU

U Skupštinskoj sali Prijestonice Cetinje danas je održana svečanost dodjele povelja novoizabranim članovima Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, upriličena povodom prijema novih članova Akademije, kao i formalnog prelaska dosadašnjih vanrednih u redovne članove (akademike).&nbsp;
Prisutnima se, obratio gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, koji je u svom govoru istakao značaj Dukljanske akademije, naglašavajući da mu je posebno zadovoljstvo što se jedan ovakav događaj, u čijem je središtu znanje i identitetska odgovornost, održava upravo na Cetinju, gdje su sačuvani sloboda i čast kad su mnogi pred njom pokleknuli, piše na sajtu Prijestonice Cetinje.
- U tom jednostavnom, a dubokom osjećaju za svoje porijeklo i svoje trajanje leži i smisao postojanja institucije kakva je Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, kao čuvar pamćenja, znanja i samosvijesti crnogorskog naroda. Institucija čije samo ime po sebi nosi snažnu simboliku istorijske dubine i postojanosti danas odlučno i snažno opstaje i opstaće, jer ono što je ukorijenjeno u istorijskoj istini, u pamćenju naroda i njegovom dostojanstvu, ne može se izbrisati, potisnuti, niti utišati- naveo je Đurašković.
Đurašković je izrazio uvjerenje da će DANU nastaviti da bude istinska vodilja, u vremenu kada se, kako je naveo, istina nerijetko relativizuje, identitet, vrijednosti i jezik pokušavaju potisnuti, a istorija prekrojiti:
- Zato danas, ovim događajem šaljemo snažnu poruku da tamo gdje je znanje u službi istine, a istina u službi naroda, nema mjesta zaboravu, niti ustupanju sopstvene prošlosti drugima na tumačenje- zaključio je Đurašković.
Potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Nebojša Vučinić izrazio je zahvalnost Prijestonici Cetinje na organizaciji današnjeg događaja.
- Želio bih da istaknem da i ovo pokazuje u kakvim okolnostima radimo i djelujemo. Iako smo na ivici opstanka, mi se nećemo predati, baš kao što se Crna Gora nikada nije u svojoj istoriji predala, niti je pokleknula- poručio je Vučinić.
Na svečanosti su uručene povelje novoizabranim redovnim članovima DANU, i to: prof. dr Goranu Baroviću, dr Zlatku Buliću, dr Miodragu Gomilanoviću, prof. dr Veselinu Ivanoviću, Ljubomiru Mudreši, dr Aleksandru Mugoši, Andreju Nikolaidisu, prof. dr Radenku Pejoviću, Sretenu Vujoviću, Marjanu Mašu Miljiću, prof. dr Jovanu Mirkoviću i prof. dr Radu Ratkoviću.
Za vanredne članove DANU izabrani su: Nikola Belada, Borislav Cimeša, Veseljko Koprivica, Ratimir Raco Mugoša, Slobodan Vukanović, prof. dr Danilo Đurović, Nik Gašaj, Miroljub Orlandić, Nenad Stevović i dr Lidija Vukčević Vučurović.
Za dopisne članove DANU imenovani su: prof. dr Ljupčo Arsov, prof. dr Željko Karaula, dr Luiđi Lombardo i dr Nenad Popović.
Za počasne članove DANU izabrani su: Hadixa Gjoni, Velija Murić i prof. dr Dragan Hajduković.
Događaj je protekao u duhu dostojanstva i uvažavanja uloge nauke, umjetnosti i nacionalne samosvijesti, čiji su čuvari upravo članovi ove Akademije, koji su još jednom potvrdili da Crna Gora ostaje prostor slobodne misli, znanja i kulturnog trajanja. Moderator događaja bio je Dragan Mitov Đurović.

1084x550

Dodijeljene povelje novoizabranim članovima DANU: Narod koji zna odakle dolazi, zna i kuda ide

Iz Predsjedništva Dukljanske akademije nauka i umjetnosti danas su ukazali, prenosi Portal Analitika, da je već peta godina, od kada, kako navode, jedna od najznačajnijih kulturno-naučnih institucija u Crnoj Gori nema nikakve mogućnosti za rad, a ogromni projekti koji su spremni za publikaciju stoje nerealizovani.&nbsp;
- To su i u naučnom i u kulturnom smislu izuzetno značajni projekti za Crnu Goru, njenu istoriju i savremenost. Nije nam jasno zašto se “oslobodilačka vlast” otuđila i ježi se na pomen Duklje, Dukljanske države i njene brilijantne istorije''- pitaju iz DANU.
Kako dodaju, o Duklji i njenoj istoriji neće govoriti, premda se o tome sve manje zna, a u školama se uopšte ne izučava , ali ukazuju da bi se i mnogo civilizovaniji i razvijeniji narodi i države ponosili i slavili postojanje jedne takve činjenice u istoriji da su imali državu, (misle na dolazak Slovena na ovaj dio Evrope), preko 1.200 godina.&nbsp;
- &nbsp;Nećemo govoriti o helenskom, rimskom i drugim velikim imperijama koje su na ovim teritorijama koje danas znače Crnu Goru, imali svoje države. U razvijenim državama postoje različite akademije: akademija tehničkih nauka, likovnih umjetnosti, primijenjenih umjetnosti… I nijedna drugoj ne smeta u radu, kao što ni mi ne smetamo nikome, a pridonosimo i radimo u korist Crne Gore na višestruko značajan način- smatraju oni.
Napominju da država koja ima ambicija da bude demokratska, građanska, evropska ne smije zapostavljati rad institucija koje joj doprinose samo dobro.&nbsp;
- Mi smo bukvalno ostavljeni sami sebi i članovi Dukljanske akademije sa skromnim prilozima omogućavaju njeno bukvalno samoodržanje! Kome smo se god obraćali u ovoj državi, od predsjednika Vlade do Ministarstva kulture, nauke, inovacija, čak i delegaciji Evropske unije niko se nije udostojilo ni da nam odgovori što je krajnje nepristojno, jer imena članova Dukljanske akademije to ne zaslužuju- poručuju iz DANU.
Primjera radi, kako dodaju, u članstu DANU je više profesora univerziteta i doktora nauka, značajnih inostranih ličnosti, nego u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.&nbsp;
- Ova usporedba sa CANU nije nikakva zla volja, nego gola činjenica, a od istine ne treba bježati. Javno saopštavamo da ukoliko i dalje aktuelna vlast, resorna ministarstva , privrednici, biznismeni…koji ulažu ogroman novac u neke druge djelatnosti, koje doprinose Crnoj Gori u neuporedivo manjoj mjeri nego DANU, da smo prinuđeni ukoliko nastavite sa bojkotom rada Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, moramo “zamrznuti” rad , čekajući, nadamo se, neka bolja i demokratskija vremena koja će na pravi način, sa zdravim rasuđivanjem, neopterećena političkim i nacionalnim fobijama shatiti i pomoći da rad DANU ponovo bude ono što je bio, značajna činjenica u istoriji i stvarnosti Crne Gore- zaključili su iz DANU.

Predsjedništvo DANU: Ukoliko aktuelna vlast i dalje nastavi da nas bojkotuje, bićemo prinuđeni da “zamrznemo” rad

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti (DANU) daje punu podršku studentskom “Pokretu za spas Crne Gore”, koji su oni jednoznačno skromno nazvali “Kamo śutra”. Događaj koji je inicirao studente na akciju je rezultanta mnoštva drugih mentalnih, političkih, ekonomskih, bezbjedonosnih i državnih aktuelnih opasnosti - poručili su oni.
Zato se, kako navode iz DANU, motiv studenata može shvatiti kao rezultanta podrazumijevajućih opasnosti za Crnu Goru, koliko god tokome bilo vidljivo ili ne.
- U toj borbi strah je luksuz, kako kaže književnik Popović, jer su rušioci države zauzeli jasan stav upotrebe sile, “svi i svuda”. Državu mogu valjano voditi samo iskusni i stariji, mlađima se ne daju funkcije kojima su po svemu nedorasli, kako je saopštio “21. maj”, čemu nije potrebno dopunsko objašnjenje. Posebno je stupidan pokušaj pretvaranja Hitlerovih četnika i klerikalaca u antifašiste, čija je glavna snaga u religiji, ali ne i u vjeri. ”Strani saradnici” nakon otimnja crkava, groblja i manastira će potencijalno nastaviti krađu državne imovine otimanjem Filermose, kaže CEP. ”Mentalni” je problem planirati izgradnju novog grada u Podgorci, kako saopštavaju svi “odrasli normalni“ ljudi iz struke. Zbog toga što već ima neuseljenih stanova više od “Veljebrdskih”, zbog toga što se ugrožavaju osnovne funkcije postojećeg grada zbog vodosnabdjevanja, ugrožavanja glavnog izvorišta Mareze, zbrinjavanja otpadnih voda (planirani kolektor je samo za postojeću Podgoricu) i zbog mnogih drugih ograničenja, što je jasno svakom “znavenom-razumnom” čovjeku - kazali su u DANU.
Još prije 2000. godine su, kako navode iz DANU, gradske vlasti razmatrale konrolu doseljavanja u Podgoricu, da bi se sada pokazala ispravnost shvatanja ograničenosti gradskih kpaiteta zbog otpada, saobraćaja i drugih funkcija.
- "Oslobodioci” zadužuju Crnu Goru, tako da građani moraju vraćati dug kojim ih “oni” zadužu, pa se posle hvale što “građanima daju njihove pare” (možete li građani zamislit samo to?), kažu naši poznati ekonomisti. Hapse ljude, pa nakon toga traže dokaze, krivice, kažu stručnjaci za pravo. U zatvor idu oni koji su uhapšeni, a ne oni koji nezakonito hapse. Otvoreno se uništava državni identitet i crnogorska državna nacija i Crnogorci u njoj, kažu naši demografi. ”Drugi” upravljaju našom državom uništavajući nam bezbjednost, kažu sturčnjaci za bezbjednost. I mnogo čega drugog - ističu u Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti.
Ubistvo 13 ljudi u jednom danu je, dodaju iz DANU, osnovni motiv studentskog pokreta.
- Ipak je sasvim jasno da je motiv studenata rezultanta i proizvod mnogostruko opasnih saražaja po našu državu, kako su to već saopštile naše brojne organizacije i poznate ličnosti. Zato pružamo svu moguću podršku studenstkom pokretu “Kamo śutra", što je po našem mišljenju alijas za “Pokret za spas Crne Gore”, bez obzira na trenutno oganičene zahtjeve - zaključili su oni.

DANU: Puna podrška za „Kamo śutra“ - pokret za spas Crne Gore

Iz Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” danas su reagovali na saopštenje Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) povodom promocije knjige o Blagoju Jovoviću u biblioteci glavnog grada. U DANU-u su ocijenili da je paradoksalno da se knjiga o Blagoju Jovoviću promoviše u biblioteci koja nosi ime znamenitog Crnogorca, revolucionara i komuniste.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fparadoksalno-da-se-knjiga-o-blagoju-jovovicu-promovise-u-biblioteci-koja-nosi-ime-znamenitog-crnogorca-revolucionara-i-komuniste&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Sa druge strane, iz Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” kažu da u DANU-u nijesu pročitali knjigu Jovovića, a sude o njoj.
<h2>Njihovo reagovanje prenosimo integralno:</h2>
Da ne pada snijeg da prekrije brijeg, već da svaka zvjerka da pokaže svoj trag, još jednom se dokazalo u praksi. Saopštenje DANU od 25. 11. 2024. godine, konačno je pokazalo pravo lice pisca navedenog saopštenja.
Čitajući nismo mogli da utvrdimo da li je ovo saopštenje reakcija na promociju knjige o čovjeku koji je imao hrabrosti da presudi jednom od najvećih demona naše ionako krvave istorije, ili pamflet ideološki bliskih krugova neoustaške politike. Zaslijepljeni u svojoj mržnji i ideološkom sljepilu, autori ovog sramnog pamfleta negiraju osnovne istorijske istine i činjenice.
Da, gospodo, Blagoje Jovović je organizator i čovjek koji je ispalio kuršume u Anta Pavelića i tu istinu ne možete pobiti.
Njegovi su pucnji u ovu krvožednu zvijer, koja je jame i vrtače Hercegovine, Bosne i Hrvatske napunila leševima djece, žena i staraca; zvjeri koja je osnovala sistem logora. Treba li istaći da je u Staroj Gradišci formiran jedini logor za djecu na prostoru Evrope?! Nije zaslužio bolju sudbinu od one koju mu je namijenio Blagoje Jovović.
Gospodo, treba li vas podsjetiti da je isti taj demon u logorima pored Srba, ubijao i Rome, Jevreje, komuniste i nepodobne Hrvate? Možda su za vas i ove činjenice lažne.
Možda, gospodo, u svom ideloškom sljepilu i mržnji prema jednom narodu ne čujete vapaje više od 700.000 nedužnih ljudi koji su poklani jedino zato što ih je izopštio Zakon o rasama, koji su Pavelić i njegov režim donijeli odmah po dolasku na vlast 10. aprila 1941.
Knjiga “Blagoje Jovović, srpski heroj u vučijoj jazbini”, jeste prisjećanje na čovjeka koji je htio i morao da kazni zločinca i zločin, a ne veličanje bilo kog pokreta na prostoru bivše Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Ovakav vas narativ nedvosmisleno stavlja na pogrešnu stranu istorije. Napad na Biblioteku zbog promocije knige i negiranje istorijskih činjenica vezanih za Blagoja Jovovića, predstavlja bijedan pokušaj da se revidiraju zločini tzv. Nezavisne države Hrvatske i samozvanog Poglavnika.
A vi, gospodo, možete i dalje svoj antifašizam pokazivati perfidnom odbranom fašista. U svom pamfletu nijeste ni riječ kritike uputili na račun Pavelića i ustaša. Niste pomenuli čak ni temu knjige. Niste je čitali, a sudite o njoj. Vi ste kritičari koji pojma nemaju o onome što kritikuju, tako da je svaka dalja polemika o DANU nesvrsishodna i besmislena.

Biblioteka "Radosav Ljumović" odgovorila DANU: Niste čitali knjigu, a sudite o njoj

U Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti (DANU) reagovali su na skandalozno i neprimjereno promovisanje knjige „Srpski heroj u vučjoj jazbini“ o pripadniku četničkog velikosprpskog pokreta tokom Drugog svjetskog rata - Blagoju Jovoviću ukazujući da je paradoksalno da se takav događaj u podgoričkoj gradskoj biblioteci „Radosav Ljumović“ - koja nosi ime znamenitog Crnogorca, revolucionara i komuniste – kojeg je progonio velikosrpski režim kraljevine Jugoslavije, i koji je poginuo kao učesnik Španskog građanskog rata 1938. godine u Aragoniji kod Morelje.
- Radosav Ljumović je istaknuto ime crnogorskog revolucionarnog pokreta, slobodouman čovjek i stvaralac, pa je zaista užasno da se u ustanovi koja nosi svjetlo njegovo ime promoviše pripadnik izdajničke ideologije i politike, koja je tokom Drugog svjetskog rata počinila mnogobrojne zločine na teritoriji Crne Gore. Danas evo hoće neki novi četnici da promovišu svoje zločince, kako bi poništitli djela slobodoumnih ljudi, pripadnika narodnooslobodilač kog pokreta, koji su se borili protiv fašizma i nacizma – ocijenili su u DANU.
Oni, kako su kazali, promovišu knjigu o lažnom atentatoru na ustaškog poglavnika Anta Pavelića.
- Znači, knjigu o Blagoju Jovoviću koji je pripadao četničkom, velikosrpskom, zločinačkom, kvislinškom i klaborantskom pokretu tokom Drugog svjetskog rata. DANU taj pogani fašistički čin osuđuje i podržava stavove koje je iznio član UBNOR-a Danilovgrada Budo Brajović i moli crnogorski narod da se sačuva istina, a progna laž iz Crne Gore - poručili su oni u reagovanju.
Fašizam i nacizam koji se danas na silu pokušavaju nametnuti Crnoj Gori je, ukazuju, državno uređenje i ideologija koja ograničava ljudska prava i dijametralno je suprotan demokratiji.
- Karakteriše ga moć diktatora, nasilna kontrola, uništavanje opozicije i apsolutna kontrola svih državnih funkcija. Hitler je bio tipični nosilac nacizma. Četnici su u Drugom svjetskom ratu bili saveznici sa Hitlerom, odnosno okupatorskom, nacističkom njemačkom vojskom, o čemu postoje neoborivi dokazi. Ti dokazi se nalaze danas u arhivima svih civilizovanih zemalja - dodali su u DANU.
<h2>UZALUDNA SABOTAŽA</h2>
Tako je, poručuju, uzaludna sabotaža neočetnika koji su danas nosioci neonacizma u Crnoj Gori.
- Nove generacije to moraju pročitati i znati. Posebno ukazujemo na najbolji opis četnika koji je svojevremeno dao Milovan Đilas još u „Borbi“ od 8.10. 1942. godine. Đilas opisuje četnike: „da su u izdaji neprevaziđeni, da su ljude vlastitog naroda klali, ubijali i predavali okupatorima-Njemcima, palili, rušili, silovali. Nema izdaje, podlosti i zločina pred kojim je prezao četnik. Četnik-to je najpodmukliji najprljaviji izdajnik i zločinac, to je grobar sprskog naroda i svih naroda Jugoslavije. Četnici i ustaše, to nijesu ni Srbi ni Hrvati, ni ljudi“ - naveli su u DANU.
Veliki je, kažu, paradoks to što četnici ne pripadaju izvorno crnogorskom narodu i državi.
- Oni su uvezeni u našu državu tokom II sv.rata,preko posrbica, kako bi zarobili Crnogorce u četničke- Velikosrpske torove. To je naravno nemoguće,koliko god “današnji četnici” i dalje uporno primjenljivali metode gnusnih laži. “Četnici su organizacija ubica” i crnogorskog naroda. Prevarno su zarobili i pobili 52 crnogorska omladinca i omladinke, starosti od 17 do 22 godine, na Lazinama. Njih je predvodio poznati ratni zločinac kukavički četnički vođa Jakov Jovović. Kad je pobio ovu crnogrsku mladost, zamislite kako to “herojima četnicima” i dolikuje, pobjegao je iz svoje zemlje u daleku Južnu Ameriku. E pripadniku Jakovovog pokreta Blagoju Jovoviću posrbice i današnji novočetnici pokušavaju da obezbijede mjesto heroja - istakli su u DANU.&nbsp;
Takve užasne necivilizovane laži ne smiju, podvlače oni, ostati neobjašnjene.
- I one se onima koji ne znaju istinu moraju prezentirati. To je danas prva obaveza civilizovanog dijela crnogorskog naroda - zaključili su u DANU.

Paradoksalno da se knjiga o Blagoju Jovoviću promoviše u biblioteci koja nosi ime znamenitog Crnogorca, revolucionara i komuniste

Uprava policije preduzima mjere iz svoje nadležnosti povodom prijetnji poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Ivanu Vukoviću na društvenim mrežama da je „stasao za gepek“.
To je Portalu ETV potvrđeno nezvanično.
Nezvanično nam je rečeno i da je izdato naređenje o prikupljanju obavještenja, te da je sa ovim slučajem upoznato podgoričko Osnovno državno tužilaštvo.
Vuković je juče u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio skrinšot spornog komentara i pozvao policiju da reaguje.
- „Ništa roba“ i „lupež“ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. „Stasao za gepek“ nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovicu-nista-roba-i-lupez-uvrede-su-koje-moram-istrpiti-stasao-za-gepek-nijesam-siguran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tužilaštvo obaviješteno o prijetnjama Vukoviću, policija izdala naređenje o prikupljanju obavještenja

U Osnovnoj školi "Pavle Rovinski" na Starom aerodromu jutros je izbio požar koji je podgorička Služba zaštite i spašavanja ugasila za šest minuta. U objavi na društvenim mrežama naveli su da je danas u 10.56 sati izbio požar u ovoj obrazovnoj ustanovi. - Na teren su odmah upućena dva vatrogasna vozila sa osam pripadnika Službe zaštite i spašavanja - istaknuto je u objavi. Požar je, dodaju, lokalizovan i ugašen za svega šest minuta, a niko od učenika i osoblja nije bio ugrožen. - Ljudski životni nijesu bili ugroženi - ističu iz Službe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2" data-rendition-name="original" width="481" height="759" loading="lazy" alt="Intervencija"> </figure>

Požar u OŠ "Pavle Rovinski": Ugašen za šest minuta, niko nije povrijeđen

Vodeća svjetska teniserka Bjeloruskinja Arina Sabaljenka i Ukrajinka Elina Svitolina plasirale su se u polufinale Australijan opena.
Sabaljenka je u četvrtfinalnom meču savladala Amerikanku Ivu Jović 2:0 (6:3 i 6:0).
Do pobjede protiv 27. teniserke na WTA listi došla je poslije sat i 30 minuta igre.
Sabaljenka, koja je prošle godine igrala finale u Melburnu, u polufinalu igraće protiv Svitoline, koja je u letvrtfinalnom meču slavila protiv Amerikanke Medion Kiz 2:0 (61:i 6:2).
Plasmanom u polufinale ostvarila je najbolji rezltat na Australijan openu.
U muškoj konkurenciji plasman u polufinale izborio je treći teniser svijeta Njemac Aleksandar Zverev.
On je, poslije tri sata i 13 minuta igre, savladao Amerikanca Lernera Tijena 3:1 (6:3, 6:7, 6:1 i 7:6).
Zverev, prošlogodišnji finalista u Australiji, do desetog grend slem polufinala stigao je uz čak 24 asa i samo jednu duplu servis grešku.
Njemac će u polufinalu igrati protiv boljeg iz duela Španca Karlosa Alkarasa i Australijanca Aleksa De Minora.

Sabaljenka i Svitolina u polufinalu Australijan opena

Sjećanje na Srđana Aleksića uči nas i opominje da uvijek postoji izbor i u bezumlju rata. Njega je njegov izbor učinio besmrtnim i u zaborav bacio ratno-huškačke narative i destruktivne ideologije - poručio je programski koordinator u Građanskoj alijansi Ivan Radulović na komemorativnom skupu povodom 33 godine od njegove smrti. Radulović je, na ovom skupu koji su organizovali Građanska alijansa i Inicijativa mladih za ljudska prava, naveo da je Aleksić postao simbol hrabrosti i borbe protiv nasilja, a da je skup prilika da se javnost podsjeti na vrijednosti solidarnosti i ljudskih prava. - Okupili smo se kako bismo odali počast i izrazili poštovanje i divljenje prema činu Srđana Aleksića. Riječ je o herojskom činu koji prevazilazi podjele, granice i razlike. Naša obaveza je da govorimo o ljudima poput Srđana Aleksića, Toma Buzova i svih onih koji su bili na pravoj strani istorije - istakao je Radulović. Programska koordinatorka Inicijative mladih za Ljudska prava Crna Gora Kristina Žugić istakla je da je sjećanje na Aleksića dobar podsjetnik da izbor uvijek postoji, a da je njegov izbor, između ostalih, bio između ideologije i ljudskosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127110144_a792e45ef6ebcd6c9396e511a871cdab4a0a02a9178eac93f76821be48b3bc32.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127110144_a792e45ef6ebcd6c9396e511a871cdab4a0a02a9178eac93f76821be48b3bc32" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa komemorativnog skupa povodom 33 godine od smrti Srđana Aleksića"> <figcaption>Sa komemorativnog skupa povodom 33 godine od smrti Srđana Aleksića(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Čini mi se da je i nama taj izbor ostao kao zaostavština 90-ih, te da je to izbor sa kojim se skoro svakodnevno srećemo - kako kroz javne nastupe donosilaca odluka, što kroz pjesme koje biramo na skupovima, što kroz način na koji reagujemo na druge narode koji nam dolaze u Crnu Goru i sa kojima treba da živimo. Ako želimo da postignemo multietnički sklad, lijep i perspektivan život koji nam donosi stabilnu budućnost, zaista moramo da napravimo izbor ljudskosti koji je i Srđan Aleksić prije 33 godine napravio - istakla je Žugić. Četiri pripadnika VRS su 21. januara 1993. počeli da maltretiraju i tuku Alena Glavovića. Srđan Aleksić im je prišao i rekao da ostave čovjeka na miru, na šta su se oni okrenuli prema njemu i počeli da ga krvnički prebijaju i udaraju kundacima pušaka.&nbsp; Srđan je pao u komu i nakon šest dana izdahnuo u bolnici.

Tag: danu