<p>Povodom 21. maja - Dana nezavisnosti zgrada Vlade Crne Gore osvijetljena je bojama crnogorske zastave.</p>
<p>Ovaj vizuelni gest predstavlja podsjećanje na istorijski dan iz 2006. godine, kada su građani Crne Gore na referendumu odlučili da njihova zemlja krene samostalnim putem.</p>
<p>Osvjetljavanje zgrade Vlade dio je šireg obilježavanja praznika širom države, kojim se slavi samostalna i nezavisna Crna Gora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.flickr.com%2Fphotos%2Fvladacg%2F54535909841&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zgrada Vlade u bojama crnogorske zastave

<p>Dok se Crna Gora sprema da proslavi 21. maj, Dan nezavisnosti — dan za koji su mnogi dali ono najvrjednije što su imali, a što današnji - odveć komotni, teško mogu i zamisliti — na jednom od najviših i najvidljivijih stubova ove zemlje, na dimnjaku Termoelektrane u Pljevljima, leluja zastava koja više nalikuje na izblijeđeli komad tkanine iz muzeja, nego na sveti državni simbol.</p> <p>Izblijeđela, pocijepana, namučena od vjetrova, kiša i ljudskog nemara, ona stoji visoko, kao da nam se ruga, kao da poručuje: „Evo vam vaše dostojanstvo, evo vam vaša država, evo vam briga onih što je vode“. Na tolikim metarskim visinama, iznad Pljevalja, iznad magistrale kojom svakodnevno prolaze turisti i građani, ona je postala najviši spomenik ravnodušnosti, najupadljivija freska državnog javašluka.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Zastava Termoelektrana"> </figure>  <p><br/> Turisti je gledaju kao relikt neke propale ideologije, možda kao umjetničku instalaciju koja simbolizuje dekadenciju jednog društva. Građani? Građani, ako i primijete, okrenu glavu ili uzdahnu, jer naučeni su već da ne vjeruju ni svojim očima. A oni što vode ovu zemlju? Oni, čini se, ni ne vide. A možda baš zato što je visoko – jer nemaju često razloga da podignu oboreni pogled.&nbsp;</p> <p>I tako, umjesto da u suret Danu nezavisnosti zablista nova, jarko crvena, s dvoglavim orlom koji prkosno širi krila, nama pred očima visi izblijeđeli podsjetnik na to kako izgledaju simboli u rukama onih kojima je sve osim ličnog interesa tek ukrasna tapeta na zidu protokolarne sale.&nbsp;</p> <p>Ili, možda nije problem ni u onima što ne vide, nego u onima što ne smiju da kažu. Jer hrabrost u ovoj zemlji odavno nije penjanje uz dimnjak da se zamijeni zastava, već izgovoriti naglas da je sramota to što visi. A možda je najveća tragedija u tome što su i oni hrabri počeli da ćute.</p> <p>U svakom slučaju, dok dimnjak Termoelektrane ispušta u nebo svoje crne izgovore, dok turisti prolaze pored ovog ogledala nebrige i voze dalje, a vlastiti narod ne zna da li da se smije ili zaplače, ta izblijeđela, tužna ali ponosna zastava i dalje stoji. I poručuje — još sam tu.&nbsp;</p> <p>A, Crna Goro, srećan ti Dan nezavisnosti.</p>

Arnela Hajdarpašić

Kad se dimnjak zacrveni od stida

<p>Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“.</p> <p>Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna.</p> <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> <p>Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima <b>Aleksandar Vučić</b> u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše <b>Boris Bogdanović</b>, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i <b>Ana Brnabić</b>, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške.</p> <p>Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera.</p> <p>Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice.</p> <p>Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7.</p> <h2>Pravne činjenice</h2> <p>Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu<span></span></figcaption></figure>  <p>Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine <span></span></figcaption></figure>  <p>Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“).</p> <p>Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo.</p> <p>Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi.</p> <p>Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca!</p> <p>P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru<span></span></figcaption></figure>

Slobodan Jovanović

Crkveni kmeri

<p>Advokat iz Srbije <b>Čedomir Stojković</b> bio je među hiljadama okupljenih u Kragujevcu, na protestu predvođenom studentima koji u blokadi drže više od 60 fakulteta u Srbiji.</p>
<p>Stojković je na mreži X objavio fotografiju sa jučerašnjeg okupljanja na kojoj je istaknuta crnogrska zastava.</p>
<p>On je kazao da je predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić </b>pola svog života posvetio uništenju ove zastave.</p>
<p>- Na današnjim protestima protiv njega one se slobodno i ponosno vijore, u sred centralne Srbije, Kragujevcu! Bašta je prelijepa, i puna raznih cvjetova - napisao je Stojković.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFIGHT_4_RIGHT_S%2Fstatus%2F1890864431837347930%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1890864431837347930%7Ctwgr%5E1d88c3ca95f6dd8a34c7c97d02c9cfe8df881963%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Blokada u Kragujevcu pod sloganom "Sretnimo se na Sretenje" trajala je 15 sati u kojima je organizovan niz aktivnosti.</p>
<p>Studenti su izdržali temperaturu gotovo ispod nula stepeni da bi putovali u Kragujevac iz cijele Srbije, autobusom, čak i pješke od glavnog grada Beograda, udaljenog nekih 140 kilometara, i to udarajući u bubnjeve, duvajući u pištaljke i mašući zastavom zemlje, prenio je Rojters.</p>

Crnogorska zastava na protestu u Kragujevcu: "Pola života je Vučić posvetio njenom uništenju"

<p>Odnos Crkve Srbije prema masovnom zločinu na Cetinju, kada je pomahnitali ubica 1. januara ubio 12 osoba, među kojima i dva dječaka, ali i prema odlukama države Crne Gore, slikovito pokazuju i fotografije iz mojkovačkog sela Štitarica – crnogorska državna zastava, na jarbolu ispred mjesne crkve, u skladu sa odlukom Vlade da su 2, 3. i 4. januar dani žalosti u našoj zemlji, spuštena je na pola koplja, dok je srpska trobojka ostala da vijori na vrhu jarbola.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010300010_18a207392037e45def7f64ed20583a41a4c9071e63d0ce139e59cbd833cf2e90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010300010_18a207392037e45def7f64ed20583a41a4c9071e63d0ce139e59cbd833cf2e90" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava ispred seoske crkve u Štitarici na pola koplja"> <figcaption>Crnogorska zastava ispred seoske crkve u Štitarici na pola koplja<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Fotografije su Portalu ETV dostavili mještani.</p> <p>Selo Štitarica u žižu javnosti dospjelo je u oktobru kada je Crkveni odbor Crkve Srbije odlučio da ispred mjesne crkve postavi jarbol sa srpskom trobojkom sa četiri S, ne obazirući se na protivljenje znatnog dijela mještana postavljanju bilo čije zastave kod ovog vjerskog objekta i koji su potom 2. novembra podigli jarbol sa crnogorskom državnom zastavom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010300014_ea4f9b112da0078f51315495c7d97ea80c3160d23729ee091b3d75c11820939a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010300014_ea4f9b112da0078f51315495c7d97ea80c3160d23729ee091b3d75c11820939a" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Srpska trobojka ispred crkve u Štitarici nije spuštena na pola koplja "> <figcaption>Srpska trobojka ispred crkve u Štitarici nije spuštena na pola koplja <span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Iste noći lokalni vandali su posjekli jarbol sa crnogorskom zastavom i odnijeli ga, ali su se mještani organizovali i već sjutradan postavili novi. Dvije noći kasnije vandali su opet pokušali da ukradu i ovaj jarbol, ali su ih spriječili policija i mještani koji su ostali da stražare.</p> <p>Od tada je crnogorska državna zastava pod stalnom stražom, a policija odbija da odgovori na pitanja što je bilo sa četvoricom nasilnika koji su privođeni zbog pokušaja skrnavljenja državnog simbola Crne Gore.</p> <p>Iz Crkvenog odbora Crkve Srbije saopštili su kako je srpska trobojka ispred seoske crkve, gdje je i mejsno groblje, postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom koji je sa ovom vjerskom zajednicom postpisao bivši premijer <b>Dritan Abazović </b>3. avgusta 2022. godine i tim aktom predao na upravljanje i u posjed tuđoj državi crnogorsko sakralno blago.</p> <p>Kako je ranije za Portal ETV kazao <b>Svetozar Baković</b> mjesna crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole.</p>

Kaćuša Krsmanović

Crnogorska zastava na pola koplja, trobojka vijori na vrhu jarbola

<p>Mještani Štitarice kod Mojkovca postavili su tablu sa natpisom "Mjesno groblje Štitarica".&nbsp;</p>
<p>Ucrtali su je i na Google Maps, prenosi Antena M.</p>
<p>Ugradili su i reflektor da se što bolje vidi simbol nesalomivosti Crne Gore i Crnogoraca - jarbol na kojem je crnogorska zastava.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F4EhNk_n2OXY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Insistirali su da jarbol sa zastavom bude postavljen i ispred obližnje škole.&nbsp;</p>
<p>Jarbol sa državnom zastavom postavili su 2. novembra revoltirani Štitaričani nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavila jarbol sa srpskom trobojkom.</p>
<p>Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol.&nbsp;</p>
<p>No, već sjutradan postavljen je novi jarbol sa crnogorskom zastavom i organizovane straže da čuvaju zastavu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fko-i-zasto-stiti-vandale-koji-nasrcu-na-drzavne-simbole&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, crnogorska zastava se opet našla na meti vandala, ali je odbranjena, a dvojica od četvorice vandala su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp;</p>
<p>Portalu ETV iz Uprave policije odbijaju da odgovore na pitanja da li su privedeni i procesuirani vandali, ali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Ostavili su nas bez odgovora i na pitanje kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu.</p>

Štitaričani nesalomivi: Reflektori osvjetljavaju crnogorsku zastavu, zavijorila se i ispred škole

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Još jedan jarbol je pao. Noćas. Podmuklo, u mraku, skriveni u tišini, opet su došli i posjekli naš simbol, pokušali da rane naš ponos. Ali ne razumiju oni! Mogu srušiti hiljadu jarbola, ali ne mogu srušiti Crnu Goru! Ovo nije prvi put da su pokušali, niti će biti poslednji, ali neka znaju – svaki oboreni jarbol samo je još jedan razlog da ustanemo jači, još ponosniji!</p>
<p>Da li misle da će nas zaplašiti? Da će nas natjerati da se odreknemo onoga što nam znači sloboda, ljubav, život? Da se odreknemo onoga što smo krvlju branili i gradili? Ne razumiju oni šta znači biti Crnogorac! Mi ne odustajemo. Kad posijeku jedan jarbol, mi podižemo dva nova! Kad udare na našu zemlju, mi još jače grlimo naše planine, rijeke, svaki kamen ovog tla koje nam je sveto.</p>
<p>Pokušavaju da izbrišu naš ponos, ali ga samo umnožavaju. Pokušavaju da nas ućutkaju, ali mi postajemo glasniji! Ovo je više od borbe za zastavu. Ovo je borba za dostojanstvo, za naše pravo da hodamo svojom zemljom, uspravni, slobodni, ponosni.</p>
<p>Svakim činom mržnje, oni misle da nas dijele. Ali istina je suprotna: mi smo sve složniji, sve jači! Svaki posječeni jarbol, svaka oborena zastava, samo nas podsjeća ko smo. Zastava koju dižemo nije samo komad tkanine – ona je naš identitet, naš prkos, naša ljubav. Ona je Crna Gora, živa, nepokoriva, uspravna!</p>
<p>I gdje su sada ti "pomiritelji" koji govore o jedinstvu, a ćute kad nam skrnave simbole? Gdje su oni da jasno i glasno kažu: Crna Gora je dom svakome ko je voli, ko je poštuje. Ovo nije teritorija za podjele! Ovdje smo svi ravnopravni, svi jednaki. Oni nas dijele, ali mi, mi podižemo! Oni ruše, a mi gradimo!</p>
<p>Možda misle da je lako slomiti nas, ali mi smo narod koji ne kleči. Mi smo narod koji gleda pravo u oči onima koji prijete, koji poručuje: nećete nas zaustaviti! Možete srušiti svaki jarbol, ali naše srce je neosvojivo. Naša ljubav prema Crnoj Gori je nepokolebljiva!</p>
<p>Vrijeme je da Crna Gora bude mjesto mira, poštovanja i ljubavi – baš onako kako su naši preci sanjali, kako smo svi mi zaslužili. I nema te sile koja će nas spriječiti da se borimo za to, za nas, za našu djecu, za sve generacije koje dolaze.</p>
<p>Nikada nećemo prestati da dižemo zastave, jer one nijesu samo mi – one su Crna Gora. Neka nas pamte po hrabrosti, neka nas pamte po ljubavi i borbi! Svaki put kad nas napadnu, mi ćemo uzvratiti prkosom. Svaki put kad sruše jedan jarbol, podići ćemo stotinu novih. Crna Gora je vječna, i nikad, nikad neće pasti!</p>

Srušeni jarbol, ali ne i zastava: Otpor se nastavlja!

<p>Stranka evropskog progresa osudila je vandalski čin skrnavljenja crnogorske državne zastave u Štitarici i pozvala državne organe da pronađu i procesuiraju počinioce.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>To u ovom slučaju, kako kažu u toj partiji, nije teška profesionalna obaveza.</p>
<p>- Ekstremisti, podstaknuti agresivnom retorikom i primjerima nepoštovanja državnih simbola u crnogorskom parlamentu, upravo žele da provociraju i izazovu eskalaciju i sukobe. Pozivamo na razum i strpljenje stanovnike Štitarice - navedeno je u saopštenju SEP-a.</p>
<p>Poručuju da je poštovanje države i njenih simbola građanska, Ustavna i politička obaveza.</p>
<p>- Stranka evropskog progresa neće uzmicati pred odbranom dostojanstva države i njenih simbola - zaključeno je u saopštenju.</p>

SEP: Nadležni da procesuiraju odgovorne za skrnavljenje zastave u selu Štitarice

<p>Odbornica Liberalne partije u Skupštini opštine Nikšić <b>Jelena Marković </b>kazala je da moraju biti identifikovani i uhapšeni oni koji su posjekli i i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom koji je juče postavljen ispred mjesne crkve i groblja u mjestu Štitarice kod Mojkovca.</p>
<p>- Ovo je direktan atak na državu inspirisan četnickim vojvodom, koji uklanja mirno državne simbole u najvažnijoj zgradi zakonodavnog doma, dok to opozicija mirno posmatra uz onu vojvode četničkog "zečevi". Oni koji ovo uradiše, moraju biti identifikovani i uhapšeni - navela je Marković na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ona je stava da organi bezbjednosti znaju ko stoji iza ovog čina.</p>
<p>- Nije mogao jedan čovjek i ukoliko to hitno ne urade crnogorski narod mora shvatiti da se moramo sami braniti - naglasila je ona.</p>
<p>Najodgovorniji za sve što može da se dogodi po pitanju građanskog mira u Crnoj Gori su, tvrdi, "vojvoda četnički" <b>Andrija Mandić</b> i <b>Milan Knežević</b>.</p>
<p>- A odgovornost velika je na <b>Milojku Spajiću</b>, koji sad treba da shvati ko zapravo ne želi Crnu Goru u EU. Oni su otvoreni mrzitelji svega crnogorskog i stvaranje klerofašističke klime protiv crnogorske države i crnogorskom naroda i njene Evropske budućnosti! Neka vide EU i NATO sa kim pregovaraju i kome daju kredibilitet svojim prisustvom - poručila je Marković.</p>

Marković o incidentu u Štitaricama: Direktan atak na državu inspirisan četnickim vojvodom

<p>U globalnoj akciji suzbijanja dark veba, usmjerenoj na onlajn mreže za borbu protiv droge i kriminala, u operaciji “RapTor”, uhapšeno je 270 osoba, prodavaca i kupaca, u deset zemalja na četiri kontinenta, saopštio je danas Europol.</p>
<p>U saopštenju se navodi da su u operaciji “RapTor”, razbijene međunarodne mreže koje su trgovale drogom, oružjem i falsifikovanom robom, a osumnjičeni su identifikovani kroz koordinisane istrage zasnovane na obavještajnim podacima dobijenim ukidanjem dark veb tržišta Nemesis, Tor2Door, Bohemia i Kingdom Markets.</p>
<p>Organi reda u deset zemalja su sproveli hapšenja osoba koje su osumnjičene da su obavile hiljade prodaja na ilegalnim tržištima, koristeći alate za šifrovanje i kriptovalute kako bi prikrili svoje tragove.</p>
<p>U Sjedinjenim Američkim Državama je u operaciji “RapTor” uhapšeno 130 osoba, u Njemačkoj 42, Velikoj Britaniji 37, Francuskoj 29, Južnoj Koreji 19, Austriji i Nizozemskoj po četiri, Brazilu tri i Švajcarskoj i Španiji po jedna osoba.</p>
<p>U toku su istrage kako bi se pronašle i uhapsile dodatne osobe umiješane u kriminal na dark vebu.</p>
<p>U međunarodnoj akciji je zaplijenjeno preko 184 miliona eura u gotovini i kriptovalutama, više od dvije tone droge, uključujući amfetamine, kokain, ketamin, opioide i kanabis, preko 180 komada vatrenog oružja, zajedno sa imitacijama oružja, elektrošokerima i noževima, 12.500 falsifikovanih proizvoda i više od 4 tone ilegalnog duvana.</p>
<p>Europol je naveo da ove zapljene predstavljaju veliki poremećaj u kriminalnim lancima snabdijevanja koji hrane ekonomiju dark veba, kao i da je podržao akciju prikupljanjem i analizom obavještajnih paketa zasnovanih na podacima sa tri zaplijenjena tržišta.</p>

Razbijena kriminalna mreža, uhapšeno 270 osoba iz deset zemalja

<p>Britanska vlada će uvesti upotrebu ljekova za suzbijanje seksualnog nagona seksualnih prestupnika radi za smanjenja rizika od ponavljanja krivičnog djela i radi ublažavanje pritiska na zatvorski sistem, izjavila je danas ministarka pravde<b> Šabana Mahmud</b>.</p>
<p>Mahmud je izjavila da će se takozvana hemijska kastracija koristiti u 20 zatvora u dva regiona u zemlji.</p>
<p>- Od vitalnog je značaja da se ovaj pristup primijeni uporedo sa psihološkim intervencijama koje ciljaju na druge uzroke činjenja tih krivičnih djela - rekla je ona.</p>
<p>Iako je naglašeno da hemijska kastracija ne bi bila djelotvorna za neke seksualne prestupnike, Mahmud je rekla da istraživanja pokazuju da to može da smanji ponavljanje krivičnog djela do 60 odsto.</p>
<p>Ta mjera je korišćena u Njemačkoj i Danskoj na dobrovoljnoj osnovi, a u Poljskoj je za neke prestupnike obavezna.</p>
<p>Preporuka za uvođenje hemijske kastracije dio je opsežne revizije britanskog zatvorskog sistema koju je vodio bivši ministar pravde <b>Dejvid Gouk</b>.</p>
<p>Gouk je tražio načine da se smanji broj ponavljanja krivičnih djela da bi olakšao funkcionisanje zatvorskog sistema čiji su kapaciteti skoro popunjeni.</p>
<p>Nova ministarka Mahmud je odobrila Goukov program za ranije puštanje prestupnika iz zatvora.</p>
<p>Goukova revizija je predviđala i da se ukinu kazne kraće od godinu dana, osim u izuzetnim slučajevima, poput nasilja u porodici, a tražio je i hitnu deportaciju stranaca osuđenih na manje od tri godine zatvora.</p>
<p>Njegova revizija predlaže i veća ulaganja u službu za uslovne kazne da bi njeni službenici mogli da provode više vremena s bivšim zatvorenicima tokom njihove socijalne rehabilitacije, a dodatno finansiranje je tražio i za program kontrole desetina hiljada uslovno kažnjenih prestupnika s elektronskim praćenjem kretanja, na šta je Mahmud odgovorila davanjem 700 miliona funti (830 miliona evra) godišnje toj službi.</p>
<p><b>Robert Dženrik </b>portparol opozicionih Konzervativaca za pravosuđe, upozorio je da bi ukidanje kratkih kazni praktično "dekriminalizovalo" krivična djela poput provale, krađe i fizičkog napada, a da je elektronsko praćenje kretanja uslovno kažnjenih prestupnika "korisno koliko i alarmni uređaji za dim dok požar gori".</p>
<p>Broj zatvorenika se u Engleskoj i Velsu uprkos padu kriminaliteta u posljednjih 30 godina udvostručio na 90.000, dijelom i zbog izricanja sve dužih zatvorskih kazni jer javnost pritiska da se oštrije postupa s kriminalcima.</p>
<p>Pored prihvatanja promena, Vlada je saopštila da će započeti i veliki program izgradnje zatvora da bi se zamijenili neki koji se koriste još od viktorijanskog doba u 19. vijeku.</p>

Velika Britanija uvodi hemijsku kastraciju seksualnih prestupnika

<p>Pobjednik ovogodišnje Pjesme Evrovizije u Bazelu, austrijski muzičar<b> Džej Džej</b> (JJ) kazao je kako se nada da sljedeće godine na smotri u njegovoj državi neće nastupiti predstavnici Izraela.</p>
<p>On je pozvao organizaciju da isključi tu državu sa Evrovizije 2026.</p>
<p>Već duže se organizatori takmičenja iz EBU suočavaju sa kritikama zbog toga što se Izraeli dalje takmiči, uprkos ratu u Gazi.</p>
<p>- Jako je razočaravajuće vidjeti da Izrael nastavlja da se takmiči. Volio bih da sljedeće godine u Beču ne bude predstavnika te države. Ali, lopta je na terenu organizatora. Mi, učesnici, samo možemo iskazati naš stav - rekao je on za španski El Pais.</p>

Pobjednik Evrovizije: Nadam se da dogodine u Austriji neće nastupati Izrael

<p>Turski predsednik <b>Redžep Tajip Erdogan</b> izjavio je danas da ne namjerava da se ponovo kandiduje za tu funkciju, dodajući da je zemlji potreban novi ustav.</p>
<p>- Nemam namjeru da budem ponovo izabran ili da se ponovo kandidujem za predsjednika. Nama je stalo samo do poboljšanja ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja, živimo u novoj eri - rekao je Erdogan, prenosi Tass.</p>
<p>- Mislite li da možemo bilo šta postići u svijetu koji se tako brzo mijenja sa ustavom stvorenim tokom državnog udara u staroj Turskoj. Turska više ne može da napreduje sa ustavom koji su napisali pučisti. Potreban nam je ustav koji su predložili civili, a ne pučisti - dodao je.</p>
<p>Turski lider je objelodanio da njegova Partija pravde i razvoja izrađuje novi ustav i pozvao je opoziciju da učestvuje u tome.</p>
<p>- Hajde da što prije formiramo komisije i da zajedno stvorimo građanski ustav koji ćemo predstaviti našem narodu. Nema razloga da to ne uradimo - rekao je Erdogan.</p>
<p>Osvrćući se na pozive opozicije za prijevremene izbore, Erdogan je rekao da za to nema potrebe.</p>
<p>- Ako pogledamo trenutnu situaciju u parlamentu, nema okolnosti koje zahtijevaju izbore. Prije dvije godine zemlja je izabrala svoje predstavnike u parlament na petogodišnji mandat - poručio je Erdogan, prenosi FoNet.</p>

Erdogan: Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika

<p>Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona <b>Bojana Jovanovića</b>, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova <b>Milića Blažanovića</b> u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine.</p> <p> Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen.</p> <p>- Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu.</p> <p>Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski <b>Vasilije Kačavenda</b>, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine.</p> <p>U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. </p> <p>U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... </p> <p>I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen.</p> <p>Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. </p> <p>Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. </p> <p>U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski <b>Jovan</b> odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?!</p> <p>Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji <b>Amfilohije Radović </b>i aktuelni mitropolit <b>Joanikije Mićović</b>.<b> </b></p> <p>- ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. </p> <p>Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu.</p> <p>Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.</p> <p>- Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović.</p> <p>Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama. </p>

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

<p>Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp;</p> <p>Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi.</p> <p><b>RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI</b></p> <p>Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović,</b> koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp;</p> <p>Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp;</p> <p>Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p><b>ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp;</b></p> <p>&nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG <b>Dejan Đurović</b> navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp;</p> <p>Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp;</p> <p>Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp;</p> <p>Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

<p>Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;</p>
<p>Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;</p>
<p>Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;</p>
<p>Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;</p>
<p>Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;</p>
<p>Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;</p>
<p>Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;</p>
<p>Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), <b>Roko Tolić, </b>u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;</p>
<p>- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.</p>
<p>On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.</p>

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

<p>Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva.</p> <p><b>ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE</b></p> <p>Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore <b>Josip Đurašković</b> ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata <b>Alekse Bečića</b>.</p> <p>Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp;</p> <p>Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju.</p> <p>&nbsp;<b>,,SLUČAJ LEKOVIĆ“</b></p> <p>&nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata <b>Momčilu Lekovića</b>. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina.</p> <p><b>BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET</b></p> <p>Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije <b>Borisa Bogdanovića</b>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp;</p> <p>O fakultetu – ni riječi.</p> <p>&nbsp;<b>PRIČA O ,,MEGATRENDU“</b></p> <p>O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a <b>Predraga Bulatovića</b>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>-Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije <b>Andrije Mandića</b>.&nbsp;</p> <p><b>,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE...</b></p> <p>&nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp;</p> <p>I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp;</p> <p>Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp;</p> <p>Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor <b>Mića Jovanović</b>, inače poklonik SNS-a <b>Aleksandra Vučiča</b>, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju.</p> <p>No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: crnogorska-zastava