<p>Bojim se da je spoznaja o poplavama ostala u uskim naučnim krugovima - jer se ni u naznakama ne pojavjuje projekat regulacije Skadarskog jezera - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV specijalista hidrogeologije, profesor dr <b>Mihailo Burić</b>.</p> <p>Taj projekat bi, prema njegovim riječima, trebalo da bude najveći državni prioritet: prvenstveno zbog poplava - tj. zaštite zemljišta i naselja, kao i sa aspekta proizvodnje hrane, saradnje sa Italijom i Albanijom, ali i uravnoteženja ekološki ekstremnih uslova.</p> <p>U tom kontekstu, on se osvrnuo na poplave koje su 2010. godine pogodile Crnu Goru - kada je zbog zbog izlivanja Skadarskog jezera pod vodom bilo 12 hiljada hektara zemljišta i 500 kuća.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d" data-rendition-name="original" width="331" height="227" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Zeti: Crkva i groblje u Kurilu<span></span></figcaption> </figure>  <p>- Najniži vodostaj Skadarskog jezera od 4.54 mnm zabilježen je na hidrološkoj stanici Plavnica. Najveći zabilježeni vodostaj, u dugogodišnjem nizu, je bio 9.86 mnm - sve do najveće poplave 2010. godine kada je maksimalni vodostaj bio 10.42 mnm. Ovaj maksimum je za 0.56 m visočiji od prethodno zabilježenog. Maksimalna registrovana površina Skadarskog jezera, prema jednom nizu i izvoru podataka, je 505.8 km 2, a najmanja 354 km2. To su promjene površine od 151,8 km2 – naveo je Burić dodajući da se zapremina jezera mijenja od 1.74 km3 - do 4.0 km3.&nbsp;</p> <p>Mnogi stanovnici poplavljenih područja 2010. godine su, prisjeća se Burić, stizali do svojih kuća jedino čamcima. Na pitanje Portala ETV jesmo li nešto naučili od nemilog događaja kojim je Crnoj Gori, između ostalog, nanijeta šteta od 18 miliona eura - odgovorio je da jesmo: ponešto.</p> <p>- Ali uradili nijesmo skoro ništa, iako su donijeti mnogi planovi i strategije - ocijenio je Burić dodajući da pojedinačni primjeri i pokušaji postoje - ali da nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike.</p> <p>Jedan od takvih primjera je, kaže, plan ugroženosti od poplava u Limskoj dolini.</p> <p>- Što se neophodnih planova ugroženosti od poplava tiče: kao prvi stručni korak imamo jedan lijep primjer plana u Limskoj dolini. To je „Preliminarna procjena rizika od poplava“ koju je uradio inženjer Darko Novaković iz RHMZS sa saradnicima - rekao je Burić.</p> <h2>POTREBNI STVARNI STRUČNJACI - NE POLITIČKI</h2> <p>S obzirom na to da ovakvih poduhvata nema previše, on poručuje da bi nadležni prije svega trebalo da posvete pažnju obezbjeđenju rada stručnjacima koji imaju znanje, iskustvo i moral da ne zloupotrebljavaju novac.</p> <p>- Iz ozbiljnih poslova treba isključiti one koji koji nemaju obrazovanje, znanje i stručnu sposobnost. Treba isključiti „političke stručnjake“ i sa kupljenim diplomama. Isto tako i stručnjake sa diplomama koji nemaju znanje i iskustvo, profesore univerziteta koji nijesu osposobljeni za naučne i privredne probleme - posebno ako su radili uglavnom u nastavi, a ne u praksi, i posebno strane stručnjake - čak i neke eksperte UN, SB i slične - koji nijesu kadri za rješavanje probleme na našim projektima: naprimjer Ade Bojane, Regionalnog vodovoda, mosta na Bojani, zaštiti od poplava, zaštiti životne sredine i slično – jasan je Burić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6" data-rendition-name="original" width="153" height="214" loading="lazy" alt="Mihailo Burić"> <figcaption>Nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike: profesor dr Mihailo Burić<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p>Za neke aktivnosti je, dodaje, potrebno strano znanje - ako je dokazano i kvalitetno, a mi ga ne posjedujemo.</p> <p>- Za sve ono za šta mi imamo stručnog kapaciteta treba angažovati naše stručnjake sa iskustvom koji prihvataju odgovornost za neuspjeh. Dokazi za ove moje stavove se mogu vidjeti u tome kako se to radi u komunizmu - npr Kini i kapitalizmu - u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - rekao je Burić dodajući da države sa „klerikalnim populizmom“ kao neformalnim državnim uređenjem trpe užasne štete.</p> <p>Tek kad se umjesto „političkih stručnjaka“ angažuju oni stvarni mogu se, podvlači on, razmatrati planovi, projekti, mjere i objekti za ovakve situacije.</p> <p>- Ako se ovo ne shvati, u velikoj smo nevolji, ne samo zbog poplava – poručio je Burić.</p> <h2>NUŽNI SISTEMI RANE NAJAVE</h2> <p>Poplave su, ukazuje, proizvod klimatskih uslova, pa time i uobičajenijih prirodnih nepogoda zbog povećanja dnevnih ekstrema. On upozorava da se ne može uticati na klimatske promjene koje prouzrokuju poplave.</p> <p>- Od njih se možemo: štititi - višesmjernim projektima zaštite od voda; prilagođavati - planiranjem prostora; na njih pravovremeno reagovati – imati mjere, aktivnosti i ponašanja na osnovu alarma, tj. upozorenja nadležnog ZHMS) - kaže specijalista hidrogeologije.</p> <p>Zato podvlači da su sistemi rane najave poplava važni: jer mogu da obezbijede pravovremenu evakuaciju i spasu ljudske živote.</p> <p>- Nije dovoljno samo prognozirati koliko će kiše pasti i kakve će poplave biti, već znati i lokacije koje bi mogle biti potencijalno opasne za izlivanje vodnih tijela, veličine plavljenja, ali i vrijeme plavljenja - naveo je Burić napominjući da su mnogi djelovi vodotoka Crne Gore bujičnog karaktera - što podrazumijeva pojave ekstremno velikih proticaja.&nbsp;</p> <p>Veliki broj naselja se, kako je istakao, nalazi na obalama rijeka, jezera ili morfološki zatvorenog reljefa.</p> <p>- Njihova pozicija doprinosi ugroženosti.Veoma su ugroženi tereni pored Skadarskog jezera, Cetinjskog i Nikšićkog polja, pored velikih rijeka Bojane, Zete, Lima itd - kazao je Burić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98" data-rendition-name="original" width="532" height="236" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Cetinjskom polju 1986. godine<span></span></figcaption> </figure>  <p>Zato je decidan da bi zaštita od poplava na području Crne Gore trebalo da se zasniva na: unaprjeđenju prognostičke meteorološko-hidrološke službe Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju - zbog prognoze i potrebnog upozorenja kretanja i trajanja poplavnog talasa, kao i radi sprovođenja blagovremenih priprema i zaštitnih mjera; definisanja ugroženih prostora kartama i planovima; regulaciji proticajnog profila i planske eksploatacije šljunka iz korita; izgradnji vodozaštitnih objekata i korišćenje postojećih aumulacionih kapaciteta.</p> <h2>CIKLON NAS JE SAD „PRESKOČIO“</h2> <p>Postoji velika saglasnost klimatskih modela, ističe Burić, da u budućnosti treba računati na češće ekstremne vremenske i klimatske događaje. U tom kontekstu se osvrnuo na ciklon „Boris“ koji je prouzrokovao najrazornije poplave u posljednjih dvadesetak godina, a u kojim je voda u centralnoj i istočnoj Evropi odnijela više od 15 života.</p> <p>- Mi živimo u vremenu klimatskih promjena koje sa sobom nose povećanje, učestalost i intenzitet padavina. Aktuelni ciklon „Boris“ se ovom prilikom pomjerio - spustio se sa sjevera, skrećući sa njegove uobičajene trase ka istoku. Kako je poznato, odrazio se intenzivno sa katastrofalnim posledicama u Centralnoj Evropi. Nije zahvatio direktno Crnu Goru - pošto je ona pozicionirana oko oboda cenralnog dijela ciklonskih padavina. Da su ciklonske padavine zahvatile naš region posljedice bi bile slične kao sada u Centralnoj Evropi. Sada je situacija bila ovakva - rekao nam je Burić.</p> <p>Ako bi došlo do novih pomjeranja ciklona usljed klimatskih promjena, mogle bi se, upozorava Burić, i kod nas dogoditi ovakve situacije.</p> <p>- To je teško dugoročno prognozirati, ali je zbog savremenih sistema praćenja atmosfere kratkoročno moguće predvidjeti područja njegovog kretanja... Oblaci su dio vazdušnih strujanja, pa se može osmatrati putanja oblaka, koji su nosioci kiše. Specijalne meteorološke službe prate porijeklo i položaj vazdušnih masa i frontova sa padavinama, njihovih međusobnih sudara - ciklona i anticiklona, uz mogućnost predviđanja njihove transformacije i pravaca kretanja - naveo je Burić.</p> <p>Nezavisno od aktuelnog ciklonskog događaja, kaže da raspoloživi podaci i naučna znanja ukazuju na prijetnje od budućih poplava u Crnoj Gori – upravo zbog klimatskih promjena.</p> <p>- Za Crnu Goru i Balkansko poluostrvo su važni : Đenovski ciklon (Formira se u istočnom Sredozemlju - u oblasti Đenovskog zaliva) i Islandska depresija - koja je stalno aktivna zbog tople Golfske struje... Isto je i sa ciklonima koji se razvijaju iznad Jadranskog mora u hladnijoj polovini godine.. Za nastanak ovih ciklona je bitna topla morska površina i blizina kopna, kao i razlika u pritisku, temperaturi i brzini vjetra - istakao je Burić.</p> <p>Klimatske promjene su uslovile topliju površina mora, a kako nam je Burić rekao, to doprinosi intenzivnijem razvoju ciklona u odnosu na prethodni period.</p> <p>- Prema osmatranjima i analizama ZHMS-a, podaci sa GMS u Baru pokazuju da je od 1980. do 2023. srednja godišnja temperatura površine mora veća za +1,7C. To je ogromni akumulator energije u atmosferi, pa se mogu očekivati olujne nepogode i na području primorja u toku ljeta -kazao je specijalista hidrogeologije.</p> <p>U budućnosti, kako je zaključio, možemo očekivati ekstremnije klimatske pojave - samo se postavlja pitanje njihovog nivoa pogoršanja, mjesta, vremena i veličine uticaja.</p>

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Od poplava 2010. naučili smo ponešto - ali uradili nijesmo skoro ništa

<p>Nivo Dunava u Budimpešti pao je ispod osam metara - jutros u šest sati izmereno je 797 centimetara.</p>
<p>Vrh poplavnog talasa u glavnom gradu Mađarske dogodio se juče ujutro, kada je nivo vode bio 830 centimetara, što je 61 centimetar manje od istorijskog maksimuma iz 2013. godine, piše rts.rs.</p>
<p>Nadležni kažu da opasnost nije prošla, jer su bedemi sa džakovima natopljeni vodom, pa policija, vojska i građani, uz pomoć ronilaca ojačavaju bedeme od džakova.</p>
<p>Još je angažovano oko 5.000 profesionalaca na odbrani od poplava.</p>
<p>Pažnja je usmjerena i na naselja nizvodno od glavnog grada gdje su kuće pod vodom.</p>
<p>Mađarski premijer Viktor Orban najavio je jutros da će poplavni talas napustiti Mađarsku u utorak, umjesto u četvrtak, kako se ranije procjenjivalo.</p>

Portal ETV

Vodostaj Dunava u Budimpešti pao, ali opasnost nije prošla

<p>Italija je proglasila vanredno stanje u dva poplavljena regiona na sjeveru zemlje poslije nekoliko dana obilnih kiša.</p>
<p>Desna vlada premijerke Meloni odobrila je pomoć vrijednu 20 miliona eura za pogođene regije Emilija-Romanja i Marke.</p>
<p>Obilne kiše prouzrokovale su poplave zbog kojih je više od 2.500 ljudi evakuisano iz svojih domova.</p>
<p>Nekoliko gradova, uključujući Bolonju, Modenu i Ravenu, pogođeno je poplavom, kao i ljetovalište Rimini na jadranskoj obali.</p>
<p>U međuvremenu, došlo je do oštre rasprave između Rima i regionalnih vlada u poplavljenim područjima.</p>
<p>Nelo Musumeći, desničarski ministar za civilnu zaštitu, optužio je socijaldemokratsku vlast Emilije-Romanje da nije pravilno iskoristila već dodijeljeni novac.</p>
<p>- Nešto nije u redu. Ovako katastrofalne poplave ne mogu se stalno događati u Emiliji-Romanji - rekao je ministar.</p>
<p>Prošlogodišnje nevrijeme odnijelo je 17 života, a materijalna šteta iznosila je milijarde eura.</p>
<p>S druge strane, socijaldemokrati su odbacile ministrove optužbe kao predizborni trik zbog izbora zakazanih za novembar u Emiliji-Romanji, jednoj od najbogatijih i tradicionalno ljevici najsklonijih regiona Italije.</p>

Velike poplave na sjeveru Italije, proglašeno vanredno stanje

<p>Posljedice ciklona „Boris“ koji je prouzrokovao najrazornije poplave u posljednjih dvadesetak godina, a u kojim je voda u centralnoj i istočnoj Evropi odnijela više od 15 života, neće biti pogubne za naš region.</p> <p>U razgovoru za Portal ETV meteorolog <b>Dušan Pavićević</b> podsjetio je da je donekle slična ciklonska cirkulacija donijela ogromne količine padavina 2014. godine u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj uzrokujući poplave velikih razmjera – ali i naglasio da u Crnoj Gori vjerovatno neće biti značajnih posljedica „Borisa“.</p> <p>- U našem regionu se očekuje porast vodostaja na Dunavu - saopštio nam je Pavićević.</p> <p>Ipak, podvukao je da se podrazumijeva da niko nije unaprijed zaštićen od meteoroloških neprilika i nevolja koje one mogu uzrokovati.&nbsp;</p> <p>- Pitanje je samo koliko dobro i blagovremeno se mogu najaviti ekstremna vremenska dešavanja radi odgovarajućih priprema i preveniranja težih posljedica - poručio je iskusni meteorolog.</p> <h2>KAKO JE CIKLON „ZAGLAVIO“</h2> <p>On je istakao da su meteorološke službe na vrijeme prepoznale i najavile ciklon „Boris“ – koji je, kako nam je pojasnio, nastao kao posljedica prodora hladnog vazduha sa sjevera u područje zapadne i centralne Evrope.&nbsp;</p> <p>- Istovremeno su južni i istočni vjetrovi donosili vlažan vazduh što je rezultiralo padavinama. No, ne bi ove količine bile ekstremne da je ciklon imao „normalnu“ putanju od zapada ka istoku i brzo napustio područja kojima se kretao. On se vrlo polako kretao ka istoku, pa se vraćao na zapad... To je bilo u najvećoj mjeri uslovljeno snažnim anticiklonom nad Rusijom koji je poput zida sprječavao prirodno kretanje ciklona, a anticiklon nad Atlantikom nije dozvoljavao „Borisu“ ni da se potpuno vrati na zapad - objasnio je Pavićević.</p> <p>Sve ovo se dešavalo na obodu našeg regiona pa je, dodaje on, „Boris“ donio pad temperature i podnošljivu količinu padavina u dijelu našeg regiona.</p> <h2>INSTITUCIJE OJAČATI KADROVSKI I TEHNIČKI</h2> <p>Zemlje koje su sada zahvaćene poplavama ulažu milione u zaštitu od prirodnih katastrofa. Na pitanje Portala ETV ima li Crna Gora adekvatnu pripremljenu strategiju za ovakve nepogode - Pavićević je poručio da se mora nastaviti sa &nbsp;unaprjeđivanjem sistema za ranu najavu vanrednih i opasnih meteoroloških i hidroloških pojava.&nbsp;</p> <p>- Moraju se nadležne institucije ojačati i kadrovski i tehnički. Ne baš rijetko prepoznajem deklarativno razumijevanje i navodnu podršku, ali ne i odlučno djelovanje u potrebnom smjeru - podvukao je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919160952_8fb6b608ad6f625e53092f84ae83b913af7e5300d896012d32c8b5347a645493.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240919160952_8fb6b608ad6f625e53092f84ae83b913af7e5300d896012d32c8b5347a645493" data-rendition-name="original" width="926" height="1600" loading="lazy" alt="Dušan Pavićević"> <figcaption>Mora se nastaviti sa unaprjeđivanjem sistema za ranu najavu vanrednih i opasnih meteoroloških i hidroloških pojava: Dušan Pavićević<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p>Na naše pitanje je li strepnja crnogorskih građana ovim povodom opravdana - s obzirom na to da se nadležni nijesu pokazali previše visprenim ni u pripremi strategije za suzbijanje ljetnjih požara, Pavićević je rekao da mu se ponekad čini da crnogorski građani baš i ne strijepe, niti da misle da i oni moraju dati doprinos na ovom planu.</p> <p>- Da smo stvarno zabrinuti ne bismo nemilice i neplanski krčili šume, devastirali riječne tokove, stvarali deponije blizu riječnih korita ili čak u njima. Ne bismo se „igrali“ vatrom, nevažno iz kojih razloga – smatra meteorolog.</p> <p>Moramo, podvlači on, više angažmana i odgovornosti tražiti od nadležnih, ali kako je dodao, dio problema je i u nama.</p> <h2>GLOBALNO ZAGRIJAVANJE</h2> <p>On kaže da zbog globalnog zagrijavanja u budućnosti postoji velika vjerovatnoća za slične ili još ekstremnije pojave.</p> <p>- Za pretpostaviti je da će i Crna Gora povremeno dospijevati pod uticaj talasa toplote ili hladnoće, ciklona koji vrlo burno pređu preko našeg regiona ili duže vrijeme stacioniraju u našem okruženju – naveo je Pavićević.</p> <p>Ukazao je da je i kod nas ovog mjeseca bilo, doduše ne dugotrajnih, ekstremnih kišnih epizoda.&nbsp;</p> <blockquote>&nbsp;Za pretpostaviti je da će i Crna Gora povremeno dospijevati pod uticaj talasa toplote ili hladnoće, ciklona koji vrlo burno pređu preko našeg regiona ili duže vrijeme stacioniraju u našem okruženju</blockquote> <p>- Stotinjak litara vodenog taloga za par sati na jugu Crne Gore donese dosta nevolja, ali na nekom drugom području bi uslovilo mnogo teže posljedice - dodao je Pavićević.</p> <p>Na pitanje jesmo li nešto naučili od poplava koje su nas pogodile 2010. godine Pavićević je rekao da ima utisak da smo pripremljeniji i svjesniji.</p> <p>- Neki sistemi su postavljeni, procedure definisane. Da li dovoljno, ne znam - zaključio je meteorolog.</p>

U Crnoj Gori neće biti značajnih posljedica „Borisa“, očekuje se porast vodostaja na Dunavu

<p>Češka je saopštila da se broj žrtava katastrofalnih poplava u toj zemlji, i koje su zadesile centralnu Evropu, popeo na četiri, dok u Poljskoj i Mađarskoj volonteri i osoblje za vanredne situacije žure da ojačaju zaštitne nasipe oko rijeke, jer je njihov vodostaj počeo da raste i u drugim oblastima, javlja agencija Rojters.</p>
<p>Najstrašnije poplave koje su pogodile centralnu Evropu u najmanje dvije decenije ostavile su za sobom trag destrukcije na potezu od Rumunije do Poljske, zatrpavši gradove muljem i krhotinama, uništivši mostove i potopivši automobile.</p>
<p>Domaćinstva i vlasti pogođenih zemalja suočavaju se sa štetom koja se mjeri – milijardama dolara.</p>
<p>Sa novom prijavljenom žrtvom u Češkoj, broj mrtvih u Evropi usljed poplava popeo se na 23.</p>
<p>Prema zvaničnim podacima, po sedmoro ljudi je poginulo u Rumuniji i Poljskoj, i još petoro u Austriji.</p>
<p>Novotkrivena žrtva u Češkoj, jedna starica (70) sa sela, pronađena je na 20 metara od svoje kuće. Ona je u subotu bila evakuisana, ali je sljedećeg dana napustila centar za evakuisane da bi se vratila kući, javila je češka televizija.</p>
<p>U toj zemlji voda se uglavnom povlači, ali vodostaj je i dalje na vrhuncu u nekim djelovima na jugu Boemije.</p>
<p>U Vroclavu u Poljskoj, redovi ljudi prenose vreće sa pijeskom od ruke do ruke da bi utvrdili obale rijeke Odre. Južnije odatle, to rade poljski vojnici. Najviši vodostaj se u Vroclavu očekuje sjutra.</p>
<p>U Mađarskoj, vlasti su otvorili branu na sjeverozapadu zemlje da bi vode iz rijeke Lejte preusmjerili u jedan rezervoar i zaštitili grad Mosonmađarovar. Vodi je omogućeno da se izlije na poljoprivredno zemljište.</p>
<p>U Budimpešti se očekuje da Dunav naraste na najviši nivo – iznad 8,5 metara – u petak ili subotu.</p>

Još jedna žrtva poplava u Češkoj, Poljska i Mađarska jačaju nasipe oko rijeka

<p><b>Tijelo pete žrtve ciklona "Boris" u Austriji je danas nađeno u poplavljenoj kući čime je na pet porastao broj poginulih u toj zemlji, a na ukupno 19 u Srednjoj i Istočnoj Evropi.</b></p>
<p>Mrtva 81-godišnja žena je nađena u njenoj kući u Donjoj Austriji, rekao je portparol policije.</p>
<p>U Rumuniji je za sada sedam mrtvih, u Poljskoj četiri, u Českoj tri i osam nestalih.</p>
<p>Iako izgleda da se vrijeme popravlja, tlo je i dalje natopljeno i rijeke se izlivaju zbog čega vlasti traže od stanovnika najveće mjere opreza.</p>
<p>U Austriji je nepristupačno 26 sela, a smirivanje nevremena se otkriva sve veći obim katstrofe, rekla je regionalna guvernerka Johana Mikl-Lajtner.</p>
<p>Od petka je tokom jake kiše i olujnog vjetra bilo 33.000 intervencije službi za pomoć i spasavanje u toj zemlji.</p>
<p>U Beču su i dalje djelimično zatvorene četiri metro linije, kao i svi gradski parkovi zbog mogućeg pada drveća.</p>
<p>U Češkoj, nešto više od 60.000 domaćinstava i dalje je bez struje, uglavnom na sjeveroistoku. Najveći basen u Češkoj, ribnjak Rožmberk na jugu, preplavio je obode.</p>
<p>Ove poplave su najgore u regionu od 2002. godine kda su bili poplavljeni Prag, Drezden i Beč, kažu stručnjaci.</p>
<p>Očekuje se da će narednih mjeseci biti napravljene studije da se vidi da li je to posljedica promjene klime, saopštila je danas Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, čiji timovi su se mobilisali na terenu posljednjih dana.</p>
<p>- Ovih pojava je poslednjih godina više u Evropi koja se zagrijala mnogo brže nego drugi krajevi svijeta - rekao je na novinarima u UN Andreas Vajsenberg, zadužen za katastrofe, klimu i krize.</p>
<p>- Ove poplave nazvane su istorijskim – to je tačno, ali klimatske promjene to ubrzavaju i uskoro ćemo možda govoriti o jednoj takvoj pojavi godišnje - upozorio je on i pozvao da se više sredstava posveti borbi protiv klimatskih promjena.</p>

Broj žrtava od ciklona „Boris“ u Srednjoj Evropi porastao na 19

<p>Najmanje devet osoba- osam policajaca i jedan vatrogasac, povrijeđeni su u velikoj eksploziji koja se dogodila jutros na jednoj benzinskoj pumpi u naselju Prenestino, na periferiji Rima.</p>
<p>Italijanski mediji izvještavaju da su hitne službe već bile na terenu kada je došlo do eksplozije, jer je prethodno kamion udario u gasovodnu cijev na pumpi.</p>
<p>Požar koji je uslijedio proširio se i na obližnje skladište, dok je udarni talas oštetio okolne zgrade.</p>
<p>Za sada je poznato da je pet osoba prevezeno u bolnicu, dok su, prema informacijama agencije Rojters, među povrijeđenima i prolaznici i radnici hitne pomoći, ali za sada nema preciznog broja.&nbsp;</p>
<p>- Osjetila sam eksploziju baš kad sam izlazila iz kuće. Prasak je bio ogroman, cijela kuća se zatresla i uplašila sam se da će prozori pući koliko je snažno bilo- izjavila je svjedokinja za Rojters.</p>
<p>Iz kabineta premijerke Italije <b>Đorđe Meloni</b> saopšteno je da premijerka pomno prati situaciju.</p>

Rim: Velika eksplozija na benzinskoj pumpi, povrijeđeno devetoro

<p>U okviru pojačanih kontrola tokom ljetnje turističke sezone, pripadnici Posebne jedinice policije lišili su slobode dva strana državljanina i procesuirali jednog domaćeg državljanina u Budvi, uz zaplijenu opojnih droga marihuana i kokain – saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.</p>
<p>Pripadnici Posebne jedinice policije, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva, sinoć su sproveli operativne aktivnosti koje su rezultirale pronalaskom narkotika i podnošenjem više prekršajnih prijava.</p>
<p>Kako je saopšteno, kod britanskog državljanina K.C.G. (20) pronađeno je više pakovanja marihuane. On je tokom kontrole pokušao da pobjegne, zbog čega su policajci upotrijebili sredstva prinude. K.C.G. je lišen slobode zbog počinjenog prekršaja iz člana 52 Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.</p>
<p>Takođe, kontrolisan je i makedonski državljanin T.K. (24) koji je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina. Osim što je lišen slobode zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, kod njega je pronađeno i pakovanje kokaina. Protiv njega je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka po istom zakonu.</p>
<p>Budvanin F.J. (30) je takođe kontrolisan, a kod njega su pronađene tri ručno pravljene cigarete sa marihuanom. I protiv njega je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.</p>
<p>Iz policije su najavili da će kontrole biti nastavljene i narednih dana, s ciljem očuvanja bezbjednosti građana i turista, te sprečavanja nezakonitih aktivnosti tokom ljetnje sezone.</p>

Budva: Britanski i makedonski državljanin lišeni slobode, Budvanin procesuiran - zaplijenjeni kokain i marihuana

<p>“Neka snimaju, nemam šta da krijem.“ Ova rečenica se često ponavlja kada govorimo o nadzoru, kamerama, aplikacijama koje prate naše lokacije, oglasima koji znaju šta volimo prije nego što to sami osvijestimo. Mnogi u njoj vide zdrav razum i praktičnost. Ali upravo ona sadrži jednu od najopasnijih zabluda savremenog društva, da je privatnost bitna samo za one koji nešto kriju.</p>
<p>Privatnost nije skrivanje. Ona je osnovno ljudsko pravo koje nam omogućava da budemo slobodni. Kada znamo da nas neko posmatra, bilo kamera na ulici ili algoritam na društvenoj mreži, naše ponašanje se mijenja. Počinjemo da biramo riječi, da vagamo stavove, da se prilagođavamo. I već u tom trenutku više nijesmo potpuno slobodni.</p>
<p>Suština nije u tome da li imamo šta da krijemo, već da svi imamo pravo da biramo šta želimo da podijelimo, s kim i kada. Kada to pravo nestane, ne nestaje samo privatnost, nestaje osjećaj sigurnosti i kontrole nad sopstvenim životom.</p>
<p>Zato je važno postavljati pitanja: Gdje su sve te kamere koje nas snimaju? Ko ima pristup tim snimcima? Koliko dugo se čuvaju?</p>
<p>Da li znamo da nas neko snima u kafiću, na ulici, u školi, na radnom mjestu? Da li znamo ko upravlja našim ličnim podacima, ko ih analizira, ko ih zloupotrebljava? Ako na ta pitanja nemamo odgovor, ako ne znamo ko posmatra i zašto, kako možemo biti sigurni da smo zaista slobodni? Danas privatnost nije ili makar ne bi smjela biti luksuz, već linija odbrane od ambijenta u kojem se svaki naš korak bilježi, a svaki klik monetizuje.</p>
<p>Privatnost ne moramo da zaslužimo. Ona je osnovna pretpostavka slobodnog društva.</p>
<p>U vremenu kada tehnologija rapidno napreduje, a nadzor postaje sve sofisticiraniji, otvara se pitanje: da li su naši zakoni dovoljno jaki da zaštite naša osnovna prava, među njima i pravo na privatnost?</p>
<p>Video nadzor se u Crnoj Gori, makar prema tvrdnjama vlasti, koristi kao alat za povećanje javne bezbjednosti, prevenciju kriminala i efikasniji rad državnih organa. Međutim, uporedo sa korisnošću raste i prostor za zloupotrebe, posebno u društvima gdje pravna regulativa nije jasna ili ažurna. Naša zemlja upravo je jedan od tih primjera.</p>
<p><b>Pravni okvir u Crnoj Gori</b></p>
<p>Crna Gora ima pravni okvir koji reguliše video nadzor kroz Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) i druge propise, poput Zakona o unutrašnjim poslovima. Međutim, i dalje postoje značajni nedostaci. Kao dio evropske agende, Crna Gora se obavezala da će do kraja jeseni, uskladiti pravnu regulativu sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i utvrditi Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kao preduslov za GDPR.</p>
<p><b>Šta je GDPR i zašto je važan?</b></p>
<p>Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR) najstroži je zakon o privatnosti i bezbjednosti podataka na svijetu. Iako je izrađena i usvojena od strane Evropske unije (EU), GDPR nameće obaveze organizacijama širom svijeta, sve dok ciljaju ili prikupljaju podatke koji se odnose na stanovnike u EU.</p>
<p>Uredba je stupila na snagu 25. maja 2018. godine. GDPR predviđa ozbiljne novčane kazne za one koji prekrše standarde privatnosti i bezbjednosti, koje mogu dostići i desetine miliona eura.</p>
<p>Evropa ovim zakonom jasno pokazuje svoj čvrst stav prema privatnosti i bezbjednosti podataka, u vremenu kada sve više ljudi povjerava lične podatke cloud servisima, a sigurnosni incidenti postaju svakodnevni. Uredba je obimna, širokog dometa i prilično opšta u mnogim aspektima, što usklađivanje sa GDPR-om čini izazovnim,</p>
<p><b>Istorijat prava na privatnost</b></p>
<p>Pravo na privatnost je dio Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja kaže: „Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.” Na osnovu toga, Evropska unija je kroz zakonodavstvo nastojala da osigura zaštitu ovog prava.</p>
<p>Kako je tehnologija napredovala i internet postao realnost, EU je prepoznala potrebu za modernim zaštitnim mjerama. Tako je 1995. godine donijeta Direktiva o zaštiti podataka, kojom su postavljeni minimalni standardi za zaštitu privatnosti i bezbjednosti, na osnovu kojih je svaka država članica donijela svoj zakon. Međutim, internet je već tada počeo da se pretvara u ogroman mehanizam za prikupljanje podataka. Već 1994. pojavljuje se prvi baner oglas, 2000. godine većina finansijskih institucija nudi internet bankarstvo, 2006. godine Facebook se otvara za javnost, a 2011. korisnica Google-a tuži kompaniju zbog skeniranja njenih e-mailova. Dva mjeseca kasnije, evropsko tijelo za zaštitu podataka izjavljuje da EU treba „sveobuhvatan pristup zaštiti ličnih podataka” i započinje rad na ažuriranju direktive iz 1995. GDPR je usvojen 2016. godine, a od 25. maja 2018. sve organizacije su obavezne da budu usklađene sa njim.</p>
<p><b>Šta kada nemate zakon koji vas štiti</b></p>
<p>Pravni okviri u oblasti zaštite podataka u Crnoj Gori, bez usvojenih zakona i normi koje propisuje EU, ne može adekvatno da odgovori na ubrzani razvoj i primjenu tehnologije, jer su u praksi, slučajevi povreda prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti obradom podataka putem video nadzora sve češći.</p>
<p>Jedan od najpoznatijih primjera iz Crne Gore, datira još iz 2017. godine, i imao je ishod pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP).</p>
<p>Naime, u predmetu Antović i Mirković protiv Crne Gore, a po predstavci zaposlenih na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, zbog uvođenja video nadzora u amfiteatru u kome se održavala nastava.</p>
<p>A šta se desilo?</p>
<p>Februara 2011. godine dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na sjednici Savjeta fakulteta, obavijestio je profesore koji su predavali na tom fakultetu, uključujući podnosioce predstavke, “da je uveden video nadzor” i da je sproveden u amfiteatrima u kojima su se održavala predavanja. 20 dana kasnije, dekan je donio odluku o uvođenju video nadzora u sedam amfiteatara i ispred dekanata. U odluci je navedeno da je cilj mjere da se obezbijedi sigurnost imovine i ljudi, uključujući studente, i praćenje izvršavanja nastavnih aktivnosti. U odluci je navedeno da je pristup dobijenim podacima zaštićen kodovima koji su poznati samo Dekanu. Podaci će se čuvati godinu dana.</p>
<p>Nakon iscrpljenih domaćih pravnih sredstava, ESLJP je ustanovio da je ovom prilikom došlo do povrede člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, a koji garantuje pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života. Naime, Sud je utvrdio da prilikom uspostavljanja video nadzora nisu ispunjeni uslovi relevantnog zakonodavstva Crne Gore za pribavljanje video nadzora.</p>
<p>Drugi primjer, još je opasniji i odnosi se na snimanje novinara na radnom mjestu.</p>
<p>Tokom prošle godine crnogorska Agencija za zaštitu ličnih podataka utvrdila je da nadzorne kamere u RTV Podgorica nezakonito snimaju zaposlene koji rade tamo, čime se vrši nezakonita obrada ličnih podataka.</p>
<p>„Ovakav način obrade ličnih podataka predstavlja uznemiravanje zaposlenih u smislu Zakona o radu, što je zabranjeno. Imajući u vidu da je subjekt nadzora lokalni javni emiter, proizilazi da se vršenjem video i audio nadzora na naveden način ugrožava i sloboda novinarske profesije, odnosno sloboda izražavanja“, navodi se u zapisniku Agencije.</p>
<p>Tom prilikom, Agencija je konstatovala da se može omogućiti pristup snimcima sačinjenim ovim kamerama preko interneta. Prilikom nadzora, utvrđeno je da četiri kamere nijesu u funkciji, ali da se time svakako “stvara privid vršenja video nadzora što kod zaposlenih izaziva osjećaj kontrole čime se narušava pravo na privatnost na radnom mjestu”.</p>
<p><b>Šta predviđa Nacrt Zakona o zaštiti podataka o ličnosti</b></p>
<p>Prema Akcionom planu za poglavlje 23, Vlada do kraja jeseni planira da se uskladi sa GDPR i donese Zakon o zaštiti podataka ličnosti.</p>
<p>Iz Ministarstva evropskih poslova kažu da je Predlog zakona o zaštiti podatka o ličnosti dobio pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama dok je procedura dobijanja mišljenja drugih relevantnih organa u toku.</p>
<p>Cilj je, uvjeravaju iz MEP, da se procedura okonča u skladu s rokom propisanim Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava.</p>
<p>Prema Nacrtu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, isticanjem obavještenja smatra se da je lice obaviješteno o obradi ličnih podataka putem video nadzora. Sistem video nadzora koji se koristi za vršenje video nadzora, kako je precizirano, mora biti zaštićen od pristupa neovlašćenih lica.</p>
<p>U pogledu video nadzora javnih površina, on je dozvoljen samo kada je to neophodno zbog „postojanja ozbiljne i opravdane opasnosti po život, ličnu slobodu, zdravlje lica, zaštitu imovine ili zaštitu tajnih podataka a svrha se ne može postići blažim sredstvima, uz saglasnost Agencije.“</p>
<p>Video nadzor na javnim površinama dozvoljen je i radi zaštite štićenih lica, štićenih objekata i štićenog prostora. Video nadzor, kako se navodi, na javnim površinama može da vrši organ vlasti, privredno društvo, pravno lice i preduzetnik koji upravlja javnom površinom ili na njoj zakonito obavlja djelatnost. Video nadzor se može vršiti i na način da se tokom snimanja vrši nadzor uživo.</p>
<p>Snimci video nadzora na javnim površinama mogu se čuvati najviše šest mjeseci od trenutka snimanja, ako zakonom nije drugačije određeno.</p>
<p>Prema ovom nacrtu Zakona, upotreba sistema za automatsku identifikaciju registarskih tablica i sistema koji koriste biometrijske podatke na javnim površinama je zabranjena, osim ako zakon izričito ne predviđa drugačije.</p>
<p>Ako se video nadzor javne površine vrši bez saglasnosti Agencije, Agencija će rješenjem naložiti uklanjanje sredstava kojima se vrši video nadzor. Ovaj nacrt Zakona takođe propisuje da uklanjanje vrši subjekat koji upravlja javnom površinom, odnosno objektom na kojem su postavljena sredstva kojima se vrši video nadzor.</p>
<p><b>Dezinformacije kao produkt video nadzora</b></p>
<p>Video nadzor, koji bi u demokratskom društvu trebalo da služi javnoj bezbjednosti i odgovornosti, može postati moćno oružje za manipulaciju kada se snimci namjerno ili selektivno koriste za širenje dezinformacija.</p>
<p>Upravo se to desilo u Crnoj Gori 2021 godine.</p>
<p>Medijima je, “podmenut” snimak sa video nadzora, kojim je, onaj ko im ga je dostavio, želio da pruži navodni dokaz da su okupljeni građani na Cetinju, bacili Molotovljev koktel na policiju, što je, navodno policiji poslužilo kao izgovor da ih rastjera suzavcem.</p>
<p>U ovom slučaju, ignorisani su kontekst, vrijeme i relevantne činjenice koje bi omogućile nepristrasno tumačenje snimka. Jasno je da su postojala dva snimka, koja su ukazivala na to da je u kasnijim satima na Cetinju bilo Molotovljevih koktela. Kabinet predsjednika Vlade je u ovom slučaju postupio neodgovorno i objavio informaciju koja nije bila provjerena, a nisu je provjerili ni mediji koji su je objavili.</p>
<p>Upravo je ovaj slučaj, pokazao je kako video nadzor, umjesto da obezbijedi transparentnosti, postaje alat za propagandu u rukama onih na vlasti.</p>
<p>U susjednoj Srbiji, mogu se naći slični primjeri.</p>
<p>Prorežimski tabloid Informer objavio je u jeku protesta u toj zemlji, tekst od svega nekoliko rečenica o tome da je aktivista grupe „Sviće” Nikola Ristić otputovao iz Srbije u danu protesta u Novom Sadu.</p>
<p>„Dok njegovi demoliraju Novi Sad, on otišao po instrukcije?!”, tvrdi Informer.</p>
<p>U tekstu je, tabloid objavio tri Ristićeve fotografije očigledno „skinute” sa bezbjednosnih kamera beogradskog aerodroma. Na njima se Ristić vidi kako sjedi na izlazu, kako se ukrcava u avion i šeta hodnikom. U tekstu iznose detalje o Ristićevom kretanju na aerodromu – u koje vrijeme je prošao „bording”, kada mu je bio let, kojom avio kompanijom je otputovao i u koju zemlju. Bez konkretnih dokaza, ovaj tabloid insinuira da je Ristić „otišao po instrukcije”.</p>
<p>I van našeg regiona primjera je mnogo. Tokom protesta 2022. godine, izazvanih smrću Mahse Amini, iranska državna televizija emitovala je izmanipulisane snimke sa CCTV-a kako bi tvrdila da je 16-godišnja Nika Šakarami izvršila samoubistvo skakanjem sa krova. Snimak – i prisilne izjave njene tetke i ujaka – korišćene su za suzbijanje protesta i zastrašivanje, uprkos jasnim naznakama da je video snimak insceniran ili pogrešno označen.</p>
<p>Video nadzor je realnost koja neće nestati. Ali, bez jasnih pravnih okvira, nadzor može lako postati alat represije umjesto zaštite. Usvajanje novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koji bi bio u skladu sa GDPR-om, nije samo tehničko pitanje, to je pitanje slobode, dostojanstva i bezbjednosti svih nas. Građani moraju biti informisani, uključeni i spremni da postave pitanje: ko nas snima izašto, a vlast mora biti spremna da na ta pitanja pruži adekvatne odgovore.</p>

Na radaru sistema: Gdje prestaje bezbjednost, a počinje kontrola?

<p>Predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović </b>kazao je da odgađanje sjednice Ustavnog odbora na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda predstavlja nastavak ustavne krize.</p>
<p>Milatović je kao odgovornu označio Skupštinu koju je pozvao da konačno uradi nešto po tom pitanju.</p>
<p>- Više od godinu se ne bira sudija koji bi trebalo da naslijedi <b>Milorada Gogića</b>. Godinu dana Skupština ništa nije uradila po tom pitanju. Ti ljudi dođu, prime platu... Ne samo da nijesu izabrali sudiju koji treba da zamijeni Gogića, nego su neustavno smijenili još jednog - rekao je Milatović novinarima nakon konferencije „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa.</p>
<p>On smatra da je posrijedi jasan atak Skupštine na drugu granu vlasti.</p>
<p>- Imamo mišljenje o tome - stavove Venecijanske komisije i Evropske komisije, ali izgleda da smo i dalje jedna besudna zemlja. Odgovornost je na Skupštini i pozivam je da konačno preuzme svoj dio odgovornosti. Jer ovo što se dešava je toliko neodgovorno da više nemam riječi - poručio je Milatović.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Milatović optužio Skupštinu za nastavak ustavne krize: Jasan atak na drugu granu vlasti

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ciklon-boris