<p>Nama su bili gosti iz Gugla, na našoj konferenciji, koji su pričali o tome sa čim Gugl susreće, kada govorimo o anomalijama i prijetnjama na internetu, ali i oni sami kažu - ne može pomoći ni njihov femili link, niti jedna druga zaštita kada govorimo o internetu ukoliko nema jedne aplikacije koja ne postoji na internetu, a to je ljubav - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, <b>Igor Jurić</b>, osnivač Fondacije Tijana Jurić.</p>
<p>Povodom Međunarodne konferencije o bezbjednosti djece Jurić kaže da je zaključak da je bezbjednost djece fenomen današnjice.</p>
<p>- Iskoristiću priliku da iskažem jednu dozu razočaranja što, iako smo konstantno pozivali predstavnike MUP-a, iz vaše Crne Gore i imao sam kontakt sa ministrom, jer je bilo mnogo važno da se pojave ljudi koji su vezani za potrage Crne Gore, da se pridruže policijama u regionu, koje smo pozvali da razgovaramo, o bržim i efikasnijim potragama za nestalom djecom. Međutim, eto nijesmo imali priliku da nekog stručnog pošalju i da o tome razgovaraju sa nama. To je jedno malo razočaranje, ali nadam se da ćemo to ispraviti u narednom periodu - rekao je Jurić.</p>
<p>Na vršnjačko nasilje utiču i igrice, internet, društvene mreže i najavljuje novi projekat koji upravo vezan za ove fenomene digitalnog sadržaja.</p>
<p>- U utorak imam izlaganje u Narodnoj Skupštini Republike Srbije, gdje predstavljamo projekat ,,Uključi se”, koji će biti, čini mi se, prekretnica u borbi protiv vršnjačkog nasilja. Okupio sam jedan stručni tim, iz više sektora, gdje želimo da radimo sa djecom koja imaju problem u ponašanju, da se bavimo njihovim roditeljima, da ih uključujemo u zajednicu - naglasio je Jurić.</p>
<p>Sve okolnosti utiču na dijete, objašnjava, a okidač su često same porodične okolnosti koje dovode do problema u ponašanju jednog djeteta.</p>
<p>- Iako se djetetom ne baviš, iako djetetu ne prižiš ruku, ne pružiš razumijevanje i malo ljubavi, a pritom ne radiš sa njihovim roditeljima, onda &nbsp;definitivno jesi u velikom problemu, u smislu da ne možeš to da rješavaš. Sve kampanje koje smo mi imali, aktivnosti koje smo imali u školama, sve je to mnogo važno, vaša kampanja koju ste pokrenuli, ova vaša emisija je od izuzetnog značaja, ali moramo dijete dovesti, baviti se njime, pružiti mu ono što je njemu potrebno i ono što sam već naveo - istakao je Jurić.</p>
<p>Program pod nazivom "Uključi se" ima namjeru da ukaže zajednici da svi moraju biti dio i ključ problema i imaće jedino uspjeha ako budu svi zajedno u borbi fenomena vršnjačkog nasilja.</p>
<p>&nbsp;U procesu je razvijanje platforme, najavljuje Jurić, koja će biti dostupna školama, nastavnicima i profesorima i to se mora redovno &nbsp;ažurirati jer se sadržaj mijenja, poručio je on, a potencijalno je prijeteći za razvoj jednog djeteta.</p>
<p>- Međutim, kad govorimo kako zaštiti dijete, ne možemo a da ne kažemo, da mi odrasli, prije svega, moramo da budemo dobro informisani. Čućete od velikog broja roditelja kako će reći - ja i ndmam društvene mreže, ne interesuje me, ja sam prevazišao taj nivo, niti hoću time da se bavim. Ali je to zaista pogrešan pristup. Mi imamo obavezu, kao odrasli, da učestvujemo u odrastanju našeg djeteta, ta obaveza se sastoji u tome da se moramo konstantno informisati. To što vi ne znate kako funkcioniše jedna društvena mreža, poput tik toka, da ne znate da postoji discord, da ne postoji twitch, steam ili neke mreže koje nijesu toliko prepoznatljive, a opet, djeca su često na njima, to nije vaša prednost. Vi morate da se uključite, da znate kako određena mreža funkcioniše, da bi o tome mogli razgovarati sa djetetom. To je prva stvar, informisanost i edukacija. A druga stvar je konstantni razgovor sa djetetom. Nama su bili gosti iz Google- a, na našoj konferenciji, koji su pričali o tome sa čim Google susreće, kada govorimo o anomalijama i prijetnjama na internetu, ali i oni sami kažu, ne može pomoći ni njihov family link, niti jedna druga zaštita, kada govorimo o internetu, ukoliko nema jedne aplikacije, koja ne postoji na internetu, a to je ljubav - zaključio je Jurić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGrWAu947LYE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jurić: Razočarani smo što MUP Crne Gore nije poslao nikoga na Međunarodnu konferenciju o bezbjednosti djece

<p>Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo je pritužbu na odluku Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju o odbacivanju krivične prijave protiv predsjednika opštine <b>Darija Vraneša </b>zbog obilježavanja Dana državnosti Srbije, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Pritužbu je, krajem septembra, uputio advokat <b>Bojan Vujović</b> koji je 22. februara, sa potpredsjednikom Socijaldemokratske partije (SDP) <b>Petrom Odžićem</b>, generalnim sekretarom Socijaldemokrata (SD) <b>Milošem Čelanovićem</b> i potpredsjednicom Liberalne partije (LP) <b>Jelenom Marković</b>, podnio krivičnu prijavu protiv Vraneša, tvrdeći da je organizovanjem svečanosti u Centru za kulturu prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je njegov cilj da grad stavi „pod djelimični ili potpuni suverenitet Srbije“.</p>
<p>- Povodom Vaše pritužbe izjavljene na rješenje Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju od 18. septembra 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava podnijeta protiv Darija Vraneša, predsjednika opštine Pljevija, zbog krivičnong djela ugrožavanje nezavisnosti u vezi krivičnih djela ugrožavanje teritorijalne cjeline i pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, pribavljeni su i razmotreni spisi predmeta. Ocjenom navoda pritužbe cjelokupnih spisa predmeta, kao i razloga o kojima ovo tužilaštvo vodi računa po službenoj dužnosti, ocijenjeno je da je pritužba osnovana – navedeno je u odgovoru VDT-a advokatu Vujoviću, u kome se navodi da je predmet vraćen Višem državnom tužilaštu u Bijelom Polju na ponovno odlučivanje.</p>
<h2><b>S kraja na početak</b></h2>
<p>Na potezu je Tužilaštvo u Bijelom Polju koje je u prethodnom izviđaju utvrdilo da ne postoji sumnja da je čelnik Pljevalja počinio bilo koje od krivičnih djela za koje se goni po službenoj dužnosti.</p>
<p>Zanimljivo je da se radi o istovjetnoj odluci kao Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima iz maja ove godine, za koju je bjelopoljsko tužilaštvo cijenilo da je treba vratiti na ponovno odlučivanje.</p>
<p>Međutim, nakon što je ODT u Pljevljima dostavilo spise predmeta Višem tužilaštvu, ono je ekspresno utvrdilo da nema ništa sporno u postupku Vraneša zbog čega je uslijedila nova pritužba podnosilaca krivične prijave.</p>
<p>Ni prvom čovjeku Pljevalja nije sporno da obilježava državni praznik druge zemlje. Naprotiv, smatra da Pljevlja taj datum treba da se slavi vječno. Tvrdio je da ovim događajem ne podriva Ustav Crne Gore, već da se njime slavi, kako je rekao, „njegoševska Crna Gora“.</p>
<p>Sa druge strane, advokat Bojan Vujović konstatuje da je proslava 220 godina od srpske Bune na dahije i 189 godina od proglašenja Sretenjskog ustava Srbije, koju je organizovala Opština Pljevlja 14. februara 2024. godine, oličena u predsjedniku opštine Dariju Vranešu, direktni udar na ustavni poredak.</p>
<p>- Osumnjičenom je stvarni cilj da opštinu Pljevlja stavi pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije. U konačnom, povezivanje Republike Srbije s Jadranom, potezom Pljevlja - Niksić - Boka i njegovim izuzimanjem, što jasno implicira predsjednik opštine Pljevlja (izjava predsjednika opštine Vraneša ovim povodom), ili kao srpske teritorije ili kao kao autonomne oblasti unutar Crne Gore, više puta je dokazana namjera aktuelnih opštinskih vlasti Pljevalja, Nikšića i bokeških gradova - navedeno je u pritužbi koju je prihvatilo VDT.</p>
<p>Vujović napominje i da Vraneš izjavom da su Pljevlja „centar Raške oblasti“ jasno manifestuje povredu teritorijalne cjeline i ugrožavanje nezavisnosti čime je, tvrdi on, počinjeno krivično djelo iz člana 357 - ugrožavanje nezavisnosti i 359 - ugrožavanje teritorijalne cjeline, odnosno člana 373 - pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore.</p>
<h2><b>Podrivanje autoriteta i dostojanstva države</b></h2>
<p>Advokat naglašava da Opština Pljevlja i Vraneš nemaju ustavnih i zakonskih nadležnosti da proslavljaju dane drugih država, pa ni Srbije, a svojim postupanjem, napominje, lokalna vlast podriva autoritet i dostojanstvo države Crne Gore u čijem sastavu je taj grad. Istovremeno se, objašnjava Vujović, diskredituje suverena država i krši Ustav Crne Gore, kao i Zakon o državnim i drugim praznicima.</p>
<p>- Slavljenjem državnog praznika Republike Srbije od strane zvaničnih vlasti opštine Pljevlja, kao i izjave date tim povodom, nedvosmisleno se implicira da Pljevlja nijesu sastavni dio države Crne Gore, već Republike Srbije, čime se narušava nezavisnost i teritorijalna cjelina Crne Gore koje su vrijednosti eksplicitno zaštićene normama Krivičnog zakonika. Jasno je da se ovakvim radnjama koje predstavljaju kontinuitet djelovanja Vraneša i kroz kršenje Zakona o državnim simbolima u ranijem periodu radi o djelima usmjerenim na planiranje odnosno stvaranje uslova za, kako se navodi u stavu 3 člana 373 Krivičnog zakonika „neposredno izvršenje krivičnog djela“. Član 10 Ustava Crne Gore normira da je svako obavezan da se pridržava Ustava i zakona i svako postupanje suprotno ovome vodi devastaciji ustavnog poretka, obesmišljavanje pozitivnog zakonodavstva i selektivnu primjenu prava koja vodi institucionalnoj anarhiji i pravnoj nesigurnosti - ocijenio je Vujović.</p>
<p>Stoga, kako se navodi, javna devastacija državnih simbola ili odobravanje neustavnog i nezakonitog ponašanja u ovom ili bilo kojem drugom slučaju direktan je put da se uruši kompletan pravni sistem, autoritet države i osnovni ustavni princip o pravnoj državi zasnovanoj na vladavini prava.</p>

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

VDT traži da se ponovo odlučuje o Vranešovoj proslavi državnog praznika Srbije

<p>Vrhovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta je pritužba kojom se traži preispitivanje <a href="https://etv.me/politika/odluke-tuzilaca-vjetar-u-leda-vranesu-za-dalje-ponizavanje-drzave">odluke Višeg tužilaštva u Bijelom Polju o odbacivanju krivične prijave</a> podnijete protiv predsjednika opštine Darija Vraneša zbog obilježavanja Dana državnosti Srbije, saznaje portal ETV.</p> <p>Pritužbu su podnijeli podnosioci krivične prijave protiv Vraneša - zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP)<b> Petar Odžić</b>, generalni sekretar Socijaldemokrata (SD) <b>Miloš Čelanović</b>, potpredsjednica Liberalne partije (LP) <b>Jelena Marković</b> i advokat<b> Bojan Vujović</b>, tvrdeći da je on organizovanjem svečane akademije u Centru za kultutu, 14. februara ove godine, prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je njegov cilj da grad stavi „pod djelimični ili potpuni suverenitet Srbije“.</p> <h2>Sumnjive odluke</h2> <p>Prvobitno je postupajuća državna tužiteljka u ODT Pljevlja<b> Sanja Golubović </b>ekspresno odbacila prijavu, zaključujući da ne postoji sumnja da je čelnik Pljevalja počinio prijavljeno krivično djelo, niti bilo koje drugo za koje se goni po službenoj dužnosti.</p> <p>Na ovu odluku Odžić, Čelanović, Marković i Vujović su 10. maja reagovali pritužbom ka Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Državni tužilac <b>Slavenko Smolović </b>je 7. juna, nakon uvida u spise predmeta, ocijenio osnovanom njihovu pritužbu, da bi samo mjesec kasnije donio istovjetnu odluku kao ODT u Pljevljima i odbacio krivičnu prijavu, cijeneći da ne postoji bilo koji osnov za gonjenje Vraneša.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924190916_22ddf4401e632d564d391037d42bac23439985cc4d65b6fd7af924d205f639af.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240924190916_22ddf4401e632d564d391037d42bac23439985cc4d65b6fd7af924d205f639af" data-rendition-name="original" width="631" height="473" loading="lazy" alt="Više tužilaštvo u Bijelom Polju"><figcaption>Više tužilaštvo u Bijelom Polju<span>(Photo: Bijelo Polje online)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>- Obavještavam Vas da je u ovom tužilaštvu formiran predmet protiv Darija Vraneša iz Pljevalja, a povodom obilježavanja dana državnosti R. Srbije u organizaciji predsjednika Opštine Pljevlja. Ovo tužilaštvo nakon sprovedenog postupka izviđaja odbacilo je krivičnu prijavu i o odluci obavijestilo podnosioca prijave – odgovoreno je nedavno našem portalu iz bjelopoljskog Tužilaštva.</p> <p>Advokat Bojan Vujović smatra vrlo simptomatičnim da isto tužilaštvo prihvati njihovu pritužbu, a potom odbaci krivičnu prijavu, osujetivši time svaku pretpostavku da može doći do obrta u ovom slučaju i eventualnog pravnog gonjenja prvog čovjeka Pljevalja.</p> <p>- Osnovano sumnjamo da je vršen politički uticaj, budući da je nesporno da je počinjeno krivično djelo koje je navedeno u krivičnoj prijavi. Sa druge strane je sumnjivo da prijavu odbacuje državno tužilaštvo koje je našu pritužbu na odluku ODT-a smatralo osnovanom – kazao je Vujović za portal ETV.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924190916_ed3e1595c1ceb2d6f6cd27f19ecff6021897ddb7cc850e8b39509a78f070612d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240924190916_ed3e1595c1ceb2d6f6cd27f19ecff6021897ddb7cc850e8b39509a78f070612d" data-rendition-name="original" width="1058" height="738" loading="lazy" alt="Bojan Vujović"><figcaption>Bojan Vujović<span>(Photo: TV E - stop kadar)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <h2>Povreda teritorije i ugrožavanje nezavisnosti</h2> <p>U obrazloženju pritužbe na rješenje Tužilaštva, u koji je portal ETV imao uvid, advokat Vujović podsjeća da je Vraneš organizovao svečanu akademiju 14. februara - dan uoči zvaničnih datuma proslave državnog praznika Srbije (15. i 16. februar).</p> <p>- Proslava 220 godina od srpske Bune na dahije, koju je podstrekao sultan Selim III, zvana Prvi srpski ustanak i 189 godina od proglašenja Sretenjskog ustava Srbije, koju je organizovala Opština Pljevlja 14. februara 2024. godine, oličena u predsjedniku opštine Dariju Vranešu, direktni je udar na ustavni poredak. Osumnjičenom je stvarni cilj da opštinu Pljevlja stavi pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije. U konačnom, povezivanje Republike Srbije s Jadranom, potezom Pljevlja - Niksić - Boka i njegovim izuzimanjem, što jasno implicira predsjednik opštine Pljevlja (izjava predsjednika opštine Vraneša ovim povodom), ili kao srpske teritorije ili kao kao autonomne oblasti unutar Crne Gore, više puta je dokazana namjera aktuelnih opštinskih vlasti Pljevalja, Nikšića i bokeških gradova - navedeno je u pritužbi.</p> <p>Vujović napominje i da Vraneš izjavom da su Pljevlja „centar Raške oblasti“ jasno manifestuje povredu teritorijalne cjeline i ugrožavanje nezavisnosti čime je, tvrdi on, počinjeno krivično djelo iz člana 357 - ugrožavanje nezavisnosti i 359 - ugrožavanje teritorijalne cjeline, odnosno člana 373 - pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore.</p> <p>Advokat naglašava da Opština Pljevlja i Vraneš nemaju ustavnih i zakonskih nadležnosti da proslavljaju dane drugih država, pa ni Republike Srbije, a svojim postupanjem, napominje, lokalna vlast podriva autoritet i dostojanstvo države Crne Gore u čijem sastavu je taj grad. Istovremeno se, objašnjava Vujović, diskredituje suverena država i krši Ustav Crne Gore, kao i Zakon o državnim i drugim praznicima.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092322098_80707035764d2a8459b8963e4e9151f91da9439edb10e0a930bb12a1dfdf5ad7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024092322098_80707035764d2a8459b8963e4e9151f91da9439edb10e0a930bb12a1dfdf5ad7" data-rendition-name="original" width="1024" height="635" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>Dario Vraneš<span>(Photo: Opština Pljevlja)</span></figcaption></figure>  <p>- Slavljenjem državnog praznika Republike Srbije od strane zvaničnih vlasti opštine Pljevlja, kao i izjave date tim povodom, nedvosmisleno se implicira da Pljevlja nijesu sastavni dio države Crne Gore, već Republike Srbije, čime se narušava nezavisnost i teritorijalna cjelina Crne Gore koje su vrijednosti eksplicitno zaštićene normama Krivičnog zakonika. Jasno je da se ovakvim radnjama koje predstavljaju kontinuitet djelovanja Vraneša i kroz kršenje Zakona o državnim simbolima u ranijem periodu radi o djelima usmjerenim na planiranje odnosno stvaranje uslova za, kako se navodi u stavu 3 člana 373 KZ „neposredno izvršenje krivičnog djela“. Član 10 Ustava Crne Gore normira da je svako obavezan da se pridržava Ustava i zakona i svako postupanje suprotno ovome vodi devastaciji ustavnog poretka, obesmišljavanje pozitivnog zakonodavstva i selektivnu primjenu prava koja vodi institucionalnoj anarhiji i pravnoj nesigurnosti - naglašeno je u pritužbi Vujovića.</p> <h2>Zahtjev tužilaštvu</h2> <p>Stoga, kako se navodi, javna devastacija državnih simbola ili odobravanje neustavnog i nezakonitog ponašanja u ovom ili bilo kojem drugom slučaju direktan je put da se uruši kompletan pravni sistem, autoritet države i osnovni ustavni princip o pravnoj državi zasnovanoj na vladavini prava.</p> <p>- Zbog gore navedenih razloga, smatramo da je rješenje Višeg državnog tužilastva u Bijelom Polju o odbacivanju krivične prijave nepravilno i neosnovano. Stoga zahtijevam preispitivanje rješenja i donošenje nove odluke, imujući u vidu sve relevante činjenice i dokaze - zaključuje se u pritužbi advokata Vujovića.</p> <p>Protiv Vraneša je u kraćem vremenskom periodu podnijeto više krivičnih prijava i svaka je odbačena. Prošle godine je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima konstatovalo da prvi čovjek grada nije počinio krivično djelo kada je izložio poruzi državu upoređujući proslavu Dana nezavisnosti sa „cirkuskom predstavom“.</p> <p>Kada je u pitanju svečanost povodom Dana državnosti Srbije, Vraneš ne vidi ništa problematično u tome da jedna crnogorska opština obilježava državni praznik druge zemlje. Naprotiv, smatra da Pljevlja taj datum treba da slave vječno. Tvrdio je da ovim događajem ne podriva Ustav Crne Gore, već da se njime slavi, kako je rekao, „njegoševska Crna Gora“.</p>

Slučaj Vraneš: Zbog sumnje u politički uticaj na bjelopoljsko tužilaštvo, oči uprte u VDT

<p>Predsjednik Opštine Pljevlja <b>Dario Vraneš</b> neće snositi bilo kakvu odgovornost za organizovanje svečane akademije u Centru za kulturu povodom Dana državnosti Srbije.</p> <p>Nakon što je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima u maju utvrdilo da u postupku prvog čovjeka grada nije bilo osnova za krivično gonjenje, istovjetnu odluku nedavno je donijelo i Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju.</p> <p>- Obavještavam Vas da je u ovom tužilaštvu formiran predmet protiv Darija Vraneša iz Pljevalja, a povodom obilježavanja dana državnosti R. Srbije u organizaciji predsjednika Opštine Pljevlja. Ovo &nbsp;tužilaštvo nakon sprovedenog postupka izviđaja odbacilo je krivičnu prijavu i o odluci obavijestilo podnosioca prijave – navedeno je u odgovoru Tužilaštva Portalu ETV.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918180956_f2aa11cbb9102dca495ca8912e30f20d6420d68b19ec1a93015b0c50797ebcef.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918180956_f2aa11cbb9102dca495ca8912e30f20d6420d68b19ec1a93015b0c50797ebcef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš<span>(Photo: Opština Pljevlja)</span></figcaption> </figure>  <h2>PODSTREK DESTRUKCIJI</h2> <p>Krivičnu prijavu protiv Vraneša su 22. februara podnijeli zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP)<b> Petar Odžić</b>, generalni sekretar Socijaldemokrata (SD) <b>Miloš Čelanović</b>, potpredsjednica Liberalne partije (LP) <b>Jelena Marković</b> i advokat<b> Bojan Vujović</b>, tvrdeći da je on organizovanjem svečanosti 14. februara ove godine, prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je njegov cilj da grad stavi „pod djelimični ili potpuni suverenitet Srbije“.</p> <p>Postupajuća državna tužiteljka u ODT Pljevlja<b> Sanja Golubović </b>ekspresno je odbacila prijavu, zaključujući da ne postoji sumnja da je čelnik Pljevalja počinio bilo koje od krivičnih djela koje se goni po službenoj dužnosti.</p> <p>Uslijedila je pritužba podnosilaca prijave koje je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju prihvatilo, nagovještavajući da može doći do obrta u ovom slučaju i eventualnog pravnog gonjenja organizatora događaja kojim je obilježen praznik druge države.</p> <p>- Povodom Vaše pritužbe na rješenje o odbacivanju krivične prijave Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima, Kt. br. 50/24 od 5. aprila 2024. godine, protiv osumnjičenog Vraneš Darija iz Pljevalja, zbog krivičnog djela pripremanje djela protivustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore iz čl. 373 st. 1 u vezi krivičnih djela ugrožavanje nezavisnosti iz čl. 357 i ugrožavanje teritorijalne cjeline iz čl. 359 Krivičnog zakonita Crne Gore, nakon uvida u predmetne spise, ocijenio sam da je pritužba osnovana – naveo je &nbsp;tužilac <b>Slavenko Smolović</b> u junu u odgovorima advokatskoj kancelariji Vujović-Vukadinović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918180956_7e4ea5b8a7e4bdbbb74e8943e5567407380979d531987b42de6377581411f43f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918180956_7e4ea5b8a7e4bdbbb74e8943e5567407380979d531987b42de6377581411f43f" data-rendition-name="original" width="1233" height="1600" loading="lazy" alt="Odgovor Višeg državnog tužilaštva na prigovor podnosilaca krivične prijave"> <figcaption>Odgovor Višeg državnog tužilaštva na prigovor podnosilaca krivične prijave<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p>Isto Tužilaštvo, nedugo nakon ovog zaključka, potvrđuje odluku ODT-a Pljevlja na osnovu spisa predmeta koji su im dostaviljeni na nadležnost.</p> <p>Za predstavnike partija podnosilaca krivične prijave odluka bjelopoljskog Tužilaštva je opasna, ali nije iznenađujuća. Poslanik Socijaldemokrata (SD) <b>Nikola Zirojević</b> i lider Liberalne partije (LPCG) <b>Vatroslav Belan</b> saglasni su da nadležne državne institucije sve što čine daju vjetar u leđa Vranešu za ostvarivanje njegovih zamisli i ispunjavanje velikosrpske agende.</p> <p>- Odluka Višeg državnog tužilaštva je očekivana i ona je, nažalost, samo vjetar u leđa Vranešu da nastavi da radi što je počeo, da bez ikakve odgovornosti može kršiti Ustav i zakone ove države i da na kraju, što je njegov krajnji cilj, pokuša uz određeni ili maksimalni stepen autonomije da otcijepi jedan dio Crne Gore, odnosno Opštinu Pljevlja od svoje matice – kazao je Zirojević za Portal ETV.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091819090_bf6d77c067e92cc153b8f1c1077f60f02c723ff84c5f0f5dc1b475535dffe3d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024091819090_bf6d77c067e92cc153b8f1c1077f60f02c723ff84c5f0f5dc1b475535dffe3d4" data-rendition-name="original" width="2560" height="1705" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> <figcaption>Nikola Zirojević<span>(Photo: SD)</span></figcaption> </figure>  <p>Belan nije želio da komentariše odluke tužilaštava da ne bi, kako kaže, bio optužen sa nekih adresa da utiče na njihovu nezavisnost, ali je stava da su Vranešu odriješene ruke da nastavi da ponižava državu.</p> <p>- Ovo je apsolutno podstrek svima onima kojima je osnovni politički cilj da Crnu Goru „osuše“ od državnosti i suvereniteta, da se njeni simboli ponize do te mjere da se nekad u budućnosti postavi pitanje da li ima smisla da Crna Gora postoji kao suverena država. To je generalni, strateški cilj koji se, prije svega, razmatra u Beogradu uz podršku Moskve – rekao je Belan za Portal ETV.</p> <p>Osujećivanje tog nauma je izuzetno teško u okolnostima kad država i njene institucije zaćute, ali je lider LP-a uvjeren da će građani Crne Gore prozreti štetne namjere i uz pomoć konstruktivne opozicije vratiti zemlju na pravi put.</p> <p>- Kroz političku borbu ću se do kraja boriti da u Pljevljima, Nikšiću, Zeti, ili bilo gdje drugo na prostoru Crne Gore nemamo gradonačelnike koji će se na ovaj način odnositi prema simbolima Crne Gore definisanim u Ustavu. Borićemo se za apsolutni suverenitet i nezavisnost Crne Gore i njen državotvorni identitet. Takvi želimo da uđemo u Evropsku uniju, a ne kao prazna ljuštura ili interesna zona centara moći iz regiona. To je ono što možemo da uradimo - da spoznamo i osvijestimo da likovi poput Daria Vraneša i <b>Marka Kovačevića</b> ne mogu voditi bilo koji crnogorski grad, niti mjesnu zajednicu. Dok to govorim, uopšte me ne zanima njihova vjerska i nacionalna pripadnost , već ono što rade na njihovom putu poniženja Crne Gore - poručio je Belan.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091819090_0864c188412ad0be9ce457f4309dd7eafe62ddc5c2029cdc9a3781e384fe61a5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091819090_0864c188412ad0be9ce457f4309dd7eafe62ddc5c2029cdc9a3781e384fe61a5" data-rendition-name="original" width="768" height="575" loading="lazy" alt="Vatroslav Belan"> <figcaption>Vatroslav Belan<span>(Photo: Evropski savez)</span></figcaption> </figure>  <h2>NIZ SPORNIH POTEZA&nbsp;</h2> <p>Bez obzira na posljedice i reakcije koje je izazvao,<b> </b>Vraneš nije pronalazio ništa problematično u tome da jedna crnogorska opština obilježava državni praznik druge zemlje. Naprotiv, smatra da Pljevlja taj datum treba da se slavi vječno. Tvrdio je da ovim događajem ne podriva Ustav Crne Gore, već da se njime slavi, kako je rekao, „njegoševska Crna Gora“.</p> <p>Koliko Vraneš egzaltirano slavi datume i tradiciju susjedne države, toliko ne mari za najbitnije praznike zemlje u kojoj živi i vrši vlast.</p> <p>Iako je, uoči spornog događaja u Centru za kulturu, kazao da će razmisliti o tome da li će Opština Pljevlja organizovati i svečanu akademiju povodom 18 godina proglašenja nezavisnosti Crne Gore ili povodom 83 godine od Trinaestojulskog ustanka, to se nije desilo.&nbsp;</p> <p>Štaviše, Vraneš je preskočio i da građanima čestita najveće datume u crnogorskoj istoriji.</p> <p>Takođe, čelnik Pljevalja prvi je predsjednik opštine koji nije položio vijence na Stražici 13. jula za Dan državnosti i Dan ustanka protiv fašizma. Svim direktorima opštinskih javnih ustanova i preduzeća uputio je zahtjev da na zgradama istaknu trobojke, a proslavu Dana nezavisnosti uporedio je sa „cirkuskom predstavom“ što, takođe, po mišljenju ODT-a u Pljevljima nije zavređivalo procesuiranje predsjednika opštine.</p> <p>Posljednja od brojnih kontroverzi koje prate mandat Vraneša je njegov i odlazak polaznika folklora SKC „Patrijarh Varnava“ sa učiteljicom <b>Bojanom Milić </b>kod predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b> sa kojim su proslavili Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.</p> <h2>PONOS GRAĐANA ZA ZAOKRET</h2> <p>Za Zirojevića je ponašanje Daria Vraneša očekivano, ali upozorava na njegove koalicione partnere, istrajne u podršci čovjeku koji dijeli crnogorsko društvo i na svaki način gazi Ustav i zakone Crne Gore.</p> <p>- Problematični su oni koji se pretvaraju da vole ovu državu i koji su deklarativno prihvatili Crnu Goru i njene simbole. Oni koji se usiljeno danas kite crnogorskim državnim zastavama, a nekada su ih nazivali „kokoškama“, koji povrh sve te priče i ljubavi koju neiskreno demonstriraju u javnosti i dalje drže Daria Vraneša na vlasti u Pljevljima. Mislim, naravno, na predstavnike Pokreta Evropa sad i Demokrata. Vrlo je sporna i vrlo opasna odluka Višeg državnog tužilaštva. Ali, još više je sporna i opasna politička podrška koju Vranešu daju politički subjekti koji su samo deklarativno građanske orijentacije – zaključio je Zirojević.</p> <p>Belan konstatuje da se nalazimo u opasnom periodu, ali je uvjeren da će se niz negativnih događaja i uspjeha velikosprske strane prekinuti i da će se Crna Gora, kako kaže, vrlo brzo vratiti sebi.</p> <p>- Na osnovu iskustva koje smo imali u prethodne dvije decenije, vjerujem da ćemo postaviti Crnu Goru na noge kako se se više nikada, niti jedan gradonačelnik koji bude izabran na demokratskim izborima, ne bi usudio da vrijeđa državu. Računam na ponos i ljubav građanki i građana Crne Gore prema svojoj državi, bez obzira koje su vjere i nacije. Vjerujem da će oni spoznati sve ono što im se dešava od 2020. do danas i da će razumjeti da likovi poput Vraneša žele da ih ponize i da im oduzmu identitet i svoje JA, kako bi ponovo morali da gledaju u neke druge adrese, prije svih u Beograd – naglasio je on.</p> <p>Vjeruje da će i predstojeći lokalni izbori u Podgorici i Kotoru pokazati da građani više ne žele da budu zavisni od bilo kojeg regionalnog centra.</p> <p>- A na nama političarima je da svojim stavovima i radom na terenu ukažemo da smo odgovorna alternativna koja će jasnom političkom ponudom Crnu Goru učiniti ekonomski stabilnom i ponosnom kako bi u svakom smislu bila zaljubljena u ono što ona jeste – zaključio je Belan.</p>

Odluke tužilaca vjetar u leđa Vranešu za dalje ponižavanje države

<p>Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova <b>Marija Zaharova.</b> </p>
<p>- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.</p>
<p>Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.</p>

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

<p>Predsjednik Ukrajine <b>Volodimir Zelenski </b>reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina </b>o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.</p>
<p>- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.</p>
<p>On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.</p>

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

<p>Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) <b>Ervin Ibrahimović </b>kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti.<br/>
<br/>
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali.<br/>
<br/>
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU).<br/>
<br/>
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.<br/>
<br/>
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu.<br/>
<br/>
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu.<br/>
<br/>
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića </b>koji je <b>Aliju Balijagića </b>osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom.<br/>
<br/>
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer <b>Milojko Spajić</b>.<br/>
<br/>
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav.<br/>
<br/>
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu.<br/>
<br/>
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore <b>Milom Đukanovićem</b> "skoro kao ranije".<br/>
<br/>
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje <b>Rahmanom Husovićem</b>.<br/>
<br/>
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje.<br/>
<br/>
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.</p>

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

<p>Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;</p>
<p>Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.</p>
<p>Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće <b>Nikola Marković</b>, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem <b>Đorđijem Tatićem</b>. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja <b>Senada Šahmanovića</b>.&nbsp;</p>
<p>Naša gošća biće i kustoskinja <b>Milica Bezmarević </b>sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici <b>Kiki Smit</b>, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.</p>

Jutro na Televiziji E

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: dan-drzavnosti-srbije