U Pljevljima se već duže vrijeme odvija proces koji ozbiljno zabrinjava građane koji se osjećaju Crnogorcima, kao i pripadnike manjinskih naroda, poručili su iz Crnogorskog foruma.
- Predsjednik Opštine, Dario Vraneš, svojim javnim istupima, političkim porukama i institucionalnim potezima stvara atmosferu u kojoj se potiskuje crnogorski identitet, negira multietnički karakter grada i favorizuje narativ da su Pljevlja “srpski grad”. Ovakvo djelovanje nije novo, ali je u posljednje vrijeme postalo intenzivnije, otvorenije i agresivnije- kazali su iz Crngoorskog foruma.
Ističu da kroz javne govore, istorijske falsifikate i simboličke poruke predsjednik opštine nastupa kao da mu je cilj da izbriše sve što Pljevlja čini dijelom Crne Gore. Uporna retorika kojom se promoviše ideja da Crnogorci nijesu narod, da Crna Gora nema autentičnu istoriju i da je njen identitet “vještački”, dio je širih nastojanja da se stvori ambijent u kojem se Crnogorci i manjinske zajednice osjećaju marginalizovano i nesigurno. Sve to je praćeno pokušajima da se identitet grada preoblikuje kroz javni prostor, davanjem ulica, mostova i lokalnih objekata imenima srpskih vladara, simbolima koji nemaju veze sa lokalnom tradicijom, ali imaju jasnu političku poruku.
- Takvo simboličko preimenovanje prostora nije bezazlen čin; ono služi kao sredstvo za postepeno potiskivanje crnogorske istorije i kulturnog nasljeđa, kao i istorije manjina koje žive u Pljevljima. Time se mijenja memorija grada, brišu tragovi njegove raznolikosti i šalje poruka da u Pljevljima ima mjesta samo za jedan identitet i jedan narativ. Upravo u tome mnogi vide pokušaj da se Pljevlja, makar simbolički, izdvoje iz Crne Gore i prikažu kao dio nekog drugog političkog i nacionalnog koncepta- navode u saoopštenju.
Podsjećaju da nedavni slučajevi u kojima je predsjednik opštine bez poštovanja zakonskih procedura najavio imenovanje mostova po vladarima koji su istorijski povezani sa ukidanjem crnogorske državnosti samo su posljednji primjer tog opasnog procesa. Građani Pljevalja, umjesto da žive u gradu koji je svim svojim stanovnicima zajednički, multietnički i otvoren, sve češće svjedoče atmosferi podjela, pritiska i nametanja identiteta koji nema uporište u stvarnoj istoriji ovog kraja.
- Zbog svega navedenog, pokrenuta je krivična prijava protiv Darija Vraneša, jer u njegovom javnom djelovanju, institucionalnim postupcima i porukama koje šalje građanima postoje brojni elementi koji upućuju na krivičnu odgovornost. Ovaj korak je preduzet kako bi se zaštitio identitet Pljevalja, crnogorski i bošnjački narod, kao i multietnički sklad i cjelovitost države Crne Gore, koji se ovim ozbiljno narušavaju uslijed nametanja ideoloških velikosrpskih projekata koji nijesu u skladu sa ustavnim poretkom, vladavinom prava, ljudskim pravima i vrijednostima Crne Gore- ističu iz Crnogorskog foruma.
Pljevlja su, zaključuju iz CF, grad koji pripada svim svojim građanima. Njihova istorija, kultura i raznolikost ne mogu i ne smiju biti izbrisani političkim odlukama jednog čovjeka. Vrijeme je da se jasno i glasno kaže da Pljevlja nisu ničiji eksperiment i ničija kolonija, već dio Crne Gore sa svim svojim narodima, kulturama i slojevima identiteta koji se ne mogu nasilno preoblikovati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski forum: Dario Vraneš pokušava da uništi sve crnogorsko i multietničko u Pljevljima

Svim poštovaocima tekovina 29. novembra - Dana Republike Jugoslavije čestitam ovaj veliki dan koji potvrđuje da je Crna Gora temelj federalne Jugoslavije i jednakosti svih naroda i narodnosti - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Crna Gora, mala po prostoru, ali ogromna po duhu, stoljećima je, ističe ona, čuvala svoj crnogorski identitet.
- Taj identitet nije bio samo skup običaja, jezika i tradicije, već duboko usađen osjećaj slobode, samostalnosti i odgovornosti prema zajednici. Planine, rijeke i stara crnogorska sela oblikovali su crnogorski narod koji je znao da njegov glas vrijedi i da ne može biti potčinjen. Taj slobodarski duh, koji se prenosio s koljena na koljeno, čuvao je Crnu Goru kroz istorijske oluje i činio je nezaobilaznim stubom federalne ideje koja će se roditi decenijama kasnije - navela je Marković.
Jedan od najdramatičnijih trenutaka u modernoj istoriji bio je, ukazuje ona, 1918. godina i Podgorička skupština, kada je bez volje crnogorskog naroda ukinuta državnost Crne Gore i odlučeno da se ona anektira Kraljevini Srbiji.
- Glas &nbsp;crnogorskog naroda nije bio tražen ni uvažen, a pokušaji monarhista i četnika da Crnu Goru vrate u ralje jednog obličja đe njen identitet nije bio prisutan dodatno su ugrožavali njen duh. Ipak hiljadugodišnji osjećaj slobode nije nestao, crnogorski narod je sačuvao svoje vrijednosti, tradiciju i moral, znajući da će se jednog dana ponovo roditi - naglasila je Marković.
Već 13. jula 1941.Crna Gora je, dodaje, podigla prvi masovni narodnooslobodilački ustanak u okupiranoj Evropi.
- Taj ustanak bio je luča slobode ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli region. Tada je crnogorski narod pokazao je da narod koji čuva svoj identitet i da iako brojem mali može da se suprotstavi svim pritiscima, da se izdiže iz pepela poniženja i postane pokretač nove, pravednije ideje države. Borci sa Durmitora, Lovćena, Bjelasice i Komova postali su simboli nepokolebljive odlučnosti, a njihova hrabrost pokazala je da Crna Gora nije samo učesnik već ključni tvorac nove ideje federalne Jugoslavije - navela je Marković.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. novembra 1943, kaže, potvrđuje ovu ulogu: Crna Gora i njeni predstavnici bili su aktivni arhitekti federalne ideje.
- Njena posebnost, borba za &nbsp;crnogorsku slobodu i iskustvo otpora protiv okupatora i monarhističkih snaga, postali su moralni i politički temelj na kojem je počivala nova država. Bez doprinosa Crne Gore, federalna Jugoslavija ne bi imala ni svoju legitimnost ni svoj etički kompas. Planine, rijeke, sela i gradovi Crne Gore bili su kolijevka nove ideje, a narodni duh nesalomiv i slobodarski &nbsp;su temelj federalne zajednice naroda - rekla je Marković.
Zvanično priznanje, kako je istakla, dolazi 29. novembra 1945. kada je proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.
- Crna Gora se tada vraća na mapu država, potvrđujući svoj crnogorski identitet, svoju posebnost i ulogu u federaciji. Njeno ponovno rođenje simbolizovalo je pobjedu slobodarskog duha nad poniženjem i političkim pritiscima prethodnih decenija. Crna Gora nije samo opstala, već je postala srce i stub federalne ideje, osiguravajući da glas malih naroda bude ravnopravan i da jednakost svih republika postane suština nove države - navela je Marković.
Duh slobode i ideja bratstva i jedinstva preneseni su, kako je rekla, na najmlađe generacije kroz pionirsku organizaciju.
- Đeca širom Jugoslavije, a posebno u Crnoj Gori, 29. novembra polagala su pionirsku zakletvu:
„Dajem časnu pionirsku riječ
da ću marljivo učiti i raditi,
poštovati roditelje i starije,
i biti vjeran i iskren drug;
da ću voljeti svoju domovinu
i sve njene narode i narodnosti,
i da ću čuvati bratstvo i jedinstvo.”
Uz zakletvu, odjekivala je pjesma koja simbolizuje borbu i identitet Crne Gore:
„Po šumama i gorama
naše zemlje ponosne,
idu čete partizana,
slavu noseći naroda” - navela je Marković.
Ovi stihovi, prema njenim riječima, nijesu samo pjesma - nego istorijski i moralni dokaz da je crnogorski narod sačuvao svoj identitet, borio se za slobodu i postao temelj federalne Jugoslavije.
- Dva istorijska 29. novembra 1943. i 1945. spojila su se u jedinstvenu priču: Crna Gora, nakon poniženja i aneksije tj. Podgoričke skupštine i pritisaka monarhista i četnika, kroz ustanak 13. jula i aktivnu ulogu u AVNOJ-u, postaje &nbsp;čuvar hiljadugodišnjeg &nbsp;crnogorskog identiteta i nezaobilazni tvorac federalne ideje Jugoslavije. Pionirska zakletva i pjesma prenose ovu ideju na nove generacije, a 29. novembar simbolizuje obnovu slobode, opstanka posebnog crnogorskog identiteta i moralnu snagu Crne Gore, bez koje federalna Jugoslavija ne bi bila moguća - istakla je Marković.
Ovaj dan je poseban, kaže, jer predstavlja datum kad je na sramnoj podgoričkoj skupštini ukinuto njeno ime, njena državnost, njen crnogorski narod, njena klultura, tradicija i crnogorska istorija i autokefalna Crnogorska prravoslavna crkva.
- I to sve od saveznice što je neoravda i zločin kakav svijet ne pamti - naglasila je Marković.
Zato, kaže, svima koji i žilama nose jednakost svih naroda i narodnosti čestita 29. novembar - dan zasijedanja Avnoj-a odakle je poslata poruka cijelom Balkanu.
- Poruka koja je značila jednakost svim narodima, a jedino jednakost znači građansko ustrojstvo i uvažavanje ljudskih prava svakog čovjeka. Ispred Crnogorskog foruma svim građanima i narodima čestitam 29. novembar i šaljemo poruku da crnogorski narod opstaje i opstaje noseći u žilama tekovine ovog dana, a to znači jedakost i odlučnost da u svakom vremenu kažemo ne okupaciji i da znamo pružiti otpor. Smrt fašizmu, slava crnogorskom narodu sve tri vjere i svim drugim građanima koji antifašizam percipiraju kao civilizacijsku vrijednost - što on i predstavlja. Vječna je Crna Gora - zaključila je Marković.
Delegacija CF ovaj dan je obilježila postavljanjem cvijeća na spomeniku Josipu Brozu Titu.

1084x550

Marković: Crna Gora nije samo opstala - nego postala srce i stub federalne ideje

Crnogorski forum je u prethodnom periodu sproveo niz konkretnih i institucionalnih aktivnosti usmjerenih na odbranu ustavnog poretka Crne Gore, zaštitu vladavine prava i očuvanje crnogorskog jezika kao jedinog službenog jezika definisanog Ustavom Crne Gore, saopštila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
 
- Skupština Crne Gore je ponovnim usvajanjem odredbe člana 11 Opšteg zakona o obrazovanju ponovo omogućila Ministarstvu prosvjete da samostalno određuje pitanje nastavnog jezika, iako je ta norma već bila ukinuta odlukom Ustavnog suda (Už-III br. 197/13). Time je narušen ustavni poredak i doveden u pitanje autoritet najviše sudske instance u državi, i time je Skuostina izvršen udar na Ustavni sud ne postujuci odluke Ustavnog suda- navela je Marković.
Kako ističe, Crnogorski forum je Vladi i Skupštini dostavio inicijative kojima se zahtijeva hitno usklađivanje zakonodavstva sa Ustavom i obavezujućim odlukama Ustavnog suda. Pokrenut je i postupak pred Upravnim sudom radi poništavanja akta Ministarstva kojim se uvodi tzv. „četvorimeni jezik“, što je u suprotnosti sa činjenicom da je crnogorski jedini službeni jezik prema članu 13 Ustava.
Upućen je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu za pokretanje postupka protiv svih subjekata koji su učestvovali u pokušaju zaobilaženja odluka Ustavnog suda i preuzimanju njegovih ustavnih nadležnosti, čime je narušena pravna sigurnost i temeljni ustavni poredak države.
- Crnogorski forum je pripremio i dostavio nadležnim organima dva zakonodavna predloga: Zakon o zabrani fašizma i izmjene Krivičnog zakonika kojima se predviđa da je svako kršenje Ustava Crne Gore posebno krivično djelo. Ovi predlozi predstavljaju odgovor na rast ekstremizma, pokušaje potiranja ustavnih vrijednosti i slabljenje antifašističkih, sekularnih i građanskih temelja države- navodi se u saopštenju.
Posebna pažnja, ističu iz Crnogorskog foruma, posvećena je procesu izbora sudija Ustavnog suda. U otvorenom pismu Delegaciji Evropske unije predstavljen je model koji obezbjeđuje stručan, neutralan i profesionalan izbor sudija putem formiranja nezavisne stručne komisije sa jednim članom iz EU, koja bi vršila rangiranje najkvalitetnijih kandidata prije parlamentarne procedure.
<h3> 
Neadekvatno postupanje Sudskog savjeta – simptom dublje krize pravosuđa</h3>
 
- Crnogorski forum se obraćao i Sudskom savjetu, zahtijevajući preispitivanje postupanja sutkinje Dubravke Popović u predmetu uklanjanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, u kojem su njene odluke ukidane ukupno pet puta zbog neusklađenosti sa zakonom i procesnim pravilima. Umjesto da ispuni svoju zakonsku ulogu i ocijeni profesionalno postupanje sudije, Sudski savjet je odgovorio stavom da za to nije nadležan, iako je upravo to njegova osnovna funkcija u sistemu- istakla je Marković.
 
Ovakvo izbjegavanje nadležnosti, navodi Marković, koje smo osporili u detaljnoj reakciji upućenoj svim članovima Savjeta, pokazuje da je dio pravosudnih institucija i dalje ozbiljna prepreka reformama i izgradnji vladavine prava. To dodatno potvrđuje dubinu krize u kojoj se nalazi pravosudni sistem i potrebu za njegovom hitnom, suštinskom transformacijom.
<h3> 
Crna Gora bez napretka u poglavljima 23 i 24</h3>
 
Uprkos svim naporima, Crna Gora danas nema vidljivog napretka u vladavini prava, niti u poglavljima 23 i 24, koja predstavljaju srce evropske agende reformi. Izostanak dosljedne primjene Ustava i nepoštovanje odluka Ustavnog suda direktno koče evropski put države.
 
 Zbog toga Crnogorski forum ponovo apeluje na Evropsku uniju da striktno poštuje Ustav Crne Gore u svim svojim zahtjevima i preporukama, te da jasno upozori institucije Crne Gore da su obavezne da svoje zakone usklade sa Ustavom i pravnim tekovinama EU. Samo dosljedna primjena evropskih standarda i vladavine prava može obezbijediti istinski napredak i obnoviti povjerenje građana.
<h3>Nastavljamo borbu</h3>
 
- Borba za Crnu Goru je borba za Ustav, vladavinu prava, crnogorski identitet, sekularnost, antifašizam i evropsku budućnost države. Crnogorski forum će nastaviti da djeluje odlučno, odgovorno i u skladu sa najvišim demokratskim principima, sa jasnim ciljem da zaštiti ustavnu, građansku i evropsku Crnu Goru- poručila je Marković ispred Crnogorskog foruma.

1250x600

Marković: Borba za Crnu Goru se nastavlja, što nije zakonom zabranjeno to je dozvoljeno

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog najnovijih istupa Milana Kneževića o kolektoru u Botunu kojim, cijene oni, otvoreno podstiče tenzije i širi govor mržnje.
- Njegove prijetnje i pokušaji da se projekat od javnog interesa prikaže kao prijetnja građanima predstavljaju svjesno huškanje i pokušaj destabilizacije države - decidni su u Crnogorskom forumu.
Ovo, kako su ukazali, nije prvi put da Knežević koristi zapaljivu retoriku i izaziva podjele.
- Ranije izjave o “100 hiljada Turaka u Crnoj Gori” i slični ispadi jasno pokazuju kontinuitet u širenju netrpeljivosti i nacionalne mržnje. Danas se isti obrazac ponavlja kroz pitanje kolektora, čime se manipuliše emocijama građana Zete i Podgorice i ruši povjerenje u institucije - naveli su u Crnogorskom forumu.
Riječ je, ističu oni, o dijelu šire kampanje političke destabilizacije Crne Gore koja je usmjerena na usporavanje njenog evropskog puta.
- Isti politički krugovi, predvođeni Kneževićem i Mandićem, djeluju po matrici poznatoj još iz pokušaja državnog udara 2016. godine. Ta politika danas se prenosi na ekološka i društvena pitanja, koristeći svaku temu, od Botuna do odnosa prema susjedima, kako bi se izazvale krize i blokirao evropski napredak - naglasili su u Crnogorskom forumu.
Nije, smatraju oni, slučajno što su raniji istupi ovih aktera već izazvali protestne note Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
- Jer se sličnim porukama svjesno narušavaju regionalni odnosi i međunarodni ugled Crne Gore. Sve to jasno pokazuje da iza ovakvih poteza stoji koordinisano političko djelovanje inspirisano interesima iz Beograda i Moskve - dodali su u Crnogorskom forumu.
Projekat izgradnje kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu je, prema njihovoj ocjeni, od strateškog je značaja za Crnu Goru.
- Njime se rješava višedecenijski problem zagađenja Zete i Podgorice i sanira taloženi mulj iz bivšeg Kombinata aluminijuma. Zaustavljanje tog projekta nanijelo bi državi štetu veću od 200 miliona eura, što jasno pokazuje da bi odgovornost za svaku opstrukciju morala biti utvrđena - kazali su u Crnogorskom forumu.
Vrhovno državno tužilaštvo bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da ispita da li Kneževićeve izjave i postupci imaju elemente krivične odgovornosti.
- Jer je riječ o otvorenom podsticanju mržnje i pokušaju rušenja ustavnog poretka. Samo dosljednim poštovanjem zakona može se potvrditi da Crna Gora ispunjava obaveze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava - naveli su oni.
Vlada Crne Gore, dodaju, bi trebalo da projekat kolektora proglasi infrastrukturnim projektom od javnog interesa, jer bi se time onemogućile dalje političke manipulacije i zaštitio evropski kredibilitet države.
- Vrijeme je da Crna Gora jasno pokaže da neće dozvoliti destruktivnim pojedincima da, u interesu stranih centara, šire mržnju, izazivaju sukobe i zaustavljaju razvoj zemlje. Naš evropski put je obaveza prema svim građanima i budućim generacijama - zaključili su u Crnogorskom forumu.

Crnogorski forum: Knežević podriva stabilnost i naš evropski put, VDT da ispita ima li elemenata krivične odgovornosti

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković dopunila je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića zbog njegovih javno izrečenih priznanja i političkih postupaka koji, prema njenoj ocjeni, ukazuju na svjesnu namjeru urušavanja ustavnog i pravnog sistema Crne Gore i njenog istorijsko-civilizacijskog identiteta, ali i direktni napad na ustavni poredak, antifašističke vrijednosti, međunarodni ugled Crne Gore i njen evropski put.
Mandić je, kako je ustvrdila Marković, javno priznao da je odlučio da podrži izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca na osnovu privatnog odnosa sa njegovim ocem, te očekivanja da će on pokrenuti postupak protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 
Ona je decidna da je Mandić tim priznanjem otvoreno potvrdio političko uslovljavanje i pritisak na pravosuđe, narušavanje nezavisnosti državnog tužilaštva i pokušaj političke instrumentalizacije tužilačke funkcije radi ličnih i partijskih interesa.
Pored toga, ona ukazuje da je Mandić 11. oktobra prisustvovao događaju na Krnovu i položio vijenac pripadnicima četničkih formacija koje su u Drugom svjetskom ratu bile kolaboranti nacističke Njemačke i fašističke Italije. Tom prilikom, ističe Marković, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore, već zastava Republike Srbije, čime je narušen dignitet države i ponižena njena antifašistička tradicija. 
- Prisustvo mitropolita Metodija, koji javno veliča Pavla Đurišića i čuva njegov spomenik u manastiru, potvrđuje da je riječ o organizovanom pokušaju istorijske revizije i nametanja četničke ideologije u Crnoj Gori - naglasila je predsjednica Crnogorskog foruma.
Ona je stava i da je Mandić prekršio Ustav i prilikom dočeka Milorada Dodika pod zastavom entiteta Republike Srpske, bez zastave Bosne i Hercegovine, kao i čestitajući neustavni Dan RS, čime je podržao secesionističke politike i narušio odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
- On je takođe u Skupštini pokrenuo inicijativu da Crna Gora donese odluku o genocidu u Jasenovcu, kao političku kontramjeru na odluku o genocidu u Srebrenici. Time je pokušao sprovesti istorijski revizionizam, negirati presude međunarodnih sudova i narušiti međunarodni ugled Crne Gore, što je dovelo i do protestne note Republike Hrvatske - navela je Marković.
Sve je to, podvlači ona, rađeno u skladu sa političkim interesima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, sa ciljem usporavanja evropskog puta Crne Gore i njenog vraćanja pod politički uticaj „srpskog sveta“. 
- Politički saradnik Andrije Mandića, Milan Knežević, iznio je javno netačnu tvrdnju da u Crnoj Gori ima 100 hiljada Turaka, iako ih je oko 12 hiljada, što je imalo za cilj podsticanje neprijateljskog raspoloženja prema jednoj etničkoj grupi. Ta izjava uslijedila je neposredno nakon upozorenja predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Aleksandru Vučiću, čime je očigledno da Knežević i Mandić djeluju u koordinaciji sa interesima Srbije, želeći destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog članstva u Evropskoj uniji - navela je Marković.
Predsjednica Crnogorskog foruma je decidna da je njihovo djelovanje direktno doprinijelo atmosferi netrpeljivosti i incidentima u Podgorici, pokazujući da ekstremističke i nacionalističke izjave nijesu slučajne, već dio šireg političkog projekta kojim se želi mijenjati crnogorski identitet , poništiti istorijska antifašistička tradicija i podrediti država interesima tuđih centara moći. 
- Zbog svega navedenog, Crnogorski forum je podnio dopunu krivične prijave protiv Andrije Mandića i istovremeno inicirao donošenje Zakona o sprečavanju govora mržnje i politički motivisanog nasilja, kako bi se spriječilo veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudski utvrđenih genocida, promocija ekstremizma i istorijskog revizionizma, kao i svaka forma fašističke i totalitarne propagande - zaključila je Marković.

Marković dopunila krivičnu prijavu protiv Mandića zbog pritiska na pravosuđe izborom Markovića, istorijskog revizionizma, narušavanja antifašističkih vrijednosti i međunarodnog ugleda

Aktuelno izlaganje i napad predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića nije bio slučajan ispad ili bahaćenje, već dugoročno planiran i strateški potez usmjeren na privođenje Crne Gore „srpskom svetu“ - ocijenili su iz Crnogorskog foruma.
Potrebno je, kako se navodi u saopštenju, podsjetiti se na kontinuitet njegovih izjava i političkih poteza, jer tek tada postaje jasno da je riječ o obrascu, a ne o slučajnim ispadima.
- Prije nekoliko mjeseci Milan Knežević je otvoreno izjavio da su upravo on i Mandić, kao koalicioni partneri u Vladi, izabrali Markovića za vrhovnog državnog tužioca. Sada je i sam Mandić to potvrdio, još otvorenije, izjavom da bez njegove podrške Marković ne bi bio izabran, te da su njegova očekivanja bila drugačija. Drugim riječima, Mandić je priznao da je izbor vrhovnog tužioca bio rezultat političke trgovine, čime je praktično potvrdio postojanje političke korupcije - navode iz Crnogorskog foruma.
Još je, kako dodaju, ozbiljnije to što je Mandić javno rekao da je očekivao od tužioca da hapsi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
- Takva izjava predstavlja direktan pritisak na nezavisnost pravosuđa i jasan dokaz da se od institucija očekuje da budu oruđe u rukama politike, a ne stub vladavine prava. Da bi se razumjela dubina ovog problema, treba se podsjetiti i perioda kada je Mandić, kao opozicioni poslanik, pozivao svoje “drugove” da otkopaju oružje, potez koji je u to vrijeme predstavljao ozbiljnu prijetnju miru i bezbjednosti države. Zbog čega tadašnji vrhovni tužilac nije reagovao na takve izjave, ostaje veliko pitanje - istakli su iz Crnogorskog foruma.
Kasnije, u novom sazivu Skupštine, Mandić je izabran za njenog predsjednika, iako je, podsjećaju, protiv njega tada bio vođen krivični postupak za najteža krivična djela.&nbsp;
- Po Zakonu o crnogorskom državljanstvu nije moguće imati dvojno državljanstvo, što dodatno diskvalifikuje Mandića za ovu funkciju. Ipak, on je izabran ne snagom prava, već snagom parlamentarne većine, što jasno pokazuje da je njegov izbor bio politički motivisan, a ne u skladu sa zakonskim normama. Pored toga, Mandić je sam sebe javno identificirao kao četničkog vojvodu. Četnici su, podsjetimo, bili saradnici fašista, dok Ustav Crne Gore jasno definiše da je država antifašistička, što dodatno kompromituje njegov legitimitet i potvrđuje da zakonski nije mogao biti biran za predsjednika Skupštine - kazali su iz Crnogorskog foruma.
Dodaju da posebno zabrinjava mlaka reakcije opozicije.&nbsp;
- Dok se sada jasno vidi da je u pitanju politička trgovina i korupcija, iz redova opozicije dopire samo tišina prema Mandiću a jako reagovsnje prema VDT. Zašto Andrija Nikolić i DPS sada usmjeravaju oštricu prema VDT-u, a ne prema Mandiću koji je otvoreno priznao da je upravo on odlučio o njegovom izboru? Kada mu Marković nije želio ispunjavati političke zahtjeve, Mandić je odmah zatražio njegovu ostavku. Ako to nije pokušaj uspostavljanja kontrole nad tužilaštvom, teško je zamisliti šta jeste - ocijenili su iz Crnogorskog foruma.
Nikolić je, umjesto što proziva tužilaštvo, trebalo javno da zatraži Mandićevu ostavku, jer su, kako se navodi, svi elementi političke korupcije očigledni.&nbsp;
- Ako to ne učini ni sada, otvara se prostor za sumnju da postoji prećutni dogovor između dijelova vlasti i opozicije, dogovor koji ne ide u korist građana nizi vladavini prava. Ovim najnovijim istupom Mandića, koji je jasno pokazao da ima direktan uticaj na Tužilaštvo, otvara se i pitanje da li je u prethodnom periodu bilo političkog revanšizma prema bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i njegovim saradnicima. Ako je sada očigledno da Mandić ima takvu moć i pristup u odnosu na aktuelnog vrhovnog državnog tužioca, logično je postaviti pitanje da li je sličan pritisak postojao i ranije, samo prikriveno - navodi se u saopštenju.
Njegovo javno priznanje o političkom uticaju na izbor i rad VDT-a, kako se dodaje, ne samo da kompromituje sadašnje Tužilaštvo, već baca ozbiljnu sumnju i na rad Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
- Sve više djeluje da je čitav sistem stavljen u funkciju političkih obračuna i revanšizma, umjesto vladavine prava. A sve to ide na štetu Crne Gore. Krajnji cilj ovakvog djelovanja nije reforma, već postepeno uguravanje države u ideološki i politički okvir takozvanog “srpskog sveta”, čemu se sam Mandić javno obavezao na Svesrpskom saboru u Beogradu. Ovo nije rezultat slučajnih ispada ili bahaćenja, već jasno pokazuje dugoročno planirane i strateški vođene poteze. Time je i posljednja sumnja otklonjena, ne radi se o borbi za pravdu, već o pokušaju da se Crna Gora trajno podredi tuđim interesima i potčini jednom političkom konceptu koji joj nikada nije bio svojstven - zaključili su iz Crnogorskog foruma.

Crnogorski forum: Mandić između političke trgovine i postepenog uguravanja Crne Gore u "srpski svet"

Odluka predsjednika Crne Gore da posthumno odlikuje mitropolita Amfilohija Radovića najvišim državnim priznanjem predstavlja moralni i politički sunovrat i opasnu poruku svim građanima koji vjeruju u evropske vrijednosti. Tim činom predsjednik Milatović ne gradi pomirenje, već nagrađuje čovjeka koji je decenijama širio mržnju, dijelio narode i podržavao ratne politike koje su razorile region, navodi se u otvorenom pismu NVO Crnogorski forum upućenom predsjedniku države Jakovu Milatoviću institucijama Evropske unije i ambasadama zemalja Kvinte.
Kako poručuju, Amfilohije Radović nije simbol duhovnosti, već simbol podjela i anticrnogorstva.&nbsp;
- Njegove javne riječi i djela svjedoče o tome - vrijeđao je Crnogorce nazivajući ih „komunističkom kopiladi“, Bošnjake i Muslimane omalovažavao je kao „izmišljeni narod i lažnu vjeru“, četničke komandante Pavla Đurišića i Dražu Mihailovića nazivao je „borcima za evropsku demokratiju“, kletvom prijetio građanima Crne Gore riječima „Ko bi rušio krstinu s Rumije, dabogda mu živo meso otpadalo“, Rusiji je iskazivao slijepu vjernost riječima „Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, bio proklet tri hiljade puta“ - navodi se u pismu Crnogorskog foruma.&nbsp;
Takav govor nije, kako ističu, vjera, to je ideologija mržnje koja je pratila i hranila ratove devedesetih godina.&nbsp;
- Tokom tog perioda Amfilohije je bio jedan od duhovnih stubova nacionalističkog pokreta koji je blagosiljao vojnike i paravojne jedinice i opravdavao agresije na Hrvatsku, Bosnu i Kosovo. Umjesto da poziva na mir, on je veličao zločince i podržavao ideju „Velike Srbije“. Srpska pravoslavna crkva, čiji je bio ključni predstavnik, igrala je presudnu ulogu u širenju velikosrpske ideologije i ostala do danas najorganizovaniji instrument uticaja Srbije i Rusije na Balkanu. Njen politički angažman i propagandna moć direktno ugrožavaju stabilnost i evropski put Crne Gore - podvlače iz Crnogorskog foruma.&nbsp;
Prema njihovim riječima, Milatović, dodjeljujući orden takvom čovjeku, pokazuje da ide istim putem kao Andrija Mandić, Milan Knežević, Momo Koprivica i Milojko Spajić - putem podaništva prema Beogradu i Moskvi.&nbsp;
Ova odluka, kako kažu, nije izraz evropskog puta, već otvorena podrška ideologiji koja je izazivala ratove i podjele.&nbsp;
- Nagrađivanjem Amfilohija Milatović ne afirmiše evropske, nego amfilohijevske vrijednosti, one koje su suprotne miru, građanskoj državi i toleranciji. Crna Gora ne može biti i evropska i amfilohijevska. Mora da bira. A oni koji žele evropsku budućnost ne mogu ćutati dok se četnički simboli i duhovni učitelji mržnje nagrađuju državnim priznanjima - dodaje se u otvorenom pismu predsjedniku Crne Gore.&nbsp;
Zato, kako poručuju, traže:
1. Da predsjednik Milatović povuče odluku o odlikovanju Amfilohija Radovića.
2. Da Skupština Crne Gore donese zakon kojim se zabranjuje veličanje ideologija koje su dovele do ratnih zločina i zabrani svako veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
3. Da Evropska unija i zemlje Kvinte jasno saopšte stav o ovom činu koji podriva evropske vrijednosti i stabilnost u regionu.
- Amfilohije nije zaslužio ni orden ni spomenik. On je svojim riječima i djelima nanosio duboke rane Crnoj Gori. Odlikovati takvog čovjeka znači izdati žrtve i podržati one koji su rušili sve ono što Evropa i slobodna Crna Gora predstavljaju. Svi oni koji afirmišu ovaj čin nijesu iskreni ni privrženi demokratskim vrijednostima Evropske unije. Vidimo da su to, među ostalima, Jakov Milatović, Andrija Mandić, Milan Knežević, Momo Koprivica i mnogi drugi iz ove vlasti - zaključili su iz Crnogorskog foruma.&nbsp;

Milatović nagrađuje čovjeka koji je decenijama širio mržnju, dijelio narode i podržavao ratne politike koje su razorile region

Crnogorski forum saopštio je da slučaj razrješenja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović potvrđuje duboku politizaciju pravosuđa i potpuni gubitak povjerenja u nezavisnost Ustavnog suda Crne Gore.
Iz Foruma navode da je vlast u ovom slučaju pokazala nestrpljenje i postupila neustavno, što je, kako podsjećaju, potvrdila i Venecijanska komisija, ali da je suštinsko pitanje „kako je uopšte došlo do izbora ove kandidatkinje i zašto je birana dva puta“.
– Tokom prvog intervjua na Ustavnom odboru kandidatkinja Đuranović jasno je izjavila da neće napustiti članstvo u DPS-u, iako član 154, stav 2 Ustava Crne Gore propisuje da sudije ne mogu biti članovi političkih partija. Umjesto da takva kandidatkinja bude odmah eliminisana, ona je kasnije ponovo izabrana i postala sutkinja Ustavnog suda, iako je nadomak penzije. Time je Ustavni sud dodatno izgubio kredibilitet, navodi se u saopštenju.
Iz Crnogorskog foruma ocjenjuju da su tadašnje vlasti i opozicija, kroz partijski dogovor, unaprijed usaglasile izbor sutkinja Snežane Armenko, Momirke Tešić i Dragane Đuranović, čime je, kako tvrde, „partitokratija zamijenila principe vladavine prava“.
Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković istakla je da je „riječ o klasičnom partijskom dogovoru iza zatvorenih vrata, koji je pravosuđe pretvorio u instrument političkih elita“.
– Evropska komisija i njen predstavnik u Crnoj Gori, gospodin John Satler, insistiranjem na brzini izbora, a ne na kvalitetu i integritetu sudija, faktički podržavaju partitokratiju. Umjesto da zahtijevaju provjeru kredibiliteta kandidata, oni su učestvovali u pritisku da se popuni broj sudija, iako je proces bio kompromitovan, navela je Marković.
U saopštenju se navodi i da su brojni primjeri pokazali politički i lični uticaj u pravosuđu – od slučaja sutkinje Tešić, koja je, kako se ističe, „poznata po skandalozno blagim presudama“, do pokušaja produženja mandata sudiji Gogiću, koji je nakon penzionisanja postavljen za savjetnika predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
– Takvi slučajevi jasno pokazuju da je pravosuđe zarobljeno partijskim interesima i da je neophodan sveobuhvatan veting – provjera stručnosti, etičnosti i imovinskog stanja svih sudija. Potrebno je razriješiti postojeće sudije i izabrati svih sedam novih po potpuno novom modelu koji garantuje profesionalni integritet, ističe Crnogorski forum.
Forum predlaže da se formira nezavisna ekspertska komisija, sastavljena od domaćih i međunarodnih stručnjaka, koja bi sprovela veting i dala preporuke Skupštini o kandidatima koji ispunjavaju uslove za izbor.
– Vrijeme je da se prekine praksa partijskog odlučivanja i da pravosuđe konačno postane nezavisno. Potrebno je izmijeniti Zakon o Ustavnom sudu i uskladiti ga sa Ustavom, kako bi se spriječilo da političari i njihovi rođaci odlučuju o pravdi. Samo sveobuhvatan veting može biti prvi korak ka ozdravljenju Ustavnog suda i uspostavljanju stvarne vladavine prava u Crnoj Gori - &nbsp;zaključuje se u saopštenju Crnogorskog foruma.

Crnogorski forum: Satler podržava partitokratiju u Crnoj Gori

Crnogorski forum u kratkoj analizi upozorava na koordinisane političke aktivnosti koje imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog evropskog puta, uz podršku Beograda, Moskve i Srpske pravoslavne crkve.
U saopštenju se navodi da se u tu svrhu koriste manipulacije, prijetnje i demografski inženjering, te da se u posljednje vrijeme posebno ističe djelovanje Milana Kneževića, predsjednika Demokratske narodne partije (DNP).
Kako se navodi, Knežević je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu pretvorio u političko oružje za mobilisanje građana Zete i vršenje pritiska na vlast Glavnog grada.
- Knežević otvoreno huška stanovništvo da se suprotstavi gradnji kolektora, iako je riječ o projektu od ključnog značaja za zaštitu životne sredine i ispunjavanje evropskih obaveza Crne Gore - ističu iz Foruma.
Posebno problematičnim ocijenili su Kneževićevu prijetnju aktivisti NVO sektora Aleksandru Dragićeviću, kojem je poručio da će “doći ispred njegove kuće sa fekalijama”. Kako navode, riječ je o “otvorenom obliku političkog zastrašivanja”, a izostanak reakcije tužilaštva dodatno ohrabruje takvo ponašanje i “šalje opasnu poruku o nekažnjivosti političkog nasilja”.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović donio je odluku da se kolektor gradi u Botunu, u skladu s projektima dogovorenim s međunarodnim partnerima, ali – kako ističe Forum – još uvijek nema otvorenu podršku premijera Milojka Spajića, iako je riječ o projektu od javnog interesa za cijelu Crnu Goru.
- U narednom periodu biće jasno da li premijer ima dovoljno političke hrabrosti da stane iza gradonačelnika i podrži odluku od vitalnog značaja za ekološku i evropsku budućnost zemlje - navodi se u saopštenju.
Crnogorski forum upozorava da Kneževićeva “odbrana Zete” zapravo predstavlja dio šire političke i ideološke kampanje usmjerene na destabilizaciju Crne Gore.
U saopštenju se ističe i problem demografskih manipulacija i političkog uticaja na popis stanovništva, uz tvrdnju da je omogućeno da u Crnu Goru privremeno uđe veliki broj građana iz Srbije i Bosne i Hercegovine, s ciljem povećanja broja onih koji se izjašnjavaju kao Srbi.
- Kada se posmatra domicilno stanovništvo, jasno je da Crnogorci čine više od polovine populacije, dok Srbi imaju ispod 24 odsto, a crnogorski jezik govori 39,7 odsto građana, naspram 37,2 odsto onih koji govore srpski. Manipulacijom popisom pokušava se stvoriti lažna slika o nacionalnoj ravnoteži - navodi se.
Forum upozorava da je cilj takvog pristupa promjena Ustava, uvođenje srpskog jezika kao službenog, postavljanje srpske trobojke kao državne zastave i izmjena zakona o državljanstvu radi masovnog dobijanja crnogorskih pasoša za građane iz Srbije i Republike Srpske.
Organizacija smatra da je “ovo dio šire strategije pažljivo osmišljene u Beogradu, uz podršku Moskve i aktivnu ulogu Srpske pravoslavne crkve”, te da je povezanost Milana Kneževića i Andrije Mandića s tim centrima moći očigledna.
- Cilj je da se Crna Gora prikaže kao nestabilna i nesposobna da napreduje ka Evropskoj uniji, te da se održi u stanju političke i institucionalne krize - poručuje Crnogorski forum.
Na kraju se navodi da Crna Gora ne smije biti talac tuđih interesa, te da je evropski put jedini garant njenog suvereniteta i stabilnosti.
- Vrijeme je da svi politički subjekti koji iskreno podržavaju evropsku budućnost Crne Gore jasno odbace destruktivne politike koje dolaze iz Beograda i njihovih satelita u zemlji - zaključuje se u saopštenju Crnogorskog foruma.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1976558800099319922%3Ft%3D-0fCKi4G_2unmpvl29ioGQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Crnogorski forum: Političke manipulacije i pritisci – plan za blokadu Crne Gore na putu ka EU

Crnogorski forum izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izjave potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih i evropskih poslova Filipa Ivanovića koji je putem društvenih mreža iznio tvrdnju da je u toku „vjerovatno najveća akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja do sada“ - u trenutku kada nijedna nadležna institucija nije dala zvanične informacije o toj akciji. To, cijene u Crnogorskom forumu, otvara pitanje na osnovu čega je Ivanović došao do takvog saznanja i da li je tom izjavom prekršio zakonske norme o čuvanju službenih i tajnih podataka.
- Ukoliko je informacija o akciji bila povjerljivog karaktera, a Ivanović je, mimo zakonom utvrđenih procedura, imao pristup tim podacima i javno ih iznio, onda postoji osnovana sumnja da je došlo do neovlašćenog odavanja službene tajne. Zakon o tajnosti podataka, kao i Krivični zakonik Crne Gore, jasno definišu koje informacije se smatraju tajnim i ko smije njima raspolagati. Osim toga, izjava potpredsjednika Vlade u kojoj se unaprijed procjenjuje značaj i razmjer akcije, dok ona još nije zvanično potvrđena, može biti shvaćena kao politički pritisak na pravosudne organe i pokušaj narušavanja njihove nezavisnosti - istakli su u Crnogorskom forumu.
Oni zahtijevaju da nadležne institucije, prije svega Specijalno državno tužilaštvo i Agencija za nacionalnu bezbjednost, utvrde je li potpredsjednik Vlade neovlašćeno došao do osjetljivih informacija, te da li je njihovo iznošenje u javnost moglo ugroziti tok istrage, bezbjednost službenika ili sam ishod akcije.
- Ukoliko se potvrdi da je došlo do curenja podataka ili zloupotrebe službenog položaja, tražimo da se pokrene postupak protiv odgovornih lica u skladu sa zakonom - dodali su u Crnogorskom forumu.
Apeluju i na vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca da povede računa da se ovakve akcije i postupci ne sprovode selektivno, jer se stvara utisak da se represivne mjere pretežno primjenjuju protiv funkcionera koji su obavljali dužnosti u vrijeme bivše vlasti, dok se u mnogim drugim slučajevima ne postupa ili se izbjegava reagovanje.
- Kako se ne bi stvarao osjećaj političke pristrasnosti u radu tužilaštva, podsjećamo na brojne situacije i lica koja su trebala biti predmet postupanja Specijalnog ili Osnovnog državnog tužilaštva, a protiv kojih ni do danas nije pokrenut nijedan postupak. Posljednji primjer koji budi sumnju u selektivnost rada tužilaštva jeste slučaj sa spomenikom ratnom zločincu, gdje ni nakon više dana nema reakcije na činjenicu da je spomenik uklonjen pod nerazjašnjenim okolnostima, a da nijedno odgovorno lice nije privedeno da objasni ko je, kada i zašto sakrio ili izmjestio taj spomenik, iako je mitropolit Metodije dao jasne javne izjave koje ukazuju na mogućnost da su lica iz Crkve imala informacije o tome - naveli su oni.
Ovakvo nepostupanje tužilaštva otvara, podvlače u Crnogorskom forumu, ozbiljna pitanja o njegovoj volji da djeluje jednako prema svima, a stvara se i osjećaj da se izbjegava suočavanje sa određenim strukturama, kao što je Srpska pravoslavna crkva.
- To kod građana izaziva duboku nesigurnost i gubitak povjerenja u jednakost pred zakonom. Crnogorski forum podsjeća da se borba protiv organizovanog kriminala mora voditi kroz institucionalne i zakonite mehanizme, bez političkih pritisaka i manipulacija. Javnost ima pravo da bude informisana, ali ne po cijenu kompromitovanja istraga i podrivanja pravnog poretka. Zbog toga zahtijevamo da se u ovom slučaju utvrdi puna odgovornost, bez obzira na funkciju koju neko obavlja, i da se hitno preduzmu mjere kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih situacija u budućnosti - naglasili su oni.
Pozivaju i civilni sektor, medije i međunarodne partnere da pomno prate ovaj slučaj i podrže očuvanje nezavisnosti institucija koje se bave istragama i borbom protiv kriminala.
- Ukoliko ne dobijemo jasne odgovore od nadležnih u najskorijem roku, Crnogorski forum će pokrenuti dodatne inicijative i javne aktivnosti s ciljem zaštite zakonitosti, institucionalnog integriteta i transparentnosti u postupanju državnih organa - zaključili su u saopštenju.

CG forum: Ivanovićeva izjava o „ vjerovatno najvećoj akciji SDT“ može biti shvaćena kao politički pritisak i pokušaj narušavanja njihove nezavisnosti

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: crnogorski-forum