<p>Da je popis stanovništva u Crnoj Gori unaprijed određen kao instrument marionetske vlasti za promjenu temeljnih državnih vrijednosti i, u konačnici, državnoga ustrojstva svjedoče sve napadniji zahtjevi činilaca vlasti za uvođenje srpskoga jezika kao službenoga s pozivom na rezultat popisa u vezi s navodnim govornicima srpskoga jezika u Crnoj Gori - ocijenili su iz Crnogorskog PEN centa.</p>
<p>- Sve i kad bi se rezultati popisa mogli prihvatiti kao validni, podatak da se većina govornika u Crnoj Gori izjasnila da govori srpskim jezikom i dalje ne može biti pokazatelj da većina u Crnoj Gori govori srpski već da svoj jezik imenuju kao srpski - navode u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Dodaju da je nesporna istina da su bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski u lingvističkome pogledu jedan jezik te da je svaki od njih standardizovan u svojoj kući, u skladu s potrebama i osobinama govornika.&nbsp;</p>
<p>- Crnogorski kao državni jezik, a ne (samo) jezik nacionalnih Crnogoraca, standardizovan je u Crnoj Gori, u skladu s govornim i pisanim potrebama crnogorskih građana. Kao takav, kao državni jezik, on je odraz građanskoga ustrojstva države Crne Gore i ne može mu se niti nadmetati niti u istu ravan stavljati bilo koji drugi jezik kao službeni - kategorični su iz Crnogorskog PEN centra.&nbsp;</p>
<p>On je, kako su rekli, kao takav i najvažnije sredstvo raspoznavanja Crnogoraca, ma kako se nacionalno izjašnjavali.&nbsp;</p>
<p>- Uvođenje srpskoga jezika kao službenoga (uz crnogorski) sporno je iz više razloga. Njime bi se udarilo u temelje građanskoga ustrojstva države jer bi se uz crnogorski državni jezik kao službeni uveo jezik druge države koji se tretira kao nacionalni jezik Srba na teritoriji zamišljene Velike Srbije. Bila bi to diskriminacija svih nesrba u Crnoj Gori - navode u saopštenju.</p>
<p>Dodaju da je sporan razlog i to da bi se Crna Gora, uz crnogorski kao jedini jezik koji se standardizuje u Crnoj Gori, kao službeni prihvatila i jezik koji se standardizuje u Srbiji, jezik čija je matična kuća izvan Crne Gore.</p>
<p>- Prihvatanjem srpskoga kao službenoga ozakonila bi se vijek i po duga beogradska asimilatorska stremljenja da se Crna Gora u kulturnom pogledu tretira kao region Srbije, što i ne skriva podgorička marionetska vlast. Srpski jezik kao službeni poslužio bi kao oslonac za izmjenu Ustava, što bi rezultiralo rušenjem građanskoga koncepta društva i uspostavljanjem države narodâ, čiji je krajnji cilj marginalizacija i nestanak Crnogoraca i ostalih nesrba - po modelu tzv. Republike Srpske - navode iz Crnogorskog PEN centra.</p>
<p>Odnos državotvornih političkih činilaca u Crnoj Gori, intelektualaca i civilnoga sektora prema ovome pitanju, kako su ocijenili, određivaće dalje ponašanje vlasti u brutalnim pokušajima rušenja građanskoga koncepta države i stvaranja ambijenta u kome neće biti mjesta za življenje onima koji ne prihvataju da je građanin a ne izmaštani narod temeljna vrijednost crnogorskoga društva.&nbsp;</p>
<p>- Stoga je svako pristajanje na tobožnji kompromis zapravo samo krčenje puta za uspostavu sistema koji su ideološki prethodnici ove vlasti bili postavili 1918. godine. Obaveza je svih koji baštine vrijednosti pluralnoga društva da se brutalnim nasrtajima vlasti svim demokratskim sredstvima beskompromisno suprotstave - zaključili su iz Crnogorskog PEN centra.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski PEN centar: Jezik odraz građanskoga ustrojstva i ne može mu se u istu ravan stavljati bilo koji drugi jezik kao službeni

<p>Očekujemo i zahtijevamo da se Milivoje Katnić, poslije šestomjesečnog maltretiranja i nehumanog odosa - boravak u samici, nedostupna i/ili onemogućena medicinska zaštita, medijska šikana i hajka od nosilaca političke moći - brani sa slobode, pošto ne postoji niti jedan opravdani razlog za produženje njegovog privora i nehumani tretman kojem je izložen - navodi se u Deklaraciji koju su usvojili učesnici Međunarodne konferencije <b>"Politički zatvorenici i progon novinara i pisaca u Croj Gori"</b>.</p>
<p>Novinarka <b>Tamara Nikčević</b>, koja je pročitala tekst deklaracije nakon panela "Proces" i "Hajka" na konferenciji koju su organizovali Forum za zaštitu ljudskih prava <b>Milivoja Katnića</b>, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, kazala je da su ovaj dokument potpisali pisci, novinari, advokati, intelektualaci iz Ukrajine, Turske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbjelorusija-na-jadranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U nastavku je Deklaracija:</p>
<p>"Pozivamo Tužilastvo Crne Gore da prestane sa nezakonitim postupanjem prema građanin Milivoju Katniću, da poštuje Ustav i zakone Crne Gore, kao i međunarodne konvencije koje su dio crnogorskog prava.</p>
<p>Slučaj Milivoja Katnića predstavija flagrantno i besprizorno kršenje ljudskih prava. Arbitrarno, selektivno i revanšističko postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uključujući i samog glavnog specijalnog tužioca, vrhovnog državnog tužioca, kao i Tužilačkog savjeta, predstavlja negaciju svih postulata i principa zakonitog, profesionalnog i nepristrasnog postupanja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.2309%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcirgic-nema-nijednog-kriticara-vlasti-koji-nije-zrtva-besprizornih-demonizujucih-tekstova-u-medijima-koje-kontrolise-vlast&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Očekujemo i zahtijevamo da se Milivoje Katnić, poslije šestomjesečnog maltretiranja i nehumanog odosa - boravak u samici, nedostupna i/ili onemogućena medicinska zaštita, medijska šikana i hajka od strane nosilaca političke moći - brani sa slobode, pošto ne postoji niti jedan opravdani razlog za produženje njegovog privora i nehumani tretman kojem je izložen.</p>
<p>Očekujemo i zahtijevamo da se protiv Milivoja Katnića konačno podigne optužnica, ukoliko je SDT uopšte u stanju da to učini, ili da se konačno odustane od ovog postupka, koji ima sve karakteristike politički montiranog procesa, sa motivima koji ukazuju i na revanšizam i ličnu osvetu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5874%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlahovic-zahtjev-soskica-iskaz-nezakonitog-odnosa-sdt-a-prema-medijima-korac-u-slucaju-katnica-ima-psihicke-torture&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Očekujemo, takođe, i zahtijevamo da SDT prestane sa targetiranjem i žigosanjem novinara, pisaca i javnih djelatnika koji izvještavaju o ovom slučaju i o nezakonitom postupanju SDT. Slobodno i kritičko sagledavanje i komentarisanje rada crnogorskog tužilaštva i pravosuđa doprinosi vladavini prava i pomaže izgradnji pravne države. Hajka na novinare i medije od strane tužilaca ukazuje na ozbiljne anomalije, sa teškim i opasnim posljedicama po državu Crnu Goru i sve njene građane."</p>

Jasmina Beharovic

"Katnića pustiti da se brani sa slobode, SDT konačno da podigne optužnicu ukoliko je uopšte u stanju da to učini"

<p>Optužnica protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> poslije šest mjeseci još nije podignuta, što govori o najgrubljem kršenju njegovih osnovnih ljudskih prava - istakao je predsjednik Crnogorskog helšinskog odbora <b>Miodrag Vlahović</b>.</p>
<p>On je, na panelu "Hajka" na Međunarodnoj konferenciji <b>„Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“</b>, koju organizuju Forum za zaštitu ljudskih prava <b>Milivoja Katnića</b>, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, rekao i da je zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića prema Pobjedi, kojim traži da se dostavi spisak svih tekstova koji su vezani za <b>Zorana Lazovića</b> i Katnića u periodu dok je <b>Draško Đuranović</b> bio glavni i odgovorni urednik, iskaz neprofesionalnog i nezakonitog odnosa SDT-a prema medijima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Takva komunikacija nije takva da se dobiju podaci, nego se radi o eklatantnom pokušaju da se zastraši, da se targetira, da se izvrši brutalni pritisak na slobodu javne riječi, na medije i istraživačke novinare koji bi mogli doći na "suludu ideju" da pišu o ovom slučaju. Ta vrsta intervencija SDT-a je sve samo nije profesionalna, sve samo ne zakonita, nema nikakve veze sa postupkom i procesom kao takvim - rekao je Vlahović.</p>
<p>CHO će, kako je dodao, nastaviti svoju misiju direktnog, javnog, neposrednog bavljenja ovim slučajem zato što, kako je istakao, nije vezan samo za ličnost Katnića, već je paradigmatičan za odnos prema svima koji se korektno, odgovorno i pošteno bave svojim poslom, a "na ovaj ili onaj način" su se zamjerili novoj vlasti.</p>
<p>Predsjednik hrvatskog PEN centra <b>Tomica Bajsić </b>rekao je da je ovo što se dešava u Crnoj Gori, ali i u Bosni i Hercegovini pokušajem odvajanja entiteta Republika Srpska, opasno za sve zemlje bivše Jugoslavije za koje, prema njegovim riječima, neće biti mira dok ne uđu u Evropu sa svojim granicama.</p>
<h2>"'Državni udar' bio organizovani puč"</h2>
<p>Srpski političar i psiholog prof. dr <b>Žarko Korać </b>ocijenio je da u slučaju Katnića ima psihičke torture.</p>
<p>- Katnić ima svoju profesionalnu biografiju, ali nema nikakve sumnje da će njegovo suđenje za pokušaj puča 2016. godine biti centralni dio njegove biografije zato što je to jedan od odlučujućih trenutaka u istoriji Crne Gore - rekao je Korać.</p>
<p>On smatra da to jeste bio organizovani puč.</p>
<p>- U njemu jeste učestvovala ruska obavještajna služba i u njemu je učestvovao i dio ljudi iz Srbije. Sasvim je druga tema što se u jednom trenutku pokazalo da je to batina koja ima dva kraja - kazao je Korać.</p>
<p>Dodaje da Katnića ne ganjaju kao ličnost, nego kao simbol predmeta iz kog je jedan od optuženih sada predsjednik Skupštine Crne Gore.</p>
<p>- U ovom slučaju Katnića imate jedan od najružnijih motiva - osvetu. Ne radi se samo o emocijama ovih na vlasti, nego o strahu da bi se prethodnici mogli vratiti na vlast - naveo je Korać.</p>
<p>Komentarišući to što se dio prijedloga za produženje pritvora odnosi na to što je Katnić razgovarao sa eminentnim novinarima upitao je je li on rob.</p>
<p>- Sloboda govora je osnovno ljudsko pravo. Ljudi u zatvoru koji su optuženi imaju pravo da pričaju sa kim god žele, a protiv njega čak nije podginuta ni optužnica. Ovo što se dešava je ubjedljivi dokaz da Crna Gora ne ide u dobrom pravcu, ali to je na građanima da odgovore sebi na to pitanje - istakao je Korać.</p>
<p>U Crnoj Gori će se, prema njegovim riječima, pokazati da imamo kukavičku i jako slabu vlast.</p>
<p>- Kao na vjetru, da li će ostati, neće, koja se boji da će stara vlast da se vrati, pa će preko Katnića da pokažu kako je prethodna vlast kriminalna. Od toga neće biti nikakve koristi, ali na ovakav način pokušavati da ostvariš političke poente, ali i ovoliko se bojati da ćeš i ti sići s vlasti, a ovo ostavljaš kao političko nasljeđe, nije pametno - zaključio je Korać i dodao da je "jako opasno igrati se s ljudskim dostojanstvom".</p>
<h2>Politička i identitetska kriza</h2>
<p>Hrvatski novinar <b>Vlado Vurušić </b>ocijenio je da se Crna Gora, nažalost, ponovo nalazi u velikoj političkoj i identitetskoj krizi kroz kakve je već prolazila, posebno u posljednjih sto godina.</p>
<p>- Crna Gora je sada pod velikom udarom otvoreno prosprskih i proruskih opcija koje joj rade o glavi i koje, ako već od nje ne mogu stvoriti "Srbiju na moru", pa onda od nje da naprave srpsku Bjelorusiju - naveo je Vurušić.</p>
<p>Crna Gora malo više liči na ono što se događa u Gruziji, odnosno da Vučić prema Putinovom receptu u toj državi želi Crnu Goru izolovati od evroatlantskih integracija, izolovati je od saveznika i susjeda koji bi joj mogli pomoći na putu prema Evropi, gdje Crna Gora, kako je naveo, sigurno pripada.</p>
<p>- Nažalost, Crna Gora je zapravo na neki način Gruziji najsličnija zahvaljujući sadašnjoj vlasti, jer imamo situaciju da u Crnoj Gori postoji politički progon neistomišljenika, što potvrđuje da je Crna Gora pod velikim udarom i da je njen opstanak kao države i nacije u pitanju - istakao je Vurušić.</p>
<h2>Sloboda</h2>
<p>Srpski političar <b>Nenad Čanak </b>kazao je da je pendrek na kome piše pravda ono o čemu danas razgovaraju.</p>
<p>- Sloboda, a to je riječ koja se stalno pominje, nije besplatna, nije jeftina, može da bude skupa toliko da je nikad ne dočekamo, ali je nikad neće biti ako na njoj ne radimo - rekao je Čanak.</p>
<p>Novinar, pjesnik, prevodilac i prozaist <b>Ahmed Burić </b>naveo je da se zahvaljujući Katniću 2016. nije desio puč.</p>
<p>- Na Balkanu ne postoji dobro djelo koje neće biti kažnjeno. Tehnički gledano, vanjska politika srpske hegemonije napravila je veliki broj grešaka u prethodnih 30 godina. U Hrvatskoj su od 12 odsto Srba pali na ispod tri odsto,. U BiH su izgubili tamo gdje su bili glavni i tamo gdje je bilo najbolje, a to su dolina Neretve i Sarajeva, a jedina stvar gdje su profitirali, zbog nesposobnosti BiH da se odupre, jeste da su dobili polovinu Bosne - Republiku Srpsku. To je jedina teritorija u Evropi gdje ulice, škole, trgovi i obdaništa možete nazivati imenima ratnih zločinaca i da vam zbog toga ne spadne dlaka s glave - istakao je Burić.</p>
<p>Smatra da ako Katnića zadrže u ovom statusu, bez mogućnosti imanja normalnih uslova suđenja i validne optužnice, biće to uvod u završetak procesa kojim je Crnoj Gori namijenjena sudbina Republike Srpske.</p>
<h2>Od heroja do mučenika</h2>
<p>Crnogorski novinar, pisac, scenarista, režiser, producent, antiratni aktivista i borac za ljudska prava <b>Šeki Radončić </b>kaže da svi znaju da je hajka na Katnića krenula 2016. kada je spriječio puč.</p>
<p>- Do tada je on bio heroj kada je procesuirao Svetozara Marovića. On je u tom trenutku slavljen i hvaljen, od Zapada, nevladinog sektora i medija. No nakon 2016. počinje brutalna hajka i princijepelni Katnić postaje meta zapadnog faktora, srpske i ruske propagande, medija i nevladinog sektora. To je taj puta od heroja da mučenika - rekao je Radončić.</p>

Radončić: Hajka na Katnića krenula 2016. godine; Vurušić: Crna Gora pod velikim udarom

<p>Na potpunu ogoljenost vlasti da se brutalno obračunaju sa svojim kritičarima, ta vlast odgovara demogoškim diskursom o približavanju Crne Gore Evropskoj unije, o boljem standardu, evropskim vrijednostima i tako dalje, dok na čelu jedinoga državnoga univerziteta u Crnoj Gori, na sramotu crnogorske akademske zajednice, stoji čovjek koji je prije nekoliko godina javno izlagao o potencijalu Srpske pravoslavne crkve za širenje malignog ruskog uticaja i utapanju Crne Gore u sferu Putinovog uticaja - ocijenio je predsjednik crnogorskog PEN centra<b> Adnan Čirgić.</b></p>
<p>On je, na panelu "Proces" na Međunarodnoj konferenciji <b>„Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“</b>, koju organizuju Forum za zaštitu ljudskih prava <b>Milivoja Katnića</b>, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, kazao da crnogorske institucije, prije svega univerziteti i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, nijesu njegovale ni kritičko mišljenje, niti razvijale svijest o evropskim vrijednostima kojima je stremila Crna Gora.</p>
<p>- Mogao bi PEN centar kao druge institucije da zažmuri na povampireni fašizam u kojem se guši crnogorsko društvo i ograničiti svoj rad samo na promociju knjiga i pisaca. Time bi kolaborantski ignorisali stvarnost koju živimo. Međutim, crnogorski PEN centar osnovan je devedestih godina kao odgovor grupe pisaca i intelektualaca na šovinističku politiku Slobodana Miloševića, a onda se u postreferendumsko doba obonovljenih evropskih vrijednosti aktivnosti PEN-a prilično uglasle, jer se u obnovljenoj državi očekivali da će dotadašnji neformalni emancipatorski rad nastaviti novoosnovane ili kadrovski obnovljene institucije.Zato je u jeku litijaškog pokreta obnovljen rad crnogorskog PEN centra kako bi nadomjestio umukli glas crnogorskih institucija koje su četiri godine upregnute u šovnističku politiku Beograda i Mosvke - naveo je Čirgić.</p>
<h2>Zaštita slobode govora</h2>
<p>Jedan od osnovnih ciljeva je zaštita slobode govore i zato su, kako je kazao, među organizatorima susreta. Posljednjih godina, koliko god ograničen bio rad jednog PEN centra, trude se da ukažu na brutalno kršenje ljudskih prava ne samo njihovih članova, nego i javnih djelatnika koji su meta vlasti zbog javne kritike te vlasti.</p>
<p>- Tako je bivši premijer Dritan Abazović sa skupštinske govornice mahao fotografijom uglednog pisca Milorada Popovića pred kamerama prije dvije godine, zbog bunta na Cetinju prijetilo se višemjesečnom robiju potpredsjedniku PEN-a Sretenu Vujoviću, tužiteljka je pokrenula postupak pred sudom protiv Bobana Batrićevića zbog citiranja skaradnih izjava velikodostojnika SPC kojima se veliča Putinova Rusija i slave ratni zločinci iz Drugoga svjetskoga rata, lutka sa likom Andreja Nikolaidisa spaljena je na hercegnovskom karnevalu i to zato što je kritičar vlasti - rekao je Čirgić.</p>
<p>Nema nijednog kritičara vlasti koji, kako je istakao, nije u kontinuitetu žrtva besprizornih, demonizujućih tekstova u medijima koje kontroliše vlast.</p>
<p>- U pronalaženju osnova za produženje pritvora Katniću, uslužno tužilaštvo koristi se neviđenim mjerama, pa mu se na teret stavlja i to što je komunicirao sa uglednim crnogorskim novinarima i piscima, koji se i sami tako sofisticirano optužuju za veze sa navodnim kriminalcima - rekao je Čirgić.</p>
<p>Osnivačica i predsjednica Helšinskog odbora za ljudska prava u Srbiji <b>Sonja Biserko </b>ocijenila je da je nova vlast za vrlo kratko vrijeme uspjela da promijeni krvnu sliku Crne Gore i da zarobi cijelo društvo.&nbsp;</p>
<p>- U tome je učestvovala partija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i posebno Srpska pravoslavna crkva. Najupečatljiviji primjer je svakako tužilac Katnić koji se već duže vrijeme bez pravnog osnova drži u pritvoru. Glavni je razlog je što je osudio sve oni koji su bili involvirani u državni puč 2016. Može se s razlogom tvrditi da je on svojevrsni politički zatvorenik čija su elementarna ljudska prava dovedena u pitanje - istakla je Biserko.</p>
<p>U ovome su, kako dodaje, stradali i mnogi novinari koji su se kritički odnosili prema vlasti.</p>
<p>- Oni su izloženi različitim medijskim kampanjama. Većina medija u Crnoj Gori je pod kontrolom Beograda, tu stradavaju ljudi koji glasno postavljaju pitanja i čiji zdrav razum iziskuje otpor takvoj vlasti. Posljednji izbori u Podgorici i Kotoru pokazuju da se taj otpor mijenja i da je pitanje vremena kada će se Crna Gora vratiti na put kojim je krenula - ka Evropi - smatra Biserko.</p>
<h2>Hibridni rat</h2>
<p>Srpski političar i advokat <b>Aleksandar Olenik </b>rekao je da u Srbiji nema ovoliko vidljive političke protivnike, ali da ima puno aktivista koji rade strašno značajne stvari na terenu.</p>
<p>- Oni se optužuju za napad na ustavno uređenje, jer pozivaju na protest, a onda slijedi oduzimanje telefona, pritvaranje, pretresanje. Suštinski to je isto što se dešava u Crnoj Gori, samo na drugi način. Crvena linija podjele je članstvo Crne Gore u NATO-u i to je cilj nas manjine u Srbiji da ako želi da opstane i postane moderno društvo mora prvo da postane članica NATO-a, pa onda Evropske unije, jer nam je bezbjednost ugrožena - rekao je Olenik.</p>
<p>U ovom trenutku, prema njegovim riječima, nije ugrožen teritorijalni integritet, baš zbog NATO-a, ali je suverenitet Crne Gore u velikoj količini doveden u pitanje, jer se, kako je kazao, najvažnije odluke ne donose u državnim organima u Crnoj Gori nego u Beogradu.</p>
<p>- Jer oni koji vladaju ovdje idu po mišljenje u Beograd i u Srpsku pravoslavnu crkvu - naveo je Olenik.</p>
<p>Kosovski političar i advokat <b>Azem Vlasi </b>poručio je učesnicima konferencije da dok bude ljudi poput njih, dok bude slobodnih intelektualaca, novinara, onih koji dižu glas protiv nepravde, pritisaka koji se vrše sa strane ili iznutra na suverenitet, nezavisnost, dostojanstvo i integritet Crne Gore, ima nade za Crnu Gori i za sve njene građane.</p>
<p>- Očigledno je, svi to vidimo i sa strane, da se protiv Crne Gore vodi svojesvrstan hibridni rat. Crna Gora je pod pritiscima svega spolja i iznutr akoji bi da je devastiraju, da dovode u pitanje njenu bezavisnost i integritet. Maltretiranje ljudi poput ovoga što se čini Milivoju Katniću, pritisak na slobodne novinare da oni ućute, kampanja protiv ljudi iz politike koji su bitno doprinijeli obnovi nezavisnosti i državnog suvereniteta Crne Gore.. Nadam se da dok bude ljudi poput vas, a ima i ih i u regiji, takve snage neće uspjeti u svojim nakanama. Mi na Kosovu pažljivo pratimo što se događa u nama prijateljskoj Crnoj Gori - rekao je Vlasi.</p>
<h2>Zajednički cilj - odgovornost</h2>
<p>Humanitarni aktivista <b>Vlado Bogdanić </b>rekao je da mu je jako važno izraziti solidarnost i poštovanje uz rečenicu koju dijeli sa ljudima u nevoljama ovog tipa.</p>
<p>- Mislim pritom na ono što se dešava u Bjelorusiji. Dio ovoga što ću reći posvećujem Mariji Kalasnikovoj, koja je bez legitimnog procesa osuđena na 10 godina robije u toj državi. Parafraziraću Albera Kamija koji je rekao da se bijeda ovog vijeka ogleda u tome da je do juče trebalo opravdavati nedjela, da od danas dobra djela - naveo je Bogdanić.</p>
<p>Dodaje da kad god se ljudi okupljaju oko neke istinite, važne situacije, ali kad se krene onda se ne smije samo početi nego izgurati stvari do kraja.</p>
<p>- Biti sa vama je privilegija, ali izboriti se za ono što je zajednički cilj - a to je odgovornost - lako je početi, a puno teže nastaviti - kazao je Bogdanić.</p>
<p>Obećao je da će sa svoje strane sve što zna staviti na raspolaganje svima i posebno najugroženijima.</p>
<p>- Ovo što će se okončati deklaracijom ne smije ostati unutar ovog kruga, ovo je par ekselans evropski događaj. Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti - ocijenio je Bogdanić.</p>
<p>Smatra da je ovo ozbiljna nevolja s obzirom na odnos snaga, vrijeme i kontekst i to da "veliki vrlo često gledaju na ovo kako gledaju".</p>
<p>- Važno je vrlo ono što ljudi sami naprave. Važno je onome što ćemo mi učiniti. To me naučilo proteklih 50 godina. Ako se sam postaviš kreativno, duhovito, angažirano, dugačije će te cijeniti - kazao je Bogdanić.</p>
<p>Hrvatski advokat <b>Ante Nobilo </b>rekao je da je, nakon što je dublje ušao u kazneni postupak protiv Katnića, njegov čvrsti zaključak da se radi o montaži tužilaštva i da ne raspolažu bilo kakvim dokazima protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca.</p>
<p>- Što reći o postupku u kom nijedan svjedok koje je tužilaštvo predložilo i saslušalo ne tereti Katnića. Ne ulazeći u analizu samog predmeta, kao ilustraciju koja odlično ocrtava karakter ovog kaznenog postupka, ispričaću vam razloga zbog kojeg se drži u pritvoru - opasnost od bijega i opasnost od dovršenja krivičnog djela. Kod prvog razloga navodi se da je Katnić povezan sa Zvicerom, šefom kavačkog kriminalnog klana, koji je i sam u bijegu, koji ima logistiku i koji bi Katniću mogao pomoći u njegovom bijegu iz Crne Gore. Kod drugog razloga navodi se da je Katnić prijetio tom istom Zviceru da će ga ubiti ako on ubije jednog njegovog policajca, pa je zbog sprečavanja ubistva Zvicera njega potrebno držati u zatvoru - naveo je Nobilo.</p>
<h2>"U avgustu 2020. smo imali moždani udar"</h2>
<p>Crnogorski advokat <b>Nikola Martinović </b>kazao je da je gungla koja se danas zakotrljala biti lavina u sljedećem periodu, koja će prekinuti u budućnosti mogućnost da se u Crnoj Gori dešavaju postupci kakvi se danas vode protiv Milivoja Katnića i <b>Zorana Lazovića</b>.&nbsp;</p>
<p>- Kako sam pravnik i moje obrazovanje je pravničko, moj um je struktuiran da misli pravnički, reći ću da pravo i pravda su uvijek odraz društva, a ovi postupci protiv Katnića i Lazovića govore da smo mi danas društvo bez slobode i zato nemamo predstavnika ni vlasti ni institucija, jer se oni za svoje karijere boje. A bojati se za svoju karijeru je i odraz ličnosti i situacije u kojoj se nalazite - ocijneio je Martinović.</p>
<p>Protiv Katnića se, prema njegovim riječima, ne vodi postupak zbog onoga što je napisano u narebdi za sprovođenje istrage.</p>
<p>- Mozaik događaja od 2016, od čuvenog pokšaja državnog udara, pokazuje da su korijeni tog postupka u 2016. godini. Svi pravnici koji se bave krivičnim pravom znaju da državni udar nije krivično djelo. Pokušaj državnog udara je krivično djelo, a ako državni udar uspije onda su zavjerenici vlasti i niko sebe ne goni. Pokušaj državnog udara kada je spriječen predstavlja krivično djelo, kada je završen on je onda najčešće oslobođenje, kako ga državna vlast predstavi - rekao je Martinović.</p>
<p>U avgustu 2020. smo, prema njegovim riječima, moždani udar od kojeg se Crna Gora još nije oporavila jer svi vide što radi vladajuća većina.</p>
<p>- Mi smo država u kojoj je premijer bio Dritan Abazović za kojeg postoji pravosnažna odluka da je u vrijeme kada je bio predsjednik Vlade vršio diskrimaciju osoba koje se osumnjičene za neko krivično djelo. Nemate premijera u Evropi za kojeg je insitucija sistema rekla da diskriminiše ljude - kazao je Martinović.</p>
<p>Govoreći o formalnoj otpužbi protiv Katnića naveo je da mu se na teret stavlja da je dozvolio, sa Lazovićem, da dvije osobe za koje se smatra da imaju kriminalne aktivnosti - <b>Belivuk </b>i <b>Miljković</b> - dolaze u Crnu Goru i da oni to dozvoljavaju.</p>
<p>- Zaboravlja se i previđa se da je zbog tog događaja protiv Katnića i Lazovića bila podnijeta krivična prijava, da je razmatrana i da je nadležni tužilac iz tužilaštva, žena je bila tužilac, odbacio to. Prijava je išla po kontroli u Vrhovno državno tužilaštvo i tamo je potvrđeno. Odluka je jednom raspravljena i to na način da tu nema kriminalnog djela. Žena koja je takvu odluku donijela bila je pod pritiskom, hrabro je dala iskaz i nije odstupila od svog stava, i sada svako treba da se pita o čemu se tu radi. Oni koji su donijeli odluku da nema krivičnog djela stoje pri tome, te institucije su i dalje na neki način žive, ali se njihove odluke ne poštuju. Tužilac Šoškić iako ima odluku Vrhovnog državnog tužilaštva i svoje koleginice o istom slučaju, bez novih dokaza, vodi istragu i tamniči i Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Svemu tome uzrok je njihova aktivnost oko slučaja "državni udar" - istakao je Martinović.</p>
<h2>"Istina ne može biti isključena"</h2>
<p>Treba, prema njegovim riječima, imati na umu da tužilaštvo ne posjeduje nijedan dokaz da su Miljković ili Belivuk izvršili za vrijeme boravka u Crnoj Gori bilo kakvo krivično djelo.</p>
<p>- Naprotiv, za cijelo vrijeme boravka u Crnoj Gori bili su opservirani od crnogorske policije i u tom trenutku, gle čuda, na njih je spreman atentat. Crnogorska policija je u to vrijeme uhapsila osobe koje današnje tužilaštvo takože goni za namjeru ubistva Belivuka i Miljkovića. Ne treba zanemariti kontekst vremena u kom su njih dvojica boravili u Crnoj Gori. Oni dolaze iz Beograda, Beograd ih ne zadržava iako su na popisu bezbjednosno-interesantnih lica, ali u vrijeme kada dolaze u Crnu Goru niko u Srbiji ne pokreće postupak protiv Belivuka za krivična djela za koja je danas osumnjičen - naveo je Martinović.</p>
<p>Smatra da je Belivuk iz Beograda poslat u Crnu Goru kako bi ovdje bio likvidiran, kako mu se ne bi sudilo u Srbiji za ono za šta mu se danas sudi, a to su vrlo teški zločini.</p>
<p>- Suđenje nije problematično, problematično je ono što Belivuk govori, a on iznosi ozbiljne optužbe protiv vlasti u Srbiji. On govori o sprezi navijačkih grupa i vlasti. Ničega od toga ne bi bilo da je Belivuk tada kada je došao u Crnu Goru likvidiran. Naravno da bi bilo manje nevolja za srpsku vlast. Sve ovo može voditi zaključku da je dio uticaja i želje da se Katnić skloni iz društvenog života, a očigledno i sa lica zemlje, dirigovan iz Beograda. Nemojte zaboraviti da je protiv Katnića pokrenuta hajka prije krivičnog postupka - ocijenio je Martinović.</p>
<p>Njegovo vjerovanje je da istina može biti zanemarena, ali da ne može biti isključena.</p>
<p>- Istina o kojoj sam vam govorio doći će na naplatu. Oni koji to danas to ne vide osjetiće u budućnosti. Kao što Slobodan Milošević ili Radovan Karadžić nikada nisu mogli vjerovati da će završiti u Hagu, a završili su tamo. Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u Crnoj Gori od 1948. godine - zaključio je Martinović.</p>
<p>Hrabrost, kako dodaje, treba da bude dio svakoga od nas.</p>
<p>- Treba da kažemo istinu, ma koliko u nekom trenutku to bilo teško - poručio je Martinović.</p>
<h2>Pozornost međunarodne zajednice</h2>
<p>Dobitnica Nobelove nagrade za mir i advokatica za ljudska prava u Ukrajini<b> Oleksandra Vjačeslavivna Matvičuk </b>rekla je da međunarodna zajednica pomno prati slučaj Katnića.</p>
<p>Predstavnica Amnesti internešenala <b>Elifa Kriještorac </b>ocijenila da nema ništa plemenitije od sastajanja u ime zaštite ljudskih prava i stati iza čovjeka kome su ta ljudska prava osporena.</p>
<p>- Ljudskim pravima, pa iako jasno definisana, još nedostaju neki elementi koji u pravnom smislu nisu baš adekvatni ili su definisani kao apstrakcija - navela je Kriještorac.</p>

Martinović: Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u CG od 1948; Bogdanić: Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti

<p>Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar će 9. oktobra organizovati međunarodnu konferenciju pod nazivom "Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori”, u PR Centru.</p>
<p>Događaj se može pratiti <a href=" https://youtube.com/live/kwh5yB-n7-g?feature=share">uživo</a>.</p>

1084x550

Međunarodna konferencija "Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori" u srijedu

<p>Evropski savez je dvostruko jači od Pokreta Evropa sad u Budvi, koja možda nije reprezent za cijelu Crnu Goru, ali jeste značajan indikator političkih kretanja na nivou države. Pokazalo se da smo dvostruko jači od partije koja ima premijera, dvanaest ministara, partije koja kontorliše izvršnu vlast, a formalno i sve političke tokove u Crnoj Gore - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, predsjednik Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza, Ivan Vujović.</p>
<p>Rezultat Evropskog saveza na loklanim izborima u Budvi je veoma dobar, smatra Vujović, jer je porastao broj glasova. U odosnu na izbore u maju više ih je za gotovo 50 odsto. To, dodaje Vujović, govori da iz izbornog ciklusa u izborni ciklus Evropski savez jača.</p>
<p>- Što se nas tiče apsolutno smo zadovoljni rezultatom, posebno ako se ima u vidu izborni ambijent koji je vladao u Budvi. Taj izborni ambijent, manje-više, svi karakterišu kao polu kriminalizovan ili potpuno kriminalizovan. Jer, imate kriminalne grupe, koje su, uglavnom, vezane za Novu srpsku demokratiju i koje diktiraju, upravljaju i utiču na brojne procese, na nivou lokalne zajednice. Kada to imamo u vidu, kao i da iza Evropskog saveza ne stoje bilo kakvi resursi, niti se može govoriti o zloupotrebi resursa, onda je rezultat još značajniji i utisak o rezultatu još pozitivniji - rekao je Vujović.</p>
<p>Nosilac liste Budva naš grad Nikola Jovanović predložio je pet tačaka koje su, po njemu, važne za oporavak grada i pozvao na razgovor nosioce lista kojima je njegov predlog prihvatljiv. Vujović kaže da je za poziv saznao iz medija, te da je iz kampanje koju je Evropski savez vodio jasno o čemu i sa kim u Budvi mogu razgovarati.</p>
<p>- Naša politička agenda i politička pozicija je jasna u vrijednosnom smislu, i u smislu odnosa prema političkim akterima koji čine vladajuću većinu u parlamentu, odnosno izvršnu vlast u Crnoj Gori. O njima smo rekli što mislimo, posebno kada je riječ o političkim strukturama Demokratskog fronta, odnosno Nove srpske demokratije i njima srodnima - sa njima apsolutno nemamo o čemu da razgovaramo. Jer, riječ je o političkim strukturama koje u vrednosnom smislu nemaju apsolutno nikakvih dodirnih tačaka sa Evropskim savezom. Naravno, spremni smo da razgovaramo o temama i pitanjima koja opterećuju građane Budve, o čemu je najupečatljivije u izbornoj kampanji govorio naš nosilac liste, gospodin Petar Odžić - istakao je Vujović.</p>
<h2>Građanska platforma za formiranje vlasti Budvi</h2>
<p>Predsjednik SDP-a smatra da ponavljanje izbora u Budvi neće biti opcija, jer bi to, kako kaže, bio krah lokalne političke scene.</p>
<p>- Treći put ponavljati izbore zaista bi bilo mnogo. To bi bila užasno loša poruka prema svima. Da budem otvoren i do kraja jasan, ne očekujem takav scenario. Očekujem da će se formirati vlast na jednoj građanskoj platformi, koja Budvu vidi u Crnoj Gori, kao crnogorski grad, kao grad koji pripada Mediteranu, kao grad koji zaslužuje da bude odgovorno i ozbiljno vođen, za razliku od onoga što smo imali dosad. Građani Budve su jasno rekli što misle o pojedinim političkim subjektima, o onima koji su na vlasti na državnom nivou. Oni su dobili nešto manje od trećine glasova, ukupnog broja građana Budve koji su izašli na izbore. Dakle, građani Budve su jasno rekli svoj sud, kao što su ga rekli i građani u Podgorici. Jasno je koga ne žele na vlasti. Sada je na političkim akterima da ispoštuju tu činjenicu - istakao je Vujović.</p>
<p>To što je Pokret evropa sad osvojio duplo manje glasova u Budvi, nego na izborima u maju, može se smatrati, kaže Vujović, ogledalom na državnom nivou.</p>
<p>- Evropski savez je dvostruko jači od Pokreta Evropa sad u Budvi, koja nije možda reprezent za cijelu Crnu Goru, ali jeste jedan značajan indikator političkih kretanja i na nivou Crne Gore. Dvostruko smo jači od partije koja ima premijera, koja ima dvanaest ministara, koja kontroliše izvršnu vlast, koja formalno kontroliše sve političke tokove u Crnoj Gore. To govori i o rezultatu Evropskog saveza, a takođe govori i o jednom katastrofalnom rezultatu Pokreta Evropa sad. To je kontinuitet političkog trenda, koji tu partiju prati od trenutka kada je ušla u čvrsti politički zagrljaj sa Andrijom Mandićem, odnosno sa liderima Demokratskog fronta - poručio je Vujović.</p>
<h2>Građani su jasni koga ne žele na vlasti u Podgorici</h2>
<p>Smatra da je u Glavnom gradu, u političkom smislu situcaija jasna. Podsjeća da su partije aktuelne parlamentarne većine dobile oko 40 odsto glasova, a da su na parlamentarnim izborima imale više od 60 odsto podrške građana.</p>
<p>- Pokret Evropa sad i Demokrate, koji su činili koaliciju na lokalnim izborima, dobili su nekih dvadesetak odsto. Na prošlim parlamentarnim izborima te dvije koalicije su dobile 43 odsto. Podrška ovim političkim strukturama je za samo godinu prepolovljena. Građani su jasno rekli da političku parlamentarnu većinu, koja je do sada vladala, u Podgorici ne žele više na vlasti. Riječ je o političkoj abecedi, o jasnim pravilima koja moraju da vladaju u svakom političkom sistemu, koji želi da bude demokratski. Oni koji su izgubili podršku građana, moraju da idu u opoziciju. Jasno se crta jedini mogući demokratski scenario kako vlast u Podgorici treba konstituisati, odnosno, koje političke strukture to treba da učine - naveo je on.</p>
<p>To su, kako je rekao, političke strukture koje su bile u opoziciji.</p>
<p>- Evropski savez je jedna od političkih struktura koja je u Podgorici, takođe, napravila odličan rezultat. Nadamo se da će na bazi političkih pravila koja vladaju u demokratskom svijetu, Evropski savez biti jedan od stubova buduće demokratske vlasti u Podgorici - poručio je Vujović.</p>
<h2>Institucionalni haos</h2>
<p>Sistem je u institucionalnom haosu, ne samo političkom, već čitavo društvo, smatra Vujović, klizi prema destabilizaciji.</p>
<p>- Institucije se posmatraju kao plijen političkih partija koje su na vlasti. Imamo krizu u menadžmentu bezbjednosnog sektora, na nivou policije, na nivou vojske, odbrane… vidimo razna prepucavanje, afere, vidimo da u središtu pažnje tih institucija nije briga o građanima i njihovoj bezbjednosti, o stabilnosti Crne Gore. Imamo situaciju u kojoj dvadeset dana čovjek osumnjičen za dvostruko ubistvo izmiče pravdi. Sa druge strane, izvode se razni performansi, marketinško oblikovanje policijskih akcija… Situacija u ukupnom bezbjednosnom sektoru, kao i sinoćnji tragičan slučaj (ubistvo žene u naselju Zelenika), pokazuje stanje institucionalnog haosa. Kada imate takvo stanje, onda ne treba da čudi da se i ove stvari dešavaju. Ne treba nekoga direktno kriviti, ali možete ga kriviti u smislu kreiranja potpuno nezdravog, haotičnog ambijenta, koji dovodi do pojava koje bismo svi željeli da izbjegnemo - zaključio je Vujović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dwy5qQlUIk9M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: U Budvi očekujem vlast na građanskoj platformi

<p>Sa tugom sam primio vijest o smrti Voja Stanića čije je djelo trajna vrijednost naše države - saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.</p>
<p>On je uputio izraze najdubljeg saučešća porodici Stanića.</p>
<p>&nbsp;- Vojovo stvaralaštvo ostaće čvrsta spona između crnogorske i evropske kulture, dok njegova vrijednosna dosljednost koju je demonstrirao kao mladi borac Šeste crnogorske udarne brigade u Narodnooslobodilačkom ratu i, pedeset godina kasnije, kroz antiratni angažman tokom raspada Jugoslavije, ostaje trajna inspiracija našoj i svim budućim generacijama - naveo je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fpreminuo-vojo-stanic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vojo Stanić, poručuje on, pripada plejadi umjetničkih gorostasa zbog koje je Crna Gora, zemlja slikara, zadivila svijet.</p>
<p>- Poštovani maestro počivaj u miru između zvjezdanog neba i plavog mora, u vječnom smiraju tvog Mediterana - zaključio je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1858967114826035395%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vojovo stvaralaštvo ostaće čvrsta spona između crnogorske i evropske kulture, a njegova vrijednosna dosljednost trajna inspiracija

<p>Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je <b>Radmili Šekerinskoj</b>, bivšoj ministarki odbrane Sjeverne Makedonije, koja je danas imenovana za zamjenicu generalnog sekretara NATO <b>Marka Rutea</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbivsa-ministarka-odbrane-sjeverne-makedonije-izabrana-za-zamjenicu-generalnog-sekretara-nato-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Najsrdačnije čestitke i najbolje želje za uspjeh na odgovornoj dužnosti zamjenice GS NATO. To je veliko, zasluženo, priznanje ne samo za nju i njenu Sjevernu Makedoniju, već za region u cjelini - ocijenio je Đukanović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1858962512009424947%3Ft%3DofcILQInvO2QwgC9t98RDg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Istakao je da vjeruje da će svojom posvećenošću, znanjem i iskustvom davati značajan doprinos djelovanju NATO u vremenu u kojem se svijet suočava s novim izazovima, neizvjesnošću i nepoznanicama.</p>

Đukanović: Veliko i zasluženo priznanje za Šekerinsku, Sjevernu Makedoniju i region u cjelini

<p>Vaterpolisti Primorca poraženi su večeras u Savoni od istoimenog italijanskog tima<br/>
11:9 (2:2, 4:3, 2:3 i 3:1), u utakmici petog kola D grupe Lige šampiona.<br/>
<br/>
Primorac, koji je izgubio i prvi međusobni duel u Kotoru, tim porazom ostao je i bez teorijskih šansi za plasman među osam najboljih.<br/>
<br/>
Nekadašnji prvak Evrope bez pobjede je u dosadašnjem dijelu takmičenja, sa dva osvojena boda, za poraze nakon slabijeg izvođenja peteraca od Olimpoijakosa i Sabadelja.<br/>
<br/>
Odlična treća četvrtina nije bila dovoljna da Primorac dođe do prvog trijumfa.<br/>
<br/>
Gosti su sredinom tog perioda, nakon tri vezana pogotka Marka Mršića, Balše Vučkovića i Dušana Matkovića, došli do vođstva od 8:6.<br/>
<br/>
Ostatak meča pripao je domaćina, koji je do kraja treće četvrtine izjednačio na 8:8, a u posljednjem dijelu meča napravio potpuni preokret i došao do pobjede.<br/>
<br/>
Dvostruki strijelci za Primorac bili su Dušan Matković, Balša Vučković i Đorđije Stanojević, dok su po gol postigli Savo Ćetković, Nika Šušijašvili i Marko Mršić.<br/>
<br/>
U italijanskom tgimu najbolji je bio Pjetro Filjoli sa pet golova.</p>

Poraz Primorca u Savoni

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: crnogorski-pen-centar