Centar za građansko obrazovanje (CGO) je dostavio četiri prijedloga za Godišnji plan revizija za 2026. godinu Državne revizorske institucije (DRI), shodno javnom pozivu DRI da uključi u proces svog planiranja zainteresovanu javnost.
Oni su, kako su saopštili, predložili reviziju poslovanja Radio-televizije Crne Gore (RTCG), Gradske RTV, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES)
- Smatramo da bi revizija ovih subjekata značajno doprinijela većoj transparentnosti, odgovornosti i kontroli trošenja javnog sredstava, kao i povjerenju građanstva u institucije - poručili su u CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1967930915981496787&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO predlaže reviziju poslovanja RTCG, Gradske RTV, MUP-a i CGES-a

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je, budžetom za investicije za period 2025-2029. godina, planirao više od 250 miliona eura za kapitalna ulaganja, od čega će oko 121 miliona eura biti finansirano iz kreditnih sredstava obezbijeđenih po povoljnijim uslovima, kroz saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama — Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Svjetskom bankom, KFW bankom i Francuskom agencijom za razvoj (AFD).&nbsp;
Kako je saopšteno iz CEDID-a, radi se o četiri strateški važna investiciona projekta, usmjerena ka unapređenju energetske efikasnosti, modernizaciji infrastrukture i dekarbonizaciji elektroenergetskog sistema Crne Gore.&nbsp;
- CEDIS je napravio ključni iskorak ka digitalnoj transformaciji elektrodistributivne mreže, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kroz kredit vrijedan eura 35 miliona. Kroz ovaj aranžman će se realizovati uvođenje naprednih sistema SCADA i ADMS, kao i nabavka savremenih brojila nove generacije. Modernizacija obuhvata implementaciju SCADA sistema, koji omogućava daljinsko upravljanje i nadzor nad mrežom u realnom vremenu, te ADMS sistema, čija je uloga optimizacija rada, brže reagovanje na incidente i prekide i efikasnije upravljanje mrežom - navedeno je u saopštenju te kompanije.
Podsjećaju da je početkom decembra 2024. godine dobijeno odobrenje Odbora direktora Svjetske banke za Projekat i kreditnu liniju od 21 milion eura za realizaciju projekta dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore.&nbsp;
Kroz ovaj projekat, kažu u CEDIS-u, predviđena je zamjena sedam 35kV postrojenja u trafostanicama 110/35 kV, postrojenjima otkupljenih od CGES-a, u prethodnom periodu, kao i zamjena 37 starih transformatora, prenosnog odnosa 35/10kV, novima sa smanjenim gubicima u skladu sa zahtjevima druge faze Pravilnika o ECO-Dizajnu transformatora.&nbsp;
- Ugovor o kreditu između Svjetske banke i Ministarstva finansija je potpisan krajem decembra 2024. godine, a uslovi za efektivnost zajma su ispunjeni 14. februara 2025. godine. &nbsp;Tehnička specifikacija predviđana za zamjenu starih transformatora je u pripremi, a početak realizacije samog projekta se očekuje u trećem kvartalu 2025. godine. Oprema koja je bila predmet otkupa je u lošem stanju, čemu je doprinio dugi proces razgraničenja CGES-a i CEDIS-a koji je trajao od 2009. godine - navedeno je u saopštenju CEDIS-a.
CEDIS je u posljednje dvije godine, a u skladu sa zakonskom obavezom, otkupio 16 postrojenja od CGES-a na mjestima razgraničenja, čime su se, navode u toj kompaniji, stvorili uslovi za realizaciju ovoga projekta.&nbsp;
- Projekat demontaže i zamjene starih blindiranih trafostanica novim, planiran u saradnji sa njemačkom razvojnom bankom KFW, vrijedan oko eura 30 miliona, realizovaće se kroz promotivni kredit sa EFSD+ garancijom, u okviru inicijative Evropske unije za podsticanje održivog razvoja i zelenih tehnologija. Fokus je na ugradnji novih ECO DESIGN transformatora koji doprinose smanjenju gubitaka energije prilikom prenosa, čime se smanjuju operativni troškovi i povećava cjelokupna efikasnost elektroenergetskog sistema - kažu u CEDIS-u.
Kroz partnerstvo sa Francuskom agencijom za razvoj (AFD), pokrenuta je inicijativa za realizaciju projekta rekonstrukcije šest 35kV elektroenergetskih postrojenja i zamjene opreme u 250 trafostanica TS 10/0,4 kV, procijenjene vrijednosti oko EUR 35 miliona. Projekat obuhvata rekonstrukciju postrojenja 35 kV postrojenja u Cetinju, Herceg Novom i Danilovgradu, TS 220/110/35 kV u Mojkovcu i Podgorici 1, kao i TS 400/110/35 kV u Ribarevinama.
Kako su rekli u CEDIS-u, rekonstrukcija ovih postrojenja neophodna je za očuvanje operativne efikasnosti, dugoročne stabilnosti i sigurnosti sistema. Takođe, dodaju, porast broja korisnika u stambenim zgradama povećava potrebu za modernizacijom opreme i renoviranjem trafostanica.
- CEDIS ovim projektima potvrđuje svoju posvećenost energetskoj tranziciji, pouzdanijem napajanju krajnjih korisnika i usklađivanju sa zelenim politikama Evropske unije - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

CEDIS planira 250 miliona eura za kapitalna ulaganja

Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore 30.000 eura za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha "Eclipse - 25".
Na ugovor o donaciji, kako je precizirano u saopštenju, potpis su stavili direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Ivanović i direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović.&nbsp;
Ivanović je rekao da potpisivanje ugovora sa Kliničkim centrom Crne Gore predstavlja nastavak tradicionalne saradnje sa najznačajnijom zdravstvenom institucijom u zemlji.&nbsp;
-- Posebno nam je drago što su sredstva dodijeljena baš Institutu za bolesti djece jer je naš ovogodišnji fokus kroz društveno odgovorno poslovanje usmjeren na pomoć najmlađima. Briga o djeci je najvažnija obaveza svih nas, zato sam danas jako ponosan jer vjerujem da će ova donacija umnogome pomoći našim mališanima, ali i osoblju Instituta koje će dobiti savremeni aparat koji pruža sve mogućnosti ispitivanja sluha, te na taj način pružiti kvalitetniju njegu i svjetliju budućnost za naše najmlađe - istakao je Ivanović.
Radović je rekao da su zahvalni CEDIS-u na još jednoj vrijednoj donaciji, koja će značajno unaprijediti dijagnostičke kapacitete najmlađih pacijenata.&nbsp;
- Novi aparat omogućava savremeno i precizno ispitivanje sluha kod djece različitog uzrasta, što je od izuzetne važnosti za rano otkrivanje i liječenje poremećaja sluha. Kontinuirana podrška koju dobijamo od CEDIS-a potvrđuje njihovu posvećenost zajednici, a posebno radu sa najmlađima. Upravo su ovakve inicijative ono što doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pružamo i samim tim unaprjeđenju života građana i razvoju zajednice - poručio je Radović.
CEDIS je, kako se navodi u saopštenju, ranije bio potpisnik četvorogodišnjeg sporazuma sa Kliničkim centrom čija je vrijednost iznosila 100.000 eura.&nbsp;
- Sredstva su raspoređena u skladu sa godišnjim potrebama KCCG, pa su donacije utrošene za izgradnju "Baby friendly" odjeljenja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, nabavku pedijatrijskog kardiološkog ultrazvuka za potrebe Instituta za bolesti djece, špric pumpi za potrebe Klinike za anesteziju, zatim za adaptaciju Klinike za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, kao i nabavku stacioniranih ultrazvučnih aparata za potrebe Centra za RTG dijagnostiku - precizirali su iz CEDIS-a.

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

Život u selu Vitine nadimak Pljevalja stao je 4. jula 1992. godine kada su paravojne bande ubile dvojicu staraca, dva posljednja stanovnika Šaćira Ramovića i Omera Duraka. Iako mrtvo, selo se na udaru bandita ponovo našlo 1995. godine kada su spaljene sve kuće. Mnoge do temelja. Vjerovatno, kako nikome više nikada ne bi palo naum da se vrati. I tako je bilo do prije dvije godine. Potomci vlasnika devet kuća koliko ih je bilo u selu, a koji su se raselili po svijetu, dolazili su jednom godišnje, tek toliko da obiđu grobove svojih predaka. Onda je, jedan od potomaka koji živi u Pljevljima Ahmet Kordić odlučio da oživi Vitine. Počeo je da gradi vilkendicu na imanju koje je naslijedio od majke, ali, odmah se suočio sa nevoljama. Crnogorski elektroprenosni sistem (CEDIS) odbija da u selo vrati elektro mrežu. - Selo se nalazi 39 kilometara od Pljevalja. Prije rata tamo je bilo ukupno devet kuća - četiri na teritoriji Crne Gore, pet na teritoriji Bosne. U bosanskom dijelu sela ubijena su tada dva starca. Njihove kuće bile su 10 metara od tadašnje administrativne granice sa Bosnom. Jedan od tih staraca je otac moje majke Šaćir Ramović, drugi ubijeni je Omer Durak. Ostali su svi raseljeni, uglavnom su pobjegli u Zapadnu Evropu – priča Kordić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_d05026d51db5320cee2f0971382990edfad1905997d38a02abd8f53f7d11a256.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025011508018_d05026d51db5320cee2f0971382990edfad1905997d38a02abd8f53f7d11a256" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> </figure>  <h2>Bez uslova za povratak</h2> Nova pohara sela, iako je bilo prazno i iseljeno, kaže naš sagovornik, dogodila se pred potpisivanje Dejtonskog sporazuma 1995. - Zapalili su svaku kuću, čak i ostatke onih koje su bile na meti 1992 – priča Kordić. Selo, kako kaže, više nikada nije „oživjelo“, a sve i da je neko namjeravao da se vrati - nije imao đe. - Elektro mreža je sva pokradena – od stubova do kablova – dodaje naš sagovornik. Njegovog đeda, koliko zna, „ubili su neki ljudi iz Republike Srpske (entite BiH)“. - Da li je bila paravojska ili neko ko je došao da ih pljačka - ne znam. Maćeha moje majke je uspjela tada da pobjegne kroz prozor i spasi se. Drugi starac kojeg su ubili živio je sam. Svi ostali već tada su bili pobjegli iz sela, koje je stalno, kao pogranično i izolovano, bilo na meti paravojski. Kako je to bio jedini putni pravac sa Fočom iz Crne Gore, tuda su se kretale razne paravojne formacije. Ko je 1995. selo spalio „do temelja“ do danas se ne zna, ali je jasno da je to urađeno da se ljudi više nikada ne bi vratili... Sravnili su ga sa zemljom – kaže Kordić. On je, ipak, odlučio da proba da vrati život u Vitine. Napravio je vikendicu i tražio je od Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) da selo priključe na elektro mrežu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_67682c1668ef0a1e045513c18eaf2c562f10b1b89a55c6f1675c4c0fb1c7652d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011508018_67682c1668ef0a1e045513c18eaf2c562f10b1b89a55c6f1675c4c0fb1c7652d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Ostaci uništenih kuća u Vitinama(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I zamislite što oni meni traže – zahtijevali su da im dostavim neki račun za struju kojim bi dokazao da je tuda nekada prolazila elektrodistrubutivna mreža?! Ja im kažem - znate li vi da tamo kuće nema, a ne računa da je bila plaćena struja. Tvrde da ne mogu da vrate struju bez dokaza da je mreža tamo postjala?! E, sad mi recite, je li to obrazloženje prihvatljivo – ogorčen je Kordić. Pitao ih je postoji li neki drugi način da selo opet dobije struju. Rekli su mu da postoji i mogućnost da on plati postavljanje mreže od najbližeg stuba do sela.&nbsp; - Ko zna koliko bi to koštalo. Strašno je da oni neće da vrate mrežu – ljut je Kordić. <h2>CEDIS čeka zahtjev</h2> - Gospodin Ahmet Kordić dolazio je u prostorije CEDIS-a - potvrđeno je Portalu ETV iz ove kompanije, uz objašnjenje da je „službenik, u razgovoru sa njim, pokušao saznati na koga su se vodila brojila na terenu, ukoliko su postojala“. -...ili da li posjeduje bilo kakav račun za električnu energiju i na taj način pokušao (službenik p.a.) da pronađe korisnika u sistemu prema pretplatnom broju ili broju brojila koji se na njemu nalaze. Ahmet Kordić nije posjedovao nikakve račune kojima bismo ga uspjeli identifikovati kao korisnika. Kordić je saopštio još neka imena za koja, takođe, u sistemu ne postoji evidencija da su naši korisnici (ni aktivni, ni odjavljeni) – piše u odgovorima na naša pitanja. Ističu i kako je Kordiću „savjetovano da preda zahtjev nadležnoj službi - Službi za pristup mreži. - Međutim, prema našoj evidenciji, on nije dolazio u nadležnu službu, niti je predavao zahtjev za priključenje tog objekta – napisali su iz CEDIS-a.&nbsp; Dodali su i da im nije stigao „niti jedan drugi zahtjev za priključenje objekata sa predmetnog područja“. - Ahmeta Kordića još jednom upućujemo da se javi nadležnoj službi CEDIS-a i preda zahtjev za priključenje objekta, uz prateću dokumentaciju koja je tamo navedena, a u skladu sa procedurom za priključenje korisnika, nakon čega će se sagledati mogućnosti realizacije njegovog zahtjeva – zaključili su oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_8698833da84b85dffd80b7d03027f85c7bfa0be66bcca6f56a5741c2fdb5391d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011508018_8698833da84b85dffd80b7d03027f85c7bfa0be66bcca6f56a5741c2fdb5391d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Banditi popalili i pomoćne objekte(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  <h2>Vratiti mrežu đe je bila</h2> S druge strane, Kordić je kategoričan da oni pokušavaju da ga prisile da on finansira „izgradnju mreže u dužini od kilometar, koja je ukradena“. - Ja samo hoću da stvari vrate u prvobitno stanje i ništa više ne tražim. Samo hoću da vrate stubove, žice i trafo stanicu. Da vrate mrežu kakva je i đe je bila, kako bi se omogućio povratak potomcima mještana koji su proćerani iz tog sela – naglašava Kordić, s kojim smo ponovo razgovarali nakon što smo dobili odgovore iz CEDIS-a. Prema njegovim riječima, najbliži stub s kojeg bi se mogla povezati struja udaljen je oko 700 metara. - Oni se ponašaju kao da se tamo nikada ništa nije nalazilo, kao da nije bilo kuća, kao da niko nije ukro mrežu, trafo stanicu, niko nije zapalio kuće... Tako oni to rade. A ja samo hoću da vrate stvari u prvobitno stanje – poručuje Kordić. Ogorčen je, jer, kako kaže, ovakvim ponašanjem oni prave ambijent da niko nikada više ni ne poželi da se vrati u selo. Potomci vlasnika spaljenih kuća povremeno dođu u selo, jednom godišnje. - Najčešće dođu da obiđu groblje – dodaje Kordić. Njegov đed pokopan je u selu, ali ne na groblju, nego na livadi iza kuće. - Tada, kada su ga ubili, nije bilo mogućnosti da ga ukopaju na groblju. Prijetila je opasnost od paravojski. I kada su došli u selo da ga sahrane morali su da se maskiraju, bili su u vojnim uniformama i stigli su u vojnom vozilu da ne bi neko došao da ih pobije tokom sahrane. Zato je sahranjen iza kuće pod drvetom – priča on. Osim problema sa strujom, Kordić se suočava sa još jednom nevoljom kad god pođe u Vitinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_20ecca2f5d0e087ba39e32c50389c63168100a669f00dd7489874c6c83995f73.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011508018_20ecca2f5d0e087ba39e32c50389c63168100a669f00dd7489874c6c83995f73" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Iz CEDIS-a čekaju novi zahtjev Kordića(Photo: CEDIS)</figcaption> </figure>  - Granični prijelaz Šula je možda na nekih hiljadu metara unutar Crne Gore i ja da bih došao do sela moram svaki put da pređem taj granični prijelaz i ostavim podatke, iako ne ulazim u Bosnu. A ako idem sa majkom i ako ona zaboravi ličnu baš imamo problema da nas pušte. U svojoj zemlji nama je ugrožena sloboda kretanja – zaključuje Kordić. <h2>Strava u Vitinama</h2> Zločinima u selu Vitine bavio se i Fond za humanitarno pravo u čijoj studiji se pominju dva ubistva. Piše da su 4. jula 1992. godine ubijeni Šaćir Ramović i Omer Durak. Kako se ističe, posljednji stanovnici sela. - O ponašanju rezervista Vojske Jugoslavije i atmosferi u selu u aprilu 1992. godine FHP je razgovarao sa Salimom Šljukom (1953) iz Pljevalja. On je 27. aprila rano ujutru krenuo u Vitine da dovede tetku i tetka Izu i Hasana Ramovića, jer je „čuo da se tamo svašta događa i da su neki ljudi poubijani“. Sa njim su krenuli njegovi prijatelji Momir Matović i Osman i Edin Ramović iz Pljevalja. Nakon pretresa u mjestu Šula, crnogorska policija ih je puštila dalje. Na putu su sreli dvojicu Pljevljaka, Mića Sekulovića i izvjesnog Crnogorca Cacu, koji su iz Čelebića, u fočanskoj opštini, putovali u Pljevlja. „Pitali smo ih kako je u Vitinama“, a oni su odgovorili: „Čisti se sve“ – piše, između ostalog, u toj studiji. Vojska im nije dozvolila da dođu do sela, pa su se vratili u Pljevlja. Umalo su zarobljeni i odvedeni u Foču, ali ih je spasio mještanin Petar Radović, koji je rekao da ako vode njih, onda odvedu i njega.&nbsp; Iza i Hasan Ramović su šumskim putem uspjeli da pobjegnu u Pljevlja, a odatle u Tursku, pa u Sarajevo, gdje su umrli 2001. godine U studiji Fonda za humanitarno pravo navodi se svjedočenje Izeta Kordića o ubistvu dvojice starca u Vitinama.&nbsp; - Fatima Ramović je došla 4. jula 1992. godine u našu kuću u Pljevljima i saopštila nam da je iz svoje kuće u Vitinama jedva izbjegla živu glavu i uspjela pobjeći, a da joj je muž ostao i da je vjerovatno ubijen, kao i komšija Omer Durak. Tog dana, kaže, da su u njenu kuću upali rezervisti VJ i da su počeli maltretirati nju i muža i da je ona uspjela nekako pobjeći – svjedočio je Kordić istraživačima FHP-a. Kako bi saznao šta je sa starcima, piše u studiji, Kordić je stupio u kontakt sa predstavnicima Vojske. Komandant u Pljevljima 7. jula 1992. obavijestio ga je da može da ide u Vitine da sahrani Ramovića i Duraka i obezbijedio mu je vojni auto. Sa Kordićem je, kako piše, pošao i potpukovnik Slavko Kovačević. - Kada smo došli u Vitine, našao sam u njegovoj kući ubijenog Šaćira Ramovića. Pregledao sam ga i mogao sam utvrditi da je ubijen sa dva hica iz vatrenog oružja. Prije sahranjivanja vojska mi je preporučila da radi vlastite sigurnosti obučem vojničku uniformu i da takao obavim sahranu. Tako sam i učinio. Dalje sam otišao do kuće Omera Duraka i njega našao mrtvog. On je vjerovatno umro u teškim mukama, pretpostavljam da je poslije torture još neko vrijeme bio živ. Vidio sam mu rane po tijelu i stomaku, vjerovatno od noža ili nekog drugog oštrog predmeta, i pretpostavio sam da je umro od velikog izljeva krvi. Neki od prisutnih rezervista su mi potvrdili da su Omera Duraka zatekli živog, ali ga niko nije smio voditi doktoru – svjedočio je Kordić. U blizini kuće, na brzinu je iskopao grobove i sahranio dvojicu straca. Rezervisti koje je zatekao u selu rekli su mu da oni ne znaju ko ih je i zašto ubio. Ubijeni su bili starine od blizu 80 godina.

Kaćuša Krsmanović

Ko ne želi da se u Vitine vrati život

Uprkos ekstremnim vremenskim uslovima praćenim olujnim udarima vjetra ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema su, pokazujući izvanrednu &nbsp;profesionalnost, uspjele da otklone nastale kvarove i stvore uslove za ponovno uključenje 110 kV dalekovoda "Mozura-Ulcinj", navodi se u objavi ove državne kompanije na Fejsbuku.
Podsjećamo, zbog kvara na ovom dalekovodu, kao i dalekovodu u barskom naselju Bjeliši, struju nijesu imali u Ulcinju, Starom Baru i u naselju Veliki pijesak.
- Zahvaljujući njihovom požrtvovanom radu, CGES je u 16 sati i 18 minuta stvorio uslove za napajanje električnom energijom &nbsp;ulcinjskog konzuma - ističu iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema i zahvalili se na strpljenju i razumijevanju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FCGESofficial%2Fposts%2F1062339192363650%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ulcinj i djelovi Bara nakon više sati dobili struju

Zbog problema na kablu dio Podgorice je bez struje, a ekipe Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) su na terenu i rade na otklanjanju nastalih problema na mreži.
U objavi na Fejsbuku je precizirano da ja kvar lociran na kablu "KB 10 kV Elektrogradnja 1 iz TS 110/10 kV Podgorica 5".
- Bez napajanja električnom energijom su Dio Pobrežja od zgrade Zetagradnje prema Gintašu - soliteri i Blok 18 u Ul. 4. jula, Ul. Bracana Bracanovića, ugao ulica B. Bracanovića i vojvode Stanka Radonjića, ugao bulevara Save Kovačevića i Ibrahima Dreševića i dio Drpe Mandića iznad Gintaša - Bulevar Mitra Bakića i ugao Bulevara Save Kovačevića i Mitra Bakića - navode iz CEDIS-a.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2Fpfbid0cTG8yUuxGXF5BeqwBb1fkAAnkc2BBVM9ErzBcA61A39FEnX8ykyzjayAVjh3PYntl&show_text=true&width=500" width="500" height="309" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a rade na otklanjanju problema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: crnogorski-elektrodistributivni-sistem