<p>Bojim se da je spoznaja o poplavama ostala u uskim naučnim krugovima - jer se ni u naznakama ne pojavjuje projekat regulacije Skadarskog jezera - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV specijalista hidrogeologije, profesor dr <b>Mihailo Burić</b>.</p> <p>Taj projekat bi, prema njegovim riječima, trebalo da bude najveći državni prioritet: prvenstveno zbog poplava - tj. zaštite zemljišta i naselja, kao i sa aspekta proizvodnje hrane, saradnje sa Italijom i Albanijom, ali i uravnoteženja ekološki ekstremnih uslova.</p> <p>U tom kontekstu, on se osvrnuo na poplave koje su 2010. godine pogodile Crnu Goru - kada je zbog zbog izlivanja Skadarskog jezera pod vodom bilo 12 hiljada hektara zemljišta i 500 kuća.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d" data-rendition-name="original" width="331" height="227" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Zeti: Crkva i groblje u Kurilu<span></span></figcaption> </figure>  <p>- Najniži vodostaj Skadarskog jezera od 4.54 mnm zabilježen je na hidrološkoj stanici Plavnica. Najveći zabilježeni vodostaj, u dugogodišnjem nizu, je bio 9.86 mnm - sve do najveće poplave 2010. godine kada je maksimalni vodostaj bio 10.42 mnm. Ovaj maksimum je za 0.56 m visočiji od prethodno zabilježenog. Maksimalna registrovana površina Skadarskog jezera, prema jednom nizu i izvoru podataka, je 505.8 km 2, a najmanja 354 km2. To su promjene površine od 151,8 km2 – naveo je Burić dodajući da se zapremina jezera mijenja od 1.74 km3 - do 4.0 km3.&nbsp;</p> <p>Mnogi stanovnici poplavljenih područja 2010. godine su, prisjeća se Burić, stizali do svojih kuća jedino čamcima. Na pitanje Portala ETV jesmo li nešto naučili od nemilog događaja kojim je Crnoj Gori, između ostalog, nanijeta šteta od 18 miliona eura - odgovorio je da jesmo: ponešto.</p> <p>- Ali uradili nijesmo skoro ništa, iako su donijeti mnogi planovi i strategije - ocijenio je Burić dodajući da pojedinačni primjeri i pokušaji postoje - ali da nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike.</p> <p>Jedan od takvih primjera je, kaže, plan ugroženosti od poplava u Limskoj dolini.</p> <p>- Što se neophodnih planova ugroženosti od poplava tiče: kao prvi stručni korak imamo jedan lijep primjer plana u Limskoj dolini. To je „Preliminarna procjena rizika od poplava“ koju je uradio inženjer Darko Novaković iz RHMZS sa saradnicima - rekao je Burić.</p> <h2>POTREBNI STVARNI STRUČNJACI - NE POLITIČKI</h2> <p>S obzirom na to da ovakvih poduhvata nema previše, on poručuje da bi nadležni prije svega trebalo da posvete pažnju obezbjeđenju rada stručnjacima koji imaju znanje, iskustvo i moral da ne zloupotrebljavaju novac.</p> <p>- Iz ozbiljnih poslova treba isključiti one koji koji nemaju obrazovanje, znanje i stručnu sposobnost. Treba isključiti „političke stručnjake“ i sa kupljenim diplomama. Isto tako i stručnjake sa diplomama koji nemaju znanje i iskustvo, profesore univerziteta koji nijesu osposobljeni za naučne i privredne probleme - posebno ako su radili uglavnom u nastavi, a ne u praksi, i posebno strane stručnjake - čak i neke eksperte UN, SB i slične - koji nijesu kadri za rješavanje probleme na našim projektima: naprimjer Ade Bojane, Regionalnog vodovoda, mosta na Bojani, zaštiti od poplava, zaštiti životne sredine i slično – jasan je Burić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6" data-rendition-name="original" width="153" height="214" loading="lazy" alt="Mihailo Burić"> <figcaption>Nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike: profesor dr Mihailo Burić<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p>Za neke aktivnosti je, dodaje, potrebno strano znanje - ako je dokazano i kvalitetno, a mi ga ne posjedujemo.</p> <p>- Za sve ono za šta mi imamo stručnog kapaciteta treba angažovati naše stručnjake sa iskustvom koji prihvataju odgovornost za neuspjeh. Dokazi za ove moje stavove se mogu vidjeti u tome kako se to radi u komunizmu - npr Kini i kapitalizmu - u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - rekao je Burić dodajući da države sa „klerikalnim populizmom“ kao neformalnim državnim uređenjem trpe užasne štete.</p> <p>Tek kad se umjesto „političkih stručnjaka“ angažuju oni stvarni mogu se, podvlači on, razmatrati planovi, projekti, mjere i objekti za ovakve situacije.</p> <p>- Ako se ovo ne shvati, u velikoj smo nevolji, ne samo zbog poplava – poručio je Burić.</p> <h2>NUŽNI SISTEMI RANE NAJAVE</h2> <p>Poplave su, ukazuje, proizvod klimatskih uslova, pa time i uobičajenijih prirodnih nepogoda zbog povećanja dnevnih ekstrema. On upozorava da se ne može uticati na klimatske promjene koje prouzrokuju poplave.</p> <p>- Od njih se možemo: štititi - višesmjernim projektima zaštite od voda; prilagođavati - planiranjem prostora; na njih pravovremeno reagovati – imati mjere, aktivnosti i ponašanja na osnovu alarma, tj. upozorenja nadležnog ZHMS) - kaže specijalista hidrogeologije.</p> <p>Zato podvlači da su sistemi rane najave poplava važni: jer mogu da obezbijede pravovremenu evakuaciju i spasu ljudske živote.</p> <p>- Nije dovoljno samo prognozirati koliko će kiše pasti i kakve će poplave biti, već znati i lokacije koje bi mogle biti potencijalno opasne za izlivanje vodnih tijela, veličine plavljenja, ali i vrijeme plavljenja - naveo je Burić napominjući da su mnogi djelovi vodotoka Crne Gore bujičnog karaktera - što podrazumijeva pojave ekstremno velikih proticaja.&nbsp;</p> <p>Veliki broj naselja se, kako je istakao, nalazi na obalama rijeka, jezera ili morfološki zatvorenog reljefa.</p> <p>- Njihova pozicija doprinosi ugroženosti.Veoma su ugroženi tereni pored Skadarskog jezera, Cetinjskog i Nikšićkog polja, pored velikih rijeka Bojane, Zete, Lima itd - kazao je Burić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98" data-rendition-name="original" width="532" height="236" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Cetinjskom polju 1986. godine<span></span></figcaption> </figure>  <p>Zato je decidan da bi zaštita od poplava na području Crne Gore trebalo da se zasniva na: unaprjeđenju prognostičke meteorološko-hidrološke službe Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju - zbog prognoze i potrebnog upozorenja kretanja i trajanja poplavnog talasa, kao i radi sprovođenja blagovremenih priprema i zaštitnih mjera; definisanja ugroženih prostora kartama i planovima; regulaciji proticajnog profila i planske eksploatacije šljunka iz korita; izgradnji vodozaštitnih objekata i korišćenje postojećih aumulacionih kapaciteta.</p> <h2>CIKLON NAS JE SAD „PRESKOČIO“</h2> <p>Postoji velika saglasnost klimatskih modela, ističe Burić, da u budućnosti treba računati na češće ekstremne vremenske i klimatske događaje. U tom kontekstu se osvrnuo na ciklon „Boris“ koji je prouzrokovao najrazornije poplave u posljednjih dvadesetak godina, a u kojim je voda u centralnoj i istočnoj Evropi odnijela više od 15 života.</p> <p>- Mi živimo u vremenu klimatskih promjena koje sa sobom nose povećanje, učestalost i intenzitet padavina. Aktuelni ciklon „Boris“ se ovom prilikom pomjerio - spustio se sa sjevera, skrećući sa njegove uobičajene trase ka istoku. Kako je poznato, odrazio se intenzivno sa katastrofalnim posledicama u Centralnoj Evropi. Nije zahvatio direktno Crnu Goru - pošto je ona pozicionirana oko oboda cenralnog dijela ciklonskih padavina. Da su ciklonske padavine zahvatile naš region posljedice bi bile slične kao sada u Centralnoj Evropi. Sada je situacija bila ovakva - rekao nam je Burić.</p> <p>Ako bi došlo do novih pomjeranja ciklona usljed klimatskih promjena, mogle bi se, upozorava Burić, i kod nas dogoditi ovakve situacije.</p> <p>- To je teško dugoročno prognozirati, ali je zbog savremenih sistema praćenja atmosfere kratkoročno moguće predvidjeti područja njegovog kretanja... Oblaci su dio vazdušnih strujanja, pa se može osmatrati putanja oblaka, koji su nosioci kiše. Specijalne meteorološke službe prate porijeklo i položaj vazdušnih masa i frontova sa padavinama, njihovih međusobnih sudara - ciklona i anticiklona, uz mogućnost predviđanja njihove transformacije i pravaca kretanja - naveo je Burić.</p> <p>Nezavisno od aktuelnog ciklonskog događaja, kaže da raspoloživi podaci i naučna znanja ukazuju na prijetnje od budućih poplava u Crnoj Gori – upravo zbog klimatskih promjena.</p> <p>- Za Crnu Goru i Balkansko poluostrvo su važni : Đenovski ciklon (Formira se u istočnom Sredozemlju - u oblasti Đenovskog zaliva) i Islandska depresija - koja je stalno aktivna zbog tople Golfske struje... Isto je i sa ciklonima koji se razvijaju iznad Jadranskog mora u hladnijoj polovini godine.. Za nastanak ovih ciklona je bitna topla morska površina i blizina kopna, kao i razlika u pritisku, temperaturi i brzini vjetra - istakao je Burić.</p> <p>Klimatske promjene su uslovile topliju površina mora, a kako nam je Burić rekao, to doprinosi intenzivnijem razvoju ciklona u odnosu na prethodni period.</p> <p>- Prema osmatranjima i analizama ZHMS-a, podaci sa GMS u Baru pokazuju da je od 1980. do 2023. srednja godišnja temperatura površine mora veća za +1,7C. To je ogromni akumulator energije u atmosferi, pa se mogu očekivati olujne nepogode i na području primorja u toku ljeta -kazao je specijalista hidrogeologije.</p> <p>U budućnosti, kako je zaključio, možemo očekivati ekstremnije klimatske pojave - samo se postavlja pitanje njihovog nivoa pogoršanja, mjesta, vremena i veličine uticaja.</p>

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Od poplava 2010. naučili smo ponešto - ali uradili nijesmo skoro ništa

<p>Nivo Dunava u Budimpešti pao je ispod osam metara - jutros u šest sati izmereno je 797 centimetara.</p>
<p>Vrh poplavnog talasa u glavnom gradu Mađarske dogodio se juče ujutro, kada je nivo vode bio 830 centimetara, što je 61 centimetar manje od istorijskog maksimuma iz 2013. godine, piše rts.rs.</p>
<p>Nadležni kažu da opasnost nije prošla, jer su bedemi sa džakovima natopljeni vodom, pa policija, vojska i građani, uz pomoć ronilaca ojačavaju bedeme od džakova.</p>
<p>Još je angažovano oko 5.000 profesionalaca na odbrani od poplava.</p>
<p>Pažnja je usmjerena i na naselja nizvodno od glavnog grada gdje su kuće pod vodom.</p>
<p>Mađarski premijer Viktor Orban najavio je jutros da će poplavni talas napustiti Mađarsku u utorak, umjesto u četvrtak, kako se ranije procjenjivalo.</p>

Portal ETV

Vodostaj Dunava u Budimpešti pao, ali opasnost nije prošla

<p>Italija je proglasila vanredno stanje u dva poplavljena regiona na sjeveru zemlje poslije nekoliko dana obilnih kiša.</p>
<p>Desna vlada premijerke Meloni odobrila je pomoć vrijednu 20 miliona eura za pogođene regije Emilija-Romanja i Marke.</p>
<p>Obilne kiše prouzrokovale su poplave zbog kojih je više od 2.500 ljudi evakuisano iz svojih domova.</p>
<p>Nekoliko gradova, uključujući Bolonju, Modenu i Ravenu, pogođeno je poplavom, kao i ljetovalište Rimini na jadranskoj obali.</p>
<p>U međuvremenu, došlo je do oštre rasprave između Rima i regionalnih vlada u poplavljenim područjima.</p>
<p>Nelo Musumeći, desničarski ministar za civilnu zaštitu, optužio je socijaldemokratsku vlast Emilije-Romanje da nije pravilno iskoristila već dodijeljeni novac.</p>
<p>- Nešto nije u redu. Ovako katastrofalne poplave ne mogu se stalno događati u Emiliji-Romanji - rekao je ministar.</p>
<p>Prošlogodišnje nevrijeme odnijelo je 17 života, a materijalna šteta iznosila je milijarde eura.</p>
<p>S druge strane, socijaldemokrati su odbacile ministrove optužbe kao predizborni trik zbog izbora zakazanih za novembar u Emiliji-Romanji, jednoj od najbogatijih i tradicionalno ljevici najsklonijih regiona Italije.</p>

Velike poplave na sjeveru Italije, proglašeno vanredno stanje

<p>Posljedice ciklona „Boris“ koji je prouzrokovao najrazornije poplave u posljednjih dvadesetak godina, a u kojim je voda u centralnoj i istočnoj Evropi odnijela više od 15 života, neće biti pogubne za naš region.</p> <p>U razgovoru za Portal ETV meteorolog <b>Dušan Pavićević</b> podsjetio je da je donekle slična ciklonska cirkulacija donijela ogromne količine padavina 2014. godine u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj uzrokujući poplave velikih razmjera – ali i naglasio da u Crnoj Gori vjerovatno neće biti značajnih posljedica „Borisa“.</p> <p>- U našem regionu se očekuje porast vodostaja na Dunavu - saopštio nam je Pavićević.</p> <p>Ipak, podvukao je da se podrazumijeva da niko nije unaprijed zaštićen od meteoroloških neprilika i nevolja koje one mogu uzrokovati.&nbsp;</p> <p>- Pitanje je samo koliko dobro i blagovremeno se mogu najaviti ekstremna vremenska dešavanja radi odgovarajućih priprema i preveniranja težih posljedica - poručio je iskusni meteorolog.</p> <h2>KAKO JE CIKLON „ZAGLAVIO“</h2> <p>On je istakao da su meteorološke službe na vrijeme prepoznale i najavile ciklon „Boris“ – koji je, kako nam je pojasnio, nastao kao posljedica prodora hladnog vazduha sa sjevera u područje zapadne i centralne Evrope.&nbsp;</p> <p>- Istovremeno su južni i istočni vjetrovi donosili vlažan vazduh što je rezultiralo padavinama. No, ne bi ove količine bile ekstremne da je ciklon imao „normalnu“ putanju od zapada ka istoku i brzo napustio područja kojima se kretao. On se vrlo polako kretao ka istoku, pa se vraćao na zapad... To je bilo u najvećoj mjeri uslovljeno snažnim anticiklonom nad Rusijom koji je poput zida sprječavao prirodno kretanje ciklona, a anticiklon nad Atlantikom nije dozvoljavao „Borisu“ ni da se potpuno vrati na zapad - objasnio je Pavićević.</p> <p>Sve ovo se dešavalo na obodu našeg regiona pa je, dodaje on, „Boris“ donio pad temperature i podnošljivu količinu padavina u dijelu našeg regiona.</p> <h2>INSTITUCIJE OJAČATI KADROVSKI I TEHNIČKI</h2> <p>Zemlje koje su sada zahvaćene poplavama ulažu milione u zaštitu od prirodnih katastrofa. Na pitanje Portala ETV ima li Crna Gora adekvatnu pripremljenu strategiju za ovakve nepogode - Pavićević je poručio da se mora nastaviti sa &nbsp;unaprjeđivanjem sistema za ranu najavu vanrednih i opasnih meteoroloških i hidroloških pojava.&nbsp;</p> <p>- Moraju se nadležne institucije ojačati i kadrovski i tehnički. Ne baš rijetko prepoznajem deklarativno razumijevanje i navodnu podršku, ali ne i odlučno djelovanje u potrebnom smjeru - podvukao je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919160952_8fb6b608ad6f625e53092f84ae83b913af7e5300d896012d32c8b5347a645493.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240919160952_8fb6b608ad6f625e53092f84ae83b913af7e5300d896012d32c8b5347a645493" data-rendition-name="original" width="926" height="1600" loading="lazy" alt="Dušan Pavićević"> <figcaption>Mora se nastaviti sa unaprjeđivanjem sistema za ranu najavu vanrednih i opasnih meteoroloških i hidroloških pojava: Dušan Pavićević<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p>Na naše pitanje je li strepnja crnogorskih građana ovim povodom opravdana - s obzirom na to da se nadležni nijesu pokazali previše visprenim ni u pripremi strategije za suzbijanje ljetnjih požara, Pavićević je rekao da mu se ponekad čini da crnogorski građani baš i ne strijepe, niti da misle da i oni moraju dati doprinos na ovom planu.</p> <p>- Da smo stvarno zabrinuti ne bismo nemilice i neplanski krčili šume, devastirali riječne tokove, stvarali deponije blizu riječnih korita ili čak u njima. Ne bismo se „igrali“ vatrom, nevažno iz kojih razloga – smatra meteorolog.</p> <p>Moramo, podvlači on, više angažmana i odgovornosti tražiti od nadležnih, ali kako je dodao, dio problema je i u nama.</p> <h2>GLOBALNO ZAGRIJAVANJE</h2> <p>On kaže da zbog globalnog zagrijavanja u budućnosti postoji velika vjerovatnoća za slične ili još ekstremnije pojave.</p> <p>- Za pretpostaviti je da će i Crna Gora povremeno dospijevati pod uticaj talasa toplote ili hladnoće, ciklona koji vrlo burno pređu preko našeg regiona ili duže vrijeme stacioniraju u našem okruženju – naveo je Pavićević.</p> <p>Ukazao je da je i kod nas ovog mjeseca bilo, doduše ne dugotrajnih, ekstremnih kišnih epizoda.&nbsp;</p> <blockquote>&nbsp;Za pretpostaviti je da će i Crna Gora povremeno dospijevati pod uticaj talasa toplote ili hladnoće, ciklona koji vrlo burno pređu preko našeg regiona ili duže vrijeme stacioniraju u našem okruženju</blockquote> <p>- Stotinjak litara vodenog taloga za par sati na jugu Crne Gore donese dosta nevolja, ali na nekom drugom području bi uslovilo mnogo teže posljedice - dodao je Pavićević.</p> <p>Na pitanje jesmo li nešto naučili od poplava koje su nas pogodile 2010. godine Pavićević je rekao da ima utisak da smo pripremljeniji i svjesniji.</p> <p>- Neki sistemi su postavljeni, procedure definisane. Da li dovoljno, ne znam - zaključio je meteorolog.</p>

U Crnoj Gori neće biti značajnih posljedica „Borisa“, očekuje se porast vodostaja na Dunavu

<p>Češka je saopštila da se broj žrtava katastrofalnih poplava u toj zemlji, i koje su zadesile centralnu Evropu, popeo na četiri, dok u Poljskoj i Mađarskoj volonteri i osoblje za vanredne situacije žure da ojačaju zaštitne nasipe oko rijeke, jer je njihov vodostaj počeo da raste i u drugim oblastima, javlja agencija Rojters.</p>
<p>Najstrašnije poplave koje su pogodile centralnu Evropu u najmanje dvije decenije ostavile su za sobom trag destrukcije na potezu od Rumunije do Poljske, zatrpavši gradove muljem i krhotinama, uništivši mostove i potopivši automobile.</p>
<p>Domaćinstva i vlasti pogođenih zemalja suočavaju se sa štetom koja se mjeri – milijardama dolara.</p>
<p>Sa novom prijavljenom žrtvom u Češkoj, broj mrtvih u Evropi usljed poplava popeo se na 23.</p>
<p>Prema zvaničnim podacima, po sedmoro ljudi je poginulo u Rumuniji i Poljskoj, i još petoro u Austriji.</p>
<p>Novotkrivena žrtva u Češkoj, jedna starica (70) sa sela, pronađena je na 20 metara od svoje kuće. Ona je u subotu bila evakuisana, ali je sljedećeg dana napustila centar za evakuisane da bi se vratila kući, javila je češka televizija.</p>
<p>U toj zemlji voda se uglavnom povlači, ali vodostaj je i dalje na vrhuncu u nekim djelovima na jugu Boemije.</p>
<p>U Vroclavu u Poljskoj, redovi ljudi prenose vreće sa pijeskom od ruke do ruke da bi utvrdili obale rijeke Odre. Južnije odatle, to rade poljski vojnici. Najviši vodostaj se u Vroclavu očekuje sjutra.</p>
<p>U Mađarskoj, vlasti su otvorili branu na sjeverozapadu zemlje da bi vode iz rijeke Lejte preusmjerili u jedan rezervoar i zaštitili grad Mosonmađarovar. Vodi je omogućeno da se izlije na poljoprivredno zemljište.</p>
<p>U Budimpešti se očekuje da Dunav naraste na najviši nivo – iznad 8,5 metara – u petak ili subotu.</p>

Još jedna žrtva poplava u Češkoj, Poljska i Mađarska jačaju nasipe oko rijeka

<p><b>Tijelo pete žrtve ciklona "Boris" u Austriji je danas nađeno u poplavljenoj kući čime je na pet porastao broj poginulih u toj zemlji, a na ukupno 19 u Srednjoj i Istočnoj Evropi.</b></p>
<p>Mrtva 81-godišnja žena je nađena u njenoj kući u Donjoj Austriji, rekao je portparol policije.</p>
<p>U Rumuniji je za sada sedam mrtvih, u Poljskoj četiri, u Českoj tri i osam nestalih.</p>
<p>Iako izgleda da se vrijeme popravlja, tlo je i dalje natopljeno i rijeke se izlivaju zbog čega vlasti traže od stanovnika najveće mjere opreza.</p>
<p>U Austriji je nepristupačno 26 sela, a smirivanje nevremena se otkriva sve veći obim katstrofe, rekla je regionalna guvernerka Johana Mikl-Lajtner.</p>
<p>Od petka je tokom jake kiše i olujnog vjetra bilo 33.000 intervencije službi za pomoć i spasavanje u toj zemlji.</p>
<p>U Beču su i dalje djelimično zatvorene četiri metro linije, kao i svi gradski parkovi zbog mogućeg pada drveća.</p>
<p>U Češkoj, nešto više od 60.000 domaćinstava i dalje je bez struje, uglavnom na sjeveroistoku. Najveći basen u Češkoj, ribnjak Rožmberk na jugu, preplavio je obode.</p>
<p>Ove poplave su najgore u regionu od 2002. godine kda su bili poplavljeni Prag, Drezden i Beč, kažu stručnjaci.</p>
<p>Očekuje se da će narednih mjeseci biti napravljene studije da se vidi da li je to posljedica promjene klime, saopštila je danas Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, čiji timovi su se mobilisali na terenu posljednjih dana.</p>
<p>- Ovih pojava je poslednjih godina više u Evropi koja se zagrijala mnogo brže nego drugi krajevi svijeta - rekao je na novinarima u UN Andreas Vajsenberg, zadužen za katastrofe, klimu i krize.</p>
<p>- Ove poplave nazvane su istorijskim – to je tačno, ali klimatske promjene to ubrzavaju i uskoro ćemo možda govoriti o jednoj takvoj pojavi godišnje - upozorio je on i pozvao da se više sredstava posveti borbi protiv klimatskih promjena.</p>

Broj žrtava od ciklona „Boris“ u Srednjoj Evropi porastao na 19

<p>Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova <b>Marija Zaharova.</b> </p>
<p>- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.</p>
<p>Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.</p>

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

<p>Predsjednik Ukrajine <b>Volodimir Zelenski </b>reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina </b>o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.</p>
<p>- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.</p>
<p>On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.</p>

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

<p>Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) <b>Ervin Ibrahimović </b>kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti.<br/>
<br/>
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali.<br/>
<br/>
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU).<br/>
<br/>
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.<br/>
<br/>
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu.<br/>
<br/>
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu.<br/>
<br/>
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića </b>koji je <b>Aliju Balijagića </b>osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom.<br/>
<br/>
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer <b>Milojko Spajić</b>.<br/>
<br/>
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav.<br/>
<br/>
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu.<br/>
<br/>
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore <b>Milom Đukanovićem</b> "skoro kao ranije".<br/>
<br/>
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje <b>Rahmanom Husovićem</b>.<br/>
<br/>
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje.<br/>
<br/>
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.</p>

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

<p>Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;</p>
<p>Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.</p>
<p>Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće <b>Nikola Marković</b>, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem <b>Đorđijem Tatićem</b>. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja <b>Senada Šahmanovića</b>.&nbsp;</p>
<p>Naša gošća biće i kustoskinja <b>Milica Bezmarević </b>sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici <b>Kiki Smit</b>, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.</p>

Jutro na Televiziji E

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: ciklon-boris