Crnogorski sudovi od početka godine, imali su ukupno u radu 137.884 predmeta, od čega su primili 70.320, tako da je stopa ažurnosti 87 odsto, a broj starih, neriješenih predmeta je 6.680. Sudskom sistemu nedostaju 63 sudije, od čega tri predsjednika suda, uključujući i predsjednika Vrhovnog suda, kazala je prolikom obilježavanja Dana crnogorskog sudstva vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković.
Vučković je podsjetila da VD stanje u Vrhovnom sudu traje skoro četiri godine, ali naglašava da je Vrhovni sud, u tom periodu, ispunjavao sve obaveze iz nacionalnog okvira, kao i iz pregovaračkog procesa.
- Međutim, apelujem da svi državni činioci daju sve od sebe da izađemo iz ovakvog stanja. Zato, danas širimo poruku da se unutar sudske vlasti razumijemo, da čujemo jedni druge i da ćemo dati doprinos za izbor lidera crnogorskog sudstva. Okončanje VD stanja u ovom momentu je prioritet, ne samo zbog evropske agende, već zbog afirmacije vladavine prava u građanskoj Crnoj Gori, posvećenoj promociji, poštovanju i zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda - poručila je Vučković.
<h2>Renovirano više zgrada sudova</h2>
Tokom protekle godine, uspješnim korišćenjem sredstava iz IPA fonda Evropske unije, u okviru Projekta unapređenje efikasnosti sudstva, renovirane su i predate na upotrebu zgrade devet sudova.
- Uloga sudske vlasti ostala je vidljiva u postupku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kroz učešće njenih predstavnika u Radnim grupama, za Pregovaračka poglavlja 23 i 24. Prvenstveno u izmjenama i dopunama seta pravosudnih zakona, čije usvajanje je dovelo do Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila – IBAR - kazala je Vučković.
Takođe, na 66. Plenarnoj sjednici MANIVAL-a, održanoj krajem prošle godine u Strazburu, usvojen je Konačan izvještaj za Crnu Goru.
- Dobili smo pozitivnu ocjenu, izbjegli smo "sivu" listu i to nas obavezuje da ubuduće to potvrđujemo i svojim odlukama - ocijenila je Vučković.&nbsp;
Nakon prijema mišljenja Evorpske komisije, Vrhovni sud je u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom izradio Smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice, na temelju Analize Vrhovnog suda o kaznenoj politici za najteža krivična djela.&nbsp;
- U kontekstu sagledavanja potreba za poboljšanjem rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici donijet je Plan za osiguranje funkcionisanja Specijalnog odjeljenja, koji sadrži 24 efikasne mjere za ključne segmente rada tog odjeljenja. Vidjeli smo probleme Specijalnog odjeljenja, prepoznali i registrovali sve pritiske koji se vrše na ovo Odjeljenje. Radili smo i radićemo i dalje kako bi kolegama ovog Odjeljenja još više pomogli - poručila je Vučković.
Kada je u pitanju saradnja sa drugim državnim organima, potpisan je Sporazum o međunarodnoj saradnji u oblasti trgovine ljudima koji drži u fokusu zaštitu prava žrtav, &nbsp;sa Vrhovnim državnim tužilaštvom, četiri ministarstva, tri javne ustanove i tri nevladine organizacije.
Na sastanku predsjednika svih sudova, Vrhovni sud je sugerisao sudovima da komuniciraju sa javnošću, saopštenjima koja treba da sadrže kratke razloge presude u dijelu obrazloženja o vrsti i visini izrečene kazne, naročito u predmetima nasilja nad ženama i maloljetnicima.
Nastavljena je aktivna međunarodna saradnja, učešćem predstavnika Vrhovnog suda na međunarodnim i regionalnim konferencijama i sastancima.&nbsp;
U okviru sprovodjenja EUROL III projekta, nastavljene su redovne aktivnosti usmjerene na rješavanje starih predmeta i izradu Plana racionalizacije pravosudne mreže.&nbsp;
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država donirala je opremu za multimedijalnu salu Vrhovnog suda u vrijednosti 150.000 eura.
U cilju bolje transparentnosti, početkom ove godine, usvojena je Komunikaciona strategija za sudove i Sudski savjet 2024. do 2026. godine, i Akcioni plan za ovu godinu, uz podršku zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope.Vrhovni sud realizovao je projekat napredne obuke sudija portparola i članova Sudskog savjeta, kao i dvodnevnu radionicu na kojoj su se, nakon skoro decenije, sastali sudije portparoli, članovi Sudskog savjeta i predstavnici medija, kako bi pre poznali i otklonili eventualne probleme u komunikaciji.
Predstavnici Vrhovnog suda učestvovali su i u Radnoj grupi Ministarstva kulture i medija, u radu na izmjenama tri medijska zakona koji su i usvojeni.
Uspješno je završen projekat ENEMLOS, namijenjen studentima, a posebna pažnja Vrhovnog suda usmjerena je na pripravnike.
Inicirani su brojni sastanci od strane Vrhovnog suda sa predstavnicima državnih organa i međunarodnih organizacija u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u sudovima.&nbsp;
- Već godinama ukazujemo na potrebu formiranja Službe za obezbjeđenje sudova - Pravosudne policije, ali i podizanja nivoa bezbjednosti svih zaposlenih i građana koji imaju pristup sudovima. Pogotovo, ako se uzmu u obzir brojne dojave o postavljanju bombi u sudovima, koje su, na sreću bile lažne, i dalje ćemo insistirati na povećanoj bezbjednosti zgrada sudstva - podsjetila je v.d. predsjednika Vrhovnog suda.
<h2>Mediji, političari i NVO sektor, budimo partneri u interesu građana</h2>
Dodala je da fokus sudova mora ostati i na poboljšanju uslova u pravcu izgradnje infrastrukturnih kompleksa za potrebe pravosuđa, kao i uspostavljanju novog informacionog sistema.
Izazovi, kako je istakla, iz istorije crnogorskog sudstva i dalje postoje, a u aktuelnom trenutku građani Crne Gore traže pravdu po mjeri građana Evropske unije, u široj mjeri i sa većim pragom očekivanja.
Sudovi su pod veoma oštrom lupom javnosti, što je, kako je rekla prihvatljivo,ali i istakla da dostojanstvo sudije ne smije biti ugroženo u demokratskom društvu i državnom sistemu, koje teži poštovanju svih međunarodnih standarda.
- Zato pozivam predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti da poštuju Mišljenje Venecijanske komisije i ulože dodatne napore u postizanju konsenzusa na putu usvajanja najboljeg zakonodavnog rješenja, kojim će se uspješno riješiti i ovo pitanje - kazala je Vučković.
Sudstvo se, rekla je Vučković, oslobađa blokada u komunikaciji sa javnošću istupanjem sve više u javnost.
- Ali moramo da primijetimo da je sudstvo, kao samostalna grana vlasti, pod često spornim i neprimijerenim pritiskom političara, medija, raznih interesnih grupa i nevladinog sektora. Svaka kritika je dobro došla kada je argumentovana i konstruktivna, i mi ćemo je kao takvu i prihvatiti. Međutim, odlučno odbijamo svaki neprimjereni, nedobronamjerni i politički napad na sudski sistem. Naša odbrana mora biti stručno argumentovana - poručila je Vučković.
Ona je poručila da sve predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, činioce iz medija i nevladinog sektora, iskreno doživljava kao partnere u složenim procesima i vremenu u kojem živimo i radimo.&nbsp;
- Nadam se da će i oni shvatiti da sa sudovima moraju postati partneri, u zonama naših odgovornosti i nadležnosti, a ne suprotstavljene strane, jer je cilj zaštita prava građana - zaključila je Vučković.
Nakon svečanosti obilježavanja Dana crnogorskog sudstva, održan je redovni sastanak predsjednika svih sudova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vučković: Nedostaju 63 sudije, prioritet okončanje VD stanja u Vrhovnom sudu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, povodom 29. oktobra, Dana crnogorskog sudstva, svim nosiocima sudske vlasti i zaposlenima u sudstvu uputio čestitke, uz uvjerenje da će i dalje, svojim angažovanjem, posvećeno doprinositi prosperitetu crnogorskog društva i države. &nbsp;
- Dan kada je 1798. godine donijet Zakonik obšči crnogorski i brdski, poznat kao Zakonik Petra I, prilika je da se podsjetimo značaja ovog kapitalnog djela kojim su, kroz kodifikaciju krivičnog, građanskog i sudskog prava, postavljeni temelji Crne Gore, kao organizovane i na pravu utemeljene države - naveo je Milatović u čestitki na mreži X.
Kako je rekao, današnja Crna Gora, okrenuta ka svojoj izvjesnoj evropskoj perspektivi, od nosilaca sudske vlasti, očekuje da daju puni doprinos unapređenju vladavine prava i da, u godinama koje slijede, osiguraju očuvanje pravnog poretka u zemlji.
- U tom smislu, puno je izazova, a oni se prije svega odnose na potrebu da se svakom građaninu osigura pravovremena sudska zaštita, kroz neselektivnu i efikasnu primjenu Ustava i zakona. Istovremeno, preduzimanje aktivnosti u cilju obezbjeđenja kvalitetnih uslova za rad sudstva, a posebno u odnosu na unapređenje materijalnog položaja zaposlenih u sudovima, smatram nužnom aktivnošću koja će dodatno osnažiti samostalnost i integritet sudijske funkcije - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1851204661828530432%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Milatović: Nosioci sudske vlasti da daju puni doprinos unapređenju vladavine prava i osiguraju očuvanje pravnog poretka

Crnogorski atletičari sa tri medalje završili su nastup na 77. Balkanskom prvenstvu za seniore u grčkom Volosu.
Srebrnu medalju osvojila je Marija Vuković u skoku u vis, dok su bronzane bile Anđela Drobnjak u sedmoboju i Marija Bogavac u bacanju koplja.
Vuković je do srebrnog odličja došla sa preskocenih 191 centimetrom, što je njen najbolji rezultat sezone.
Drobnjak je u sedmoboju sakupila 4.693 boda, dok je Bogavac u bacanju koplja imala najbolji hitac 52,49 metara.
Na korak od medalje stao je Dragan Pešić u desetoboju, koji je sa 6.202 boda završio na četvrtom mjestu.
U bacanju kugle, Vesna Kljajević osvojila je sedmo mjesto (13,22), Ivan Kukuličić u bacanju diska bio je deseti (50,22), dok je Tomaš Đurović u bacanju kugle osvojio 14. mjesto (16,78).
U istoj disciplini, za mjesto slabiji, bio je Risto Drobnjak (16,70).
Šampionat u Volosu okupio je više od 300 atletičara iz 22 države, članice Balkanske atletske federacije.

Crnogorskim atletičarima tri medalje na Balkanskom prvenstvu

Više od 3.500 stanovnika evakuisano je danas i u subotu na periferiji Burse, velikog industrijskog grada na sjeverozapadu Turske, gdje vatrogasci i dalje pokušavaju da zaustave širenje dva požara koja bjesne već više od 24 sata.
- Ukupno 3.515 građana je evakuisano i odvedeno na bezbjedna mjesta - rekao je turski ministar poljoprivrede i šumarstva Ibrahim Jumakli i dodao da se 2.300 vatrogasaca i spasilaca borilo sa plamenom danas usred udara vjetra, prenose agencije.
Više od 850 vozila, šest aviona i četiri helikoptera raspoređeno je u to područje, rekao je ministar, ne precizirajući područje šume i vegetacije koje je već zatrpano dimom na periferiji četvrtog najvećeg grada u zemlji.
Vatrogasac koji se borio sa plamenom preminuo je od srčanog udara u subotu uveče, a tri osobe su poginule danas u sudaru cisterne koja je korišćena za gašenje jednog od dva požara, saopštile su lokalne vlasti Burse, prenosi N1.

U Turskoj žestoki požari na periferiji Burse

Vozač Meklarena Oskar Pjastri, slavio je na uzbudljivoj trci za Veliku nagradu Belgije i tako stigao do svoje osme pobjede u Formuli 1.
Australijanac je trijumfovao ispred timskog kolege Landa Norisa, koji je startovao sa pol pozicije, i vozača Ferarija Šarla Leklera.
Zbog jake kiše, start trke je odložen za 76 minuta i počeo je iza vozila bezbjednosti.

Pjastri trijumfovao u Belgiji za osmu pobjedu u karijeri

Njemačka policija saopštila je danas da je uhapsila 57 ljudi tokom skupa u subotu u Berlinu u znak podrške Palestincima u Pojasu Gaze, i dodala da je 17 policajaca povrijeđeno u incidentima sa demonstrantima.
Policija je na društvenoj mreži Iks (X) navela da su neki demonstrati remetili javni red, bacajući flaše, dok su neki uzvikivali antisemitske slogane i pokazivali simbole zabranjenih organizacija, označenih kao terorističke, prenose agencije.
Uprkos nekoliko upozorenja, organizatori skupa nisu uspjeli da uspostave red među učesnicima, dodala je policija, navodeći da je bila primorana da rastjera skup koji se održavao paralelno sa Paradom ponosa u glavnom gradu Njemačke, prenosi N1.

U Njemačkoj 17 policajaca povrijeđeno tokom propalestinskog skupa

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.