CIA je procijenila da Ukrajina nije ciljala rezidenciju koju koristi ruski predsjednik Vladimir Putin u nedavnom napadu dronovima na sjeveru njegove zemlje, prema navodima američkih zvaničnika za SiEnEn (CNN).
Ovom procjenom je dovedena u pitanje tvrdnja koju je ruski lider iznio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu tokom telefonskog razgovora u ponedjeljak.
Direktor CIA-e Džon Retklif u srijedu je upoznao Trampa s tom procjenom, rekli su zvaničnici.
Rusija je u ponedjeljak javno iznijela optužbe da je Ukrajina pokušala pogoditi Putinov dom, a Tramp je novinarima rekao da mu je Putin to prenio tokom telefonskog razgovora.
U tom trenutku Tramp je rekao da ga je navodna akcija uznemirila, ostavljajući dojam da vjeruje ruskom lideru, iako je Ukrajina odlučno negirala da stoji iza bilo kakvog takvog napada.
- Ne sviđa mi se to. To nije dobro - rekao je Tramp, navodeći da je bio "veoma ljut" kada je čuo tu tvrdnju.
Priznao je da je "moguće" da je optužba lažna i da se takav napad nije dogodio, ali je potom dodao da mu je "Putin rekao da je to istina".
Izvori su naveli da je Retklif kasnije obavijestio Trampa da CIA ne vjeruje da je tvrdnja tačna.
Putinova tvrdnja o napadu, kao i naknadna američka procjena da ona nije tačna, pojavile su se u trenutku intenzivnih razgovora koje predvodi Tramp sa svojim izaslanicima s ciljem okončanja rata u Ukrajini.
Putin je iznio ovu optužbu dan nakon što se Tramp sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Mar-a-Lagu, te je nakon tog sastanka djelovao optimistično u pogledu napretka ka posredovanju mira u sukobu.
Neki evropski zvaničnici rekli su da je ova tvrdnja pokušaj Putina da sabotira mirovne napore, a da pritom ne izazove Trumpov bijes.
Drugi su takođe doveli u sumnju rusku tvrdnju. Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je u srijedu da je riječ o "namjernom skretanju pažnje".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CIA demantovala Putina, ali i Trampa: Ukrajina nije izvela napad na Putinovu rezidenciju u Moskvi

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa tajno je ovlastila Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) da sprovodi tajne akcije u Venecueli, prenio je Njujork tajms (NYT), pozivajući se na neimenovane visoke američke zvaničnike.
Nova ovlašćenja uključuju omogućavanje CIA da sprovodi smrtonosne operacije u Venecueli i niz operacija na Karibima.
Pored toga, CIA bi mogla da preduzima akcije protiv predsjednika Venecuele Nikolasa Madura ili njegove vlade, ili samostalno ili u okviru veće vojne operacije.
Kako navodi Njujork tajms, na Karibima je trenutno stacionirano 10.000 američkih vojnika, od kojih većina u Portoriku, kao i kontigent marinaca na amfibijskim brodovima.
Pored toga, mornarica SAD ima osam površinskih ratnih brodova i podmornicu na Karibima.
Američki list navodi da ovlašćenja poput ovog su najčešće najstrože čuvane tajne Bijele kuće, i često ih ponovo promišlja i odobrava svaka naredna administracija, a tekstovi naredbi i ovlašćenja se rijetko objavljuju u javnosti.
Sa ovlašćenjem mogu biti upoznati pojedini članovi Kongresa.
Dok se američke vojne operacije, poput udara na čamce koji navodno prevoze drogu sa venecuelanske teritorije, generalno objavljuju, tajne akcije CIA se obično drže u tajnosti.
S druge strane, pojedine operacije CIA, poput one u kojoj su mornaričke ''foke'' ubile lidera Al Kaide Osamu bin Ladena, budu objavljene veoma brzo.
CIA je 1954. orkestrirala puč kojim je svrgnut predsjednik Gvatemale Jakobo Arbenz, što je dovelo do decenija nestabilnosti, učestvovala je u invaziji na Zaliv svinja na Kubi i u više navrata pokušala da ubije nekadašnjeg kubanskog lidera Fidela Kastra, oružjem snabdjela disidente koji su ubili lidera Dominikanske Republike Rafaela Truhilja Molinu.
Pored toga, CIA je takođe bila umiješana u puč u Brazilu 1964. godine, smrt Če Gevare i druge mahinacije u Boliviji, puč u Čileu 1973. godine i borbu protiv ljevičarske sandinističke vlade Nikaragve 1980-ih godina.
Tramp je ranije ovog mjeseca naredio prekid diplomatskih razgovora sa Madurovom vladom, nakon što je Maduro odbio američki zahtjev da dobrovoljno napusti vlast, što je, prema navodima Njujork tajmsa, cilj administracije koju je razvio državni sekretar Marko Rubio, uz pomoć direktora CIA Džona Retklifa.
SAD su ponudile 50 miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja i osude Madura po optužbama za trgovinu drogom u SAD.

Njujork tajms: Trampova administracija ovlastila CIA da sprovodi tajne akcije u Venecueli

Centralna obavještajna agencija (CIA) i američka vojska su bespilotnim letjelicama nadgledale aktivnosti Vojske Republike Srpske (VRS) na saniranju i prikrivanju zločina genocida u Srebrenici, pri čemu su zabilježene prve masovne grobnice.
Nadzor kretanja snaga na terenu tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (RBiH) CIA i američka vojska vršili su uz pomoć bespilotnih letjelica MQ-1 Predator.
Prvo obimno korišćenje bespilotnih letjelica u klasičnom vojnom smislu zabilježeno je upravo na teritoriji RBiH, kada je početkom ljeta 1995. godine raspoređen dio 11. izviđačke divizije Zračne borbene komande američkog Ratnog vazduhoplovstva.
Zbog dinamičnih promjena odnosa snaga i brojnih vojnih operacija, CIA je insistirala na tome da se obezbijedi 24-časovni nadzor iz vazduha, uz maksimalnu sigurnost za operatere letjelica.
Tadašnji direktor CIA, James Woolsey, bio je izuzetno zadovoljan sposobnostima MQ-1 Predator dronova, koji su omogućavali dugotrajan i precizan nadzor iz vazduha, upravljani sa udaljenih i sigurnih lokacija.
<h2>Snimci genocida</h2>
Prvi deklasifikovani dokument CIA koji se odnosi na dešavanja u Srebrenici nakon njenog pada nosi naslov "Bosanska vojska u Srebrenici: Što se dogodilo?", a datira iz 18. juna 1995. godine.
U tom izvještaju se navodi da su ključni razlozi za pad Srebrenice bili nedostatak pješadijskog i artiljerijskog naoružanja i municije, kao i neispunjavanje obećanja NATO-a i UN-a o zaštiti enklave.
- Možda najvažnije, lideri u enklavi vjerovatno su računali na to da će UN ili NATO intervenisati i zaustaviti VRS prije nego što pregazi ‘zaštićeno područje’. Kada je postalo jasno da spoljašnja pomoć neće doći, bilo je prekasno - navodi se u izvještaju.
Sve informacije o stanju u Podrinju – kako u Srebrenici, tako i na okupiranim teritorijama koje je kontrolisala VRS – CIA je pratila bespilotnim letjelicama. Na taj način zabilježeni su prvi snimci strijeljanja i iskopavanja primarnih grobnica u mjestima poput Kasabe, Donje Pilice, i drugih lokacija.
<h2>Dokazi prikrivanja zločina</h2>
Na snimcima su jasno uočeni rad inžinjerskih mašina i bagera koji su na terenu vršili sanaciju, pokušavajući da uklone tragove masovnih ubistava civila iz Podrinja.
Na primjer, snimci iz Donje Pilice od 5. i 17. jula 1995. godine pokazuju tragove rada teške mehanizacije, pa čak i tijela ubijenih Bošnjaka, nakon što su 14. jula počela masovna ubistva na vojnoj ekonomiji Branjevo.
Na području Orahovca, Ročevića, Kozluka, Petkovaca, Kula Grada, vojne ekonomije Branjevo i Pilice, kako je utvrđeno u presudama Haškog tribunala i Suda BiH, ubijeno je više od 2.500 Bošnjaka iz Srebrenice.
<h2>Presudni dokazi za Haški tribunal</h2>
Američke bespilotne letjelice su na čitavom prostoru Podrinja zabilježile brojne iskope i koncentraciju snaga VRS-a, čime su identifikovane lokacije primarnih i sekundarnih grobnica.
Ti snimci, zajedno s drugim materijalnim dokazima, imali su ključnu ulogu u dokazivanju odgovornosti vojnog vrha Vojske Republike Srpske, posebno kada je riječ o organizovanom i sistemskom prikrivanju zločina i uređivanju terena na kojem su vršena masovna ubistva civila.

Kako je CIA u julu 1995. dronovima otkrila grupna strijeljanja i prve masovne grobnice u Srebrenici i Podrinju

Američki Federalni istražni biro (FBI) je pokrenuo krivične istrage protiv bivšeg direktora Centralne obavještajne agencija (CIA) Džona Brenana i bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija, objavio je Foks njuz didžital (Fox News Digital), pozivajući se na neimenovane izvore.
Istrage se odnose na moguće zloupotrebe u vezi sa ranijim vladinim istragama navodnog ruskog miješanja u američke izbore 2016. godine, na kojima je predsjednik SAD Donald Tramp pobijedio bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton, navodi se u izvještaju.
Istrage uključuju i navodno davanje lažnih izjava Kongresu, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.
Direktor CIA Džon Retklif je uputio dokaze o Brenanovim zloupotrebama direktoru FBI Kašu Patelu radi mogućeg krivičnog gonjenja, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.
Izvori su naveli da je prijava primljena i da je pokrenuta krivična istraga protiv Brenana, koja je u toku, ali nisu dali više detalja.
U ovom trenutku nije jasno da li se istraga proteže dalje od njegovih navodnih lažnih izjava Kongresu.
Što se tiče Komija, izvori iz Ministarstva pravde rekli su za Foks njuz didžital da je istraga protiv bivšeg direktora u toku, ali nisu mogli da navedu detalje o tome šta se konkretno istražuje.
Krivična istraga ne mora nužno da rezultira i optužnicama.
Unutrašnja revizija Centralne obavještajne agencije (CIA) prošle nedjelje otkrila je niz proceduralnih propusta prilikom izrade obavještajnog izvještaja o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine, ali nije dovela u pitanje njegove ključne zaključke.&nbsp;

Foks njuz: Pokrenuta krivična istraga protiv bivših direktora CIA i FBI

Više od 63.000 stranica dokumenata u vezi sa atentatom na američkog predsjednika Džona F. Kenedija 1963. godine objavljeno je u utorak, nakon naloga predsjednika Donalda Trampa, mnogi bez cenzurisanih dijelova koji su godinama zbunjivali istoričare i podsticali teorije zavjere. Američki Nacionalni arhiv i Uprava za evidenciju objavili su na svom sajtu oko 2.200 dosijea koji sadrže dokumente. Velika većina zbirke Nacionalnog arhiva, koja broji preko šest miliona stranica dokumenata, fotografija, filmova, zvučnih zapisa i artefakata vezanih za atentat, već je ranije objavljena. Direktor Centra za politiku Univerziteta Virdžinija i autor knjige „Kenedijevih pola vijeka“, Lari Dž. Sabato rekao je da će biti potrebno vrijeme da se svi dokumenti detaljno pregledaju. - Imamo mnogo posla pred sobom, ljudi jednostavno moraju to da prihvate – kazao je on. Tramp je najavio objavljivanje dokumenata u ponedjeljak prilikom posjete Centru Džona F. Kenedija za izvođačke umjetnosti u Vašingtonu, rekavši da će njegova administracija objaviti oko 80.000 stranica. - Imamo ogroman broj dokumenata. Imaćete mnogo za čitanje - rekao je Tramp. Prije utorka, istraživači su procijenili da je između 3.000 i 3.500 dosijea ostalo neobjavljeno, u cijelosti ili djelimično. Samo prošlog mjeseca FBI je saopštio da je otkrio oko 2.400 novih dokumenata vezanih za atentat. Potpredsjednik Fondacije Meri Ferel, koja čuva dosijee o atentatu, Džeferson Morli, rekao je u izjavi objavljenoj na društvenoj mreži X da je ovo „ohrabrujući početak“. On je dodao da je veliki dio „pretjerane klasifikacije trivijalnih informacija eliminisan“ iz dokumenata. Nacionalni arhiv je na svom sajtu naveo da će, u skladu sa predsjedničkom direktivom, objavljivanje obuhvatiti „sve dokumente koji su ranije bili uskraćeni zbog klasifikacije“. Međutim, Morli tvrdi da ono što je objavljeno u utorak ne uključuje dvije trećine obećanih dosijea, nijedan od nedavno otkrivenih FBI dokumenata, niti 500 dosijea Poreske uprave. - Ipak, ovo su najpozitivnije vijesti o objavljivanju JFK dosijea od devedesetih godina - rekao je Morli. Interesovanje za detalje u vezi s Kenedijevim atentatom bilo je intenzivno decenijama, uz bezbroj teorija zavjere o više atentatora i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza i mafije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838" data-rendition-name="original" width="1600" height="1230" loading="lazy" alt="Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963."> <figcaption>Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963. (Photo: AP Photo/Džim Altgens, arhiva)</figcaption> </figure>  Kenedi je ubijen 22. novembra 1963. godine tokom posjete Dalasu, kada je njegova povorka završavala trasu kroz centar grada, a pucnji su odjeknuli iz zgrade Teksaškog školskog depozitara. Policija je uhapsila 24-godišnjeg Lija Harvija Osvalda, koji je bio pozicioniran na snajperskom položaju na šestom spratu. Dva dana kasnije, vlasnik noćnog kluba Džek Rubi ubio je Osvalda tokom njegovog transporta u zatvor. Godinu nakon atentata, Vorenova komisija, koju je osnovao predsjednik Lindon B. Džonson radi istrage, zaključila je da je Osvald djelovao sam i da nema dokaza o zavjeri. Ali to nije zaustavilo mnoštvo alternativnih teorija tokom decenija. Osvald je bio bivši marinac koji je dezertirao u Sovjetski Savez prije nego što se vratio u Teksas. Dokumenti iz novih dosijea uključuju i dopis CIA-ine stanice u Sankt Peterburgu iz novembra 1991. godine, u kojem se navodi da je istog mjeseca jedan CIA-in zvaničnik stekao prijatelja među američkim profesorima tamo, koji mu je rekao da ima prijatelja koji radi za KGB. U dopisu se navodi da je KGB-ov zvaničnik pregledao „pet debelih tomova“ dosijea o Osvaldu i bio „ubijeđen da Osvald nikada nije bio agent pod kontrolom KGB-a“. Dopis dalje navodi da, kako je Osvald opisan u dokumentima, KGB-ov zvaničnik sumnja da bi ga iko mogao kontrolisati, ali je dodao da ga je KGB pažljivo i neprestano pratio dok je boravio u SSSR-u. Takođe, navedeno je da je Osvald bio loš strijelac kada je pokušavao gađati mete u Sovjetskom Savezu. Početkom devedesetih, savezna vlada je naredila da svi dokumenti povezani sa atentatom budu smješteni u jednu zbirku u Nacionalnom arhivu i Upravi za evidenciju. Kolekcija je trebalo da bude otvorena do 2017. godine, osim ako predsjednik ne odobri izuzetke. Tramp, koji je preuzeo funkciju 2017. godine, rekao je da će omogućiti objavljivanje svih preostalih dokumenata, ali je na kraju neke zadržao zbog, kako je naveo, moguće štete po nacionalnu bezbjednost. I dok su dokumenti nastavili da budu objavljivani tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena, neki su i dalje ostali tajni. Sabato je rekao da njegov tim ima „dugu, dugu listu“ osjetljivih dokumenata koje traže i koji su ranije imali velike dijelove zatamnjene. - Mora postojati nešto zaista, zaista osjetljivo zbog čega bi cenzurisali pasus, stranicu ili više stranica u takvom dokumentu. Neki se odnose na Kubu, neki na ono što je CIA radila, ili nije radila, u vezi sa Lijem Harvijem Osvaldom - rekao je on. Neki ranije objavljeni dokumenti otkrili su detalje o načinu rada obavještajnih službi u to vrijeme, uključujući CIA-ine telegrame i memorandume o Osvaldovim posjetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi tokom njegovog putovanja u Meksiko Siti, samo nekoliko nedjelja prije atentata. <h2>Dosijei otkrivaju više o CIA-i, ali još uvijek ne ukazuju na zavjere</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1046" loading="lazy" alt="Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan je u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)"> <figcaption>Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (Photo: AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)</figcaption> </figure>  Novootkriveni dokumenti vezani za atentat na Kenedija 1963. godine pružili su radoznalim čitaocima više detalja o tajnim operacijama SAD-a tokom Hladnog rata u drugim zemljama, ali ipak nijesu odmah dali naznake da su dugotrajne teorije zavjere o tome ko je ubio JFK-a tačne. Analize oko 2.200 dosijea koje je Nacionalni arhiv objavio na svom sajtu dolaze uz veliki oprez: do srijede niko nije imao dovoljno vremena da pregleda više od malog dijela njih. Početni pregled više od 63.000 stranica dokumenata pokazuje da neki nijesu direktno povezani sa atentatom, već se odnose na tajne operacije CIA-e, naročito na Kubu. - Ništa ne ukazuje na drugog napadača. Nijesam vidio nikakva spektakularna otkrića koja mijenjaju osnovnu priču o atentatu, ali još je rano - rekao je Filip Šenon, autor knjige o atentatu iz 2013. godine. On je ukazao na ranije objavljene dokumente o putovanju koje je Osvald krajem septembra 1963. godine obavio u Meksiko Siti. Zapisi pokazuju da je Osvald namjeravao da tamo kontaktira ambasadu Sovjetskog Saveza, nakon što je živio kao američki prebjeg u SSSR-u od oktobra 1959. do juna 1962. Šenon je rekao da je američka vlada možda zadržavala informacije o tome što je znala o Osvaldu prije atentata kako bi sakrila ono što opisuje kao moguću „nesposobnost i lijenost“ zvaničnika. - CIA je imala Osvalda pod prilično agresivnim nadzorom dok je bio tamo, i to samo nekoliko nedjelja prije atentata. Postoji razlog da se vjeruje da je otvoreno govorio o ubistvu Kenedija u Meksiko Sitiju i da su ljudi čuli kako to govori - rekao je Šenon. Spekulacije o takvim detaljima u vezi sa Kenedijevim atentatom bile su intenzivne tokom decenija, stvarajući bezbroj teorija zavjere o više napadača i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza, mafije i CIA-e. Novo objavljivanje dokumenata podstaklo je neobuzdane spekulacije na internetu i natjeralo ljude da hitno proučavaju dokumente i dijele online šta bi oni mogli značiti. <h2>Velika korist za istoričare Hladnog rata</h2> Najnovije objavljivanje dokumenata takođe predstavlja veliku korist za istoričare Hladnog rata. Vanredni profesor na Univerzitetu Kolumbija koji piše knjigu o Kenedijevom predsjedništvu, Timoti Naftali, rekao je da naučnici sada, kako se čini, imaju više detalja o američkim obavještajnim aktivnostima pod Kenedijem nego pod bilo kojim drugim predsjednikom. Na primjer, u oktobru 1975. godine, američki senatori su istraživali šta je CIA znala o Osvaldu, a u jednom memorandumu iz oktobra 1975. navedeno je da su smatrali da agencija „nije bila otvorena“. Verzija tog memoranduma objavljena 2023. godine skriva ime bezbjednosnog kontakta CIA-e za Osvalda u Meksiku, kao i identitet osobe koja je stajala iza „infiltracije kubanske ambasade“ tamo. Najnovija verzija pokazuje da je bezbjednosni kontakt bio predsjednik Meksika 1975. godine, Luis Ečevarija Alvares, koji je preminuo 2022. godine, i da je sama meksička vlada infiltrirala kubansku ambasadu. Takođe, Naftali je rekao da je prije najnovijeg objavljivanja vlada već učinila dostupnim kopije Džonsonovog predsjedničkog „dnevnog izvještaja“, koji je sadržavao visoko osjetljive strane obavještajne podatke iz dana nakon Kenedijevog atentata, ali sa velikim dijelom materijala redigovanim. Sada, rekao je, ljudi mogu pročitati ono što je Džonson tada pročitao.

Istoričari u potrazi za novim tragovima nakon objavljivanja dosijea o ubistvu JFK-a

Centralna obavještajna agencija (CIA) je juče objavila novu procjenu o porijeklu izbijanja pandemije koronavirusa navodeći kako je vjerovatnije da je virus procurio iz kineske laboratorije nego da je potekao od životinja, izvještava BBC.
Iz obavještajne agencije su ipak upozorili da nisu sigurni u ovu procjenu. Portparol je izjavio da je porijeklo pandemije povezano s laboratorijskim istraživanjima vjerovatnije od prirodnog porijekla, na temelju dostupnih izvještaja.
Odluka o objavi ove procjene jedna je od prvih koju je donio novi direktor CIA-e Džon Retklif, kojeg je imenovao Donald Tramp, a na čelu agencije je tek tri dana.
Retklif, koji je bio šef nacionalne obavještajne službe i tokom prvog Trampovog mandata, dugo je zagovarao teoriju o curenju iz laboratorija, tvrdeći da je koronavirus najvjerovatnije potekao iz laboratorija u Vuhanu. Institut u Vuhanu nalazi se 40 minuta vožnje od pijace Huanan, gdje je zabilježena prva grupa zaraženih.
U intervjuu za "Breitbart News" objavljenom prekjuče, Retklif je rekao da želi da CIA napusti svoj neutralni stav o porijeklu virusa i prestane stajati po strani. 
- Puno sam govorio o suočavanju s prijetnjom iz Kine na više frontova i vraćam se na pitanje zašto je milion Amerikanaca umrlo i zašto je Centralna obavještajna agencija pet godina stajala po strani bez procjene porijekla koronavirusa. Za mene je to prioritet od prvog dana - izjavio je on.
Službenici su za američke medije izjavili da nova procjena nije temeljena na novim obavještajnim podacima, već prethodi Trampovoj administraciji. Procjena je navodno naručena u završnim sedmicama Bajdenove administracije i dovršena prije nego što je Tramp preuzeo dužnost.
Juče objavljena procjena temelji se na tzv. niskom povjerenju, što znači da iza nje stoje obavještajni podaci koji su prema naučnim standardima manjkavi, neuvjerljivi ili protivrječni, te i dalje ne postoji konsenzus o uzroku pandemije koronavirusa. 
Neki podržavaju teoriju prirodnog porijekla, prema kojoj se virus prirodno proširio sa životinja, bez uključenosti naučnika i laboratorija.

Novi šef CIA-e: Koronavirus je vjerovatno potekao iz laboratorije

Američki Senat danas je velikom većinom glasova potvrdio izbor Džona Retklifa za direktora Centralne obavještajne agencije (CIA).
Za imenovanje bivšeg republikanskog kongresmena i direktora Nacionalne obavještajne službe glasala su 74 senatora, a protiv je bilo 25, prenosi Politiko.
Retklif se suočio samo sa manjim otporom demokrata, koji su danima kočili njegovu nominaciju zbog zabrinutosti da će politizovati rad agencije, nakon što je predsjednik Donald Tramp najavio reviziju nacionalne obavještajne zajednice.
Retklif je drugi Trampov kandidat koji je potvrđen od kada je novi predsjednik položio zakletvu u ponedjeljak, a očekuje se da će sljedeći biti kontroverzni kandidat za ministra odbrane Pit Hegset.
Činjenica da je Retklifova nominacija protekla bez problema svjedoči o njegovom iskustvu na vrhu američke obavještajne zajednice u Trampovom prvom mandatu i govori u kojoj mjeri su republikanci bili odlučni da prihvate stav novog predsjednika da su mu potrebni bliski saveznici na čelu ključnih bezbjednosnih agencija, kako bi ih reformisao.

Senat potvrdio imenovanje Džona Retklifa za direktora CIA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se sastao sa direktorom američke Centralne obaveštajne agencije Vilijamom Bernsom u Ukrajini.
- Berns je sada posljednji put posjetio Ukrajinu kao direktor CIA - rekao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.
Dodao je da su njih dvojica imali puno sastanaka tokom rata, ali da se o većini njih nije govorilo u javnosti.
- On i ja smo imali mnogo sastanaka tokom ovog rata i zahvalan sam na njegovoj pomoći. Obično se takvi sastanci ne objavljuju, a svi naši sastanci u Ukrajini, u drugim evropskim zemljama, u Americi i u drugim djelovima svijeta, odvijali su se bez zvaničnih informacija - rekao je Zelenski.
SAD su najznačajnija finansijska i vojna podrška Ukrajine u ratu započetom prije gotovo tri godine. Vašington je takođe redovno dijelio vojne obavještajne podatke sa Ukrajinom, kako bi podržao njenu odbranu.
Očekuje se da će se Berns povući sa mjesta šefa CIA poslije dolaska republikanca Donalda Trampa na vlast, u januaru 2025.

Zelenski se sastao sa direktorom CIA u Ukrajini

Izglasavanje pravosudnih zakona u Skupštini Srbije, kojima se ograničava nezavisnost pravosuđa, predstavlja ozbiljan korak unazad na evropskom putu Srbije, ocijenila je evorpska komesarka za proširenje Marta Kos.
Skupština Srbije danas je usvojila izmjene više pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Kos je u objavi na mreži Iks navela da u vrijeme velikog napretka u proširenju, kada Crna Gora i Albanija brzo napreduju, Srbija rizikuje da krene u suprotnom smjeru.
- To nije ono što želimo - rekla je Kos.
I predstavnici opozicionih stranaka kritikovali su amandmane Mrđića navodeći da je suština izmjena da vlast ostvari veću kontrolu nad pravosuđem i smanji objektivnost u funkcionisanju javnih tužilaštava.
Poslanici vlasti branili su izmjene i dopune pravosudnih zakona tvrdeći da će doprinijeti efikasnosti i pravičnosti u radu sudskih instanci.

Kos: Izglasavanje pravosudnih zakona ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka EU

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević komentarisao je odluku o ukidanju neradne nedjelje.
- Pozivam crnogorsku privredu da, bez obzira na odluku Ustavnog suda, ne mijenja način funkcionisanja i zaposlenima obezbijedi neradnu nedjelju - kazao je Zirojević na mreži X.
Kad već nemamo sposobnu i odgovornu Vladu i većinu u Parlamentu, piše Zirojević, neka se bar neko pokaže takvim.

Zirojević: Kad nemamo sposobnu Vladu, crnogorska privreda da obezbijedi neradnu nedjelju

Tužilački savjet na prvoj sjednici, koja je održana danas, donio je odluku o izboru i raspoređivanju devet kandidata za državne tužioce u osnovnim državnim tužilaštvima, na vrijeme od četiri godine, i to: Vanja Janović – u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru; Gordana Trajković – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama; Milena Radonjić – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, Luka Dabović – u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, Miloš Pipović – u Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Miloš Ljumović, Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Kenan Muzurović – u Osnovno državno tužilaštvo u Baru, Đorđije Cmiljanić – u Osnovno državno tužilaštvu u Bijelom Polju i Haris Ćeman – u Osnovno državno tužillaštvo u Rožajama.
- Savjet je razmatrao i usvojio Komunikacionu strategiju za Državno tužilaštvo i Tužilački savjet 2026 -2028. godinu. Donijet je Plan rada Tužilačkog savjeta za period januar – decembar 2026. godine, kao i Plan održavanja redovnih sjednica Tužilačkog savjeta za 2026. godinu - navode u saopštenju.&nbsp;
Na sjednici su razmatrane pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada, od kojih je za tri pritužbe dao mišljenje da su neosnovane.
- Savjet se upoznao sa obraćanjem građanina Voja Lakovića i isto je cijenio kao pritužbu u pogledu zakonitosti rada u konkretnom predmetu iz kojeg razloga će se započeti proceduru, u skladu sa zakonom - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Savjet izabrao devet kandidata za državne tužioce u ODT

The President of Montenegro Jakov Milatović has sent a letter to the European Union Commissioner for Enlargement Marta Kos, highlighting the problems faced by professional freight transport operators due to the implementation of the ETIAS Regulation and the Schengen Entry/Exit System (EES), and emphasizing the need to find pragmatic solutions within the existing Schengen framework, particularly in light of blockades at border crossings and the Port of Bar in Montenegro.
As stated in the announcement, Milatović informed Commissioner Kos that professional freight transporters have expressed serious concerns regarding the practical application of the EES system, especially in relation to the 90-day stay limitation within a 180-day period.
He also pointed out that blockades of border crossings and the Port of Bar have been ongoing in Montenegro for several days, organized by freight transporters with the aim of achieving an adequate and sustainable solution to this issue.
- Milatović emphasized that Montenegro, as a frontrunner in the EU enlargement process and a country strongly committed to European Union membership, fully supports Schengen standards, as well as the importance of secure and efficient management of the EU’s external borders. At the same time, he drew attention to the concrete challenges faced by professional freight transporters from Montenegro, given the nature of their work, which involves frequent cross-border movements and may result in serious practical limitations - the statement explained.
Milatović stressed that it is the responsibility of institutions to ensure that the specific, day-to-day operational needs of Montenegrin freight transporters are adequately taken into account when applying the existing rules.
- In this context, Milatović expressed readiness to continue constructive dialogue with the European Commission and EU Member States, with the aim of defining practical arrangements that would be in line with the Schengen acquis while being fair to all interested parties. As he noted, this issue is closely linked to broader efforts to strengthen the economic integration of Montenegro and the Western Balkans with the European Union, which is a shared interest - the statement said.
As noted, Milatović expressed confidence that there is room to find a balanced approach that would preserve the European Union’s high standards while at the same time reducing unnecessary burdens on legitimate transport activities.
- In this regard, open and constructive dialogue with the European Commission and Member States was assessed as key to preserving the integrity of the Schengen system and ensuring the unhindered functioning of professional transport - the statement added.
Milatović emphasized that Montenegro remains fully committed to its European path and ready to actively contribute to finding sustainable and mutually acceptable solutions, both on this issue and on all other matters important to the country’s European integration process.

Tag: cia