Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa tajno je ovlastila Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) da sprovodi tajne akcije u Venecueli, prenio je Njujork tajms (NYT), pozivajući se na neimenovane visoke američke zvaničnike.
Nova ovlašćenja uključuju omogućavanje CIA da sprovodi smrtonosne operacije u Venecueli i niz operacija na Karibima.
Pored toga, CIA bi mogla da preduzima akcije protiv predsjednika Venecuele Nikolasa Madura ili njegove vlade, ili samostalno ili u okviru veće vojne operacije.
Kako navodi Njujork tajms, na Karibima je trenutno stacionirano 10.000 američkih vojnika, od kojih većina u Portoriku, kao i kontigent marinaca na amfibijskim brodovima.
Pored toga, mornarica SAD ima osam površinskih ratnih brodova i podmornicu na Karibima.
Američki list navodi da ovlašćenja poput ovog su najčešće najstrože čuvane tajne Bijele kuće, i često ih ponovo promišlja i odobrava svaka naredna administracija, a tekstovi naredbi i ovlašćenja se rijetko objavljuju u javnosti.
Sa ovlašćenjem mogu biti upoznati pojedini članovi Kongresa.
Dok se američke vojne operacije, poput udara na čamce koji navodno prevoze drogu sa venecuelanske teritorije, generalno objavljuju, tajne akcije CIA se obično drže u tajnosti.
S druge strane, pojedine operacije CIA, poput one u kojoj su mornaričke ''foke'' ubile lidera Al Kaide Osamu bin Ladena, budu objavljene veoma brzo.
CIA je 1954. orkestrirala puč kojim je svrgnut predsjednik Gvatemale Jakobo Arbenz, što je dovelo do decenija nestabilnosti, učestvovala je u invaziji na Zaliv svinja na Kubi i u više navrata pokušala da ubije nekadašnjeg kubanskog lidera Fidela Kastra, oružjem snabdjela disidente koji su ubili lidera Dominikanske Republike Rafaela Truhilja Molinu.
Pored toga, CIA je takođe bila umiješana u puč u Brazilu 1964. godine, smrt Če Gevare i druge mahinacije u Boliviji, puč u Čileu 1973. godine i borbu protiv ljevičarske sandinističke vlade Nikaragve 1980-ih godina.
Tramp je ranije ovog mjeseca naredio prekid diplomatskih razgovora sa Madurovom vladom, nakon što je Maduro odbio američki zahtjev da dobrovoljno napusti vlast, što je, prema navodima Njujork tajmsa, cilj administracije koju je razvio državni sekretar Marko Rubio, uz pomoć direktora CIA Džona Retklifa.
SAD su ponudile 50 miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja i osude Madura po optužbama za trgovinu drogom u SAD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njujork tajms: Trampova administracija ovlastila CIA da sprovodi tajne akcije u Venecueli

Centralna obavještajna agencija (CIA) i američka vojska su bespilotnim letjelicama nadgledale aktivnosti Vojske Republike Srpske (VRS) na saniranju i prikrivanju zločina genocida u Srebrenici, pri čemu su zabilježene prve masovne grobnice.
Nadzor kretanja snaga na terenu tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (RBiH) CIA i američka vojska vršili su uz pomoć bespilotnih letjelica MQ-1 Predator.
Prvo obimno korišćenje bespilotnih letjelica u klasičnom vojnom smislu zabilježeno je upravo na teritoriji RBiH, kada je početkom ljeta 1995. godine raspoređen dio 11. izviđačke divizije Zračne borbene komande američkog Ratnog vazduhoplovstva.
Zbog dinamičnih promjena odnosa snaga i brojnih vojnih operacija, CIA je insistirala na tome da se obezbijedi 24-časovni nadzor iz vazduha, uz maksimalnu sigurnost za operatere letjelica.
Tadašnji direktor CIA, James Woolsey, bio je izuzetno zadovoljan sposobnostima MQ-1 Predator dronova, koji su omogućavali dugotrajan i precizan nadzor iz vazduha, upravljani sa udaljenih i sigurnih lokacija.
<h2>Snimci genocida</h2>
Prvi deklasifikovani dokument CIA koji se odnosi na dešavanja u Srebrenici nakon njenog pada nosi naslov "Bosanska vojska u Srebrenici: Što se dogodilo?", a datira iz 18. juna 1995. godine.
U tom izvještaju se navodi da su ključni razlozi za pad Srebrenice bili nedostatak pješadijskog i artiljerijskog naoružanja i municije, kao i neispunjavanje obećanja NATO-a i UN-a o zaštiti enklave.
- Možda najvažnije, lideri u enklavi vjerovatno su računali na to da će UN ili NATO intervenisati i zaustaviti VRS prije nego što pregazi ‘zaštićeno područje’. Kada je postalo jasno da spoljašnja pomoć neće doći, bilo je prekasno - navodi se u izvještaju.
Sve informacije o stanju u Podrinju – kako u Srebrenici, tako i na okupiranim teritorijama koje je kontrolisala VRS – CIA je pratila bespilotnim letjelicama. Na taj način zabilježeni su prvi snimci strijeljanja i iskopavanja primarnih grobnica u mjestima poput Kasabe, Donje Pilice, i drugih lokacija.
<h2>Dokazi prikrivanja zločina</h2>
Na snimcima su jasno uočeni rad inžinjerskih mašina i bagera koji su na terenu vršili sanaciju, pokušavajući da uklone tragove masovnih ubistava civila iz Podrinja.
Na primjer, snimci iz Donje Pilice od 5. i 17. jula 1995. godine pokazuju tragove rada teške mehanizacije, pa čak i tijela ubijenih Bošnjaka, nakon što su 14. jula počela masovna ubistva na vojnoj ekonomiji Branjevo.
Na području Orahovca, Ročevića, Kozluka, Petkovaca, Kula Grada, vojne ekonomije Branjevo i Pilice, kako je utvrđeno u presudama Haškog tribunala i Suda BiH, ubijeno je više od 2.500 Bošnjaka iz Srebrenice.
<h2>Presudni dokazi za Haški tribunal</h2>
Američke bespilotne letjelice su na čitavom prostoru Podrinja zabilježile brojne iskope i koncentraciju snaga VRS-a, čime su identifikovane lokacije primarnih i sekundarnih grobnica.
Ti snimci, zajedno s drugim materijalnim dokazima, imali su ključnu ulogu u dokazivanju odgovornosti vojnog vrha Vojske Republike Srpske, posebno kada je riječ o organizovanom i sistemskom prikrivanju zločina i uređivanju terena na kojem su vršena masovna ubistva civila.

Kako je CIA u julu 1995. dronovima otkrila grupna strijeljanja i prve masovne grobnice u Srebrenici i Podrinju

Američki Federalni istražni biro (FBI) je pokrenuo krivične istrage protiv bivšeg direktora Centralne obavještajne agencija (CIA) Džona Brenana i bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija, objavio je Foks njuz didžital (Fox News Digital), pozivajući se na neimenovane izvore.
Istrage se odnose na moguće zloupotrebe u vezi sa ranijim vladinim istragama navodnog ruskog miješanja u američke izbore 2016. godine, na kojima je predsjednik SAD Donald Tramp pobijedio bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton, navodi se u izvještaju.
Istrage uključuju i navodno davanje lažnih izjava Kongresu, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.
Direktor CIA Džon Retklif je uputio dokaze o Brenanovim zloupotrebama direktoru FBI Kašu Patelu radi mogućeg krivičnog gonjenja, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.
Izvori su naveli da je prijava primljena i da je pokrenuta krivična istraga protiv Brenana, koja je u toku, ali nisu dali više detalja.
U ovom trenutku nije jasno da li se istraga proteže dalje od njegovih navodnih lažnih izjava Kongresu.
Što se tiče Komija, izvori iz Ministarstva pravde rekli su za Foks njuz didžital da je istraga protiv bivšeg direktora u toku, ali nisu mogli da navedu detalje o tome šta se konkretno istražuje.
Krivična istraga ne mora nužno da rezultira i optužnicama.
Unutrašnja revizija Centralne obavještajne agencije (CIA) prošle nedjelje otkrila je niz proceduralnih propusta prilikom izrade obavještajnog izvještaja o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine, ali nije dovela u pitanje njegove ključne zaključke.&nbsp;

Foks njuz: Pokrenuta krivična istraga protiv bivših direktora CIA i FBI

Više od 63.000 stranica dokumenata u vezi sa atentatom na američkog predsjednika Džona F. Kenedija 1963. godine objavljeno je u utorak, nakon naloga predsjednika Donalda Trampa, mnogi bez cenzurisanih dijelova koji su godinama zbunjivali istoričare i podsticali teorije zavjere. Američki Nacionalni arhiv i Uprava za evidenciju objavili su na svom sajtu oko 2.200 dosijea koji sadrže dokumente. Velika većina zbirke Nacionalnog arhiva, koja broji preko šest miliona stranica dokumenata, fotografija, filmova, zvučnih zapisa i artefakata vezanih za atentat, već je ranije objavljena. Direktor Centra za politiku Univerziteta Virdžinija i autor knjige „Kenedijevih pola vijeka“, Lari Dž. Sabato rekao je da će biti potrebno vrijeme da se svi dokumenti detaljno pregledaju. - Imamo mnogo posla pred sobom, ljudi jednostavno moraju to da prihvate – kazao je on. Tramp je najavio objavljivanje dokumenata u ponedjeljak prilikom posjete Centru Džona F. Kenedija za izvođačke umjetnosti u Vašingtonu, rekavši da će njegova administracija objaviti oko 80.000 stranica. - Imamo ogroman broj dokumenata. Imaćete mnogo za čitanje - rekao je Tramp. Prije utorka, istraživači su procijenili da je između 3.000 i 3.500 dosijea ostalo neobjavljeno, u cijelosti ili djelimično. Samo prošlog mjeseca FBI je saopštio da je otkrio oko 2.400 novih dokumenata vezanih za atentat. Potpredsjednik Fondacije Meri Ferel, koja čuva dosijee o atentatu, Džeferson Morli, rekao je u izjavi objavljenoj na društvenoj mreži X da je ovo „ohrabrujući početak“. On je dodao da je veliki dio „pretjerane klasifikacije trivijalnih informacija eliminisan“ iz dokumenata. Nacionalni arhiv je na svom sajtu naveo da će, u skladu sa predsjedničkom direktivom, objavljivanje obuhvatiti „sve dokumente koji su ranije bili uskraćeni zbog klasifikacije“. Međutim, Morli tvrdi da ono što je objavljeno u utorak ne uključuje dvije trećine obećanih dosijea, nijedan od nedavno otkrivenih FBI dokumenata, niti 500 dosijea Poreske uprave. - Ipak, ovo su najpozitivnije vijesti o objavljivanju JFK dosijea od devedesetih godina - rekao je Morli. Interesovanje za detalje u vezi s Kenedijevim atentatom bilo je intenzivno decenijama, uz bezbroj teorija zavjere o više atentatora i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza i mafije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838" data-rendition-name="original" width="1600" height="1230" loading="lazy" alt="Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963."> <figcaption>Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963. (Photo: AP Photo/Džim Altgens, arhiva)</figcaption> </figure>  Kenedi je ubijen 22. novembra 1963. godine tokom posjete Dalasu, kada je njegova povorka završavala trasu kroz centar grada, a pucnji su odjeknuli iz zgrade Teksaškog školskog depozitara. Policija je uhapsila 24-godišnjeg Lija Harvija Osvalda, koji je bio pozicioniran na snajperskom položaju na šestom spratu. Dva dana kasnije, vlasnik noćnog kluba Džek Rubi ubio je Osvalda tokom njegovog transporta u zatvor. Godinu nakon atentata, Vorenova komisija, koju je osnovao predsjednik Lindon B. Džonson radi istrage, zaključila je da je Osvald djelovao sam i da nema dokaza o zavjeri. Ali to nije zaustavilo mnoštvo alternativnih teorija tokom decenija. Osvald je bio bivši marinac koji je dezertirao u Sovjetski Savez prije nego što se vratio u Teksas. Dokumenti iz novih dosijea uključuju i dopis CIA-ine stanice u Sankt Peterburgu iz novembra 1991. godine, u kojem se navodi da je istog mjeseca jedan CIA-in zvaničnik stekao prijatelja među američkim profesorima tamo, koji mu je rekao da ima prijatelja koji radi za KGB. U dopisu se navodi da je KGB-ov zvaničnik pregledao „pet debelih tomova“ dosijea o Osvaldu i bio „ubijeđen da Osvald nikada nije bio agent pod kontrolom KGB-a“. Dopis dalje navodi da, kako je Osvald opisan u dokumentima, KGB-ov zvaničnik sumnja da bi ga iko mogao kontrolisati, ali je dodao da ga je KGB pažljivo i neprestano pratio dok je boravio u SSSR-u. Takođe, navedeno je da je Osvald bio loš strijelac kada je pokušavao gađati mete u Sovjetskom Savezu. Početkom devedesetih, savezna vlada je naredila da svi dokumenti povezani sa atentatom budu smješteni u jednu zbirku u Nacionalnom arhivu i Upravi za evidenciju. Kolekcija je trebalo da bude otvorena do 2017. godine, osim ako predsjednik ne odobri izuzetke. Tramp, koji je preuzeo funkciju 2017. godine, rekao je da će omogućiti objavljivanje svih preostalih dokumenata, ali je na kraju neke zadržao zbog, kako je naveo, moguće štete po nacionalnu bezbjednost. I dok su dokumenti nastavili da budu objavljivani tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena, neki su i dalje ostali tajni. Sabato je rekao da njegov tim ima „dugu, dugu listu“ osjetljivih dokumenata koje traže i koji su ranije imali velike dijelove zatamnjene. - Mora postojati nešto zaista, zaista osjetljivo zbog čega bi cenzurisali pasus, stranicu ili više stranica u takvom dokumentu. Neki se odnose na Kubu, neki na ono što je CIA radila, ili nije radila, u vezi sa Lijem Harvijem Osvaldom - rekao je on. Neki ranije objavljeni dokumenti otkrili su detalje o načinu rada obavještajnih službi u to vrijeme, uključujući CIA-ine telegrame i memorandume o Osvaldovim posjetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi tokom njegovog putovanja u Meksiko Siti, samo nekoliko nedjelja prije atentata. <h2>Dosijei otkrivaju više o CIA-i, ali još uvijek ne ukazuju na zavjere</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1046" loading="lazy" alt="Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan je u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)"> <figcaption>Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (Photo: AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)</figcaption> </figure>  Novootkriveni dokumenti vezani za atentat na Kenedija 1963. godine pružili su radoznalim čitaocima više detalja o tajnim operacijama SAD-a tokom Hladnog rata u drugim zemljama, ali ipak nijesu odmah dali naznake da su dugotrajne teorije zavjere o tome ko je ubio JFK-a tačne. Analize oko 2.200 dosijea koje je Nacionalni arhiv objavio na svom sajtu dolaze uz veliki oprez: do srijede niko nije imao dovoljno vremena da pregleda više od malog dijela njih. Početni pregled više od 63.000 stranica dokumenata pokazuje da neki nijesu direktno povezani sa atentatom, već se odnose na tajne operacije CIA-e, naročito na Kubu. - Ništa ne ukazuje na drugog napadača. Nijesam vidio nikakva spektakularna otkrića koja mijenjaju osnovnu priču o atentatu, ali još je rano - rekao je Filip Šenon, autor knjige o atentatu iz 2013. godine. On je ukazao na ranije objavljene dokumente o putovanju koje je Osvald krajem septembra 1963. godine obavio u Meksiko Siti. Zapisi pokazuju da je Osvald namjeravao da tamo kontaktira ambasadu Sovjetskog Saveza, nakon što je živio kao američki prebjeg u SSSR-u od oktobra 1959. do juna 1962. Šenon je rekao da je američka vlada možda zadržavala informacije o tome što je znala o Osvaldu prije atentata kako bi sakrila ono što opisuje kao moguću „nesposobnost i lijenost“ zvaničnika. - CIA je imala Osvalda pod prilično agresivnim nadzorom dok je bio tamo, i to samo nekoliko nedjelja prije atentata. Postoji razlog da se vjeruje da je otvoreno govorio o ubistvu Kenedija u Meksiko Sitiju i da su ljudi čuli kako to govori - rekao je Šenon. Spekulacije o takvim detaljima u vezi sa Kenedijevim atentatom bile su intenzivne tokom decenija, stvarajući bezbroj teorija zavjere o više napadača i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza, mafije i CIA-e. Novo objavljivanje dokumenata podstaklo je neobuzdane spekulacije na internetu i natjeralo ljude da hitno proučavaju dokumente i dijele online šta bi oni mogli značiti. <h2>Velika korist za istoričare Hladnog rata</h2> Najnovije objavljivanje dokumenata takođe predstavlja veliku korist za istoričare Hladnog rata. Vanredni profesor na Univerzitetu Kolumbija koji piše knjigu o Kenedijevom predsjedništvu, Timoti Naftali, rekao je da naučnici sada, kako se čini, imaju više detalja o američkim obavještajnim aktivnostima pod Kenedijem nego pod bilo kojim drugim predsjednikom. Na primjer, u oktobru 1975. godine, američki senatori su istraživali šta je CIA znala o Osvaldu, a u jednom memorandumu iz oktobra 1975. navedeno je da su smatrali da agencija „nije bila otvorena“. Verzija tog memoranduma objavljena 2023. godine skriva ime bezbjednosnog kontakta CIA-e za Osvalda u Meksiku, kao i identitet osobe koja je stajala iza „infiltracije kubanske ambasade“ tamo. Najnovija verzija pokazuje da je bezbjednosni kontakt bio predsjednik Meksika 1975. godine, Luis Ečevarija Alvares, koji je preminuo 2022. godine, i da je sama meksička vlada infiltrirala kubansku ambasadu. Takođe, Naftali je rekao da je prije najnovijeg objavljivanja vlada već učinila dostupnim kopije Džonsonovog predsjedničkog „dnevnog izvještaja“, koji je sadržavao visoko osjetljive strane obavještajne podatke iz dana nakon Kenedijevog atentata, ali sa velikim dijelom materijala redigovanim. Sada, rekao je, ljudi mogu pročitati ono što je Džonson tada pročitao.

Istoričari u potrazi za novim tragovima nakon objavljivanja dosijea o ubistvu JFK-a

Centralna obavještajna agencija (CIA) je juče objavila novu procjenu o porijeklu izbijanja pandemije koronavirusa navodeći kako je vjerovatnije da je virus procurio iz kineske laboratorije nego da je potekao od životinja, izvještava BBC.
Iz obavještajne agencije su ipak upozorili da nisu sigurni u ovu procjenu. Portparol je izjavio da je porijeklo pandemije povezano s laboratorijskim istraživanjima vjerovatnije od prirodnog porijekla, na temelju dostupnih izvještaja.
Odluka o objavi ove procjene jedna je od prvih koju je donio novi direktor CIA-e Džon Retklif, kojeg je imenovao Donald Tramp, a na čelu agencije je tek tri dana.
Retklif, koji je bio šef nacionalne obavještajne službe i tokom prvog Trampovog mandata, dugo je zagovarao teoriju o curenju iz laboratorija, tvrdeći da je koronavirus najvjerovatnije potekao iz laboratorija u Vuhanu. Institut u Vuhanu nalazi se 40 minuta vožnje od pijace Huanan, gdje je zabilježena prva grupa zaraženih.
U intervjuu za "Breitbart News" objavljenom prekjuče, Retklif je rekao da želi da CIA napusti svoj neutralni stav o porijeklu virusa i prestane stajati po strani. 
- Puno sam govorio o suočavanju s prijetnjom iz Kine na više frontova i vraćam se na pitanje zašto je milion Amerikanaca umrlo i zašto je Centralna obavještajna agencija pet godina stajala po strani bez procjene porijekla koronavirusa. Za mene je to prioritet od prvog dana - izjavio je on.
Službenici su za američke medije izjavili da nova procjena nije temeljena na novim obavještajnim podacima, već prethodi Trampovoj administraciji. Procjena je navodno naručena u završnim sedmicama Bajdenove administracije i dovršena prije nego što je Tramp preuzeo dužnost.
Juče objavljena procjena temelji se na tzv. niskom povjerenju, što znači da iza nje stoje obavještajni podaci koji su prema naučnim standardima manjkavi, neuvjerljivi ili protivrječni, te i dalje ne postoji konsenzus o uzroku pandemije koronavirusa. 
Neki podržavaju teoriju prirodnog porijekla, prema kojoj se virus prirodno proširio sa životinja, bez uključenosti naučnika i laboratorija.

Novi šef CIA-e: Koronavirus je vjerovatno potekao iz laboratorije

Američki Senat danas je velikom većinom glasova potvrdio izbor Džona Retklifa za direktora Centralne obavještajne agencije (CIA).
Za imenovanje bivšeg republikanskog kongresmena i direktora Nacionalne obavještajne službe glasala su 74 senatora, a protiv je bilo 25, prenosi Politiko.
Retklif se suočio samo sa manjim otporom demokrata, koji su danima kočili njegovu nominaciju zbog zabrinutosti da će politizovati rad agencije, nakon što je predsjednik Donald Tramp najavio reviziju nacionalne obavještajne zajednice.
Retklif je drugi Trampov kandidat koji je potvrđen od kada je novi predsjednik položio zakletvu u ponedjeljak, a očekuje se da će sljedeći biti kontroverzni kandidat za ministra odbrane Pit Hegset.
Činjenica da je Retklifova nominacija protekla bez problema svjedoči o njegovom iskustvu na vrhu američke obavještajne zajednice u Trampovom prvom mandatu i govori u kojoj mjeri su republikanci bili odlučni da prihvate stav novog predsjednika da su mu potrebni bliski saveznici na čelu ključnih bezbjednosnih agencija, kako bi ih reformisao.

Senat potvrdio imenovanje Džona Retklifa za direktora CIA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se sastao sa direktorom američke Centralne obaveštajne agencije Vilijamom Bernsom u Ukrajini.
- Berns je sada posljednji put posjetio Ukrajinu kao direktor CIA - rekao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.
Dodao je da su njih dvojica imali puno sastanaka tokom rata, ali da se o većini njih nije govorilo u javnosti.
- On i ja smo imali mnogo sastanaka tokom ovog rata i zahvalan sam na njegovoj pomoći. Obično se takvi sastanci ne objavljuju, a svi naši sastanci u Ukrajini, u drugim evropskim zemljama, u Americi i u drugim djelovima svijeta, odvijali su se bez zvaničnih informacija - rekao je Zelenski.
SAD su najznačajnija finansijska i vojna podrška Ukrajine u ratu započetom prije gotovo tri godine. Vašington je takođe redovno dijelio vojne obavještajne podatke sa Ukrajinom, kako bi podržao njenu odbranu.
Očekuje se da će se Berns povući sa mjesta šefa CIA poslije dolaska republikanca Donalda Trampa na vlast, u januaru 2025.

Zelenski se sastao sa direktorom CIA u Ukrajini

Tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore biće objavljen narednog petka, nakon što svi poslanici budu upoznati sa sadržinom tog dokumenta, kako bi dobio podršku svih u parlamentu, rekao je predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
Vuković je, na konferenciji za novinare u Skupštini, rekao da su sjednicu Odbora započeli sa idejom da usaglase tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore.
Prema njegovim riječima, ideja je bila da danas, nakon sjednice, tekst Rezolucije predstave javnosti.
- Međutim, procijenili smo da nam je za taj posao potrebno još nedjelju dana, kako bismo predstavnike onih poslaničkih klubova koji nemaju članove u Odboru za evropske integracije upoznali sa sadržinom tog teksta - kazao je Vuković.
On je rekao da je njihova ideja da, kad Rezolucija dođe na plenum, dobije podršku 81 poslanika Skupštine.
- Tako da ono što smo ono imali namjeru da predstavimo danas, nadam se da ćemo predstaviti u naredni petak - kazao je Vuković.
On je dodao da je namjera da usaglase tekst tako da nema naknadnih intervencija i amandmanskog djelovanja.
- Koristim priliku da iskažem veliko zadovoljstvo što smo na postojeći predlog teksta danas postigli saglasnost na nivou Odbora. Nije bilo nikakvih ideja da se tekst mijenja, drago mi je zbog toga i ne iznenađuje me, zato što naš Odbor radi kao jedan tim - kazao je Vuković.
On je zahvalio kolegama na podršci.
- Da bismo bili korektni do kraja i postigli željeni cilj koji je da se u ovoj vrlo važnoj, možda i najvažnijoj fazi procesa evropskih integracija, iz Crne Gore pošalje snažna poruka jedinstva - dodao je Vuković.
On je kazao da bi do narednog petka trebalo da obavi konsultacije sa svim kolegama koji nijesu predstavljeni u Odboru.
- Računam da ćemo tu priču zaokružiti do narednog petka i onda ćemo biti u prilici da vam predstavimo sadržinu tog dokumenta. Dogovor je da svi članovi Odbora budu potpisnici Rezolucije, simoblički na taj način šaljemo poruku jedinstva kada je u pitanju evropska budućnost - &nbsp;zaključio je Vuković.

Vuković: Tekst Rezolucije o EU integraciji predstavićemo narednog petka

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Ukinut pritvor Uboviću i Ivanoviću

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, potpisala je danas Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine kojim je za Crnu Goru za dati period opredijeljeno 46,1 milion eura, od čega je doprinos Evropske unije 45 miliona eura, dok je nacionalno kofinansiranje 1,12 miliona eura.
Sredstva iz ovog programa će, kako je saopšteno iz MEP-a, biti usmjerena na reforme u oblastima koje predstavljaju srž napretka u pregovorima i ubrzanja puta ka članstvu - vladavini prava, javnoj upravi, obrazovanju, ekonomskom upravljanju, digitalizaciji i jačanju institucionalnih kapaciteta.
- Ministarstvo evropskih poslova izražava posebnu zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci, koja predstavlja snažan podsticaj za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu. Ujedno pozivamo sve institucije uključene u realizaciju programa da blagovremeno pripreme projektnu dokumentaciju i dostave informacije o stepenu zrelosti projektnih prijedloga, kako bi se obezbijedila efikasna, transparentna i pravovremena implementacija IPA sredstava — u interesu građana i kao važan korak ka ostvarenju strateškog cilja članstva u EU - kazala je Gorčević.
Gorčević je navela da program uključuje i tehničku pomoć za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava i jačanje sistema upravljanja EU fondovima, kao i aktivnosti informisanja javnosti o procesu pristupanja EU. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti, statistici, zdravstvu, finansijskom sektoru, razvoju malih i srednjih preduzeća i održivom upravljanju prirodnim resursima - oblastima od ključnog značaja za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
- Usvajanjem ovog dokumenta Crna Gora potvrđuje svoju punu posvećenost evropskoj agendi i dinamizaciji procesa pristupanja. Program predstavlja jedan od ključnih instrumenata EU podrške našoj zemlji za ubrzanje reformskih aktivnosti, a njegova priprema i usvajanje prvi put je sprovedena kroz zajedničko programiranje tri programa u okviru IPA III perspektive, što dodatno potvrđuje visok nivo usklađenosti i saradnje sa evropskim partnerima - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da je ovaj Sporazum osnov za korišćenje sredstava koja je Evropska komisija opredijelila u okviru Odluke o finansiranju višegodišnjeg akcionog plana za Zapadni Balkan i definiše okvir finansijske saradnje i implementacije aktivnosti kroz Instrument EU za evropsku integraciju (EUIF) i Instrument EU za podršku reformama (EURF), i dodala da se ovim nastavlja kontinuirana i snažna podrška Evropske unije reformskim procesima u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine, dok današnjim potpisivanjem sredstva iz ovog programa postaju operativna za korišćenje Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori 46,1 milion eura iz višegodišnjeg IPA programa za period 2025-2027

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: cia