Centralna obavještajna agencija (CIA) i američka vojska su bespilotnim letjelicama nadgledale aktivnosti Vojske Republike Srpske (VRS) na saniranju i prikrivanju zločina genocida u Srebrenici, pri čemu su zabilježene prve masovne grobnice.
Nadzor kretanja snaga na terenu tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (RBiH) CIA i američka vojska vršili su uz pomoć bespilotnih letjelica MQ-1 Predator.
Prvo obimno korišćenje bespilotnih letjelica u klasičnom vojnom smislu zabilježeno je upravo na teritoriji RBiH, kada je početkom ljeta 1995. godine raspoređen dio 11. izviđačke divizije Zračne borbene komande američkog Ratnog vazduhoplovstva.
Zbog dinamičnih promjena odnosa snaga i brojnih vojnih operacija, CIA je insistirala na tome da se obezbijedi 24-časovni nadzor iz vazduha, uz maksimalnu sigurnost za operatere letjelica.
Tadašnji direktor CIA, James Woolsey, bio je izuzetno zadovoljan sposobnostima MQ-1 Predator dronova, koji su omogućavali dugotrajan i precizan nadzor iz vazduha, upravljani sa udaljenih i sigurnih lokacija.
<h2>Snimci genocida</h2>
Prvi deklasifikovani dokument CIA koji se odnosi na dešavanja u Srebrenici nakon njenog pada nosi naslov "Bosanska vojska u Srebrenici: Što se dogodilo?", a datira iz 18. juna 1995. godine.
U tom izvještaju se navodi da su ključni razlozi za pad Srebrenice bili nedostatak pješadijskog i artiljerijskog naoružanja i municije, kao i neispunjavanje obećanja NATO-a i UN-a o zaštiti enklave.
- Možda najvažnije, lideri u enklavi vjerovatno su računali na to da će UN ili NATO intervenisati i zaustaviti VRS prije nego što pregazi ‘zaštićeno područje’. Kada je postalo jasno da spoljašnja pomoć neće doći, bilo je prekasno - navodi se u izvještaju.
Sve informacije o stanju u Podrinju – kako u Srebrenici, tako i na okupiranim teritorijama koje je kontrolisala VRS – CIA je pratila bespilotnim letjelicama. Na taj način zabilježeni su prvi snimci strijeljanja i iskopavanja primarnih grobnica u mjestima poput Kasabe, Donje Pilice, i drugih lokacija.
<h2>Dokazi prikrivanja zločina</h2>
Na snimcima su jasno uočeni rad inžinjerskih mašina i bagera koji su na terenu vršili sanaciju, pokušavajući da uklone tragove masovnih ubistava civila iz Podrinja.
Na primjer, snimci iz Donje Pilice od 5. i 17. jula 1995. godine pokazuju tragove rada teške mehanizacije, pa čak i tijela ubijenih Bošnjaka, nakon što su 14. jula počela masovna ubistva na vojnoj ekonomiji Branjevo.
Na području Orahovca, Ročevića, Kozluka, Petkovaca, Kula Grada, vojne ekonomije Branjevo i Pilice, kako je utvrđeno u presudama Haškog tribunala i Suda BiH, ubijeno je više od 2.500 Bošnjaka iz Srebrenice.
<h2>Presudni dokazi za Haški tribunal</h2>
Američke bespilotne letjelice su na čitavom prostoru Podrinja zabilježile brojne iskope i koncentraciju snaga VRS-a, čime su identifikovane lokacije primarnih i sekundarnih grobnica.
Ti snimci, zajedno s drugim materijalnim dokazima, imali su ključnu ulogu u dokazivanju odgovornosti vojnog vrha Vojske Republike Srpske, posebno kada je riječ o organizovanom i sistemskom prikrivanju zločina i uređivanju terena na kojem su vršena masovna ubistva civila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kako je CIA u julu 1995. dronovima otkrila grupna strijeljanja i prve masovne grobnice u Srebrenici i Podrinju

Američki Federalni istražni biro (FBI) je pokrenuo krivične istrage protiv bivšeg direktora Centralne obavještajne agencija (CIA) Džona Brenana i bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija, objavio je Foks njuz didžital (Fox News Digital), pozivajući se na neimenovane izvore.
Istrage se odnose na moguće zloupotrebe u vezi sa ranijim vladinim istragama navodnog ruskog miješanja u američke izbore 2016. godine, na kojima je predsjednik SAD Donald Tramp pobijedio bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton, navodi se u izvještaju.
Istrage uključuju i navodno davanje lažnih izjava Kongresu, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.
Direktor CIA Džon Retklif je uputio dokaze o Brenanovim zloupotrebama direktoru FBI Kašu Patelu radi mogućeg krivičnog gonjenja, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.
Izvori su naveli da je prijava primljena i da je pokrenuta krivična istraga protiv Brenana, koja je u toku, ali nisu dali više detalja.
U ovom trenutku nije jasno da li se istraga proteže dalje od njegovih navodnih lažnih izjava Kongresu.
Što se tiče Komija, izvori iz Ministarstva pravde rekli su za Foks njuz didžital da je istraga protiv bivšeg direktora u toku, ali nisu mogli da navedu detalje o tome šta se konkretno istražuje.
Krivična istraga ne mora nužno da rezultira i optužnicama.
Unutrašnja revizija Centralne obavještajne agencije (CIA) prošle nedjelje otkrila je niz proceduralnih propusta prilikom izrade obavještajnog izvještaja o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine, ali nije dovela u pitanje njegove ključne zaključke.&nbsp;

1250x600

1084x550

Foks njuz: Pokrenuta krivična istraga protiv bivših direktora CIA i FBI

Više od 63.000 stranica dokumenata u vezi sa atentatom na američkog predsjednika Džona F. Kenedija 1963. godine objavljeno je u utorak, nakon naloga predsjednika Donalda Trampa, mnogi bez cenzurisanih dijelova koji su godinama zbunjivali istoričare i podsticali teorije zavjere. Američki Nacionalni arhiv i Uprava za evidenciju objavili su na svom sajtu oko 2.200 dosijea koji sadrže dokumente. Velika većina zbirke Nacionalnog arhiva, koja broji preko šest miliona stranica dokumenata, fotografija, filmova, zvučnih zapisa i artefakata vezanih za atentat, već je ranije objavljena. Direktor Centra za politiku Univerziteta Virdžinija i autor knjige „Kenedijevih pola vijeka“, Lari Dž. Sabato rekao je da će biti potrebno vrijeme da se svi dokumenti detaljno pregledaju. - Imamo mnogo posla pred sobom, ljudi jednostavno moraju to da prihvate – kazao je on. Tramp je najavio objavljivanje dokumenata u ponedjeljak prilikom posjete Centru Džona F. Kenedija za izvođačke umjetnosti u Vašingtonu, rekavši da će njegova administracija objaviti oko 80.000 stranica. - Imamo ogroman broj dokumenata. Imaćete mnogo za čitanje - rekao je Tramp. Prije utorka, istraživači su procijenili da je između 3.000 i 3.500 dosijea ostalo neobjavljeno, u cijelosti ili djelimično. Samo prošlog mjeseca FBI je saopštio da je otkrio oko 2.400 novih dokumenata vezanih za atentat. Potpredsjednik Fondacije Meri Ferel, koja čuva dosijee o atentatu, Džeferson Morli, rekao je u izjavi objavljenoj na društvenoj mreži X da je ovo „ohrabrujući početak“. On je dodao da je veliki dio „pretjerane klasifikacije trivijalnih informacija eliminisan“ iz dokumenata. Nacionalni arhiv je na svom sajtu naveo da će, u skladu sa predsjedničkom direktivom, objavljivanje obuhvatiti „sve dokumente koji su ranije bili uskraćeni zbog klasifikacije“. Međutim, Morli tvrdi da ono što je objavljeno u utorak ne uključuje dvije trećine obećanih dosijea, nijedan od nedavno otkrivenih FBI dokumenata, niti 500 dosijea Poreske uprave. - Ipak, ovo su najpozitivnije vijesti o objavljivanju JFK dosijea od devedesetih godina - rekao je Morli. Interesovanje za detalje u vezi s Kenedijevim atentatom bilo je intenzivno decenijama, uz bezbroj teorija zavjere o više atentatora i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza i mafije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838" data-rendition-name="original" width="1600" height="1230" loading="lazy" alt="Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963."> <figcaption>Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963. (Photo: AP Photo/Džim Altgens, arhiva)</figcaption> </figure>  Kenedi je ubijen 22. novembra 1963. godine tokom posjete Dalasu, kada je njegova povorka završavala trasu kroz centar grada, a pucnji su odjeknuli iz zgrade Teksaškog školskog depozitara. Policija je uhapsila 24-godišnjeg Lija Harvija Osvalda, koji je bio pozicioniran na snajperskom položaju na šestom spratu. Dva dana kasnije, vlasnik noćnog kluba Džek Rubi ubio je Osvalda tokom njegovog transporta u zatvor. Godinu nakon atentata, Vorenova komisija, koju je osnovao predsjednik Lindon B. Džonson radi istrage, zaključila je da je Osvald djelovao sam i da nema dokaza o zavjeri. Ali to nije zaustavilo mnoštvo alternativnih teorija tokom decenija. Osvald je bio bivši marinac koji je dezertirao u Sovjetski Savez prije nego što se vratio u Teksas. Dokumenti iz novih dosijea uključuju i dopis CIA-ine stanice u Sankt Peterburgu iz novembra 1991. godine, u kojem se navodi da je istog mjeseca jedan CIA-in zvaničnik stekao prijatelja među američkim profesorima tamo, koji mu je rekao da ima prijatelja koji radi za KGB. U dopisu se navodi da je KGB-ov zvaničnik pregledao „pet debelih tomova“ dosijea o Osvaldu i bio „ubijeđen da Osvald nikada nije bio agent pod kontrolom KGB-a“. Dopis dalje navodi da, kako je Osvald opisan u dokumentima, KGB-ov zvaničnik sumnja da bi ga iko mogao kontrolisati, ali je dodao da ga je KGB pažljivo i neprestano pratio dok je boravio u SSSR-u. Takođe, navedeno je da je Osvald bio loš strijelac kada je pokušavao gađati mete u Sovjetskom Savezu. Početkom devedesetih, savezna vlada je naredila da svi dokumenti povezani sa atentatom budu smješteni u jednu zbirku u Nacionalnom arhivu i Upravi za evidenciju. Kolekcija je trebalo da bude otvorena do 2017. godine, osim ako predsjednik ne odobri izuzetke. Tramp, koji je preuzeo funkciju 2017. godine, rekao je da će omogućiti objavljivanje svih preostalih dokumenata, ali je na kraju neke zadržao zbog, kako je naveo, moguće štete po nacionalnu bezbjednost. I dok su dokumenti nastavili da budu objavljivani tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena, neki su i dalje ostali tajni. Sabato je rekao da njegov tim ima „dugu, dugu listu“ osjetljivih dokumenata koje traže i koji su ranije imali velike dijelove zatamnjene. - Mora postojati nešto zaista, zaista osjetljivo zbog čega bi cenzurisali pasus, stranicu ili više stranica u takvom dokumentu. Neki se odnose na Kubu, neki na ono što je CIA radila, ili nije radila, u vezi sa Lijem Harvijem Osvaldom - rekao je on. Neki ranije objavljeni dokumenti otkrili su detalje o načinu rada obavještajnih službi u to vrijeme, uključujući CIA-ine telegrame i memorandume o Osvaldovim posjetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi tokom njegovog putovanja u Meksiko Siti, samo nekoliko nedjelja prije atentata. <h2>Dosijei otkrivaju više o CIA-i, ali još uvijek ne ukazuju na zavjere</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1046" loading="lazy" alt="Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan je u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)"> <figcaption>Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (Photo: AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)</figcaption> </figure>  Novootkriveni dokumenti vezani za atentat na Kenedija 1963. godine pružili su radoznalim čitaocima više detalja o tajnim operacijama SAD-a tokom Hladnog rata u drugim zemljama, ali ipak nijesu odmah dali naznake da su dugotrajne teorije zavjere o tome ko je ubio JFK-a tačne. Analize oko 2.200 dosijea koje je Nacionalni arhiv objavio na svom sajtu dolaze uz veliki oprez: do srijede niko nije imao dovoljno vremena da pregleda više od malog dijela njih. Početni pregled više od 63.000 stranica dokumenata pokazuje da neki nijesu direktno povezani sa atentatom, već se odnose na tajne operacije CIA-e, naročito na Kubu. - Ništa ne ukazuje na drugog napadača. Nijesam vidio nikakva spektakularna otkrića koja mijenjaju osnovnu priču o atentatu, ali još je rano - rekao je Filip Šenon, autor knjige o atentatu iz 2013. godine. On je ukazao na ranije objavljene dokumente o putovanju koje je Osvald krajem septembra 1963. godine obavio u Meksiko Siti. Zapisi pokazuju da je Osvald namjeravao da tamo kontaktira ambasadu Sovjetskog Saveza, nakon što je živio kao američki prebjeg u SSSR-u od oktobra 1959. do juna 1962. Šenon je rekao da je američka vlada možda zadržavala informacije o tome što je znala o Osvaldu prije atentata kako bi sakrila ono što opisuje kao moguću „nesposobnost i lijenost“ zvaničnika. - CIA je imala Osvalda pod prilično agresivnim nadzorom dok je bio tamo, i to samo nekoliko nedjelja prije atentata. Postoji razlog da se vjeruje da je otvoreno govorio o ubistvu Kenedija u Meksiko Sitiju i da su ljudi čuli kako to govori - rekao je Šenon. Spekulacije o takvim detaljima u vezi sa Kenedijevim atentatom bile su intenzivne tokom decenija, stvarajući bezbroj teorija zavjere o više napadača i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza, mafije i CIA-e. Novo objavljivanje dokumenata podstaklo je neobuzdane spekulacije na internetu i natjeralo ljude da hitno proučavaju dokumente i dijele online šta bi oni mogli značiti. <h2>Velika korist za istoričare Hladnog rata</h2> Najnovije objavljivanje dokumenata takođe predstavlja veliku korist za istoričare Hladnog rata. Vanredni profesor na Univerzitetu Kolumbija koji piše knjigu o Kenedijevom predsjedništvu, Timoti Naftali, rekao je da naučnici sada, kako se čini, imaju više detalja o američkim obavještajnim aktivnostima pod Kenedijem nego pod bilo kojim drugim predsjednikom. Na primjer, u oktobru 1975. godine, američki senatori su istraživali šta je CIA znala o Osvaldu, a u jednom memorandumu iz oktobra 1975. navedeno je da su smatrali da agencija „nije bila otvorena“. Verzija tog memoranduma objavljena 2023. godine skriva ime bezbjednosnog kontakta CIA-e za Osvalda u Meksiku, kao i identitet osobe koja je stajala iza „infiltracije kubanske ambasade“ tamo. Najnovija verzija pokazuje da je bezbjednosni kontakt bio predsjednik Meksika 1975. godine, Luis Ečevarija Alvares, koji je preminuo 2022. godine, i da je sama meksička vlada infiltrirala kubansku ambasadu. Takođe, Naftali je rekao da je prije najnovijeg objavljivanja vlada već učinila dostupnim kopije Džonsonovog predsjedničkog „dnevnog izvještaja“, koji je sadržavao visoko osjetljive strane obavještajne podatke iz dana nakon Kenedijevog atentata, ali sa velikim dijelom materijala redigovanim. Sada, rekao je, ljudi mogu pročitati ono što je Džonson tada pročitao.

Istoričari u potrazi za novim tragovima nakon objavljivanja dosijea o ubistvu JFK-a

Centralna obavještajna agencija (CIA) je juče objavila novu procjenu o porijeklu izbijanja pandemije koronavirusa navodeći kako je vjerovatnije da je virus procurio iz kineske laboratorije nego da je potekao od životinja, izvještava BBC.
Iz obavještajne agencije su ipak upozorili da nisu sigurni u ovu procjenu. Portparol je izjavio da je porijeklo pandemije povezano s laboratorijskim istraživanjima vjerovatnije od prirodnog porijekla, na temelju dostupnih izvještaja.
Odluka o objavi ove procjene jedna je od prvih koju je donio novi direktor CIA-e Džon Retklif, kojeg je imenovao Donald Tramp, a na čelu agencije je tek tri dana.
Retklif, koji je bio šef nacionalne obavještajne službe i tokom prvog Trampovog mandata, dugo je zagovarao teoriju o curenju iz laboratorija, tvrdeći da je koronavirus najvjerovatnije potekao iz laboratorija u Vuhanu. Institut u Vuhanu nalazi se 40 minuta vožnje od pijace Huanan, gdje je zabilježena prva grupa zaraženih.
U intervjuu za "Breitbart News" objavljenom prekjuče, Retklif je rekao da želi da CIA napusti svoj neutralni stav o porijeklu virusa i prestane stajati po strani. 
- Puno sam govorio o suočavanju s prijetnjom iz Kine na više frontova i vraćam se na pitanje zašto je milion Amerikanaca umrlo i zašto je Centralna obavještajna agencija pet godina stajala po strani bez procjene porijekla koronavirusa. Za mene je to prioritet od prvog dana - izjavio je on.
Službenici su za američke medije izjavili da nova procjena nije temeljena na novim obavještajnim podacima, već prethodi Trampovoj administraciji. Procjena je navodno naručena u završnim sedmicama Bajdenove administracije i dovršena prije nego što je Tramp preuzeo dužnost.
Juče objavljena procjena temelji se na tzv. niskom povjerenju, što znači da iza nje stoje obavještajni podaci koji su prema naučnim standardima manjkavi, neuvjerljivi ili protivrječni, te i dalje ne postoji konsenzus o uzroku pandemije koronavirusa. 
Neki podržavaju teoriju prirodnog porijekla, prema kojoj se virus prirodno proširio sa životinja, bez uključenosti naučnika i laboratorija.

Novi šef CIA-e: Koronavirus je vjerovatno potekao iz laboratorije

Američki Senat danas je velikom većinom glasova potvrdio izbor Džona Retklifa za direktora Centralne obavještajne agencije (CIA).
Za imenovanje bivšeg republikanskog kongresmena i direktora Nacionalne obavještajne službe glasala su 74 senatora, a protiv je bilo 25, prenosi Politiko.
Retklif se suočio samo sa manjim otporom demokrata, koji su danima kočili njegovu nominaciju zbog zabrinutosti da će politizovati rad agencije, nakon što je predsjednik Donald Tramp najavio reviziju nacionalne obavještajne zajednice.
Retklif je drugi Trampov kandidat koji je potvrđen od kada je novi predsjednik položio zakletvu u ponedjeljak, a očekuje se da će sljedeći biti kontroverzni kandidat za ministra odbrane Pit Hegset.
Činjenica da je Retklifova nominacija protekla bez problema svjedoči o njegovom iskustvu na vrhu američke obavještajne zajednice u Trampovom prvom mandatu i govori u kojoj mjeri su republikanci bili odlučni da prihvate stav novog predsjednika da su mu potrebni bliski saveznici na čelu ključnih bezbjednosnih agencija, kako bi ih reformisao.

Senat potvrdio imenovanje Džona Retklifa za direktora CIA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se sastao sa direktorom američke Centralne obaveštajne agencije Vilijamom Bernsom u Ukrajini.
- Berns je sada posljednji put posjetio Ukrajinu kao direktor CIA - rekao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.
Dodao je da su njih dvojica imali puno sastanaka tokom rata, ali da se o većini njih nije govorilo u javnosti.
- On i ja smo imali mnogo sastanaka tokom ovog rata i zahvalan sam na njegovoj pomoći. Obično se takvi sastanci ne objavljuju, a svi naši sastanci u Ukrajini, u drugim evropskim zemljama, u Americi i u drugim djelovima svijeta, odvijali su se bez zvaničnih informacija - rekao je Zelenski.
SAD su najznačajnija finansijska i vojna podrška Ukrajine u ratu započetom prije gotovo tri godine. Vašington je takođe redovno dijelio vojne obavještajne podatke sa Ukrajinom, kako bi podržao njenu odbranu.
Očekuje se da će se Berns povući sa mjesta šefa CIA poslije dolaska republikanca Donalda Trampa na vlast, u januaru 2025.

Zelenski se sastao sa direktorom CIA u Ukrajini

Američki ministar obrane Pet Hegset najavio je prošli mjesec veliku promjenu u američkoj obrambenoj politici. Prije više od deset godina, Amerika je bila pionir u širokoj upotrebi vojnih dronova, koristeći Predator dronove prvo u nadzornim, a zatim u udarnim misijama u Iraku i Afganistanu. U deset godina koja su uslijedila, američka dominacija u ovoj revolucionarnoj obrambenoj tehnologiji oslabila je, do te mjere da je globalna proizvodnja vojnih dronova naglo porasla u posljednje tri godine, dok su SAD gotovo stagnirale.
Sada je, rekao je ministar obrane, konačno vrijeme da "podržimo našu industrijsku bazu, reformiramo nabavu i uvedemo novu tehnologiju" kako bismo opremili američku vojsku "smrtonosnim malim dronovima koje zahtijeva moderno bojište". No, analitičari se pitaju može li američka obrambena industrija dobiti pravo graditi ove dronove - ili će ih na kraju možda graditi netko drugi, a ne američki obrambeni proizvođači?
Kao prvi korak prema unapređenju američkog tržišta dronova, Hegset je naložio Pentagonu da otvori takmičenje za kupovinu 10.000 kamikaza dronova, sa određenim zahtjevima, koji moraju koštati za manje od 2000 dolara po komadu, a kupovina se mora obaviti u roku od 12 mjeseci.
Sedminu dana kasnije, Pentagon je bio domaćin demonstracije 18 prototipova dronova američke proizvodnje koji bi mogli odgovarati tom natječaju. No, većina američkih dronova koje proizvode tvrtke poput AeroVironment, Kratos Defense and Technology, Palantir i Anduril navodno koštaju još uvijek desetke tisuća dolara svaki. Stoga analitičari upozoravaju na problem cijene - Ministarstvo obrane želi podržati američke obrambene dobavljače, ali s druge strane, želi kupiti dronove jeftino. I sada tu na scenu stupa druga zemlja s teško stečenim iskustvom u proizvodnji pristupačnih, jednokratnih FPV dronova koja bi mogla uskočiti i popuniti prazninu. Ukrajina.
Posljednje tri godine dale su Ukrajini mnogo iskustva u razvoju i korištenju FPV dronova u stvarnim uslovima, a ukrajinskim obrambenim firmama mnogo iskustva u izgradnji dronova s ograničenim budžetom. Stručnost zemlje u ratovanju dronovima postala je posebno očita u lipnju, kada je u ukrajinskoj operaciji nazvanoj Operacija Paukova mreža 117 FPV dronova raspoređeno unutar Rusije kako bi oštetili ili uništili desetke visokovrijednih ruskih vojnih zrakoplova na tlu.
Bio je to i vojni i PR udar za Ukrajinu, i vjerojatno ključan u najnovijem razvoju događaja u ovoj sagi o dronovima, o kojoj je izviješteno nedavno. Prema Kyiv Independentu, predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trenutno razgovaraju o "mega dogovoru" kojim bi Ukrajina zamijenila FPV dronove (u kojima je dobra) za projektile dugog dometa (koje teško proizvodi). A cijena bi svakako trebala biti prihvatljiva. Pouzdani izvori navode da Ukrajina gradi osnovne FPV dronove za samo 400 dolara - i mnogo naprednije dronove "presretače s fiksnim krilima" za protuzračnu obranu za samo djelić cijene čak i najjeftinijih američkih vojnih dronova: 5000 dolara.
Detalji mega dogovora još uvijek se ne znaju. Mogla bi se raditi o izravnoj razmjeni ukrajinskih dronova za američke projektile. Ili bi dogovor mogao imati oblik kompenzacijske kupnje, pri čemu bi Ukrajina trošila novac na kupnju američkih projektila, a SAD bi dio tog novca iskoristile za kupnju ukrajinskih dronova.
Još intrigantnija opcija, sugeriše The Independent, bila bi da Ukrajina "podijeli svoju stručnost [i tehnologiju] o dronovima sa SAD-om", pomažući američkim obrambenim tvrtkama da jeftino proizvode učinkovite FPV dronove, a možda i uzimajući zauzvrat licencnu naknadu. To bi moglo poprimiti oblik zajedničkih ulaganja s američkim obrambenim divovima. Na primjer, Zelenski je prošli tjedan u četvrtak objavio da je Ukrajina potpisala "50/50 partnerstvo" s danskom vladom za proizvodnju ukrajinskih dronova u Danskoj. Zelenski je rekao i da bi sličan sporazum sa SAD-om mogao vrijediti od 10 do 30 milijardi dolara.

Sve se glasnije spominje sporazum 'dronovi za projektile' između Ukrajine i SAD-a

Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je da se ministar za javna ulaganja Darko Glišić nalazi u izuzetno teškom stanju nakon što mu je jutros pozlilo tokom gostovanja na TV Pink.
- Pozlilo mu je u televizijskoj emisiji, poslije toga je dovezen u Urgentni centar u jednom izuzetno teškom stanju, bez svijesti - izjavio je Lončar za Informer. 
 
Objasnio je da je dijagnostika u toku i da će biti primijenjeno "sve što medicina poznaje". 
 
- Ovo je nešto što nas je ozbiljno potreslo sve, ali nadamo se uspjehu mjera terapije i liječenja koje će se preduzeti i koje se preduzimaju - naveo je Lončar. 
 
 Naglasio je da je Glišić dovezen u Urgentni centar na vrijeme, 20 minuta nakon što mu je pozlilo u studiju TV Pink. 
 
- Krenulo se sa dijagnostikom i ima vremena za intervenciju koja će upravo krenuti da se radi. Tu je faktor vremena izuzetno bitan, a ovdje imamo to vrijeme i na vrijeme se krenulo - objasnio je Lončar. 
 
Ministar zdravlja kazao je i kako su uz Glišića njegovi najbliži, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Lončar: Ministru Glišiću pozlilo tokom gostovanja na TV Pink, primljen u Urgentni u izuzetno teškom stanju

U ruskom napadu na grad Lozova u Harkovskoj oblasti rano jutros poginula je jedna osoba, a deset ih je povrijeđeno, uključujući dvoje djece, saopštili su zvaničnici.
U masovnom napadu oštećena je željeznička stanica i druga infrastrukturu u gradu, saopštio je državni željeznički operater Ukrzaliznytsia, prenosi Rojters.
- Kritična infrastruktura, stambene zgrade i privatne kuće su oštećene. Lozova je pretrpjela najveći napad od početka rata - objavio je lokalni zvaničnik Serhij Zelenski na Telegramu.
On je kazao da je dvoje djece povrijeđeno u napadu, kao i da su djelovi regiona ostali bez struje i vode.
U saopštenju Ukrzaliznytsia navosi se da je jedan njihov zaposleni poginuo, a još četvoro je povrijeđeno.
Hitne službe su saopštile da je ukupno deset osoba povrijeđeno u napadu.
Ukrajinske vazdušne snage navele su na Telegramu da su oborile 29 od 46 dronova koje je Rusija lansirala širom zemlje tokom noći.
- Jedna balistička raketa i 17 dronova pogodili su različite lokacije - navodi se u saopštenju.

U ruskom napadu poginula jedna osoba, deset povrijeđeno

Protiv Nikšićanina R.N. (60) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je sa bankovnog računa jednog privrednog društva sebi uplatio 3.333,33 eura navodeći da se radi o mjesečnoj zaradi - iako uopšte nije u radnom odnosu u toj firmi, a onda ta sredstva prebacio na račun jednog stranog državljanina.
To je sve uradio, kako je saopšteno iz Uprave policije, preko aplikacije za elektronsko bankarstvo. On se sumnjiči za krivično djelo računarska prevara.
- Izvršenom krivičnom djelu je prethodilo slanje mejl poruke od strane osumnjičenog lica sa kreirane lažne mejl adrese jedne banke, kojom je traženo ažuriranje ličnih podataka za elektronsko bankarstvo, a za koje je kasnije utvrđeno da se radi o takozvanim phishing mejl porukama - naveli su u Upravi policije.
Tako je R.N. elektronski poslao, pribavio i izmijenio podatke oštećenog privrednog društva u bankarskom sistemu.
- A zatim neovlašćeno izvršio prenos sredstava sa računa oštećenog lica na svoj žiro račun, a kasnije na račun trećeg lica - dodali su u Upravi policije.
Uprava policije apeluje na građane da nikada ne dostavljaju lične, pristupne ili finansijske podatke putem mejla, ne otvaraju linkove iz sumnjivih poruka elektronske pošte, redovno provjeravaju sigurnosne postavke bankarskih aplikacija koje koriste, te da u slučaju bilo kakve sumnje na zloupotrebu, odmah kontaktiraju svoju banku ili najbližu policijsku stanicu.

Krivična prijava Nikšićaninu: Lažnim mejlom pribavio podatke firme i sa njihovog računa ukrao više od 3.000 eura

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

Portal ETV ekskluzivno objavljuje dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Odmah uz Aleksića su i ministri poljoprivrede i kulture i medija Vladimir Joković i Tamara Vujović, koji imaju prosječnu ocjenu 1,66, a isto su ocijenjeni i ministri pomorstva i turizma Filip Radulović i Simonida Kordić. <h2>VRLO DOBRI I DOBRI&nbsp;</h2> Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4" data-rendition-name="original" width="1219" height="736" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! <h2>,,JEDINIČARI“</h2> Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović dobio je prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14" data-rendition-name="original" width="1884" height="373" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na kraju kolone ,jediničara“ je najgore ocijenjeni – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade (1,50).&nbsp; Da li će upravo ovi ,,jediničari“ biti prvi na listi za rekosntrukciju, ako Spajić uopšte bude smio da ide na rekonstrukciju?&nbsp; Prosječna ocjena, kako se vidi na tabeli, izvodila se iz parametara – postignuti rezultati, samostalnost, stvaralačka sposobnost, preduzimljivost, preciznost/savjesnost i kvalitet saradnje. Potpredsjednik Vlade Aleksić je najveći „jediničar“ u Vladi – za sve parametre ocjena mu je 1, osim za samostalnost – ocijenjen je najboljom ocjenom – 4, a odmah za njim je ministar Joković – koji je za samostalnost, takođe, dobio 4, ali je izvukao 2 za postignute rezultate. Ministarka Vujović ocijenjena je ocjenom 3 za preciznost/savjesnost, a ocjenu 2 dobila je za stvaralačku sposobnost i kvalitet saradnje. Ministar Šaranović dobio je jedan za parametre – samostalnost i kvalitet saradnje, dok je za postignute rezultate i stvaralačku sposobnost ocijenjen ocjenom – 3. Jedinicu iz „samostalnosti“ dobio je i ministar Krapović.&nbsp; Interesantno je da je, osim troje ministara iz Demokrata – Šaranović, Krapović i Vujović, za parametar samostalnost, jedan dobio i potpredsjednik Vlade Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića). <h2>,,STVARALAČKE SPOSOBNOSTI“</h2> Ocjene pokazuju i da po parametrima Vlade stvaralačku sposobnost, ma što značio taj parametar, ne posjeduju ministri Radunović, Đeka, Kordić i Joković, kao ni potpredsjednik Aleksić. Samo oni su dobili ocjenu – 1. Ministar Joković i potpredsjednik Aleksić jedini su koji su dobili jedinice i za parametar preciznost/savjesnost. Portal ETV objavio je 24. jula izvode iz dokumenta Vlade o ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, prema kojima su na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti. Nekoliko sati kasnije, dokument je inoviran, odnosno friziran, pa je objavljena tabela sa poboljšanim rejtingom za određene resore.&nbsp; Vlada je u tabelu naknadno ubacila i realizovane programe iz jula, stvarajući tako privid o većoj realizaciji vladinih obaveza nego što to zapravo jeste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73" data-rendition-name="original" width="1734" height="1000" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tako je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću saldo realizacije skočio sa 47 na 58 odsto, ministru zdravlja sa 20 na 40 odsto, dok je Ministarstvu energetike i rudarstva procenat uspješnosti porastao sa 14 na iznad 40 odsto. Ministar Šahmanović resor energetike preuzeo je tek u martu. Ministarstvo evropskih poslova je na tabeli koja nije frizirana bilo na visokih 83,3, a Ministarstvo prosvjete na 86,7 odsto. Ministarstvo vanjskih poslova imalo je realizaciju zadataka na nivou od 80 odsto, a prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave - 75 odsto.&nbsp; Bez rezultata su bili ministarstva dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja.

NAJBOLJE: Jakšić Stojanović i Gorčević; NAJGORI: Aleksić, za petama mu Joković, Vujović, Radulović i Kordić

-Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego i Crnu Goru, zagrmio je iz skupštinske klupe lider Demokrata, potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Aleksa Bečić, tokom skupštinskog ispitivanja njegovog partijskog kolege, ministra policije Danila Šaranovića. Baš kao i Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović, ni Bečić nije mogao sakriti nervozu. Djelovao je lično povrijeđen i, valjda u govorničkom zanosu, zarekao se da će napustiti i politiku i Crnu Goru – ako bude zabilježen ijedan kontakt njega, ili njegovih saradnika, sa nekim od članova kriminalnih klanova. Ili je pretjerao ili zahuktava novu mantru Demokrata koju je plasirao mlađani Momčilo Leković koji je nedavno ustvrdio da su sve Sky prepiske istinite, osim onih u kojima su njegove partijske kolege?! <h2>ZAKLETVA ,,POD MANOM“</h2> Problem sa Bečićevom zakletvom je – što nema vremensku odrednicu. Jer, do sada su već identikovani brojni pripadnici kriminalnih klanova koji su ostvarili kontakte ili direktno radili u korist Demokrata. Od škaljaraca Jovice Vukotića i Vladana Radomana, članova Budvanske grupe Ljubiše Kana i Ognjena Kažanegre, sve do Bobana Baćovića, specijalnog izaslanika Vučićevih kriminalnih krugova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7" data-rendition-name="original" width="1290" height="759" loading="lazy" alt="Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem"><figcaption>Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem</figcaption></figure>  Najkonkretniji je bio Ognjen Kažanegra, u iskazu uhvaćenom mjerama tajnog nadzora gdje govori kako je ogorčen na Demokrate jer, kako se čini, nijesu dovoljno sarađivali nakon što su im pripadnici kriminalnih struktura pomogli dolazak na vlast. -Sad ću ti ja samo reći nešto što oni ne kapiraju - Demokrate su najveće p...e. Evo neka slušaju, ako slušaju - Demokrate su najveće pi**.e. Jer njih samo interesuju njihove fotelje -, kaže Kažanegra očito nezadovoljan nastavkom saradnje. <h2>BARSKI ŠKALJARCI - ZA DEMOKRATE</h2> A Skaj prepiske u koje je Televizija E imala uvid otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića. Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOKTI kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c" data-rendition-name="original" width="1920" height="699" loading="lazy" alt="Sky Demokrate"></figure>  -To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb" data-rendition-name="original" width="1920" height="696" loading="lazy" alt="SKY Demokrate"></figure>  <h2>POLICIJSKI DOSJEI </h2> Imena Đurišića i Ulame i ranije su se pojavljivala u medijima, gdje su slovili upravo kao članovi kriminalne grupe koja je operisala uglavnom u Baru. Stevan Đurišić pominje kao član kriminalne grupe koja je, prema nalazima Specijalnog državnog tužilaštva, organizovala dvostruko ubistvo Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju. I Vladimir Ulama je bio vrlo često u medijima: prvo ga je Više tužilaštvo optužilo da je bio saučesnik u ubistvu Nemanje Medina 2016. godine, da bi na kraju Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda koji je zbog nedostatka dokaza oslobodilo optužbe Vladimira Ulamu. Prema navodima iz Skaj prepiske ova dva pripadnika škaljarskog kriminalnog klana bila su, osam dana prije izbora, vrlo angažovana na lobiranju za Demokrate. Đurišić se hvalio da je postao i član Demokratske Crne Gore. <h2>NOVI ČLANOVI PARTIJE</h2> -Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović - piše Đurišić Ulami u presretnutim Sky prepiskama. Iz priloženih komunikacija se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crna Gora, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše, zvanog Kan, visokopozicioniranog člana OKG Budvanska, dijela Škaljarskog klana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940" data-rendition-name="original" width="1920" height="774" loading="lazy" alt="SKY Demokrate 3"></figure>  Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu. Skaj komunikacije u kojima se naslućuje da su pripadnici kriminalih grupa avgusta 2020. godine pomagale Demokrate Alekse Bečića, treći su posredni dokaz da je ta politička stranka imala naklonost ljudi iz kriminalnog miljea. <h2>OSTAJE LI BEČIĆ U CRNOJ GORI?</h2> Istini za volju, nema dokaza o direktnoj komunikaciji Alekse Bečića ili Danila Šaranovića. Ali je više nego izvjesno da su postojale - moguće i sada postoje - konekcije između Demokrata i nekih istaknutih članova organizovanih kriminalnih grupa. Zato bi valjalo da se Aleksa Bečić izjasni: ostaje li kod obećanja da će napustiti politiku, pa i Crnu Goru, ukoliko se otkrije veza sa kriminalom. Istina, nije direktna komunikacija sa Zvicerom ili sada pokojnim Vukotićem, ali ni imena Baćovića, Ulame, Kana ili Kažanegre ne zvuče baš kao saradnja sa predstavnicima Evropske unije.

Hoće li Aleksa Bečić održati riječ?

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Tag: cia