Više od 63.000 stranica dokumenata u vezi sa atentatom na američkog predsjednika Džona F. Kenedija 1963. godine objavljeno je u utorak, nakon naloga predsjednika Donalda Trampa, mnogi bez cenzurisanih dijelova koji su godinama zbunjivali istoričare i podsticali teorije zavjere. Američki Nacionalni arhiv i Uprava za evidenciju objavili su na svom sajtu oko 2.200 dosijea koji sadrže dokumente. Velika većina zbirke Nacionalnog arhiva, koja broji preko šest miliona stranica dokumenata, fotografija, filmova, zvučnih zapisa i artefakata vezanih za atentat, već je ranije objavljena. Direktor Centra za politiku Univerziteta Virdžinija i autor knjige „Kenedijevih pola vijeka“, Lari Dž. Sabato rekao je da će biti potrebno vrijeme da se svi dokumenti detaljno pregledaju. - Imamo mnogo posla pred sobom, ljudi jednostavno moraju to da prihvate – kazao je on. Tramp je najavio objavljivanje dokumenata u ponedjeljak prilikom posjete Centru Džona F. Kenedija za izvođačke umjetnosti u Vašingtonu, rekavši da će njegova administracija objaviti oko 80.000 stranica. - Imamo ogroman broj dokumenata. Imaćete mnogo za čitanje - rekao je Tramp. Prije utorka, istraživači su procijenili da je između 3.000 i 3.500 dosijea ostalo neobjavljeno, u cijelosti ili djelimično. Samo prošlog mjeseca FBI je saopštio da je otkrio oko 2.400 novih dokumenata vezanih za atentat. Potpredsjednik Fondacije Meri Ferel, koja čuva dosijee o atentatu, Džeferson Morli, rekao je u izjavi objavljenoj na društvenoj mreži X da je ovo „ohrabrujući početak“. On je dodao da je veliki dio „pretjerane klasifikacije trivijalnih informacija eliminisan“ iz dokumenata. Nacionalni arhiv je na svom sajtu naveo da će, u skladu sa predsjedničkom direktivom, objavljivanje obuhvatiti „sve dokumente koji su ranije bili uskraćeni zbog klasifikacije“. Međutim, Morli tvrdi da ono što je objavljeno u utorak ne uključuje dvije trećine obećanih dosijea, nijedan od nedavno otkrivenih FBI dokumenata, niti 500 dosijea Poreske uprave. - Ipak, ovo su najpozitivnije vijesti o objavljivanju JFK dosijea od devedesetih godina - rekao je Morli. Interesovanje za detalje u vezi s Kenedijevim atentatom bilo je intenzivno decenijama, uz bezbroj teorija zavjere o više atentatora i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza i mafije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838" data-rendition-name="original" width="1600" height="1230" loading="lazy" alt="Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963."> <figcaption>Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963. (Photo: AP Photo/Džim Altgens, arhiva)</figcaption> </figure>  Kenedi je ubijen 22. novembra 1963. godine tokom posjete Dalasu, kada je njegova povorka završavala trasu kroz centar grada, a pucnji su odjeknuli iz zgrade Teksaškog školskog depozitara. Policija je uhapsila 24-godišnjeg Lija Harvija Osvalda, koji je bio pozicioniran na snajperskom položaju na šestom spratu. Dva dana kasnije, vlasnik noćnog kluba Džek Rubi ubio je Osvalda tokom njegovog transporta u zatvor. Godinu nakon atentata, Vorenova komisija, koju je osnovao predsjednik Lindon B. Džonson radi istrage, zaključila je da je Osvald djelovao sam i da nema dokaza o zavjeri. Ali to nije zaustavilo mnoštvo alternativnih teorija tokom decenija. Osvald je bio bivši marinac koji je dezertirao u Sovjetski Savez prije nego što se vratio u Teksas. Dokumenti iz novih dosijea uključuju i dopis CIA-ine stanice u Sankt Peterburgu iz novembra 1991. godine, u kojem se navodi da je istog mjeseca jedan CIA-in zvaničnik stekao prijatelja među američkim profesorima tamo, koji mu je rekao da ima prijatelja koji radi za KGB. U dopisu se navodi da je KGB-ov zvaničnik pregledao „pet debelih tomova“ dosijea o Osvaldu i bio „ubijeđen da Osvald nikada nije bio agent pod kontrolom KGB-a“. Dopis dalje navodi da, kako je Osvald opisan u dokumentima, KGB-ov zvaničnik sumnja da bi ga iko mogao kontrolisati, ali je dodao da ga je KGB pažljivo i neprestano pratio dok je boravio u SSSR-u. Takođe, navedeno je da je Osvald bio loš strijelac kada je pokušavao gađati mete u Sovjetskom Savezu. Početkom devedesetih, savezna vlada je naredila da svi dokumenti povezani sa atentatom budu smješteni u jednu zbirku u Nacionalnom arhivu i Upravi za evidenciju. Kolekcija je trebalo da bude otvorena do 2017. godine, osim ako predsjednik ne odobri izuzetke. Tramp, koji je preuzeo funkciju 2017. godine, rekao je da će omogućiti objavljivanje svih preostalih dokumenata, ali je na kraju neke zadržao zbog, kako je naveo, moguće štete po nacionalnu bezbjednost. I dok su dokumenti nastavili da budu objavljivani tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena, neki su i dalje ostali tajni. Sabato je rekao da njegov tim ima „dugu, dugu listu“ osjetljivih dokumenata koje traže i koji su ranije imali velike dijelove zatamnjene. - Mora postojati nešto zaista, zaista osjetljivo zbog čega bi cenzurisali pasus, stranicu ili više stranica u takvom dokumentu. Neki se odnose na Kubu, neki na ono što je CIA radila, ili nije radila, u vezi sa Lijem Harvijem Osvaldom - rekao je on. Neki ranije objavljeni dokumenti otkrili su detalje o načinu rada obavještajnih službi u to vrijeme, uključujući CIA-ine telegrame i memorandume o Osvaldovim posjetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi tokom njegovog putovanja u Meksiko Siti, samo nekoliko nedjelja prije atentata. <h2>Dosijei otkrivaju više o CIA-i, ali još uvijek ne ukazuju na zavjere</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1046" loading="lazy" alt="Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan je u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)"> <figcaption>Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (Photo: AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)</figcaption> </figure>  Novootkriveni dokumenti vezani za atentat na Kenedija 1963. godine pružili su radoznalim čitaocima više detalja o tajnim operacijama SAD-a tokom Hladnog rata u drugim zemljama, ali ipak nijesu odmah dali naznake da su dugotrajne teorije zavjere o tome ko je ubio JFK-a tačne. Analize oko 2.200 dosijea koje je Nacionalni arhiv objavio na svom sajtu dolaze uz veliki oprez: do srijede niko nije imao dovoljno vremena da pregleda više od malog dijela njih. Početni pregled više od 63.000 stranica dokumenata pokazuje da neki nijesu direktno povezani sa atentatom, već se odnose na tajne operacije CIA-e, naročito na Kubu. - Ništa ne ukazuje na drugog napadača. Nijesam vidio nikakva spektakularna otkrića koja mijenjaju osnovnu priču o atentatu, ali još je rano - rekao je Filip Šenon, autor knjige o atentatu iz 2013. godine. On je ukazao na ranije objavljene dokumente o putovanju koje je Osvald krajem septembra 1963. godine obavio u Meksiko Siti. Zapisi pokazuju da je Osvald namjeravao da tamo kontaktira ambasadu Sovjetskog Saveza, nakon što je živio kao američki prebjeg u SSSR-u od oktobra 1959. do juna 1962. Šenon je rekao da je američka vlada možda zadržavala informacije o tome što je znala o Osvaldu prije atentata kako bi sakrila ono što opisuje kao moguću „nesposobnost i lijenost“ zvaničnika. - CIA je imala Osvalda pod prilično agresivnim nadzorom dok je bio tamo, i to samo nekoliko nedjelja prije atentata. Postoji razlog da se vjeruje da je otvoreno govorio o ubistvu Kenedija u Meksiko Sitiju i da su ljudi čuli kako to govori - rekao je Šenon. Spekulacije o takvim detaljima u vezi sa Kenedijevim atentatom bile su intenzivne tokom decenija, stvarajući bezbroj teorija zavjere o više napadača i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza, mafije i CIA-e. Novo objavljivanje dokumenata podstaklo je neobuzdane spekulacije na internetu i natjeralo ljude da hitno proučavaju dokumente i dijele online šta bi oni mogli značiti. <h2>Velika korist za istoričare Hladnog rata</h2> Najnovije objavljivanje dokumenata takođe predstavlja veliku korist za istoričare Hladnog rata. Vanredni profesor na Univerzitetu Kolumbija koji piše knjigu o Kenedijevom predsjedništvu, Timoti Naftali, rekao je da naučnici sada, kako se čini, imaju više detalja o američkim obavještajnim aktivnostima pod Kenedijem nego pod bilo kojim drugim predsjednikom. Na primjer, u oktobru 1975. godine, američki senatori su istraživali šta je CIA znala o Osvaldu, a u jednom memorandumu iz oktobra 1975. navedeno je da su smatrali da agencija „nije bila otvorena“. Verzija tog memoranduma objavljena 2023. godine skriva ime bezbjednosnog kontakta CIA-e za Osvalda u Meksiku, kao i identitet osobe koja je stajala iza „infiltracije kubanske ambasade“ tamo. Najnovija verzija pokazuje da je bezbjednosni kontakt bio predsjednik Meksika 1975. godine, Luis Ečevarija Alvares, koji je preminuo 2022. godine, i da je sama meksička vlada infiltrirala kubansku ambasadu. Takođe, Naftali je rekao da je prije najnovijeg objavljivanja vlada već učinila dostupnim kopije Džonsonovog predsjedničkog „dnevnog izvještaja“, koji je sadržavao visoko osjetljive strane obavještajne podatke iz dana nakon Kenedijevog atentata, ali sa velikim dijelom materijala redigovanim. Sada, rekao je, ljudi mogu pročitati ono što je Džonson tada pročitao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Istoričari u potrazi za novim tragovima nakon objavljivanja dosijea o ubistvu JFK-a

Centralna obavještajna agencija (CIA) je juče objavila novu procjenu o porijeklu izbijanja pandemije koronavirusa navodeći kako je vjerovatnije da je virus procurio iz kineske laboratorije nego da je potekao od životinja, izvještava BBC.
Iz obavještajne agencije su ipak upozorili da nisu sigurni u ovu procjenu. Portparol je izjavio da je porijeklo pandemije povezano s laboratorijskim istraživanjima vjerovatnije od prirodnog porijekla, na temelju dostupnih izvještaja.
Odluka o objavi ove procjene jedna je od prvih koju je donio novi direktor CIA-e Džon Retklif, kojeg je imenovao Donald Tramp, a na čelu agencije je tek tri dana.
Retklif, koji je bio šef nacionalne obavještajne službe i tokom prvog Trampovog mandata, dugo je zagovarao teoriju o curenju iz laboratorija, tvrdeći da je koronavirus najvjerovatnije potekao iz laboratorija u Vuhanu. Institut u Vuhanu nalazi se 40 minuta vožnje od pijace Huanan, gdje je zabilježena prva grupa zaraženih.
U intervjuu za "Breitbart News" objavljenom prekjuče, Retklif je rekao da želi da CIA napusti svoj neutralni stav o porijeklu virusa i prestane stajati po strani. 
- Puno sam govorio o suočavanju s prijetnjom iz Kine na više frontova i vraćam se na pitanje zašto je milion Amerikanaca umrlo i zašto je Centralna obavještajna agencija pet godina stajala po strani bez procjene porijekla koronavirusa. Za mene je to prioritet od prvog dana - izjavio je on.
Službenici su za američke medije izjavili da nova procjena nije temeljena na novim obavještajnim podacima, već prethodi Trampovoj administraciji. Procjena je navodno naručena u završnim sedmicama Bajdenove administracije i dovršena prije nego što je Tramp preuzeo dužnost.
Juče objavljena procjena temelji se na tzv. niskom povjerenju, što znači da iza nje stoje obavještajni podaci koji su prema naučnim standardima manjkavi, neuvjerljivi ili protivrječni, te i dalje ne postoji konsenzus o uzroku pandemije koronavirusa. 
Neki podržavaju teoriju prirodnog porijekla, prema kojoj se virus prirodno proširio sa životinja, bez uključenosti naučnika i laboratorija.

Novi šef CIA-e: Koronavirus je vjerovatno potekao iz laboratorije

Američki Senat danas je velikom većinom glasova potvrdio izbor Džona Retklifa za direktora Centralne obavještajne agencije (CIA).
Za imenovanje bivšeg republikanskog kongresmena i direktora Nacionalne obavještajne službe glasala su 74 senatora, a protiv je bilo 25, prenosi Politiko.
Retklif se suočio samo sa manjim otporom demokrata, koji su danima kočili njegovu nominaciju zbog zabrinutosti da će politizovati rad agencije, nakon što je predsjednik Donald Tramp najavio reviziju nacionalne obavještajne zajednice.
Retklif je drugi Trampov kandidat koji je potvrđen od kada je novi predsjednik položio zakletvu u ponedjeljak, a očekuje se da će sljedeći biti kontroverzni kandidat za ministra odbrane Pit Hegset.
Činjenica da je Retklifova nominacija protekla bez problema svjedoči o njegovom iskustvu na vrhu američke obavještajne zajednice u Trampovom prvom mandatu i govori u kojoj mjeri su republikanci bili odlučni da prihvate stav novog predsjednika da su mu potrebni bliski saveznici na čelu ključnih bezbjednosnih agencija, kako bi ih reformisao.

Senat potvrdio imenovanje Džona Retklifa za direktora CIA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se sastao sa direktorom američke Centralne obaveštajne agencije Vilijamom Bernsom u Ukrajini.
- Berns je sada posljednji put posjetio Ukrajinu kao direktor CIA - rekao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.
Dodao je da su njih dvojica imali puno sastanaka tokom rata, ali da se o većini njih nije govorilo u javnosti.
- On i ja smo imali mnogo sastanaka tokom ovog rata i zahvalan sam na njegovoj pomoći. Obično se takvi sastanci ne objavljuju, a svi naši sastanci u Ukrajini, u drugim evropskim zemljama, u Americi i u drugim djelovima svijeta, odvijali su se bez zvaničnih informacija - rekao je Zelenski.
SAD su najznačajnija finansijska i vojna podrška Ukrajine u ratu započetom prije gotovo tri godine. Vašington je takođe redovno dijelio vojne obavještajne podatke sa Ukrajinom, kako bi podržao njenu odbranu.
Očekuje se da će se Berns povući sa mjesta šefa CIA poslije dolaska republikanca Donalda Trampa na vlast, u januaru 2025.

Zelenski se sastao sa direktorom CIA u Ukrajini

Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac poručio je na mreži X da se budžetom Glavnog grada izdvaja 2,8 miliona eura za Gradsku TV koja svega 10 odsto programa posvećuje lokalnim temama.
- Pare građana se troše na kvazi analitičare, apanaže članovima familija lokalnih funkcionera i neke novinare koji i nemaju završen fakultet- &nbsp;istakao je on.
Klikovac kaže da je to sramota.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1912178665405698400%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1912178665405698400%7Ctwgr%5E73606b7b1f6d1eb3207992cac40d8d96011dd98f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Za Gradsku TV Glavni grad izdvaja 2,8 miliona eura, a svega 10% programa je posvećeno lokalnim temama

Rješavanju problema u Istražnom zatvoru treba pristupiti sistemski, istakao je tokom posjete ovoj ustanovi zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.
On je, kako je saopšteno iz institucije Zaštitnika, na poziv pritvorenika koji štrajukuju glađu, posjetio Istražni zatvor i razgovarao sa direktorom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Darkom Vukčevićem i pomoćnikom direktora Nebojšom Jankovićem.
Navodi se da je Bjeković obišao pritvorenike kako bi se upoznao sa zahtjevima i ustanovio u kojoj mjeri institucija Zaštitnika ima mandat i ovlašćenje da pokrene postupke, koji bi bili u svrhu prevazilaženja nastale situacije.
- Ujedno podsjećamo da je institucija Zaštitnika u kontinuitetu upoznata sa stanjem u UIKS-u i da se donose preporuke, kao u preventivnom, tako i u reaktivnom mandatu- kaže se u saopštenju.
Kako je saopšteno, u razgovoru su ponovljene ocjene o nezadovoljavajućem stanju u objektu zatvora koje se primarno odnosi na prebukiranost prostorija i negativan trend koji može da dovede do još većih problema u funkcionisanju zatvorskog sistema.
- U svemu tome od sagovornika naglašeni su napori Uprave na obezbjeđenju potreba pritvorenih lica i iskazan pozitivan stav prema njihovom odnosu u nastaloj situaciji- navodi se u saopštenju.
Ističe se da je osnovni problem na koji je ukazano od pritvorenih osoba predugo trajanje i olako određivanje, odnosno produženje pritvora i izostanak određivanja alternativnih mjera radi prisustva krivičnom postupku.
Iz institucije Zaštitnika su naveli da je ukazano da se pojedine osobe nalaze duži niz godina u pritvoru, a da im još nije donijeta pravosnažna presuda.
- Takođe, ukazuje se i na dugo trajanje pritvora nakon podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude, a što režim boravka i korišćenja prava koja im pripadaju dovodi u pitanje- kazali su iz institucije Zaštitnika.
Navodi se da se pod tim prvenstveno misli na izlaske na otvoreno i režim šetnji u pritvorskom krugu koji je ispod propisanih granica, posjete porodice i nedostatak privatnosti tokom ovih posjeta, otežanu komunikaciju sa braniocima zbog predugog čekanja radi povjerljivog razgovora.
- A kada su u pitanju higijenski uslovi nedostatak hemijskih sredstava zbog sporih tenderskih procedura i posebno otežani uslovi u sobama sa većim brojem smještenih osoba- kaže se u saopštenju.
Bjeković je, u dijelu sudske nadležnosti, naglasio da institucija nema ovlašćenje da se miješa u meritorno odlučivanje sudova u bilo kojoj fazi postupka, navodeći da ima ovlašćenje da postupa u slučajevima neopravdanog odugovlačenja postupka i nerazumno dugog trajanja sudskih postupaka
- Obostrano je zaključeno da se većini pitanja mora pristupiti sistemski, kako bi se pronašao optimalan način u kojem bi pravosudne institucije mogle ostvarivati svoju funkciji, na način koji ne bi narušio prava okrivljenih i istovremeno bile stvorene pretpostavke za ažurno okončanje predmeta- kaže se u saopštenju.
To je potrebno, kako se dodaje, kako bi se riješila sva pitanja koja uzrokuju trenutnu situaciju prilikom smještaja u Istražni zatvor.
Navodi se da će institucija Zaštitnika o ovim razogovorima sačiniti kraći izvještaj kako bi u komunikaciji sa nadležnim organima podstakla na preduzimanje aktivnosti koje idu za tim da se stanje poboljša i izbjegne dalja prebukiranost koja može voditi ka novim izazovima uključujući i one sigurnosne, zdravstveno-sanitarne, nedostatak prostornih kapaciteta i slično.

Bjeković: Mora se sistematski pristupiti rješavanju problema u Istražnom zatvoru

Pokušaj ekspresnog uvođenje vjeronauka u osnovne i srednje škole predstavlja još jedan u nizu pokazatelja klerikalizacije crnogorskog društva, što za posljedicu treba da ima razgradnju građanskog društva, koje uz ogromne udare, opstaje, smatra Malik Kovačević, član GI "21.maj".
- Vjeronaukom u školama, žele se zadovoljiti vjerske zajednice, koje kao da nemaju dovoljno uticaja (često malignog) na društvo, a posebno na mlade ljude, koji se zbog sve manjeg znanja i prosvijećenosti, teže odupiru retrogradnim i dogmatičnim učenjima, koja ih udaljavaju jedne od drugih zbog pripadnosti raznim religijskim grupama- ističe Kovačević.
Kovaćević napominje da su se generacije vijekovima borile da na osnovu principa demokratije i sekularizma omoguće izučavanje nauke u školama, zasnovane na empirijskim dokazima i pravilima.
- S toga religija ne smije i ne može biti prisutna u obrazovnim ustanovama pri čemu to svakako ne znači da svako u svom životu ne može upražnjavati bilo koja religijska uvjerenje za koja smatra da su ispravna. Škola nije mjesto za to- poručuje Kovačević.

Kovačević: Uvođenjem vjeronauke u škole se razgrađuje građansko društvo

Crnogorska policija je u Budvi uhapsila Dinaru Smailovu, državljanku Kazahstana, postupajući po nalogu Višeg suda u Podgorici, koja je jutros puštena da se brani sa slobode. Tim povodom oglasili su se iz Crnogorskog PEN centra i apelovali na nadležne institucije da Smailovoj pruže zaštitu i da ne dozvole da bude izručena represivnom režimu.
- Riječ je o istaknutoj aktivistkinji i braniteljki ljudskih prava, poznatoj po borbi protiv seksualnog nasilja i nekažnjivosti u Kazahstanu, te osnivačici fondacije NeMolchiKZ- napominju iz PEN centra.
Iz Crnogorskog PEN centra podsjećaju da je Smailova pokrenula brojne kampanje podrške žrtvama seksualnog i porodičnog nasilja.
- &nbsp;Zahvaljujući njenom radu, u Kazahstanu su donijete presude protiv 239 silovatelja, dok je preko 200 policijskih službenika disciplinski procesuirano zbog nepostupanja prema prijavama žrtava. O svom iskustvu, borbi i pritiscima kojima je izložena, govorila je i pred Ujedinjenim nacijama, što dodatno potvrđuje njen međunarodno prepoznat status braniteljke ljudskih prava- ističu iz PEN centra.
Iako se Smailova nalazi pod prijetnjom političkog progona u matičnoj zemlji, crnogorske institucije su je tretirale kao opasnu kriminalku, ističu iz PEN centra apelujući da se takvo nešto ne smije događati.
- Ono što je posebno alarmantno jeste da su Ujedinjene nacije još u avgustu 2024. eksplicitno upozorile Crnu Goru da je riječ o aktivistkinji koja je izložena represiji zbog svog rada na zaštiti ljudskih prava, te da bi izručenje moglo predstavljati ozbiljno kršenje međunarodnog prava- poručili su iz PEN centra.
Uprkos tom upozorenju, kako ističu, Vlada Crne Gore – konkretno Ministarstvo unutrašnjih poslova – nije dostavilo te informacije pravosudnim organima koji su odlučivali o njenom lišenju slobode.&nbsp;
- Takav propust ne može se tumačiti kao tehnička greška, već kao zabrinjavajući znak institucionalne nesposobnosti, ili još gore – političke volje da se ignorišu međunarodne obaveze kada su u pitanju ljudska prava- kazali su.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, naglasili su iz PEN centra, je i ovoga puta demonstriralo svoj hronični problem – nedostatak institucionalne odgovornosti, nesposobnost koordinacije i propuštanje da postupi po ključnim međunarodnim dokumentima.&nbsp;
- Odgovornost za zataškavanje upozorenja UN-a i direktno ugrožavanje bezbjednosti Dinare Smailove ne može biti razvodnjena administrativnim izgovorima – radi se o ozbiljnom propustu koji zahtijeva momentalnu institucionalnu i političku odgovornost- upozorili su iz PEN centra.
Posebno je, kako navode iz Crnogorskog PEN centra, poražavajuće što se ovakav čin dešava u zemlji koja je važila za regionalno utočište aktivistima koji su bježali od autoritarnih režima jer su drugačije mislili, govorili i djelovali. Crna Gora se time ne odriče samo međunarodnih standarda – već i vlastite tradicije pružanja utočišta onima koji su progonjeni zbog svog angažmana za slobodu i pravdu.
- Pozivamo nadležne da hitno prekinu ovu farsu od postupka i da Dinari Smailovoj pruže zaštitu, a ne izručenje represivnom režimu. Crna Gora se mora odlučiti: hoće li biti zemlja u kojoj se poštuju međunarodno priznati standardi ljudskih prava – ili tek servis za političke obračune autoritarnih režima- zaključuje se u saopštenju Crnogorskog PEN centra.

Crnogorski PEN centar poziva nadležne da pruže Smailovoj zaštitu a ne da je izruče represivnom režimu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: cia