<p>Predsjednik Opštine Pljevlja <b>Dario Vraneš </b>dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu <b>Marka Tošića </b>u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.<b> </b> </p> <p>- Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (<b>Andrija</b>) <b>Mandić</b> postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore<span>(Photo: Stop kadar)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom.</p> <p>- Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. </p> <p>Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja <b>Alena Sulejmanovića</b>.</p> <p>Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu.</p> <p>- U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.</p>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

<p>Fotografije koje je Portalu ETV dostavio čitalac iz Pljevalja simbolično svjedoče o pljevaljskoj realnosti – odumiranju crnogorskog imena i identiteta u ovom gradu.</p> <p>Crnogorska državna zastava dugačka 50 metara, koja je u slavu Dana državnosti i antifašističkog ustanka - 13. jula, postavljena na dimnjaku Termoelektrane 2020. godine blijedi i u takvom je stanju da se komotno može reći da je oskrnavljena.</p> <p>Mjesec i po pošto je postavljena, vlast u Crnoj Gori preuzele su proruske i prosrpske društveno-političke elite koje negiraju i urušavaju crnogorsku državu, naciju, istoriju, kulturu... Dvije i po godine kasnije dopala ih je i lokalna vlast u Pljevljima od kada je grad postao, maltene, eks-teritorija.</p> <p>Zato i ne čudi izblijeđela državna zastava na dimnjaku Termoelektrane.</p> <p>Ostavljena da je vrijeme uništi svjedoči slomu civilizacijskih vrijednosti i namjerama aktuelnih vlasti da utru ime Crne Gore, njene antifašističke temelje i svaki trag državnosti.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204071212_e9408166d468bfdd00f26e8e645965ff91b9e3da4c941c54b85885804a8209f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204071212_e9408166d468bfdd00f26e8e645965ff91b9e3da4c941c54b85885804a8209f6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="TE Pljevlja"><figcaption>Crnogorska državna zastava izblijeđela i oskrnavljena<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption></figure>

Crnogorska zastava na dimnjaku Termoelektrane blijedi, kao i ime Crne Gore u Pljevljima

<p>Danas je Dečanska ulica na Cetinju zasjala u bojama crnogorske zastave, dobijajući trajnu dekoraciju koja slavi naš identitet i ponos.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713120732_9eebcce6aea6b7ffc77bd9e690e43512d0bd7c228b06bf8cea29a2d6b980b4e2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713120732_9eebcce6aea6b7ffc77bd9e690e43512d0bd7c228b06bf8cea29a2d6b980b4e2" data-rendition-name="original" width="1366" height="2048" loading="lazy" alt="Dečanska ulica"> <figcaption>Dečanska ulica na Cetinju<span>(Photo: Nikola Đurašković/Fejsbuk)</span></figcaption> </figure>  <p>Ovo je tek početak, najavio je gradonačelnik Prijestonice <b>Nikola Đurašković</b>. U narednim nedjeljama, još nekoliko ulica u gradskom jezgru dobiće prepoznatljive dekoracije trajnog karaktera, po uzoru na brojne evropske gradove.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713120732_41c3c63cdfb4292f0ddeefb45cdd3f4f7e60c766a7e18f5bac7f7e46fd617578.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713120732_41c3c63cdfb4292f0ddeefb45cdd3f4f7e60c766a7e18f5bac7f7e46fd617578" data-rendition-name="original" width="1366" height="2048" loading="lazy" alt="Dečanska ulica"> <figcaption>Dečanska ulica na Cetinju<span>(Photo: Nikola Đurašković/Fejsbuk)</span></figcaption> </figure>  <p>- Danas je Dečanska ulica dobila trajnu dekoraciju inspirisanu crnogorskom zastavom, a u narednim nedjeljama će još nekoliko ulica u gradskom jezgru dobiti dekoracije trajnog karaktera, sa drugačijim motivima, po ugledu na brojne evropske gradove - naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.</p>

support

FOTO: Cetinje s ponosom nosi boje Crne Gore: Dečanska ulica dobila trajnu dekoraciju koja slavi identitet

<p>Povodom 13. jula - Dana državnosti na mostu na Tari u Mojkovcu razvijena je državna zastava, impozantne dimenzije.</p>
<p>Zastava predstavlja snažan izraz patriotizma i poštovanja prema državnim simbolima, ali i jednom od najznačajnijih datuma u crnogorskoj istoriji.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8kd4fYyWxRk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ovaj simbolični gest je na ponos svih građana i naročito je bitan u gradu na sjeveru države gdje je samo prije dva dana grupa građana spriječila pokušaj uklanjanja državne na ulazu u Mojkovac s ciljem da se stavi trobojka.</p>
<p>Državne zastave građani su postavili uoči 21. maja ove godine, s obzirom na to da je prethodnih godina u ovom gradu izostajalo obilježavanje Dana nezavisnosti.</p>

Portal ETV

(FOTO/VIDEO) Simbol ponosa iznad Tare: Crnogorska zastava vijori se Mojkovcem

<p>Najviša zgrada na svijetu Burdž Kalifa u Dubaiju večeras je u bojama crnogorske zastave u čast crnogorskih novinara koji borave u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima na poziv jednog od najuticajnijih svjetskih investitora <b>Mohameda Alabara</b>.</p>
<p>Tokom petodnevne posjete UAE i Egiptu, naši medijski predstavnici biće upoznati sa najvažnijim projektima osnivača Emaar Properties i predsjednika kompanije „Eagle Hills“.&nbsp;</p>
<p>Ovo je jedinstvena prilika da crnogorski novinari iz prve ruke dožive prestižne hotele i inovativne poslovne modele koji redefinišu globalne standarde savremenog luksuza.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FI_6MqOjbjDk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

(VIDEO) Gest poštovanja i zahvalnosti novinarima: Burdž Kalifa u bojama crnogorske zastave

<p>Evropska komisija ispravila je vizual na kojem je pored imena i fotografije mladog preduzetnika iz Crne Gore <b>Đorđa Stojovića</b> stajala trobojka umjesto zvanične zastave Crne Gore.</p>
<p>Stojović je u maju 2023. godine dao intervju za portal „Promovisanje preduzeća“ na zvaničnoj evropskoj platformi gdje je predstavljen kao student iz Crne Gore na master studijama iz međunarodnih odnosa i poslova.</p>
<p>Pogrešna zastava je na zvaničnoj internet stranici Evropske komisije (EK) posvećenoj Jedinstvenom tržištu EU (Single Market) stajala pune dvije godine, ali se reagovalo tek nakon reakcija korisnika društvenih mreža i medijskih objava koji su ukazali na ovaj propust.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 82.0253%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpreduzetnistvo-s-evropskim-pecatom-ali-bez-crnogorske-zastave-crna-gora-pod-trobojkom-na-platformi-ek&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>I sam Stojović se oglasio danas, ističući da je neprijatno iznenađen zbog ovog propusta, te da se njegov odnos prema državnim simbolima najbolje ogleda kroz rad na kreiranju nacionalnog brenda i afirmaciji domaće proizvodnje, nacionalnog identiteta i baštine Crne Gore.</p>
<p>Istakao je ovom prilikom da mu ni intervju ni prateći vizuali nijesu dostavljeni na autorizaciju, te je zbog toga bio uskraćen za mogućnost da ukaže na grešku koja se desila vezano za crnogorski grb.</p>
<p>- Kao i šira javnost, i sam sam bio neprijatno iznenađen ovim propustom i iskreno se nadam da će on uskoro biti ispravljen- kazao je Stojović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.4079%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstojovic-neprijatno-sam-iznenaden-ovim-propustom-i-iskreno-se-nadam-da-ce-on-uskoro-biti-ispravljen&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ova situacija poslala je još jednu poruku o značaju poštovanja nacionalnih simbola, ali i o snazi glasa pojedinca i zajednice u očuvanju identiteta na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Intervju sa Stojovićem, pored čije fotografije sada stoji državna zastava može, se naći i pročitati na <a href="https://single-market-economy.ec.europa.eu/news/do-what-you-love-dont-give-your-ideas-and-stick-your-ideals-2023-05-23_en" target="_blank"><b>OVOJ STRANICI</b></a>.</p>

EK ispravila grešku: Crnogorska zastava konačno uz ime Đorđa Stojovića

<p>Na jednoj od opštinskih zgrada u Pljevljima crnogorska zastava postavljena je naopačke?!</p>
<p>Čitalac Portala ETV danas je snimio ovaj sramni prizor i poslao nam video zapis. Vlast u Pljevljima u rukama je proruskih i prosrpskih političkih elita, a predsjednik Opštine Dario Vraneš neskriveno sprovodi velikosrpsku agendu – „svi Srbi u jednoj državi“ – takozvani srpski svijet i od grada pod Golubinjom nesmetano pravi srpsku „autnomnu teritoriju“. Vraneš slavi srpske praznike, veliča četničku ideologiju, ponižava i vrijeđa Državu Crnu Goru i sve to bez ikakve reakcije institucija.</p>
<p>Tako je u subotu, 7. juna, na svečanoj ceremoniji otvaranja rekonstruisane ulice u ovom gradu presjekao vrpcu koju su držale đevojke obučene u srpsku nacionalnu nošnju. Pljevlja su multietnički grad u kojem dominantno žive Crnogorci/ke, Srbi/kinje, Bošnjaci/kinje i Muslimani/ke. Na Vranešovoj svečanosti, međutim, mjesta je bilo samo za srpsku nacionalnu nošnju.</p>
<p>U američkoj istoriji naopako okrenuta zastava dugo je, kako je to prošle godine objavio Radio Slobodna Evropa, bila znak dubokih podjela, simbol različitih protesta i političkih neslaganja.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FFZ8C5fTWAxM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>RSE je u tekstu, povodom pojave okretanja američke zastave naopačke pristalica <b>Donalda Trampa</b>, pisao da „etičko pravilo, koje se ne može nametati zakonom, nalaže da zastava nikada ne treba da bude izložena naopako, 'osim u slučaju kada signalizuje veliku opasnost po život ili imovinu'“.</p>
<p>Teško da pljevaljske vlasti i Dario Vraneš šalju neku od ovih poruka građanima i građankama Pljevalja i Crne Gore. Crnogorska zastava okrenuta naopačke u njihovoj izvedbi jedino može biti još jedan pokušaj ponižavanja Države Crne Gore i ruganja njenim institucijama. Svjesni da ih niko neće pozvati na odgovornost, Vraneš i njegovi sljedbenici nastavljaju beskrupulozni obračun sa temeljnim vrijednostima ove države, kao što to u kontinuitetu rade proruske i prosrpske društveno-političke elite koje su u našoj zemlji na vlasti od 2020. godine.</p>

VIDEO: Vraneš i pljevaljske vlasti opet se rugaju Državi Crnoj Gori

<p>Povodom 21. maja - Dana nezavisnosti zgrada Vlade Crne Gore osvijetljena je bojama crnogorske zastave.</p>
<p>Ovaj vizuelni gest predstavlja podsjećanje na istorijski dan iz 2006. godine, kada su građani Crne Gore na referendumu odlučili da njihova zemlja krene samostalnim putem.</p>
<p>Osvjetljavanje zgrade Vlade dio je šireg obilježavanja praznika širom države, kojim se slavi samostalna i nezavisna Crna Gora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.flickr.com%2Fphotos%2Fvladacg%2F54535909841&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zgrada Vlade u bojama crnogorske zastave

<p>Dok se Crna Gora sprema da proslavi 21. maj, Dan nezavisnosti — dan za koji su mnogi dali ono najvrjednije što su imali, a što današnji - odveć komotni, teško mogu i zamisliti — na jednom od najviših i najvidljivijih stubova ove zemlje, na dimnjaku Termoelektrane u Pljevljima, leluja zastava koja više nalikuje na izblijeđeli komad tkanine iz muzeja, nego na sveti državni simbol.</p> <p>Izblijeđela, pocijepana, namučena od vjetrova, kiša i ljudskog nemara, ona stoji visoko, kao da nam se ruga, kao da poručuje: „Evo vam vaše dostojanstvo, evo vam vaša država, evo vam briga onih što je vode“. Na tolikim metarskim visinama, iznad Pljevalja, iznad magistrale kojom svakodnevno prolaze turisti i građani, ona je postala najviši spomenik ravnodušnosti, najupadljivija freska državnog javašluka.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Zastava Termoelektrana"> </figure>  <p><br/> Turisti je gledaju kao relikt neke propale ideologije, možda kao umjetničku instalaciju koja simbolizuje dekadenciju jednog društva. Građani? Građani, ako i primijete, okrenu glavu ili uzdahnu, jer naučeni su već da ne vjeruju ni svojim očima. A oni što vode ovu zemlju? Oni, čini se, ni ne vide. A možda baš zato što je visoko – jer nemaju često razloga da podignu oboreni pogled.&nbsp;</p> <p>I tako, umjesto da u suret Danu nezavisnosti zablista nova, jarko crvena, s dvoglavim orlom koji prkosno širi krila, nama pred očima visi izblijeđeli podsjetnik na to kako izgledaju simboli u rukama onih kojima je sve osim ličnog interesa tek ukrasna tapeta na zidu protokolarne sale.&nbsp;</p> <p>Ili, možda nije problem ni u onima što ne vide, nego u onima što ne smiju da kažu. Jer hrabrost u ovoj zemlji odavno nije penjanje uz dimnjak da se zamijeni zastava, već izgovoriti naglas da je sramota to što visi. A možda je najveća tragedija u tome što su i oni hrabri počeli da ćute.</p> <p>U svakom slučaju, dok dimnjak Termoelektrane ispušta u nebo svoje crne izgovore, dok turisti prolaze pored ovog ogledala nebrige i voze dalje, a vlastiti narod ne zna da li da se smije ili zaplače, ta izblijeđela, tužna ali ponosna zastava i dalje stoji. I poručuje — još sam tu.&nbsp;</p> <p>A, Crna Goro, srećan ti Dan nezavisnosti.</p>

Arnela Hajdarpašić

Kad se dimnjak zacrveni od stida

<p>Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“.</p> <p>Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna.</p> <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> <p>Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima <b>Aleksandar Vučić</b> u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše <b>Boris Bogdanović</b>, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i <b>Ana Brnabić</b>, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške.</p> <p>Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera.</p> <p>Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice.</p> <p>Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7.</p> <h2>Pravne činjenice</h2> <p>Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu<span></span></figcaption></figure>  <p>Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine <span></span></figcaption></figure>  <p>Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“).</p> <p>Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo.</p> <p>Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi.</p> <p>Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca!</p> <p>P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru<span></span></figcaption></figure>

Slobodan Jovanović

Crkveni kmeri

<p>Gradonačelnik Podgorice<b> Saša Mujović</b> ocijenio je da se u slučaju izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu može prepoznati strani uticaj i miješanje, navodeći da su takve poruke jasno uočljive u javnim istupima predsjednika Srbije Aleksandar Vučić i njegovih partijskih kolega.</p>
<p>Mujović je to kazao u emisiji Načisto, odgovarajući na pitanje urednika i voditelja Petar Komnenić da li u dešavanjima oko Botuna vidi dublju političku pozadinu.</p>
<p>– Ako je pitanje usmjereno na to da li postoji strani uticaj ili miješanje, mogu bez ikakvog okolišanja reći da to prepoznajem. Vidjeli ste izjave gospodina Vučića i njegovih partijskih kolega koji poručuju da postrojenje ne treba graditi u Botunu – rekao je Mujović.</p>
<p>On je dodao da komentarisanje unutrašnjih pitanja druge države smatra nepristojnim.</p>
<p>– Imam i ja svoj stav o studentskim protestima, litijumu ili dešavanjima u Novom Sadu, ali mi ne pada na pamet da nekoga učim ili prosvjećujem u njegovom dvorištu – poručio je gradonačelnik Podgorice.</p>
<h2>O koaliciji u Podgorici: Nove većine neće biti</h2>
<p>Govoreći o političkim odnosima u Glavnom gradu, Mujović je kazao da ne očekuje formiranje nove koalicije na lokalnom nivou i da tome nije sklon.</p>
<p>– Nove koalicije, po mom mišljenju, neće biti, niti sam njihov pobornik. Ako neko želi promjenu, treba izaći na izbore, predstaviti građanima političku platformu i moguće partnere. Sve drugo liči na politički bajpas ili salto mortale – rekao je Mujović.</p>
<p>On je poručio da će poštovati stav Demokratska narodna partija i njenog lidera Milan Knežević, kakav god on bio.</p>
<h2>Protesti i poziv na deeskalaciju</h2>
<p>Podsjećajući da su protesti mještana Botuna i Zete jedno vrijeme bili preseljeni u Podgoricu, da bi se potom vratili u Botun, Mujović je ocijenio da pritisak na izvođača radova nije dobra poruka.</p>
<p>– Potrebni su hladna glava i deeskalacija, a ne dodatno podgrijavanje atmosfere i stvaranje neprirodnog animoziteta između stanovnika Podgorice i Zete – naglasio je.</p>
<h2>„Moj integritet je ozbiljno ugrožen“</h2>
<p>Mujović je rekao da se osjeća lično i profesionalno ugroženim zbog, kako je naveo, optužbi koje dolaze od lidera DNP-a.</p>
<p>– Izjave da sam korumpiran, da mi je neko dao novac, da je mojoj supruzi otvoren butik, duboko su derogirajuće. Ipak, ne pada mi na pamet da prljavštinom uzvraćam na prljavštinu – rekao je Mujović.</p>
<p>On je napravio razliku između Kneževića i odbornika DNP-a u Podgorici.</p>
<p>– Odbornici DNP-a u Glavnom gradu bili su korektni i konstruktivni članovi tima. Problem je partijski lider koji, iako formalno pripada timu, sve čini da taj tim izgleda lošije na terenu – kazao je Mujović.</p>
<h2>Tehnologija u Botunu „savremenija nego u Srbiji“</h2>
<p>Gradonačelnik je odbacio tvrdnje da je pokušao da korumpira mještane Botuna, navodeći da su svi tenderi javni i transparentni.</p>
<p>– Volio bih da podizvođači iz Zete rade na tom projektu, ali sve ide kroz javne pozive. Na sastanku su bili i direktor policije i čelnici bezbjednosnih struktura – ako sam pred njima nekome nešto nezakonito obećao, onda imamo ozbiljan problem – rekao je Mujović.</p>
<p>Govoreći o tehnologiji postrojenja, kazao je da je ona značajno savremenija od one koja se koristi u Nišu i Kragujevcu.</p>
<p>– Tamo se mulj suši na otvorenom. Zamislite kakve bi reakcije bile da smo takvu tehnologiju ponudili Botunu – istakao je.</p>
<h2>„Kunimo se u nauku, ne zloupotrebljavajmo vjeru“</h2>
<p>Komentarišući poziv mještana da se „zakune pred ikonom“, Mujović je poručio da nema rezervnu državu i da je spreman da snosi odgovornost, ali da rješenja vidi u nauci.</p>
<p>– Više bih volio da se kunemo u nauku, naučna istraživanja i struku. Vjera i religija ne bi smjele da se zloupotrebljavaju – rekao je.</p>
<p>On je potvrdio da će sanacija bazena crvenog mulja biti realizovana, navodeći da je budžetom Vlade predviđeno zaduženje od 32 miliona eura za tu namjenu, te da bi taj proces trebalo da počne paralelno sa radovima na postrojenju.</p>
<p>Mujović je zaključio da bi volio da je više mehanizacije na gradilištu u Botunu, ali da ne može izvođaču nametati dinamiku radova.</p>

Mujović o Botunu: Prepoznajem strani uticaj, vidjeli ste izjave Vučića i njegovih saradnika

<p>Kotoranin J.K. (33), blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, uhapšen je danas nakon što je policija kod njega pronašla veću količinu kokaina i pištolj.&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP), policijski službenici su u jednom stanu u Kotoru pronašli pištolj marke „Tanfoglio“ u ilegalnom posjedu i oko 4,5 kilograma opojne droge kokain, koja je kako se sumnja, bila namijenjena daljoj uličnoj prodaji.</p>
<p>- Nakon prikupljenih potrebnih obavještenja, J.K. je po nalogu Višeg državnog tužioca u VDT u Podgorici lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici - ističu iz UP.&nbsp;</p>
<p>Osumnjičeni će, kako se dodaje, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden na dalju nadležnost Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.</p>
<p>- Službenici Uprave policije nastavljaju intenzivno sa identifikacijom lica koja sprovode kriminalne aktivnosti, sa prioritetnim fokusom na otkrivanje i razbijanje mreža ulične distribucije narkotika, na lokalnom i regionalnom nivou kao i suzbijanje krivičnih djela sa elementima nasilja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Uhapšen Kotoranin: Zaplijenjeno oko četiri i po kilograma kokaina i pištolj

<p>Tramp je svoje aktivnosti u Davosu započeo sastankom sa generalnim sekretarom NATO-a <b>Markom Ruteom</b>, što je samo po sebi poruka, a nakon niza razgovora koji su se desili, čula se i izjava njemačkog kancelara <b>Fridriha Merca</b>, u kojoj je poručio da nije uputno ishitreno donositi odluke i ocjene da će se partnerstvo između SAD-a i Evrope prekinuti, a koje je u najvećoj mjeri manifestovano kroz NATO – rekao je centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E bivši ministar odbrane i bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost <b>Boro Vučinić.</b></p>
<p>Transatlantski odnos i partnerstvo između SAD-a i Evrope, smatra Vučinić, nijesu prvi put dovedeni u pitanje. Slične situacije dešavale su se i tokom prethodnih američkih administracija, ali se, kako ocjenjuje, nada da neće doći do ozbiljnijeg narušavanja tih odnosa.</p>
<p>Vjeruje da će se NATO pakt održati, jer je, kako poručuje, to u interesu svih, a naročito SAD-a, kao najvećeg proizvođača oružja i najjače sile unutar samog saveza.</p>
<p>– I prethodne američke administracije ukazivale su da Evropa mora znatno više da izdvaja za odbranu nego što to sada čini. Davos je samo potvrdio i pokazao sve ono što danas imamo u svijetu – globalna previranja, nesuglasice i suprotstavljene poglede. Kulminacija svega toga je situacija sa Grenlandom. Tramp, koji dolazi iz svijeta biznisa, nekretninskog biznisa, moguće da i Grenland, kao arktičko ostrvo na krajnjem sjeveru, posmatra kao neku vrstu nekretnine, ali nekretnine sa posebnom vrijednošću, prije svega za njegovu zemlju, za vodeću svjetsku silu SAD. Razlozi su, prije svega, klimatske promjene koje omogućavaju veću kontrolu pomorskih puteva koji sada tuda prolaze, kao i prirodna bogatstva i sirovine koje Grenland posjeduje, uz izuzetno važnu geostratešku poziciju – rekao je Vučinić.</p>
<p>Smatra da populistička politika dominira svjetskom političkom scenom, što ne doprinosi stabilnosti međunarodnih odnosa, te podsjeća da je Amerika formirala tzv. Odbor za mir, pokušavajući da Ujedinjene nacije stavi po strani.</p>
<p>Evropske zemlje su se, dodaje on, opredijelile da ne prihvate učešće u tom Odboru za mir, izuzev Albanije, Mađarske i Kosova.</p>
<p>– Tramp je krenuo sa maksimalističkim zahtjevima, ali kada vidi da to ne prolazi – spušta loptu. Nakon sporazuma o carinama, koji je bio pompezno najavljen, sada, kada vidi da ne ide i da ne prolazi, vraća se unazad i odustaje od početnih ideja, pokušavajući da nastavi dijalog. Vidjećemo na šta će izaći čitava inicijativa, koliko će Odbor za mir dati rezultata, koliko će članica biti uključeno i kakvi će biti stvarni efekti – istakao je Vučinić.</p>
<p>Kaže da su sve češće izjave evropskih lidera koji poručuju da ne bi smjela ni kap mastila, kako navodi, da se nađe na mirovnom sporazumu o prekidu agresije Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>Nije pretjerani optimista da će do dogovora o prekidu rata doći u Abu Dabiju, gdje bi se za istim stolom našle tri strane, iako, kako kaže, rat predugo traje i ruska ekonomija neće moći još dugo da izdrži.</p>
<p>– Puno je neizvjesnosti i pokušaja da se uspostavi makar privremeni mir, ali kad god bi se nešto dogovaralo, već nakon nekoliko dana situacija bi na terenu izgledala potpuno drugačije. Rat i dalje bukti nesmanjenom žestinom – naglasio je Vučinić.</p>
<p>Premijer Crne Gore <b>Milojko Spajić</b> bio je pozvan na samit Koalicije voljnih za Ukrajinu, koji je održan 6. januara, ali mu nije prisustvovao. Vučinić smatra da je Crna Gora trebalo da bude na tom samitu, kao država članica NATO-a i, kako kaže, glavni aspirant za članstvo u Evropskoj uniji.</p>
<p>– To je bila prilika da se sve ono što smo kasnije čuli iz saopštenja vladinih resora o doprinosima Crne Gore stabilizaciji situacije na frontu, kaže direktno tamo. Odgovorno, državnički ozbiljno i uputno je pojaviti se, saopštiti stavove i razgovarati. Saveznici bi razumjeli mogućnosti male Crne Gore, jedne od najmanjih članica Alijanse i, vjerovatno, buduće članice Evropske unije – poručio je Vučinić.</p>
<p>To što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić predložio Donalda Trampa za Nobelovu nagradu može biti jedan od razloga neodlaska premijera na samit Koalicije voljnih, smatra Vučinić, kako bi se, kako kaže, izbalansirale unutrašnje političke prilike.</p>
<p>Podsjetio je da je predsjednik Skupštine nosio istu titulu koju je imao i Pavle Đurišić, te da je ta nominacija rezultat proksija koje je Kremlj angažovao tokom američkih izbora 2020. godine, zbog čega predstavlja, kako kaže, recidiv tadašnjih dešavanja.</p>
<p>– Znamo kako dio vlasti gleda na dešavanja na međunarodnoj sceni i kakav odnos ima prema tome. Lično smatram da je jedan od razloga bio i taj da se ne izazove dodatna nervoza unutar koalicionih struktura na nacionalnom nivou u Crnoj Gori – zaključio je Vučinić.</p>

Vučinić: Tramp kreće sa maksimalističkim zahtjevima, pa kad vidi da ne ide – spušta loptu

<p>U susret Evropskoj nedjelji prevencije karcinoma grlića materice i Svjetskog dana borbe protiv malignih bolesti, JZU „Dom zdravlja“ Cetinje u saradnji sa Institutom za javno zdravlje (IJZ) i srednjim školama sa Cetinje organizuje predavanja na temu značaja preventivnih programa (imunizacija i skrining) vezano za reproduktivno zdravlje mladih.</p>
<p>Prevencija je najvažniji korak u očuvanju zdravlja, vakcinacija koja sprečava pojavu karcinoma grlića materice, kazala je za Radio Cetinje pedijatrica dr Ana Lopičić Kašćelan.</p>
<p>Ona je rekla da je na Cetinju odziv za vakcinaciju HPV vakcinom zadovoljavajući, iako naravno uvijek može bolje.</p>
<p>Istakla je da pojedina istraživanja pokazuju da se blagovremenom vakcinacijom može spriječiti dobijanje kancera grlića materice do 98%, a da &nbsp;su pojedine zemlje ovu bolest gotovo u potpunosti iskorijenile.</p>
<p>Ova vakcina može spasiti život. Zato je neophodno edukovati mlade ljude i objasniti im njenu važnost. Upravo to se želi postići ovim predavanjima, kazala je Lopičić Kašćelan.</p>
<p>Gostujući predavač na prvom predavanju, 29. januara u Gimnaziji na Cetinju, biće direktor Centra za zarazne bolesti Instituta za javno zdravlje dr Milko Joksimović, koji je i koordinatror za HPV imunizaciju. Tako da će akcenat biti svakako na zaštiti – najavila je doktorica.</p>
<p>Ona je podsjetila da “Dom zdravlja” sprovodi dva programa prevencije ovih bolesti, to je HPV imunizacija i skrining (koji se odvija u dispanzeru za žene).</p>
<p>Drugo predavanje zakazano je za 5. februar, u Srednjoj stručnoj školi. Takođe je fokus na sprečavanju nastanka bolesti, pa će koordinatorka za skrininge za karcinom grilića materice dr Ivana Nikčević-Kobačević, iz IJZ mladima govoriti na ovu temu.</p>
<p>Lopičić Kašćelan je naglasila da oni među gimnazijalcima realizuju sistematske preglede, u sklopu kojih su se mogli vakcinisati protiv HPV infekcije.</p>
<p>Možemo biti zadovoljni rezultatima vakcinacije među mladima, jer na Cetinju svaka treća, četvrta djevojčica je vakcinisana HPV vakcinom. Taj broj može naravno uvijek biti i bolji, ali i ovo je dobar rezultat. Što nam je posebno drago, od ove godine imamo i veliki odziv dječaka, pa je nekih 120 dječaka, odnosno momaka, takođe primilo ovu vrlo značajnu vakcinu – kazala je pedijatrica.</p>
<p>Istakla je da je prevencija u suštini najvažnija, te da je u pojedinim zemljama, kao što su Danska i Australija ova bolest gotovo potpunosti iskorijenjena.</p>
<p>To je zato što se već poslednjih 20-25 godina kod njih sprovodi imunizacija (vakcinacija koja sprečava pojavu karcinoma grlića materice) i imaju vrlo visoke procente, preko 90%. Znači, u principu bolje spriječiti nego liječiti. Takođe su jako značajni skrining programi, koji u suštini otkrivaju bolest kada je bez simptoma i u toj nekoj ranoj fazi kada može da se preduzme mnogo više mjera da do bolesti uopšte i ne dođe – navela je Lopičić Kašćelan.</p>
<p>Kada je imunizacija u pitanju zakazivanje nije potrebno.</p>
<p>Vrata za imunizaciju su otvorena svakog radnog dana, kao i vikendom od 8 do 12 sati. Možete bilo koji dan sa svojim djetetom da dođete i vakcinišeta ga – kazala je.</p>
<p>Vakcinacija se sprovodi od devete godine. U „Domu zdravlja“ Cetinje vrši se vakcinacija djece uzrasta do 19 godina, a starijima (do 26 godina) se preporučuje vakcinacija na IJZ, gdje takođe nije potrebno zakazivanje, jedini neophodan uslov je da ste zdravi, zaključila je doktorica.</p>

Tag: crnogorska-zastava