Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Povodom Dana Vojske Crne Gore, predsjednik države Jakov Milatović odlikovao je posthumno Ordenom za hrabrost vojnika Dejana Božovića, koji je tragično stradao prilikom gašenja požara u Kučima u avgustu ove godine, navedeno je u saopštenju. 
- Služenje Crnoj Gori uvijek je zahtijevalo izuzetnu hrabrost i predanost, što se pokazalo i ovog ljeta. Vojnik Dejan Božović, koji je tragično stradao prilikom gašenja požara u Kučima, svojim djelom pokazao je najviši stepen odgovornosti i posvećenosti službi i domovini. U znak zahvalnosti i dubokog poštovanja, posthumno ga odlikujem Ordenom za hrabrost. Ovim simboličkim činom u ime svih građana Crne Gore, njemu i njegovoj porodici izražavam duboku zahvalnost - istakao je Milatović. 
Kako je naglasio, Dejanovo ime ostaće vječno upisano među one koje su svojim životom potvrdili šta znači služiti državi. 
- Život dat u službi svoje zemlje nosi posebnu težinu. Dejan je svojim zaslužio i zadužio poštovanje svih nas - i taj čin nas obavezuje da, na svim nivoima odlučivanja, stvaramo uslove u sistemu vojne i civilne zaštite koji će spriječiti da se ovakvi gubici ikada više ponove. Dejanova žrtva ostaće trajni podsjetnik da odgovornost institucija mora biti jednaka hrabrosti pojedinca. Neka mu je vječna slava i hvala - poručio je Milatović.

Milatović: Ime Dejana Božovića ostaće vječno upisano među one koji su svojim životom potvrdili šta znači služiti državi

Crnogorski vojnik je oduvijek bio više od vojnika. On je bio simbol dostojanstva jedne male, ponosne zemlje, koja je svoje mjesto među slobodnim državama izborila krvlju i vjerom u slobodu. Naši preci su se izborili da stojimo rame uz rame sa velikim zemljama i nacijama, kao nezavisna, međunarodno priznata i suverena država. To nas nasljeđe obavezuje da vojsku jačamo kao stub bezbjednosti, mira i državnosti, ali i da je čuvamo od svakog pokušaja zloupotrebe, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom govora na svečanosti povodom Dana Vojske Crne Gore u kasarni "Milovan Šaranović" u Danilovgradu.
Prema njegovim riječima, vojska ne pripada partijama, vojska pripada državi Crnoj Gori građanima.&nbsp;
- Zato ću se, uvijek boriti da u vašim redovima napreduju najbolji, a ne podobni. Samo tako Vojska može biti u službi države i građana - poručio je Milatović.
On je kazao da je Crna Gora, kao kredibilna NATO članica, dio iste misije na braniku otadžbine i zaštite sigurnosti naših domova i porodica.
- Na tome vam, kao čovjek, roditelj i građanin, od srca zahvaljujem. U svakoj misiji širom svijeta Crna Gora pokazuje da zna šta znači biti pouzdan saveznik. Vi, naši vojnici danas rame uz rame sa savezničkim snagama branite vrijednosti na kojima se temelje savremena demokratska društva.Vrlo je važno da država na adekvatan način pokaže poštovanje za rad i ulogu Vojske Crne Gore. Tretman crnogorskog vojnika treba biti onakav kakav mu i priliči, u skladu sa časnom službom svojoj domovini. Materijalna situacija naših vojnika mora se popraviti i biti odraz vašeg društvenog značaja. Dodatna sredstva za odbranu, na koja smo se obavezali na NATO samitu u Hagu, moraju biti transparentno raspoređena i usmjerena na modernizaciju naše vojske i unapređenje položaja naših vojnika - rekao je Milatović.
On je kazao da investicije u odbranu nisu trošak, već ulaganje u sigurnost svake porodice u Crnoj Gori.
- Modernizovana vojska i bolji standard našeg vojnika su najjača garancija da će Crna Gora ostati sigurna i poštovana u svijetu. Ljetos, kada je vatrena stihija gutala naše domove i šume, još jednom smo svi svjedočili nezamjenljivoj ulozi koju su crnogorski vojnici odigrali kada je bilo najpotrebnije. Pokazali ste da se u Crnoj Gori i danas rađaju šćeri i sinovi spremni da, bez dvoumljenja, uđu u svaku vrstu borbe i da u toj borbi pobijede, bez obzira na cijenu koju plaćaju. Vojska je pokazala ono što druge institucije često zaboravljaju: odgovornost i spremnost da se djeluje odmah i bez oklijevanja. Zato od svih zahtijevam isto: da država funkcioniše kao što funkcioniše Vojska Crne Gore: tačno, pravovremeno i bez izgovora -saopštio je Milatović.
On je kazao da ne traži čuda već vojsku bez politike i državu koja cijeni svoju vojsku.
- Da Crna Gora ostane zemlja koja zna ko su joj bili heroji i šta znači braniti njeno ime, čast i slobodu: to je zavjet svake generacije vojnika, i to je zavjet svih građanki i građana Crne Gore. Živjela Vojska Crne Gore i da je vječna Crna Gora -zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Crnogorski vojnik oduvijek simbol dostojanstva male, ponosne zemlje koja je mjesto među slobodnim državama izborila krvlju i vjerom u slobodu

Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore (VCG) obilježiće sjutra Dan VCG u kasarni „Narodni heroj Milovan Šaranović“ u Danilovgradu, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
&nbsp;Na svečanosti će se obratiti resorni ministar Dragan Krapović, načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Miodrag Vuksanović, kao i predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović.
&nbsp;- Bogat program svečane proslave, između ostalog, obuhvataće prikaz sposobnosti Čete vojne policije i Odreda posebne namjene, prezentaciju dijela vozila i opreme VCG, kao i defile kontingenta Vojske koji će uskoro biti upućen u NATO misiju eFP Letonija- &nbsp;kaže se u saopštenju.
&nbsp;
Dodaje se da će Ministarstvo i VCG predstaviti svoja dostignuća u prethodnih godinu, a novi vojnici po ugovoru položiće svečanu zakletvu.

Sjutra obilježavanje Dana Vojske Crne Gore

Vojska Crne Gore nije imala dodirnih tačaka sa organizacijom svečanosti povodom sedmog oktobra, Dana Vojske. Sve je organizovano u kabinetu jedne političke partije, Demokratske Crne Gore - kazao je u 24 sata Televizije E bivši ministar odbrane, Predrag Bošković.
<h2>Dan vojske</h2>
Bošković tvrdi da u Vojsci Crne Gore ima mnogo ljudi od integriteta, školovanih profesionalaca koje, kako kaže, samo treba pustiti da rade svoj posao.
- Vojsci Crne Gore je potrebna stabilnost, ljudi od integriteta, koji znaju i umiju. Takvih je u Vojsci dosta, samo ih treba pustiti da rade ono za šta su se dugo školovali. Siguran sam da će Vojska CG znati, i ostati institucija od najvećeg povjerenja u državi - kaže Bošković.
Ni njega, ni admirala u penziji Dragana Samrdžića, niko, kaže Bošković, nije pozvao na ovogodišnju svečanost povodom Dana Vojske CG.
- Sa organizacijom Dana Vojske Crne Gore, Vojska nije imala apsolutno nikakvih dodirnih tačaka. Sve je urađeno, kompletan scenario, u kabinetu jedne političke partije, Demokratske Crne Gore, čiji je prije svega cilj da ovo ne bude Vojska CG, već Vojska Demokratske Crne Gore, odnosno jedne političke partije. Jedina brana tome trenutno je general Zoran Lazarević. Vojska CG je institucija od navjećeg povjerenja i nadam se da će, pored svih pritisaka, izdržati i biti Vojska svih građana naše zemlje - naglasio je Bošković.
Već duži vremenski period u odbrambenom sistemu Crne Gore, objašnjava Bošković, nema saradnje između dvoje najodgovornijih u sistemu odbrane - ministra i načelnika Generalštaba Vojske CG.
- Politička partija, koja je zasjela u bezbjednosni i obrambeni sektor, želi pod okrilje svoje političke strukture i tu posljednju instancu. Tu im se ispriječio general Lazarević i zbog toga smo i došli u situaciju da se ekspresno traži njegova smjena. Ja se samo nadam da ima dovoljno pametnih ljudi u ovoj Crnoj Gori, bez obzira da li su na strani vlasti ili opozocije, da ne dozvole zaista brutalno kršenje sistema odbrane u Crnoj Gori - istakao je Bošković.
<h2>Naredba</h2>
Odluka ministra odbrane Dragana Krapovića da zabrani sektorima u svom resoru da bez odobrenja ne komuniciraju sa drugim ministrima u Vladi, kao ni sa članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost, pokazatelj je, smatra Bošković, rasula u tom sektoru.
- Zbog toga se danas dešava da Vojska CG ne može da bude prva na braniku grada Šavnika od teških nepogoda, koje su ga zadesile. Nažalost, zbog takvog činjenja, prije svega ministra te političke partije, danas ispaštaju gradjani Crne Gore. Da nas je zadesila katastrofa kao što je zadesila Bosnu i Hercegovinu, vidjeli bi kakve bi posljedice to imalo na građane i imovinu, s obzirom na jedan katastrofalan sistem, koji je trenutno implementiran u Ministarstvu odbrane - rekao je Bošković.
<h2>Ugled</h2>
Bivši ministar odbrane smatra da je u prethodne četiri godine narušen ugled države kod zapadnih partnera, te da je povjerenje na minimumu kada je riječ o bezbjednosnim institucijama.
- Nadam da će prije svega građani vidjeti sa kakvim nesposobnim ljudima se nosimo sve ovo vrijeme. Oni su praktično svakoga iz sistema makli, bilo koga ko ga je poznavao, bojeći se da im neko ko zna neće biti potčinjen, kao što je general Lazarević - istakao je Bošković.
<h2>Fašisoidne izjave</h2>
Građani su, smatra on, prozreli prevaru instaliranu u politički sistem Crne Gore, pa potencijalni gubitak vlasti, ne samo na lokalnom nivou, za reakciju ima ispade poput izjave savjetnika potpredsjednika Vlade, Milana Poovića. On je, gostujući na Telviziji Vijesti, kazao da se u Crnoj Gori mogu očekivati nemiri ukoliko bude saradnje koalicije “Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i Demokratske partije socijalista.
- Strah od gubitka vlasti dovodi do toga da čak i profesori na fakultetu dozvole sebi da uđu u jednu matricu fašisoidnih izjava, kakva je ova koju je gospodina Popovića. Siguran sam da će i ovu činjenicu građani prepoznati i vidjeti sa kakvim pojedincima u današnjoj vlasti se suočavamo. To i ne čudi, s obzirom na političku pripadnost stranci koja ga (Popovića) je tu postavila – zaključio je Bošković.

Bošković: Vojsci potrebna stabilnost i ljudi od integriteta, a takvih je u Vojsci dosta

Na ovaj poseban dan, odajemo počast hrabrim muškarcima i ženama koji su u prošlosti branili našu slobodu, kao i onima koji danas stoje na straži mira i sigurnosti svih građana Crne Gore – poručio je premijer Milojko Spajić na svečanoj ceremoniji proslave Dana Vojske Crne Gore koja se održava u Univerzitetskom sportskom-kulturnom centru u Podgorici.
On je ranije danas uputio čestitku ovim povodom i istakao važnu ulogu, koju kao dio NATO-a, igraju u očuvanju globalnog mira.
- Tradicija crnogorskih junaka, izgrađena na časti, hrabrosti i ljubavi prema otadžbini, ostaje čvrst temelj naše vojske. Njihovo nasljeđe nas inspiriše da u svakom trenutku branimo dostojanstvo, mir i suverenitet naše domovine - naveo je Spajić.
Kazao je da danas, kao članica NATO saveza, Crna Gora čvrsto stoji rame uz rame sa svojim saveznicima, posvećena zajedničkom cilju očuvanja globalnog mira i stabilnosti.
- Naša vojska je sastavni dio ove snažne alijanse, doprinoseći kolektivnoj bezbjednosti kroz profesionalizam, odgovornost i spremnost da odgovori na izazove koji se tiču cijelog svijeta. Upravo to članstvo potvrđuje našu odlučnost da, kroz međunarodnu saradnju i partnerstvo, branimo vrijednosti slobode i demokratskog poretka, istovremeno jačajući naše nacionalne odbrambene kapacitete - naveo je on.
Spajić je naglasio da je uloga pripadnika Vojske presudna za sigurnu budućnost.
- S ponosom stojimo uz našu vojsku, koja je neodvojivi stub državnosti i bezbjednosti Crne Gore. Naša vojska, uzimajući najbolje iz bogatog istorijskog nasljeđa i modernih dostignuća, simbolizuje snagu, predanost i hrabrost. Kroz ovaj sklad tradicije i savremenih izazova, te kroz aktivan doprinos globalnoj bezbjednosti, naši vojnici svjedoče o posvećenosti miru, ne samo u granicama Crne Gore već i širom svijeta. Svim pripadnicima Vojske Crne Gore čestitamo njihov dan! Neka vas vodi čast, snaga i hrabrost, kao i generacije prije vas, dok zajedno koračamo prema sigurnijoj budućnosti - zaključio je Spajić.

Spajić: Naši vojnici doprinose kolektivnoj bezbjednosti, spremni da odgovore na izazove koji se tiču cijelog svijeta

Vaša posvećenost i profesionalizam predstavljaju stubove mira i stabilnosti naše zemlje - poručio je predjsednik Skupštine Crne Gore pripadnicima Vojske Crne Gore, čestitajući im Dan Vojske Crne Gore koji se obilježava danas, 7. oktobra.
- Vojska Crne Gore, kao važan garant sigurnosti, kako kroz svoju bogatu istoriju, tako i danas, ima izuzetno važnu ulogu u zaštiti državnih interesa. Vaše zalaganje u okviru međunarodnih misija i doprinos stabilnosti na globalnom nivou pokazuje da ste dostojni ambasadori naše zemlje - istakao je Mandić.
&nbsp;Mir, sigurnost i stabilnost su, prema njegovim riječima, temelji razvoja svakog društva.
- A vaša uloga u njihovom očuvanju je od neprocjenjive važnosti. Crna Gora je danas bezbjedno mjesto za život, a vaš profesionalan pristup i privrženost zajedničkim vrijednostima su od ključne važnosti. Uvjeren sam da ćete i u narednim godinama nastaviti da pružate značajan doprinos očuvanju mira i stabilnosti u našoj zemlji, uz nastavak profesionalnog razvoja i unapređenja sposobnosti naše vojske - poručio je Mandić.

Mandić pripadnicima VCG: Vaša posvećenost i profesionalizam su stubovi mira i stabilnosti naše zemlje

Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG), kroz obaveze preuzete članstvom države u Ujedinjenim nacijama (UN) i NATO-u i pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU), pokazuju da je Crna Gora pouzdan i odan saveznik, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović. 
 
Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, čestitao Dan VCG i u rezidenciji na Cetinju upriličio svečani prijem, na kome je uručio odluke o proizvođenju u oficirski čin za 15 kadeta i kadetkinja. 
 
Svečanom prijemu prisutvovali su načelnik Generalštaba VCG Zoran Lazarević, članovi kolegijuma načelnika Generalštaba i porodice novih oficira i oficirki Vojske. 
 
- Ovaj svečani dan treba da nas podsjeti na brojne bitke i ratove u kojima su generacije naših predaka, žudeći za slobodom, čuvale zemlju od često brojnijeg i po oružju jačeg neprijatelja - naveo je Milatović. 
 
Iz njihovih svijetlih primjera, kako je rekao, moglo se vidjeti da sloboda traži žrtvu, istrajnost, nepokolebljivost i jača kolektivni osjećaj ponosa, časti i dostojanstva. 
 
Prema riječima Milatovića, sloboda budi u generacijama potrebu da čuvaju teško stečeno i stvara obavezu da se žrtve pale za slobodu nikada i nipošto ne zaborave. 
 
- Jer znamo da smo veliki onoliko koliko imamo poštovanja prema prošlosti, ali jednako tako i koliko imamo sposobnosti da gradimo budućnost i stvaramo nove vrijednosti - istakao je Milatović. 
 
On je naglasio da stoga pripadnici VCG imaju obavezu da, kao prvi među jednakima, čuvaju kroz vjekove stečene vrijednosti i da predanim radom i profesionalnim odnosom prema zadacima i obavezama, onako kako se to i očekuje od vojnika, budu garant mira i stabilnosti, u Crnoj Gori i van nje. 
 
- Jer dobro znamo da Vojska naše zemlje, članice NATO alijanse i drugih međunarodnih organizacija, ima znatno kompleksnije i zahtjevnije obaveze nego što je imala u prošlosti - naveo je Milatović 
 
Crnogorski vojnici su, kako je kazao, raspoređeni od Zapadne Sahare, preko Iraka, Kosova, Bugarske, Rumunije, pa sve do Letonije. 
 
Milatović je kazao da su, pored međunarodnih misija i operacija, crnogorski vojnici danas na brojnim kursevima, vježbama i drugim aktivnostima u zemlji i van njenih granica, održavajući na taj način korak sa partnerima, sa obavezom da uvijek spremno odgovore na sve izazove i zadatke. 
 
On je poručio vojnicima da imaju njegovu punu podršku i poštovanje što su izabrali vojničku profesiju i opredijelili se da nose uniformu, prihvatajući je kao izuzetnu čast, privilegiju, ali i odgovornost. 
 
- Moja želja je da je nosite sa voljom i ljubavlju, ljudski i pošteno, svjesni da to nije lak posao, već profesija za “posebne”. U tom poslu osim časti i ponosa, malo je šta drugo privilegija - naveo je Milatović. 
 
To je, kako je rekao, posao prepun teškoća i velikih izazova, lišen komocije, koji čovjeka sprema za najveća naprezanja i odricanja. 
 
Milatović je kazao da je na državnicima da se trude i čine sve da do tih izazova ne dođe. 
 
Kako je rekao, onda kada argumenti i aduti izgube snagu, vojnička profesija dolazi do punog izražaja. 
 
- Političke nemoći smo, nažalost, danas svjesni na više teritorija u ovom, kako smo nekad skloni da ga nazovemo, savremenom svijetu - naveo je Milatović. 
 
On je kazao da se mnogi sa pravom pitaju da li je svijet savremen ako je snaga oružja nadvladala snagu razuma, diplomatije, pregovora i sporazuma. 
 
- Očigledno da nije, makar ne kada je u pitanju rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom Istoku, stalne prijetnje pojedinih država prema susjedima, i slični konflikti koji traju ili su na samoj ivici da počnu - rekao je Milatović. 
 
Zato je, kako je istakao, važno što pripadnici VCG, kroz obaveze preuzete članstvom države u UN-u, NATO savezu i pristupnim pregovorima ka EU, pokazuju da je Crna Gora pouzdan i odan saveznik, uvijek na pravoj strani istorije. 
 
- Svjestan svih izazova u regionalnom i globalnom bezbjednosnom ambijentu, srećan sam što će redovi VCG od danas biti jači za ovih 15 mladih ljudi. Oficirske epolete koje im stavljamo na ramena dokaz su da smo ponosni na rezultate koje su do sada postigli kroz proces obrazovanja - kazao je Milatović. 
 
Prema njegovim riječima, oni od danas imaju i posebnu obavezu, da ponosno služe Crnoj Gori i da nikada ne pogaze zakletvu koju su dali. 
 
- Očekujem da će državni organi, zaduženi za poboljšanje životnog standarda zaposlenih u Vojsci, konačno pronaći dobitnu formulu da možete zadatke izvršavati neopterećeni finansijskim i drugim problemima. Pred vama je puno profesionalnih izazova, ali nemojte ih se bojati - poručio je Milatović. 
 
Ti izazovi su, kako je dodao, prirodan dio života i sazrijevanja i važno je iz njih izaći bolji i jači. 
 
- Vjerujte u činjenicu da su znanje, sposobnost, odanost i profesionalizam uslov da se postižu ciljevi i nižu uspjesi. Želim vam da koračate odvažno i ponosno, da stojite iza svog izbora i odluka, a u Predsjedniku Crne Gore uvijek ćete imati podršku i pomoć - naveo je Milatović.

Milatović: Pripadnici VCG pokazuju da je Crna Gora pouzdan saveznik

Ministarstvo odbrane (MOD) i Vojska Crne Gore (VCG) organizovaće danas humanitarni marš sa ciljem podrške Centru za ranu razvoj Kliničkog centra (KCCG), u susret proslavi 7. oktobra – Dana VCG. 
 
Kako je najavljeno iz Ministarstva, učesnici će se kretati od Trga nezavisnosti do zgrade Centra za rani razvoj na Zabjelu, a zainteresovani građani su pozvani da se pridruže i podrže tu humanitarnu akciju. 
 
- Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže i podrže našu inicijativu u skretanju pažnje na važnost pružanja pomoći djeci sa smetnjama u razvoju - naveli su iz Ministartsva. 
 
U saopštenju se navodi da, pored učešća u maršu, građani mogu da doniraju sredstva za podršku Centru za rani razvoj uplatom na žiro račun Kliničkog centra Crne Gore (530-1866-41) uz naznaku "Vojska Crne Gore Centru za rani razvoj".

Danas humanitarni marš povodom Dana Vojske Crne Gore

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: dan-vojske-crne-gore