Da li će predstavnik većinskog akcijskog kapitala preduzeća Vektra Boka i aktuelno rukovodstvo izmiriti poreski dug prema Opštini do 16. juna, čime bi bilo otpisano 550 hiljada eura kamate, jedno je od pitanja koje je na konferenciji za medije postavio vlasnik trećine akcija Danilo Matijašević. Povod za konferenciju bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
Vlasnik 33 odsto akcija u kompaniji Vektra Boka Danilo Matijašević prozvao je na konferenciji za medije u Hotelu Plaža članove odbora direktora, koji za osam mjeseci, kako navodi, nisu donjeli ni jednu bitnu odluku, i stečajnog upravnika Vektre Montenegro Radojicu Grbu da se izjasne jesu li sposobni da izvedu firmu na pravi put.
– Bili smo se dogovorili da se ulože sredstva u hotel Plažu i mi smo imali da sredstva, da otvorimo objekat „A“. Taj objekat ima oko 318 ležajeva i sa restoranom je mogao da funkcioniše ovog ljeta – navodi on.
Matijašević se osvrnuo na, kako je rekao, fiktivna ulaganja u Vekta Boku, zahvaljujići kojima su izvlačena sredstva za Vektru Montenegro u stečaju, o čemu je informisano tužilaštvo, a biće upoznat i Privredni sud.
– Vidjećemo kako je leglo na firmu 2,3 miliona eura od CKB banke. Na ove račune Vektra Boke nisu legle pare, ali znamo gdje su legle. Dostavićemo dokumentaciju, pošto izvršni direktor nije i ne želi da je dostavi. Ujedno je dao opoziv punomoći za CKB banku, u visini od 27 miliona eura – informisao je Matijašević.
Dodaje da je 1,3 miliona eura za izmirenje dugovanja prema Poreskoj upravi i dalje blokirano na računu notarke, te da je većinski vlasnik akcija iznevjerio dogovore koje su postigli.
– Da li će da završi otpis kamata za porez kod Opštine Herceg Novi u iznosu od 550 hiljada i kako to namjerava da uradi, pošto mu je rok do 16. juna – pitao je Matijašević.
Povod za konferenciju, kako je kazao jedan od zaposlenih, Vojin Miljanić, bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
– Pod zabranom iznošenja podataka, dokumenata i informacija podrazumijeva se odavanje podataka koji se odnose na rad i poslovanje Društava, posebno podaci koji se odnose na ukupan prihod i troškove poslovanja, vrijednost imovine, visina dobiti ili gubitka, način raspodjele dobitaka, pokriće gubitaka, visina zarade zaposlenih članova Odbora direktora, kao i odavanje ličnih podataka zaposlenih i svih drugih podataka, čije bi saopštenje neovlašćenim licima, zbog njihovog značaja i prirode, bilo protivno interesima Društva i interesima zaposlenih i onda nam se prijeti otkazom – istakao je on.
Kako navodi Miljanić, upravo stečajni upravnik Grba i menadžment blokiraju prodaju placeva u Njivicama i Igalu.
– Od prodaje tih placeva trebalo je da budu namireni radnici iznosom u visini &nbsp;od oko 300 hiljada eura i Opština u visini od 200 hiljada. Ukoliko se to odradi do 16. juna, kamata prema Opštini bila bi umanjena. Oni to nisu u mogućnosti da urade do 16. juna. Opet će se kamata računati Opštini, pa prilikom druge prodaje, mi radnici ćemo opet biti iza države. Šta god da se poslije proda, radnici se neće naplatiti u potpunosti – kazao je Miljanić.
Matijašević je informisao da je menadžmentu ponudio otkup 10 odsto akcija, kako bi od tih sredstava namirio dugovanja prema radnicima Vektre Montenegro, aon bi isplatio radnike Boke kao većinski vlasnik.
Novinari koji su prisustvovali konferenciji pozvali su izvršnog direktora Milana Popovića i sekretara društva Ranka Grbavca za komentar, međutim Popović nije odgovarao da telefonske pozive, a Grbavac je kazao da nema ovlašćenje da daje izjave, prenosi RTHN.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Matijašević: Odbor direktora Vektra Boke bez bitnih odluka više od osam mjeseci

Hotel Igalo danas je prodat za 11,3 miliona eura Bratislavu Pidžuli, vlasniku firme Herc gradnja, na drugoj licitaciji održanoj u kancelariji &nbsp;javne izvršiteljke Jasminke Bajović, a po pravosnažnoj presudi u korist porodice Acović.
U tenzičnoj atmosferi, nakon prodaje hotela, koja je prvi put bila sa početnom cijenom od 18,85 miliona eura, nezadovoljni su bili radnici Vektra Boke, koje zastupa bivši predsjednik Sindikata, Vojo Miljanić, kao i manjinski vlasnik, Danilo Matijašević. Isključivo zbog, kako prenosi Novski portal, nebrige Odbora direktora Vektra Boke, kao i većinskog vlasnika Vektre Montenegro, odnosno, njenog stečajnog upravnika Radojice Grbe.&nbsp;
- Oni nisu ništa za šest mjeseci uradili za radnike Vektra Boke. Propustili su zakonsku mogućnost da umanje potraživanja “Mesoprometa” prema Vektra Boki, kao i povjerilaca, advokatice Jović, Uprave lokalnih javnih prihoda i drugih. Mislili su samo na svoje visoke naknade u Odboru direktora, od 2400 eura mjesečno do 2800 eura za predsjedavajućeg Odbora direkotroa Radovana Samardžica, ukazuju oštećeni radnici – kaže Matijašević.
S obzirom da su oni u trećem isplatnom redu neće biti dovoljno novca od prodaje hotela “Igalo” da naplate svoja potraživanja.

Hotel “Igalo” prodat za 11,3 miliona eura: Propustom Odbora direktora neće biti izmireni radnici povjerioci

Apelacioni sud odbio je žalbu Nevladine organizacije „Bivši radnici Vektra Boke“ na odluku Privrednog suda da odbije prijedlog Poreske uprave da se u kompaniju Vektra Boka uvede stečaj. Time odluka Privrednog suda postaje pravosnažna, potvrdio je za RTHN vlasnik Elena grupe Danilo Matijašević koja je prije nešto više od pola godine kupila 33 odsto akcija kompanije Vektra Boka.
Matijašević navodi da Poreska uprava sada može da naplati 1.030.000 eura poreskog duga koji je deponovan kod notara i da slijedi ispunjavanje obaveza koje Vektra Boka ima prema radnicima, opštini i državi.
Matijašević očekuje da će sud uskoro donijeti odluku o skidanju privremene mjere zabrane otuđenja imovine čime se otvara mogućnost za prodaju hotela Igalo. Podsjećamo, hotel Igalo je u postupku prinudne prodaje radi naplate potraživanja nekadašnjih vlasnika zemljišta na kom se objekat nalazi, kojeg su preko Privrednog suda odgodili bivši radnici okupljeni u NVO „Bivši radnici Vektra Boke”.
Urađena je i nova procjena te imovine koja sada iznosi 18. 850.000 eura.
Za 10. januar zakazana je Skupština akcionara Vektra Boke na kojoj je predviđena promjena naziva kompanije u „Boka rizort“. Matijašević kaže i da će uskoro biti završeno finansijsko vještačenje koje je Elena grupa zatražila nakon „ulaska“ u kompaniju.

Pravosnažna presuda Privrednog suda: Vektra Boka ne ide u stečaj

Ni danas nije održano ročište u Privrednom sudu povodom prijedloga Poreske uprave za uvođenjem stečaja u Vektra Boku, koji je star skoro tri godine. Uprava je u međuvremenu dostavila dopunu svog predloga kojim je dug uvećan sa jedan na pet miliona i 150 hiljada eura, potvrdio je jedan od akcioanra Vektra Boke, vlasnik Ellena grupe, Danilo Matijašević. 
To je bio i razlog za odlaganje ročišta.
- To je dug sa kamatama koji je iznosio million eura po Planu reorganizacije Vektra Boke, koji nije ispoštovan. Poreska je tražila kamate i obuhvatila dug nad hotelom Igalo, što je došlo na 5 miliona i 150 hiljada eura. Sada to mijenja čitavu situaciju i naše planove - kaže za Novski portal, Matijašević.
On je ranije kupovinom 33 odsto akcija Vektra Boke na berzi najavio otkup poreskog duga, isplatu zaostalih primanja radnicima i novi investicioni ciklus prodajom hotela Igalo.
- U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom kako bismo izašli iz ove situacije i spriječili stečaj. Jer, novac sam imao za prvobitan iznos poreskog duga i dao sam dokaz za to, a sada se sve komplikuje. Teško da Ellena grupa sama može preuzeti novi iznos duga. Država svakako treba da se uključi - kaže Matijašević, koji dodaje da nije izgubio ovim volju niti odustao od ulaganja.
Ponovo odbija spekulacije i optužbe koje iznosi jedan od bivših radnika “Vektra Boke” koji se zalaže za stečaj.
- Dobio sam tri pravosnažne odluke Privrednog suda po kojima nema žalbe da sam akcije kupio u skaldu sa zakonom i da nije bilo nikakve greške u proceduri kod brokera ili izvršitelja. Samo je tehnička stvar kada će Više državno tužilaštvo da odbaci prigovore i skine privremenu mjeru nad akcijama. Imam pravosnažnu presudu da bivši radnik Vektra Boke, koji vodi NVO, nije ni socijalni slučaj kako se žalio. On ima plac koji je dobio od HTP Boka, odnosno imovinu. Ako je socijalni slučaj ne može ni da plati advokata. Podnio sam krivične prijave protiv njega i teško da može dokazati da je tačno sve što je pričao protiv moje kompanije i mene - navodi Matijašević.
Prošlo ročište u Privrednom sudu odloženo je zbog promjene privremenog stečajnog upravnika, pa je umjesto Jovana Lopušine, koji je tražio da ga sud razriješi dužnosti zbog ličnih razloga, imenovana Svetlana Vukašinović.
Na Skupštini akcionara ovog ljeta Matijašević je ušao u Odbor direktora Vektra Boke, sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, umjesto Brkovića, njegovog sina, kao i Milića Popovića.
Vijeće Višeg suda je prije tri mjeseca potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva koje Brkovića i dvojicu njegovih sinova, sa Popovićem, tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca u Vektra Boki.

Kamate “podigle” poreski dug Vektra Boke sa jednog na 5,15 miliona eura

Desilo se ono na što sam dugo vremena ukazivao i upozoravao, poručuje poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, komentarišući ukidanje neradne nedjelje.
- Zbog pasivnosti većine, njihovih kalkulacija oko osjetljivih pitanja, međukoalicionih konstantnih ucjena i trgovina koje često u drugi plan stavljaju brojne realne društveno-političke izazove, došli smo u situaciju da Ustavni sud ukine neradnu nedjelju, a da nisu većina u Skupštini i Vlada izašli sa konkretnim alternativnim rješenjem - kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
On je, nakon odluke Ustavnog suda da neradnu nedjelju proglasi neustavnom, kazao da se desilo ono na šta je dugo vremena ukazivao i na šta je upozoravao.
Iako je Ustavni sud još u novembru podsjetio Vladu i Skupštinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije tog suda ocijene "(ne)ustavnost neradne nedjelje", Mugoša upozorava nisu preduzeli neophodne aktivnosti.
- Zato sam i predložio sjednicu Odbora za ekonomiju sa temom neradne nedjelje, gdje ćemo razgovarati sa nadležnim o svim bitnim aspektima ove problematike i gdje ću izmedju ostalog još jednom ukazati na neophodnost što hitnijeg predlaganja i usvajanja rješenja u pravcu omogućavanja neradne nedjelje. Naravno, neprihvatljivo je i da je Ustavnom sudu trebalo šest godina da odluči o inicijativi oko (ne)ustavnosti neradne nedjelje i želim da vjerujem da se takva praksa više neće dešavati - navodi Mugoša.

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je svako, pa i najmanje, unapređenje transparentnosti najviše državne institucije iz oblasti nauke i umjetnosti, posebno ono koje njen rad približava građanima i građankama koji tu instituciju finansiraju. - Pohvalno je što je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) 23. januara objavila tri vijesti na svom sajtu, koje se odnose na sticanje počasnog članstva u Međunarodnoj zajednici (Koinon) akademija, posjetu delegacije Udruženja pravnika Crne Gore, kao i pokretanje Jutjub kanala CANU. Najzanimljivija je upravo objava o Jutjub kanalu, putem kojeg CANU upućuje javnost da su informacije o najznačajnijim događajima ove institucije dostupne na toj platformi - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u. Ona je napomenula da je kanal zapravo kreiran u aprilu 2024. godine, kada je objavljen prvi video, a trenutno ima svega 66 pratilaca i 54 videa, od kojih se sedam odnosi na jedan naučni skup.&nbsp; - Među objavljenim sadržajima su predavanja i naučne tribine i skupovi, omaži i komemorativne sjednice, okrugli stolovi, promocije, izložbe, prilozi o životu akademika, kao i video sa Skupštine CANU na kojoj je izabran aktuelni predsjednik Ljubiša Stanković. Iako je ovaj kanal otvoren tek u aprilu 2024. godine, većina objavljenih videa nastala je ranijih godina. Samo 17 videa potiče iz 2024. i 2025. godine, dok ostali datiraju iz perioda od 2018. do 2023. godine - navela je Čabarkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1" data-rendition-name="original" width="3484" height="3378" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa CGO"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  Ona je kazala da je dobro što su na kanalu zastupljene teme od šireg društvenog značaja, poput bezbjednosti drumskog saobraćaja, ali napominje da ostaje nejasno po kojem su kriterijumu odabrani ovi događaji za objavu, jer je istom periodu u CANU održano više aktivnosti.&nbsp; - Takođe, kad je riječ o gostovanjima akademika van CANU, objavljeno je samo jedno predavanje Dragana Vukčevića, iako je takvih aktivnosti bilo više. CGO smatra da Jutjub kanal CANU treba da obuhvati sve događaje, uz aktivnu promociju linkova, dok bi javnost sama ocjenjivala koji su joj od njih najvažniji - istakla je Čabarkapa. CGO ukazuje da bi dobra praksa bila organizovanje livestream prenosa događaja, kako bi zainteresovana javnost mogla da ih prati u realnom vremenu. To bi, smatra Čabarkapa, doprinijelo većoj vidljivosti kanala i rada CANU, ali i približilo CANU onima koji žive van glavnog grada i nijesu u mogućnosti da prisustvuju događajima koji ih interesuju.&nbsp; - Dodatno, Sjednice Skupštine i Predsjedništva CANU trebalo bi redovno prikazivati uživo, posebno one koje se tiču izbora novih članova, kako bi se otklonile sumnje nastale tokom prethodnih procesa izbora. Podsjećamo da Skupština Crne Gore, za plenarna zasijedanja i rad odbora, kao i veliki broj opština za plenarna zasijedanja, već primjenjuju ovu praksu, pa nema razloga da to ne učini i CANU - naglasila je Čabarkapa. Kako je navela, ukupan broj pregleda svih videa na Jutjub kanalu CANU, koji se praktično odnose na njen sedmogodišnji rad, iznosi svega 8.141, što ukazuje na nedovoljnu promociju kanala.&nbsp; - Iako je Juzjub jedna od najaktivnijih društvenih mreža CANU, profil nije linkovan na njihovom sajtu, što je jedan od standarda promocije zvaničnih mreža instutcija i organizacija. Na sajtu postoje ikonice za Fejsbuk, X (nekadašnji Tviter) i Instagram, ali je aktivna samo ona koja vodi do Facebook stranice, sa svega 560 pratilaca, a koja nije ažurirana deset godina. Istovremeno, CANU ima drugu Facebook stranicu, sa još manje pratilaca – 412, koja se relativno redovno ažurira (posljednje tri vijesti sa sajta CANU nijesu objavljene na ovoj platformi), &nbsp;iako nije adekvatno promovisana, a komentarisanje je ograničeno, što šalje poruku o zatvorenosti institucije. Na Linkedlnu, koji je najvažnija društvena mreža u poslovnom svijetu, CANU ima nalog ali na njemu nema nikakvih objava. Instagram ikonica postoji na sajtu, ali nije bilo moguće identifikovati CANU nalog na toj mreži - istakla je Čabarkapa. CGO očekuje da CANU u narednom periodu nastavi sa otvorenijim i proaktivnijim promovisanjem svog rada, ažurira naloge na društvenim mrežama i omogući prenos događaja i sjednica u realnom vremenu. Kritike i pitanja građana i građanki mogu se moderirati, ali, poručuje Čabarkapa, ne smiju biti zabranjeni, jer se ova institucija finansira od njihovog novca. - Važne teme o kojima se diskutuje u CANU moraju biti dostupne zainteresovanoj javnosti. Akademija je suviše važna institucija da bi svojom neotvorenošću i izostankom savremenih komunikacionih praksi samu sebe marginalizovala. CGO je na poziciji da bi snažnije prisustvo CANU u javnosti doprinijelo bi i većem društvenom uticaju Akademije, ali i ukupnoj emancipaciji društva - poručila je Čabarkapa.

CGO: Jutjub kanal CANU novi, ali nedovoljan korak ka transparentnosti

S obzirom na to da je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, u svom traljavom saopštenju i bezuspješnom pokušaju pranja od istine da krši zakon i time uzurpira funkciju prvog čovjeka našeg grada, kazao da politika koju on predstavlja vodi DPS u političko gašenje, vrijeme je da ga vratimo u realnost, saopšteno je iz OO Demokratske partije socijalista Kotor.&nbsp;
Podsjetili su da je njihova partija na posljednjim lokalnim izborima u Kotoru nastupila samostalno i osvojila 251 glas više od koalicije Demokrate-PES koju je predvodio Jokić.&nbsp;
- Dakle, dvije vladajuće stranke sa državnog nivoa zajedno su imale 251 glas manje nego sam DPS, koji je i na lokalnom, i na državnom nivou opozicija - dodaju u saopštenju.&nbsp;
Pa, ističu, prije nego što počne da priča o nečijem političkom gašenju, neka prvo provjeri brojke.
- Jer brojke pokazuju da su Demokrate, koji su šampioni u nepotizmu, koje su razorile firme u energetskom sektoru, koje uništavaju bezbjednosni sektor, ugasile. Znamo da Jokića boli to što je DPS najjača partija i u Kotoru i na državnom nivou odnosno partija kojoj građani Kotora i Crne Gore najviše vjeruju i znamo da ga ljutim čini činjenica što, uprkos zloupotrebi bezbjednosnog aparata, Demokrate ne uspijavaju da urade ama baš ništa postojanoj i stabilnoj politici Demokratske partije socijalista - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Na kraju, iz DPS-a zaključuju, Jokić zna da on od 23. 01. nije predsjednik Opštine, jer ga nije izabrao novi saziv kotorskog parlamenta, otuda i ovo obrazloženje koje nije ništa drugo n’o vapaj očajnika koji ne može da se razdvoji od fotelje predsjednika Opštine i koji, zbog toga, svjesno krši zakon. Tipični Demokrata, jer fotelje – to su Demokrate.

DPS Kotor: Jokić se očajnički pere od toga što krši zakon i uzurpira funkciju

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić poručio je da je svako ulaganje u očuvanje prirode korak naprijed, ističući značaj donacija Vlade Japana namijenjenih unapređenju zdravstvene zaštite u Pljevljima i jačanju kapaciteta Službe zaštite i spašavanja u Kolašinu, ukupne vrijednosti 104.900 eura.
Ćulafić je govorio na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora o donacijama koje Ambasada Japana, kroz šemu Projekata za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) dodjeljuje u sektorima zdravlja i životne sredine.
Tim činom su formalizovane dvije donacije Vlade Japana, namijenjene Pljevljima i Kolašinu, u ukupnom iznosu od 104.900 eura. Ova sredstva biće iskorišćena za unapređenje kardiološke službe i kvaliteta zdravstvene zaštite u Opštoj bolnici Pljevlja, kao i za jačanje tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Opštine Kolašin.
Ministar Ćulafić zahvalio je Ambasadi Japana na donaciji u vidu nabavke specijalnog terenskog vatrogasnog vozila vrijednosti 60.500 eura za brze intervencije opštini Kolašin, navodeći da je svako ulaganje koje je značajno za očuvanje prirode već korak naprijed.
- Osim što će doprinijeti jačanju tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja opštine Kolašin, ova donacija je važan doprinos unapređenju bezbjednosti životne sredine u toj opštini koja obiluje prirodnim potencijalima - istakao je ministar.
On je zahvalio i na donaciji upućenoj Opštoj bolnici u Pljevljima, "koja će, siguran sam, biti veoma korisna u daljem radu te zdravstvene ustanove."
Ministar je podsjetio da Crna Gora i Ambasada Japana uspješno sarađuju još od 1998. godine, te da je 57 POPOS projekata realizovano u Crnoj Gori. Takođe, uspješna saradnja ogleda se kako kroz projekte, kao što je JICA (Japanska državna agencija za međunarodnu saradnju), tako i kroz brojne donacije koje je Ambasada Japana do sada upućivala različitim opštinama u Crnoj Gori, a veći dio njih se odnosio na pomoć pri obradi i čuvanju otpada, što je svakako značajan doprinos u očuvanju životne sredine.
- Potpisivanje ugovora o ovim vrijednim donacijama je još jedna potvrda uspješne saradnje Crne Gore i Japana - zaključio je ministar.

Tag: danilo-matijasevic