Političari i državni funkcioneri čestitali su danas Dan oslobođenja Podgorice bivšoj predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović, iako ona skoro mjesec više ne obavlja tu funkciju.
Njoj su čestitke uputili predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, te poslanik Demokrata Boris Bogdanović.
Bogdanović je, očigleno uočivši propust, naknadno medijima poslao korigovanu verziju čestitke u kojoj više nije bilo imena Borovinić Bojović.
Podsjećamo, vlast u Podgorici još nije formirana, ali je započeta konstitutivna sjednica na kojoj je konstatovan novi saziv.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Funkcioneri čestitaju Borovinić Bojović iako više nije na funkciji

Ja sam neko ko smatra da bez pogleda unazad nemamo puta u budućnost, sve naše pobjede, i oslobodilačke i one druge, su znakovi pored puta naše budućnosti…Mi nijesmo tu da gasimo vatru, ili da palimo nove vatre, nego smo tu da održavamo vatre, a ta naša vatra, danas je poseban dan, naša vatra se zove antifašizam. Antifašizam na crnogorskim prostorima je uvijek bila sloboda, način življenja, poštovanje drugoga, čak i poštovanje ratnog neprijatelja - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.
Na današnji dan, 19.decembra 1944.godine Podgorica je oslobođena od okupacije. Ovaj dan simbolizije hrabrost i odlučnost stanovništva i boraca u borbi za slobodu i oslobođenje od fašističke okupacije, a oslobođenjem Podgorice cijela Crna Gora postala je značajna baza za dalje antifašističke akcije tokom završnice Drugog svjetskog rata na Balkanu.
Svim građanima Podgorice Đurović upućuje čestitke za, kako je rekao, sveti dan jer to nije nikako običan, već veliki dan.
- Prije 80 godina jedinice Prve bokeške, Devete crnogorske, zatim dijelovi Lovćenskog odreda oslobodili su Podgoricu, kasnije Titograd. Bilo je to, po pričanju i po svemu onome što mi u Savezu boraca NOR-a i antifašista Crne Gore u našim arhivima imamo, jedno mučno vrijeme, Podgorica je grad koji je najviše bombardovan, prisjetimo se, bilo je čak više od 70 bombardovanja. Kako je izgledala Podgorica u to doba dobra je prilika da se mlađi upute. Sjutra naveče, u 20 sati, ja vjerujem da ćemo na vašem ekranu to i vidjeti, je u Kuslevovoj kući otvaranje odlične izložbe, podsjećanja na te dane, Sloboda pod Goricom, Branko Vuković kustos je i autor te izložbe. To je bilo jedno posebno vrijeme, vrijeme u kome su građani, ne samo Podgorice, nego svekolike Crne Gore, a kada je riječ o borbama na prostoru Crne Gore, nijesu ratovali samo stanovnici Crne Gore, bila je to vojska jugoslovenskih naroda, tako je diljem Crne Gore mnogo spomenika na kojima piše nepoznati junak. Zar može biti nepoznati borac, zar može biti nepoznatih boraca u zemlji tamo gdje su ostavili svoje živote?! To je priča za drugu priliku - rekao je Đurović.
Odavno je na ovim prostorima, cijeni Đurović, prestala da se čita kako treba istorijska, kako kaže, čitanka, zato valja podsjetiti da je u toku Drugog svjetskog rata sa područja Podgorice , navodi on, bilo oko 6.000 boraca, od kojih je, ističe on, 1.600 poginulo.
- Nikad na našim prostorima da saznamo koliko nas ima, i koliko nas nema, od popisa do zapisa. Ono što smatram važnim da kažem jeste da je čak 476 boraca ponijelo epitet prvoborca. Imali smo 55 narodnih heroja na području opštine Podgorica, od kojih je 34 ostavilo svoje živote u ratu, a koliko su svi krajevi između dva svjetska rata, prisjetimo se Belvedera, Ravnog laza i ostalog, dali svoj doprinos, možda, najbolje svjedoči primjer Pipera gdje je bilo 18 narodnih heroja i istovremeno 18 generala. To su krajevi, kao i svekolika Crna Gora uostalom, koja je dala izuzetan pečat, ne samo na našim, nego na jugoslovenskim prostorima, ne samo tokom Drugog svjetskog rata, nego i između dva svjetska rata, kada su Crnogorci sa ovih prostora išli u Španiju. Možda mnogi sa ovih prostora nijesu ni znali gdje Španija, ali su znali da treba pružiti nekome ruku kada je riječ o slobodi. A sloboda, rekao je davno taj veličanstveni &nbsp;Ataturk, da narodi koji se uspavaju, &nbsp;ili nestaju, ili se bude kao robovi. Imam utisak da smo se mi u Crnoj Gori debelo uspavali - istakao je Đurović.
Mladima treba okrenuti pogled prema pravoj budućnosti, poručuje Đurović, bez zaborava za prošlost, jer se svjetla deset vjekovna crnogorska prošlost, kako kaže, očito zaboravila.
- Ja sam neko ko smatra da bez pogleda unazad nemamo puta u budućnost, sve naše pobjede, i oslobodilačke i one druge, su znakovi pored puta naše budućnosti…Mi nijesmo tu da gasimo vatru, ili da palimo nove vatre, nego smo tu da održavamo vatre, a ta naša vatra, danas je poseban dan, naša vatra se zove antifašizam. Antifašizam na crnogorskim prostorima je uvijek bila sloboda, način življenja, poštovanje drugoga, čak i poštovanje ratnog neprijatelja - zaključio je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRRpP3RA0Q0s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Sve naše pobjede su znakovi pored puta naše budućnosti

Vlada je danas usvojila nekoliko strateških dokumenata, s ciljem unapređenja sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori, među kojima su strategije deinstitucionalizacije i prevencije i zaštite djece od nasilja, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. 
 
Kako se navodi, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Strategija deinstitucionalizacije od 2025. do 2028. godine, sa Akcionim planom za narednu godinu, Strategiju za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2025-2029 i Strategiju razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period od 2025. do 2028. godine. 
 
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić kazao je da se Strategija deinstitucionalizacije donosi u cilju prevencije institucionalizacije, deinstitucionalizacije korisnika i transformacije pružalaca usluga. 
 
To se radi, kako je rekao, da bi se osigurao život u porodici, odnosno zajednici, kao i zbog razvoja usluga podrške za život u zajednici i savjetodavno-terapijskih i socijalno-edukativnih usluga. 
 
Gutić je naglasio da se Strategija deinstitucionalizacije prvi put donosi u Crnoj Gori. 
 
„Osnov za donošenje strategije je Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, čiji je jedan od ključnih principa prevencija institucionalizacije i dostupnost usluga u najmanje restriktivnom okruženju uvijek kada za to postoje uslovi u domovima korisnika ili lokalnoj zajednici kroz vaninstitucionalne oblike zaštite, koje osiguravaju različiti pružaoci usluga“, rekao je Gutić. 
 
Kako je kazao, tako se radi sa ciljem poboljšanja kvaliteta života korisnika i njihove socijalne uključenosti. 
 
Gutić je podsjetio da je deinstitucionalizacija cilj koji je postavljen i u brojnim međunarodnim i evropskim konvencijama, ugovorima i strategijama, Konvenciji Ujedinjenih nacija (UN) o pravima lica s invaliditetom i Konvenciji UN o pravima djeteta koje osiguravaju pravo na samostalan život i uključivanje u zajednicu. 
 
„Za sprovođenje Strategije deinstitucionalizacije planirana su značajna sredstva u budžetu Crne Gore, kao i sredstva donatorske podrške, u ukupnom iznosu od preko 50 miliona eura“, naveo je Gutić. 
 
On je, govoreći o Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2025-2029. godine, kazao da će ta strategija, sa Akcionim planom za naredne dvije godine, omogućiti Crnoj Gori da nastavi sa promovisanjem politike nulte tolerancije nasilja nad djecom, koja je pokrenuta prvom Strategijom za period od 2017. do 2021. godine. 
 
„Ovo će se ostvariti, između ostalog, kroz kontinuiranu podršku sprovođenju preporuka iz Globalnog izvještaja o prevenciji nasilja nad djecom za 2020. godinu i praćenje razvoja standarda za zaštitu djece koji proizlaze iz mandata Specijalnog predstavnika Generalnog sekretara UN za pitanje nasilja nad djecom i Specijalnog izvjestioca UN o pitanjima prodaje djece, dječje prostitucije i dječje pornografije“, kazao je Gutić. 
 
On je istakao da će prilikom implementacije Strategije do 2029. godine Crna Gora nastojati da ostvari sinergiju sa politikama i akcijama Evropske unije (EU) za borbu protiv nasilja nad djecom. 
 
To će biti rađeno, kako je rekao, imajući u vidu Strategiju EU o pravima djeteta, Strategiju EU za djelotvorniju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece, kao i Strategiju Savjeta Evrope za prava djeteta 2022-2027. 
 
„Nadovezujući se na postignute rezultate i iskustva stečena tokom sprovođenja prethodne Strategije, radna grupa je sagledala uzroke identifikovanih problema koji se pretvaraju u negativne društvene norme i stereotipe kojima se odobrava i podržava nasilje nad djecom u društvu i u porodici“, rekao je Gutić. 
 
On je kazao i da je radna grupa analizirala i aktuelni zakonski okvir, koji ne uspijeva da djeluje dovoljno odvraćajuće i da pruži sveobuhvatnu zaštitu djeci od nasilja. 
 
„Lao i kapacitete stručnih radnika i institucija, neadekvatno sproveden multisektorski pristup, neodgovarajuće roditeljske prakse ukorijenjene u društvenim normama koje ne rade u korist djece, nedovoljno razvijene procese za jačanje otpornosti djece kroz njihovo osnaživanje“, dodao je Gutić. 
 
On je naveo da je, na osnovu svega toga, radna grupa definisala prioritete za strateško djelovanje u ovoj oblasti. 
 
„U tom smislu, ovom Strategijom se posebna pažnja posvećuje oblicima nasilja nad djecom za čije mjerenje služe indikatori Ciljeva održivog razvoja (COR), uključujući tu sve oblike fizičkog, seksualnog i emocionalnog/psihološkog nasilja nad djevojčicama i dječacima“, precizirao je Gutić. 
 
Vlada je danas usvojila i Strategiju razvoja sistema socijalne i dječje zaštite od 2025. do 2028. godine s Akcionim planom za 2025. godinu. 
 
Gutić je rekao da se ta strategija donosi u cilju obezbjeđenja i ostvarivanja mjera i programa namijenjenih pojedincu i porodici kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne i dječje zaštite. 
 
On je naveo da Strategija predstavlja četvrti nacionalni strateški dokument koji utvrđuje ciljeve i prioritete za dalji razvoj sistema socijalne i dječje zaštite, način postizanja tih ciljeva, vremenski okvir, finansijska sredstva neophodna za njihovo postizanje, kao i međusektorsku saradnju organa državne uprave uključenih u sprovođenje Strategije. 
 
Kako je rekao Gutić, Vlada je usmjerena na stvaranje humanog i ekonomski stabilnog društva, koje obezbjeđuje razvoj i kontinuitet kvalitetne socijalne i dječje zaštite, zasnovane na potrebama i u najboljem interesu korisnika. 
 
„Efikasan i efektivan sistem socijalne i dječje zaštite, kojem teži Crna Gora, treba da obezbijedi mjere i programe koji prvenstveno imaju najveći pozitivni uticaj za korisnike i korisnice, uz jasnije definisanje mehanizama i plana finansiranja, uz finansijsku održivost“, istakao je Gutić. 
 
Prema njegovim riječima, jačanje sistema će u narednom periodu doprinijeti kontinuiranom smanjenju siromaštva i ranjivosti populacije kroz jačanje preventivne funkcije i pružanja podrške pojedincima i pojedinkama da prevaziđu nepovoljne okolnosti sa kojima se mogu suočiti u određenom vremenskom periodu.

Vlada usvojila tri strategije iz sistema socijalne i dječje zaštite

U novoj epizodi emisije “Dokaz” razgovaramo o političkom i medijskom pritisku na rad pravosudnih organa. 
Gosti emisije su sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Vesna Kovačević i advokat Stefan Jovanović. 
Emisiju “Dokaz” možete pratiti večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fn1U3sjjLFaI%3Fsi%3D2XsyxbU3MB3mmRUq&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FVLxgPj2iFSM%3Fsi%3D2wfTd2TNvqg3nndy&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Politički i medijski pritisak na rad pravosudnih organa

&nbsp;Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je, u današnjem pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, ustvrdio da je lično ,,konstatovao prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Dragani Đuranović”. &nbsp; -Obavještavam Vas da sam u skladu sa članom 154 Ustava Crne Gore na Šestoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne u 2024. godini, održanoj 17. decembra 2024. godine, konstatovao prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Dragani Đuranović, zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju – obavještava u propratnom pismu lider Nove srpske demokratije predsjednicu Ustavnog suda. &nbsp; Iako se poziva na član 154 Ustava, Andrija Mandić ili neko ko mu je pisao saopštenje, pismeno je dokazao da nije ni pročitao tekst Ustava Crne Gore ili da ga najviši pravni akt države uopšte ne interesuje! Jer, u članu koji citira Mandić, uopšte se ne pominje uloga predsjednika Skupštine u penzionisanju sudija Ustavnog suda. Naprotiv: ustavni tekst precizno definiše ko i kako konstatuje prestanak funkcije ili razrješenje sudije Ustavnog suda. &nbsp;&nbsp; -Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu - zapisano je u četvrtom stavu člana 154 Ustava Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219161256_ad5152cfe66c76958cc7ad7da1d4ade54185b27fe05f8d38956d58915f61ebde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241219161256_ad5152cfe66c76958cc7ad7da1d4ade54185b27fe05f8d38956d58915f61ebde" data-rendition-name="original" width="1134" height="877" loading="lazy" alt="Screenshot pisma Andrije Mandića"> <figcaption>DOKAZ IGNORISANJA USTAVA I UZURPACIJE FUNKCIJE PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE: Screenshot pisma Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pismo Andrije Mandića još jedna je slagalica u mozaiku kršenja Ustava, dominacije politike nad pravom i – uzurpacije Skupštine Crne Gore. &nbsp; Prije dva dana predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović, u direktnom saučesništvu sa predsjednicom Ustavnog suda Snežanom Armenko, brutalno je pogazila odredbe Ustava Crne Gore jer odluka o prestanku mandata Dragani Đuranović nije utvrđena na sjednici Ustavnog suda. &nbsp; Potom je, usvajajući zaključke preglasavanjem većine, Ustavni odbor direktno prekršio član 154 Ustava Crne Gore. &nbsp; A danas, predsjednik parlamenta Mandić je - iako nema ustavno pravo, samim time ni bilo koja druga prava - ,,konstatovao” prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda i na taj način prekršio vlastite ingerencije i uzurpirao Skupštinu Crne Gore. &nbsp; Rušenje političkog sistema i pravnog ustrojstva, parlamentarna većina nastavlja iz dana u dan. &nbsp; Na upit medija, iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković samo su konstatovali da ,,državna tužilaštva prate dešavanja i u skladu sa nadležnostima reaguju u situacijama u kojima postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti”. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, raniji sudija i član Sudskog savjeta, nije se uopšte oglašavalo da pojasni - da li u postupcima predsjednice Ustavnog suda Armenko ili predsjednice Ustavnog odbora Božović ima elemenata zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi kojim se diskriminiše sudija Đuranović i krše njena Ustavom garantovana prava. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

UZURPACIJA PARLAMENTA: Andrija Mandić obavijestio Snežanu Armenko da je lično penzionisao sudiju Draganu Đuranović?!

Promocija romana autorke Slavice Perović &nbsp;„Nova Nora“ upriličena je sinoć na regionalnom festivalu knjiga i pisaca Buka. Proces pisanja romana, objašnjava Perović u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, vjerovatno počinje kontemplacijom, kaže ona, opservacijom, i nekom, kako kaže, dalekom idejom.
- U početku je neki tekst, tekstić, pa se onda to širi, razgranava, pa vi razmišljate šta bi to moglo da bude u konačnici imate jednu ideju šta biste htjeli da kažete. Ja sam oko mojih romana tu jednu makro ideju razvijala, tako da su moja tri romana oko neke tri glavne teme bile sadjenuta. U romanu Life Lift sam pisala o hipokriziji, pisala sam o licemjerju. Bilo mi je strašno interesantno kako živjeti i plivati u moru laži, da se razumijemo, pristojnost uvijek nalaže malo laži. Da ilustrujem, kad vas neko pita kakva mi je frizura danas, vi ćete reći divna, vjerovatno, iako nije toliko divna. I onaj čuveni vic kad žena pita muža je li debela, nikad neće reći jesi, nego će reći ne. E to su te male, nevine laži. Znači svijet bi se raspao kad bismo stvarno govorili istinu. Međutim, istinu morate da kažete sebi, o istini morate da pišete, licemjerje je bila moja jedna velika tema, jer mislim da je u nekim situacijama koje sam ja opservirala, u nekim pojavamakojima sam svjedočila, to je bila prosto metastaza, i onda je to bio jedan veliki poticaj da o tome pišem, dovoljno moćan da posvetim roman koji se zove Life Lift - rekla je Perović.
Roman Life Lift je bio u najužem izboru, prisjeća se Perović, za NIN-ov roman godine, i bila je, kako kaže, presretna tom nominacijom.
Napisala je roman po njenom iskustvu kad se skoči i padobran se srećom otvori, navodi ona, ali ne samo da se otvorio, istice ona, to je bio jedan divan početak.
- Roman ,,Nova Nora” je najmanje lično iskustvo, to je prosto, ono što sam rekla maloprije, jedna opservacija, jedna kontemplacija, razmišljanje na neke teme, i vaša potreba da to uobličite na jedan umjetnički način. Na umjetnički način onako kako vi razumijete umjetnost, onako kako razumijete da treba spisateljstvo da izgleda. Ja sam podignuta na nekim vrlo strogim uzorima, na nekim vrlo strogim principima, na jednom vrlo jasnom kanonu šta treba da znači roman, i šta roman jeste, jer mene, prvenstveno, roman interesuje, a onda sve ostalo u tom jednom stilu. I, &nbsp;onda sam u svom ličnom naporu pokušavala da dostignem te neke uzore, ne nikog konkretno, nego prosto postavljene standarde umjetničkog izražavanja, a da pritom ispričate neku priču, jer je u knjizevnosti bitna priča, jer vi oko jedne priče, koja može biti cilj za sebe, ali može biti i ono što želite da kažete. Vi, ustvari, nanižete sve one druge slojeve, poruke, ili iščitavanja, koje u stvari želite, a to je da književnost nekome nešto znači, eventualno da ona nekome nešto poručuje, eventualno, kao što je Nikola Nikolić sinoć rekao na promociji, da ona nekom nešto poučno kaže, može čak i to, iako je to najmanja funkcija književnosti. Književnost, obično, ne podučava, ona je negdje, na nekim estetskim nivoima, nije na edukativnim, ali može da ima i tu jednu komponentu - poručila je Perović.
Za sebe kaže da je anglista, te da je imala i predivne profesore koji su joj predavali književnost, i svi koji su bili u tom nekom skupu, ističe ona, od Šekspira pa do modernijih, Džejmsa Džojsa, Virdžinije Vulf, ali i novije &nbsp;britanske pisce, &nbsp;poput Džulijana Barnsa s oduševljenjem čita.
Ibsenova Nora je metafora za ženu koja je postala svjesna sebe, objašnjava Perović, kaže se i da je Ibsen istjerao ženu iz kuće i onda su cijeli vijek stvarani scenariji kuda je to Nora otišla.
Njen roman Nova Nora, objašnjava Perović, nije nova u odnosu na Ibsena, već je nova u odnosu na sebe, putujući kroz sebe, kako kaže, dolazi do nove sebe.
- Niko nije rekao da bi Nora mogla da smisli nešto što je dobro za nju, neki scenario gdje će ona doći k sebi, neku samosvijest da postigne, i da zaista, ne sama, nego sa mnogo drugih Nora, napravi nešto što će biti nova svijest, što će biti neki pokret, što će konačno biti neki feministički pokret, što će biti jedna osviještenost žena, i što će konačno biti naša sadašnja, današnja žena, koja ima mnogo blagodeti od onoga što je Nora, inicijalno uradila tada. E ta Nora je, na neki način bila meni inspiracija. Mene je interesovalo koliko, na neki način, današnja žena, a svaka žena u mom romanu može da bude neka Nora, koliko se ona odmakla od te inicijalne Ibsenove Nore, koliko se društvo odmaklo, emancipovalo, koliko svaka pojedinačna žena, na neki način, postala nova Nora, u onom smislu samosvijesti, svijesti sopstvenih mogućnosti, svojih prava, svojih stremljenja, svojih želja. Konkretno, moja Nora, koja se samo malo referira na tu Ibsenovu Noru, ali se referira na taj jedan osnovni način, je Nora koja putuje kroz sebe - zaključila je Perović.

„Nova Nora“: Putujući kroz sebe dolazi do nove sebe

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.