Osumnjičena za užasne prijetnje Cetinjaninu Milu Ivaniševiću, ali i čitavom gradu - „Cetinjani na jade će vam dani doći“, koje je uputila preko društvene mreže Fejsbuk 9. januara saslušana je u policiji u subotu, 17. januara, ali se ni iz tužilaštva, niti iz policije, nijesu oglasili i saopštili da li je protiv Z. D. podnešena krivična prijava.
Portalu ETV iz cetinjskog tužilaštva juče je saopšteno da je ovaj predmet, po mjesnoj nadležnosti, proslijeđen podgoričkom tužilaštvu. Iz te institucije, iako smo još u subotu poslali pitanja, nijesu odgovorili, dok su iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici našem portalu saopštili da ovaj slučaj nije kod njih.
&nbsp;BLISKA CRKVI SRBIJE
Javnost je o užasnim prijetnjama upućenim u glasovnim porukama izvijestila nevladina organizacija Centar za građanska prava, ali, iako su se i oni interesovali za ovaj predmet, nijesu dobili informacije iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
Ova organizacija obavijestila je javnost 10. januara o prijetnjama koje su upućene Ivaniševiću sa Fejsbuk profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“. U međuvremenu javilo im se više osoba sa Cetinja kojima su sa istog profila stizale prijetnje.&nbsp;
Utvrdili su da Cetinjankama i Cetinjanima prijeti žena rođena i odrasla u Prijestonici, ali koja već duže vrijeme ne živi u tom gradu o čemu su obavijestili cetinjsko tužilaštvo.
Po obrazovanju je arhitektica, bliska je Crkvi Srbije, a, prema nezvaničnim informacijama angažovana je u projektu gradnje jednog vjersko-obrazovnog objekta u Podgorici.
Dva-tri dana pošto je Ivanišević podnio policiji krivičnu prijavu zbog prijetnji koje mu je uputila ona je izbrisala skoro sve objave i fotograg+fije sa svoga Fejsbuk naloga „Ing Arh Zed Ratislavljevna“.
U jednoj od objava koje je ostavila, a koja datira iz 2023. piše: „Jesam. I odlično je to. Gospod je moja zastava. Oba roditelja upokojena u Bogu, sad da fizički umrem, misiju sam obavila. Dps rodbinu prekrižila, komplet sve. I licemjerne isto. Crna ovca bijele kose“...
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9KTusOYt3nY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
APELI CGP UZALUDNI
Iako je Centar za građanska prava insistirao da se slučajem prijetnji Ivaniševiću bavi cetinjsko tužilaštvo, predmet je, ipak, završio u Podgorici. Tužilaštvu na Cetinju dostavili su u i CD sa prijetnjama drugim osobama.
Neke od prijetnji su: „...spašavala sam neke ljudske živote i sa apetitom mogu da ga uzmem, jer trenirala sam...“, „...nema vas mnogo srećom, a biće vas još manje“...
U glasovnim porukama Ivaniševiću, pored ostalog, prijetila je: „Kači, kači zastve bando, pa ću ti ih sve usta nabiti i ugušit te s njima“, „Ne znate vi ni za boga, neki inat komunistički ćerate pašče jedno“, „I sad ovo prenesi po kafićima po Cetinju neko će me poznat pa mi dođite na kuću, da otključam puštim i nema izlaska, živ ne izlaziš“...
- Napominjem da se osjećam ugroženo, da kod mene postoji bojazan od toga da se ne desi nova Medovina ili novi 01. 01. 2025 – rekao je Ivanišević u policiji.
Jedna od poruka je bila - „Cetinjani na jade će vam dani doći“.
Iz Centra za građanska prava saopštili su 10. januara da „u gradu koji je već dva puta, u kratkom periodu, zavijen u crno masovnim zločinima, u kojima je ubijeno 23. naših sugrađana, među kojima i četvoro djece, ovakve prijetnje se ne mogu, ne smiju i neće posmatrati kao 'izolovani incidenti' ili 'lični sukobi'“.&nbsp;
- Posebno zabrinjava činjenica da su oba masakra izvršile osobe koje su, prema javno dostupnim podacima, bile ideološki, vrijednosno, a i faktički, bliske Crkvi Srbije – instituciji koja u Crnoj Gori odavno ne djeluje kao vjerska zajednica, već kao politički, hegemonistički i duboko destruktivan faktor - upozorili su tada iz CGP.
Međutim, iako će već skoro dvije sedmice od prijave užasnih prijetnji i tri dana od saslušanja osumnjičeene javnost još nije obaviještena o ishodu.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Podgoričko tužilaštvo ćuti o ishodu saslušanja žene koja je prijetila Cetinjanima i širila govor mržnje

Centar za građanska prava saopštio je da pokušaji pojedinih vjerskih institucija da, kako navode, reinterpretiraju i obilježavaju Mojkovačku bitku na osnovu „izmišljenih ili iskrivljenih činjenica“ ne predstavljaju dostojno obilježavanje, već skrnavljenje žrtve crnogorskih junaka.
U saopštenju se ističe da se na Mojkovcu borila isključivo crnogorska vojska, sa ciljem da obezbijedi odstupnicu, odnosno povlačenje više od 90.000 vojnika srbijanske vojske prema Grčkoj.
– Na Mojkovcu nije Srbin branio Crnogorca, već je Crnogorac junački branio odstupnicu, dok se srbijanska vojska povlačila. Ta bitka nije vođena radi tuđe slave, već radi časti, obaveze i riječi date saveznicima – navodi se u saopštenju.
Iz Centra podsjećaju i na ulogu Crne Gore u Drugom balkanskom ratu, navodeći da pobjeda u Bitki na Bregalnici 1913. godine ne bi bila moguća bez angažmana crnogorske divizije od 12.802 vojnika, koju je uputila tadašnja crnogorska vlada.
– To nije mišljenje, već istorijski dokumentovan fakt, zabilježen u vojnim izvještajima. Upravo zato se ti podaci često prećutkuju – poručuju iz Centra za građanska prava.
U saopštenju se navodi i da Mojkovačka bitka ne može biti predmet proizvoljnog „prepravljanja“, te da, kako ističu, „Mojkovcu ne trebaju ni popovi ni obredi onih koji ne priznaju crnogorsku naciju i državu“.
Istovremeno, iz Centra poručuju da su, prema njihovoj ocjeni, crnogorske žrtve sa Mojkovca „istorijski potvrđene i simbolički osnažene“ obnovom crnogorske nezavisnosti 21. maja 2006. godine.
– Koliko god se trudili da lažu, izmišljaju i izvrću činjenice, crnogorsku istoriju ne mogu prisvojiti oni koji nikada nijesu imali dostojanstvo da je nose. Crna Gora je vječna dok ima čuvare istine – zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

CGP: Pokušaji revizije Mojkovačke bitke predstavljaju skrnavljenje crnogorske žrtve

Predstavnice NVO Centar za građanska prava (CGP) održale su sastanak sa direktorom Državnog arhiva Danilom Mrvaljevićem, povodom angažovanja sveštenika Srpske pravoslavne crkve kao volontera u Državnom arhivu na Cetinju – prakse koja do sada nikada nije postojala u ovoj instituciji.
Kako ističu iz CGP-a, na sastanak su došle sa jasnim ciljevima, dobrom namjerom i konstruktivnim prijedlozima, insistirajući na transparentnosti i zaštiti crnogorske kulturne baštine.
<h2>CGP: Nikada ranije volonteri – sveštena lica nijesu bili angažovani u Arhivu</h2>
- Direktor je potvrdio da Državnom arhivu takvi volonteri nijesu potrebni, dok Crkvi Arhiv jeste - navodi se u saopštenju. Dodaju da je sumnja javnosti u ovakvim društveno-političkim okolnostima potpuno opravdana i legitimna.
Mrvaljević je, kako navode, tokom razgovora više puta ponavljao da je sve urađeno u skladu sa zakonom i da postoji ugovor o volontiranju, uz odredbu o nadzoru, prema kojoj volonteri neće raditi sa arhivskom građom, već su tu „da uče“.
- Kada nijesmo dozvolile pokušaj prebacivanja odgovornosti na zaposlene koji su podređeni direktoru, potvrdio je da je on lično odgovoran za sve eventualne propuste - ističe CGP.
<h2>Predložili kompromis, Mrvaljević odbio</h2>
U cilju smirivanja tenzija i vraćanja povjerenja javnosti, CGP je predložio da se sveštenici-volonteri izmjeste iz centralne zgrade Arhiva na Cetinju i eventualno angažuju u nekoj od opštinskih arhiva ili spoljnih službi.
- Direktor je taj prijedlog kategorički odbio.
Na pitanje zašto Državni arhiv ne pošalje svoje stručnjake da pomognu crkvenim arhivima, Mrvaljević je odgovorio da to „nije moguće“, jer spoljnu službu mogu koristiti samo državne institucije, dok Crkva to nije — iako je prethodno isticao da Crkva posjeduje „značajnu građu za Crnu Goru“.
- Time je sam potvrdio da nije riječ o institucionalnoj potrebi Arhiva, već o njegovoj ličnoj odluci i samovolji - navodi CGP.
<h2>Zaposleni nijesu bili obaviješteni</h2>
Tokom razgovora, prema navodima organizacije, ispostavilo se da zaposleni nijesu bili obaviješteni o dolasku volontera, iako je direktor tvrdio suprotno.
CGP dodaje da je Mrvaljević pokušao da insinuira kako organizacija ima političku motivaciju i da ga „ucjenjuje“, uz, kako kažu, upadljive pokušaje da relativizuje proteste i zabrinutost građana riječima „koji narod, neki mali broj ljudi – nebitan“.
<h2>Nema volje, tenzije će se produbljivati</h2>
- Nažalost, očekivali smo da će kao Cetinjanin razumjeti trenutak u kojem se naš grad i država nalaze. Umjesto toga, razgovor je vodio isključivo u prvom licu jednine – ‘ja sam odlučio, ja sam uradio’ - navodi CGP.
Organizacija ističe da je jasno da se sveštenici SPC „uvode na mala vrata u crnogorske institucije“, čime se produbljuju društvene podjele.
- Razgovor sa Mrvaljevićem nije urodio plodom. Naša obaveza je da budemo brana, jer onaj ko je nedobronamjeran uvijek je korak ispred - zaključuje CGP.

NVO Centar za građanska prava: Mrvaljević odbio naš prijedlog, sumnje javnosti i dalje opravdane

Centar za građanska prava uputio je otvoreno pismo ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru, izražavajući duboku zabrinutost zbog, kako navode, ozbiljnih kršenja ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji se već duže od godinu nalazi u pritvoru.
U pismu ambasadoru Satleru, predstavnici Centra navode da se Katnić, 68-godišnji bivši glavni specijalni tužilac, od 14. aprila 2024. nalazi u pritvorskim uslovima koji, prema njihovim tvrdnjama, ugrožavaju njegovo zdravlje, dostojanstvo i osnovna ljudska prava.
- Više puta je javno ukazano na to da gospodinu Katniću, čovjeku od 68 godina sa ozbiljnim zdravstvenim tegobama, nije omogućen adekvatan medicinski tretman u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem. Uprkos preporukama ljekara, kao i molbama njega samog, njegove porodice i pravnih zastupnika, da mu se omogući liječenje kod ljekara po izboru i van zatvorskog sistema, nadležne institucije ostaju nijeme. Ignorisanje njegovog zdravstvenog stanja i onemogućavanje humanog tretmana doveli su do realne opasnosti po njegov život - upozorava se u pismu.
Organizacija posebno kritikuje pasivnost ključnih državnih institucija koje, kako tvrde, ignorišu ustavne i međunarodne obaveze. Na listi institucija koje su, kako navode, saučesnici u „institucionalnom nasilju“ nalaze se Ministarstvo pravde, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, te kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Pozivajući se na Ustav Crne Gore, konkretno član 30 stav 3 koji nalaže da „pritvor mora biti sveden na najkraće moguće vrijeme“, Centar za građanska prava upozorava da se u ovom slučaju pritvor koristi kao zamjena za kaznu i sredstvo političke odmazde.
- Pritvor gospodinu Katniću produžavan je bez jasnog pravnog obrazloženja, dok mu se istovremeno uskraćuje mogućnost da se brani sa slobode, iako za to postoje svi zakonski uslovi, uključujući mogućnost kontrole njegovog prisustva na suđenju drugim zakonskim mjerama – navodi se u pismu.
NVO navodi i da je Udruženje pravnika Crne Gore već ukazalo na ozbiljne zloupotrebe instituta pritvora.
CGP poziva ambasadora Satlera da, u okviru svog mandata, apeluje na crnogorske institucije da reaguju u skladu sa zakonima, međunarodnim standardima i obavezama koje proizilaze iz puta ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Svako dalje ignorisanje može imati tragične posljedice, a odgovornost će snositi oni koji su ćutali i time postali saučesnici u ovom progonu koji podsjeća na najgore primjere političkih procesa. U ime građanskog društva koje vjeruje u evropske vrijednosti, tražimo Vašu podršku u zaštiti osnovnih principa humanosti, pravde I prava na pravično i humano postupanje – kako za gospodina Katnića, tako i za sve građane Crne Gore koji su u sličnoj situaciji, a nemaju medijsku pažnju - zaključuje se u pismu upućenom ambasadoru EU, ali i na drese ombudsmana Siniše Bjekovića, ministra pravde Bojana Božovića i ministra ljudksih i manjinskih prava Fatmira Đeke.

CGP: Milivoje Katnić u pritvoru bez adekvatne medicinske njege, ozbiljna kršenja ljudskih prava

Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv četiri pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova zbog prekoračenja ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile tokom protesta pred Vilom Gorica 8. jula tokom ceremonije uručivanja Trinaestojulske nagrade koju je organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić. CGP je, na osnovu snimaka sa protesta ispred Vile Gorica od 8. Jula 2025, identifikovao i podnio krivičnu prijavu protiv četiri pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore zbog prekoračenja službenih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile nad građanima, uglavnom starije životne dobi. Prijava je, kako navode iz CGP, uz dokaze podnijeta protiv: Gorana Jokića, načelnika Centra bezbjednosti Podgorica, te pripadnika Uprave policije Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250716130756_8331e7f2bd714652bf0dfda167a289232321c9624cbf92dd3f319adfbc6e9cce.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250716130756_8331e7f2bd714652bf0dfda167a289232321c9624cbf92dd3f319adfbc6e9cce" data-rendition-name="original" width="1600" height="1181" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica -prijava"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071614070_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF1AFfFbWB_M&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dana 8. Jula 2025., tokom mirnog građanskog protesta protiv urušavanja antifašističkih vrijednosti i institucionalnog legitimisanja ekstremizma i nacišovinizma, pomenuta lica su primijenila silu i biber sprej nad nenaoružanim, mirnim građanima, od kojih su povrijeđeni mnogi starije životne dobi. Posebno zabrinjava što su sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije – navode iz CGP-a. Dodaju da je ovakvo ponašanje direktna posljedica neprofesionalnog i opasnog načina komandovanja načelnika CB Podgorica Gorana Jokića, koji je i ranije komandovao u profesionalno vrlo upitnim, policijskim intervencijama, uključujući: <ul><li>Napad policije pod njegovom komandom na okupljene na Adžića krivini (5. Septembar 2021), u toku nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na tron sv.Petra Cetinjskog – kada je na snimku zabilježeno kako komanduje policiji da napadne prva izjavljujući "Bolje mi njih nego oni nas“. </li><li>Neoprostive propuste u rukovođenju akcijama policije tokom masovnog zločina u Medovini (12. Avgusta 2022.), koji su i danas ostali bez odgovarajuće institucionalne reakcije, kao i tokom masovnog zločina od 1. januara 2025.</li></ul> - U nedavnom incidentu ispred Vile Gorica, osim građana, povrede su zadobili i pripadnici policije, što jasno ukazuje da je primjena sile bila neselektivna, neorganizovana i protivna osnovama bezbjednosne taktike – navode iz CGP. Zbog svega navedenog, kako dodaju, zahtijevaju od crnogorske opozicije da inicira hitno sazivanje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, uz prisustvo ministra unutrašnjih poslova, direktora Uprave policije i predstavnika Savjeta za građansku kontrolu rada policije. Takođe, od Uprave policije i Sektora unutrašnje kontrole zahtijevaju da hitno pokrenu disciplinske i krivične postupke protiv odgovornih, te da javnosti prezentuju cjelokupan izvještaj o događaju i ulozi svakog od imenovanih službenika. Zahtijevaju da se konačno oglasi Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) koji, kako ističu, po sopstvenoj dužnosti mora reagovati u slučajevima mogućeg kršenja člana 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantuje pravo na mirno okupljanje. - Pitamo institucije i Ombudsmana Sinišu Bjekovića, za što crnogorski građani njega plaćaju, s obzirom da u kontinuitetu svojim selektivnim odnosom prema kršenju ljudskih i građanskih prava, zbog svog nedjelovanja, s pravom izaziva sumnju za nesavjestan rad u službi Centar za građanska prava će pažljivo pratiti postupanje Osnovnog državnog tužilaštva u ovom predmetu, kao i rezultate istrage Savjeta za građansku kontrolu rada policije, koji je već otvorio slučaj „Gorica“. Očekujemo odgovornost, transparentnost i momentalnu reakciju institucija – zajljučuju iz CGP.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071614070_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_debd1b0adcf1ec15bde8283010e5ca2b6d3f0814e0476c77bae4f3dabf28a5fe.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025071614070_debd1b0adcf1ec15bde8283010e5ca2b6d3f0814e0476c77bae4f3dabf28a5fe" data-rendition-name="original" width="1042" height="643" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_f7cb6de2c519e2ff5a3bd6c3ec7f68cbbf7b40a5e6cad50991662917b1b87acd.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025071614070_f7cb6de2c519e2ff5a3bd6c3ec7f68cbbf7b40a5e6cad50991662917b1b87acd" data-rendition-name="original" width="1179" height="830" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025071614070_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_761d5061417258a5a1a482de19b7cae52b0bbd1c88b35f572eec6551d1a79422.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025071614070_761d5061417258a5a1a482de19b7cae52b0bbd1c88b35f572eec6551d1a79422" data-rendition-name="original" width="718" height="910" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>

CGP: Krivične prijave protiv Jokića, Radusinovića, Varagića i Bulatovića

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio protiv profesora bezbjednosti Voja Lakovića, zbog sumnje da je izjavom u javnom nastupu ugrozio sigurnost poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
U rješenju koje potpisuje državni tužilac Dino Lukač, navodi se da je, nakon sprovedenog izviđaja, utvrđeno da „ne postoji osnovana sumnja da je izvršeno prijavljeno krivično djelo, niti neko drugo za koje se postupa po službenoj dužnosti“, te da se prijava odbacuje u cijelosti.
CGO je prijavu podnio početkom juna, nakon što je Laković tokom gostovanja u emisiji „Naglas“ na Javnom servisu rekao da poslanik Huter „neće moći da prošeta Crnom Gorom jer je narodu svega dosta“, što je ta organizacija okarakterisala kao prijetnju i javno podsticanje na netrpeljivost i obračun s političkim neistomišljenicima.
U prijavi se isticalo da je riječ o ozbiljnom pokušaju zastrašivanja i targetiranja poslanika zbog njegovog političkog angažmana, te se pozivalo na institucionalnu reakciju i zaštitu osnovnih prava i sloboda. Ipak, tužilaštvo nije našlo pravni osnov za pokretanje postupka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcgp-podnio-krivicnu-prijavu-protiv-lakovica-diskriminisao-i-ugrozio-bezbjednost-huteru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

1084x550

Tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu CGP-a protiv Lakovića zbog izjave o poslaniku Huteru

Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija Ostojića zbog, kako navode, javnog izazivanja nacionalne, vjerske i etničke mržnje i netrpeljivosti, veličanja ratnih zločinaca i povrede Ustava Crne Gore po više osnova.
Metodije Ostojić je 7. juna, tokom liturgije i obraćanja u manastiru Podmainsko, iznio niz izjava koje „predstavljaju ozbiljnu prijetnju po javni red, mir i ustavni poredak države“.
Kako se navodi, on je je tom prilikom „nazvao postratni sistem na prostorima bivše Jugoslavije "titoističko-ustaškom koalicijom" i optužio ga za "genocid nad srpskim narodom".
CGP posebno ističe da je veličao četnički pokret i njegove komandante, uključujući Dragoljuba Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, „kao ‘prve gerilce protiv fašista’ i ‘najveće heroje Drugog svjetskog rata’, negirajući pri tom istorijski kontekst njihovog učešća u ratnim zločinima“.
U prijavi se takođe ukazuje da je mitropolit „izjavio da u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, stoji spomenik "najvećem monstrumu" Josipu Brozu Titu“, čime se, prema ocjeni podnosioca, „vrijeđaju zvanični simboli države i naroda, i sve žrtve njihovih monstruoznih zločina“.
Mitropolit je, kako se tvrdi, rekao i da „nema srpske nacije bez Srpske pravoslavne crkve“, te implicirao da su „svi koji su napustili crkvu "mrzitelji sopstvenih predaka’ i "krvnici“.
U CGP-u ocjenjuju da su ovakve izjave direktno suprotne članu 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, koji zabranjuje javno izazivanje mržnje i netrpeljivosti, kao i više članova Ustava, uključujući članove 7, 8, 47 i 55, koji garantuju sekularni karakter države, zabranu govora mržnje i zaštitu dostojanstva i sigurnosti građana.
- Smatramo da su ove izjave javno izazivanje nacionalne, vjerske i etničke mržnje i netrpeljivosti, veličanje ratnih zločinačkih formacija i negiranje zločina, što predstavlja povredu javnog reda i mira - navodi se u prijavi CGP-a.&nbsp;
Takođe se ističe da je mitropolit govorio o aktuelnoj vlasti i državi kao „mračnom vilajetu“ i „izdaji“, te kroz „revizionističke tvrdnje negirao antifašističku tradiciju Crne Gore“.
Centar za građanska prava zahtijeva od Tužilaštva da „hitno i temeljno ispita izrečene tvrdnje mitropolita Metodija, koje su u opisu posla i po službenoj dužnosti“, da se „pokrene krivični postupak za odgovarajuća krivična djela“, te da se „spriječi dalje širenje govora mržnje i netrpeljivosti u javnom prostoru“.
CGP zahtijeva da „se javnost pravovremeno obavijesti o preduzetim aktivnostima u cilju zaštite javnog reda, mira i ljudskih prava“.

CGP podnio krivičnu prijavu protiv Metodija Ostojića zbog govora mržnje i veličanja četničkog pokreta

Uloga sudstva u ispunjavanju režimskih zadataka juče je prikazana potvrđivanjem optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
To su ocijenili su Centru za građanska prava (CGP).&nbsp;
Krivično vijeće Višeg suda kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović isprva je vratilo Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) optužnicu protiv Katnića i Lazovića i osporilo je iz više pravnih razloga: od optužbe za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznati ni njeni članovi, ni vrijeme stvaranja, do dijela u kojem se Lazoviću na teret stavlja skidanje zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru - iako takva pisana zabrana nije ni postojala u MUP-u.
Ispravljena optužnica, koja je juče potvrđena, svela se na dodavanje datuma bez objašnjenja zašto su ti momenti određeni za stvaranje kriminalne organizacije i bez ikakvog logičnog obrazloženja zbog čega tužilac tvrdi da je, recimo, Saša Čađenović stupio u članstvo OKG istog dana kada Katnić odlazi u penziju.
Na to je juče ukazao i advokat Zoran Piperović pojašnjavajući da se njima na teret stavlja zloupotreba položaja - i to u periodu kada nijesu obnašali te funkcije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fne-postoji-sud-u-svijetu-koji-bi-potvrdio-optuznicu-za-zloupotrebu-polozaja-nekoga-ko-u-tom-momentu-nije-bio-na-poziciji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Sam tužilac u ispravljenoj optužnici kaže da je Zoran Lazović prestao sa službom 1.3.2021. Ako znamo da je napisao da je Katnić u penziji od 27.2.2022. godine - onda je on godinu dana član OKG-a bez šefa. Šef je ostao bez svojstva službenog lica i ne može više da zloupotrebljava položaj - on se pravno eliminiše - pojasnio je Piperović ukazujući i na banalnost da navodno treći član OKG postaje Saša Čađenović i to istog dana kada Katnić odlazi u penziju.
<h2>UZALUDNA ODBRANA</h2>
I u Centru za građanska prava smatraju da je njihova odbrana učinila sve da se odbrana čuje, ali uzaludno.
- Jučerašnje potvrđivanje optužnice Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću je samo potvrdilo ulogu sudstva u ispunjavanju režimskih zadataka, a nikako pravo na pravično suđenje. Uzalud je i odbrana Lazovića učinila sve da se istina čuje - naveli su oni.
Uzalud je, kako su istakli, Katnić, koji sam sebe brani u ovom procesu, satima izlagao dokaze, koji se odnose na sve tačke optužnice.
- Iako je iznio detalje iz Skaj prepiske koje ih oslobađaju, Vijeće ovakvu izmišljotinu od optužnice ipak potvrđuje?! Uz posebnu napomenu da nije nadležno da se bavi protivrječnim dokazima - konstatovali su u CGP.
<h2>Jasno režiranje zbog slučaja „državni udar“</h2>
Smatraju da je jasno da je u pitanju izrežirana optužnica imajući u vidu značaj djelovanja Katnića u sprječavanju državnog udara 2016. godine i planiranog krvoprolića u Crnoj Gori - kao i aktivnosti kroz djelovanje u svojoj službi Lazovića koja se tiču čuvanja ustavnog poretka i bezbjednosti Crne Gore.
- Neophodno je navesti da Sudskim vijećem, koje potvrđuje Šoškićevu izmišljotinu od optužnice, predsjedava Zoran Radović, sudija koji je oslobodio Mandića i Kneževića u slučaju „državni udar“ - naveli su u CGP.
Dok su, kako ističu, osumnjičeni za državni udar, današnji predśednik Skupštine, četnički vojvoda Andrija Mandić i njegov politički partner Milan Knežević, odlukom tadašnjeg VDT Ivice Stankovića odmah pušteni da se brane sa slobode i time uživali sva svoja prava, njihovi poslušnici u Tužilaštvu i sudstvu to pravo nijesu smjeli dati Katniću i Lazoviću.
- U cilju klasičnog primjera političkog progona, za režim u Crnoj Gori prezumpciju nevinosti imaju svi, samo ne odani crnogorski sinovi. Gospodin Katnić i gospodin Lazović su osuđeni i presuđeni mimo dokaza, a crnogorski inat nepravdi će im dati snage da izdrže sve do pobjede istine. Da je vječna Crna Gora - zaključili su u CGP.

Uloga sudstva u ispunjavanju režimskih zadataka prikazana potvrđivanjem optužnice protiv Katnića i Lazovića

Supruzi operativno interesantnog lica S.R. iz Bara oduzet je pištolj marke Glock uz oružni list na njeno ime, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Bar su, sprovodeći pojačane aktivnosti u cilju sprečavanja nasilja i zloupotrebe oružja, na osnovnu relevantnih podataka, izvršili pretres stana i drugih prostorija u vlasništvu S.R. .
- Policijski službenici su sa ovim događajem upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, te nastavljaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u vidu pokretanja odgovarajućih postupaka, u cilju utvrđivanja zakonitosti procedure dobijanja oružnog lista za predmetno oružje, a uzimajući u obzir da je provjera za ovo lice od strane Uprave policije bila negativna - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Bar: Supruzi operativno interesantnog lica oduzet pištolj

The resignation of Judge Vesna Moštrokol will have no impact on the duration of the proceedings in the case concerning the attempted terrorism on the day of the parliamentary elections, October 16th of 2016 – said the President of the Supreme Court of Montenegro Valentina Pavličić responding to journalists’ questions at today’s press conference, <a href="https://www.antenam.net/clanak/pavlicic-ostavka-sutkinje-mostrokol-nece-uticati-na-predmet-pokusaja-terorizma-2016">Antena M reports</a>.
Pavličić stated that, as a member of the Judicial Council, she was informed that Judge Moštrokol had submitted a request for termination of her judicial office without stating reasons, along with a request to exercise her right to a one-year compensation in the amount of her last salary, in accordance with the law.
- The resignation of Judge Moštrokol will not affect the length of the proceedings in the case you are showing interest in - Pavličić said, adding that the judge herself had informed her, in a collegial conversation, that she had completed all obligations in the cases she had handled, including those of special public interest.
When asked whether the panel that decided the 2016 attempted terrorism case had completed its work before Judge Moštrokol’s resignation, Pavličić did not respond directly, but emphasized that her statements lead to a „clear conclusion“ that the resignation will not cause any procedural consequences nor require the proceedings to start over.
Denial of speculation about the reasons for the resignation
The President of the Supreme Court dismissed speculation that the reason for Judge Moštrokol’s resignation was her dissatisfaction with the alleged lack of meritocracy in the selection of Supreme Court judges.
She confirmed that Judge Moštrokol had been a candidate for the Supreme Court, but stressed that no appointment, neither to the Supreme Court nor to any other court, had been carried out outside merit-based criteria.
- If she had believed that the selection was not based on meritocracy, such a decision would be subject to review. I do not believe that this is the reason for her resignation - Pavličić said, adding that the request for termination of office had surprised her, given Judge Moštrokol’s long-standing professional integrity.
Pavličić noted that she had collegially invited Judge Moštrokol to address the Judicial Council before a decision was made on her request, but that she had been assured that „no other reasons“ lay behind the resignation.
Without prejudging evidence and judicial practice
Speaking about issues related to the evidentiary value of SKY communications, Pavličić stated that it would be irresponsible for the President of the Supreme Court to express positions in advance that could prejudice future judicial decisions.
- Something may be evidence in one case, and not in another - Pavličić said, emphasizing that the Supreme Court does not issue guidelines to judges outside specific proceedings and that positions are formed exclusively through decision-making in individual cases.
Pavličić stated that the Supreme Court „does not shy away from professional, responsible, or lawful decision-making“ and that its practice, through concrete rulings, will influence the harmonization of judicial practice in lower courts.

Pavličić: The resignation of Judge Moštrokol will not affect the 2016 attempted terrorism case

Vladimir Jokić nema potrebnu većinu u lokalnom parlamentu, očigledno je da uzurpira funkciju prvog čovjeka Kotora, kazao je šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor Željko Avramović.
Prema njegovim riječima, da se u Kotoru nastavlja sa bezakonjem i bezvlašćem, u prilog govori i činjenica da je Opština Kotor zakonski opet bez predsjednika.
- Ova situacija je ogolila suštinu što, između ostalog, potvrđuje i podatak da Odluke o Budžetu za 2026. još uvijek nema na javnoj, te da ne postoje uslovi za njeno donošenje, usljed čega će ispaštati grad i građani - naglasio je Avramović.&nbsp;
Kako dodaje, skupština opštine nije u zakonom propisanom roku 30 dana od konstituisanja izabrala predsjednika Opštine, a što se izričito propisuje Zakonom o lokalnoj samoupravi.
- Dalje, zakon propisuje da, ako se predsjednik Opštine ne izabere u navedenom roku, na predlog Vlade ili 1/3 odbornika Skupština donosi odluku o skraćenju svog mandata. Isti rokovi su propisani i samim Statutom Opštine Kotor. Dakle, i potpunom pravnom laiku je jasno da su Zakon o lokalnoj samoupravi i Statut Opštine Kotor prekršeni u najgrubljem obliku. Iz tog razloga, Klub odbornika DPS će pokrenuti inicijativu za sazivanje sjednice lokalnog parlamenta na kojoj bi se konstatovale nepravilnosti i donijela odluka o raspuštanju Skupštine opštine Kotor - podvukao je u saopštenju.&nbsp;
Avramović je naveo i da traže hitnu reakciju Ministarstva javne uprave koje bi, kako je dodao, konačno trebalo da počne da radi svoj posao i da se pozabavi situacijom u Kotoru.
- Finalno, sve dok traje ova agonija i dok se ne stvore uslovi za poštovanje zakona i drugih akata u našem gradu, Kotor ostaje talac politike gospodina Jokića i Demokrata zasnovane samo i isključivo na očuvanju fotelja i funkcionerskih privilegija - zaključio je Avramović.&nbsp;

Avramović: Jokić uzurpira funkciju predsjednika Opštine jer nema potrebnu većinu u parlamentu

Stekli su se uslovi za skraćenje mandata Skupštini opštine i raspisivanje izbora, poručio je generalni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Čelanović, dodajući da Kotor ne može biti talac političke neodgovornosti.
- Evropski savez upozorava javnost da u opštini Kotor ni mjesec dana nakon konstituisanja Skupštine opštine nije izabran predsjednik opštine, čime je direktno prekršen član 56 Zakona o lokalnoj samoupravi. Kotor je još jednom ostao u stanju institucionalne blokade i faktički obezvlašćen, bez jasne i legitimne lokalne vlasti - naveo je u saopštenju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ovaj član zakona jasno propisuje da se predsjednik opštine mora izabrati najkasnije u roku od 30 dana od dana konstituisanja skupštine.&nbsp;
Posebno, ističe Čelanović, zabrinjava činjenica da na današnji dan u Kotoru faktički ne postoji parlamentarna većina koja je u stanju da preuzme odgovornost za vođenje grada.&nbsp;
- Umjesto jasne političke platforme i dogovora u interesu građana, svjedočimo produženim pregovorima, političkoj trgovini i kalkulacijama, dok vrijeme predviđeno zakonom nepovratno prolazi. Previše je trgovine, a premalo odgovornosti i premalo vremena - ocijenio je Čelanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Kotor danas nema funkcionalnu vlast sa punim legitimitetom, već stanje političke blokade koje direktno šteti građanima, lokalnoj upravi i svakodnevnom funkcionisanju grada.
Kako dodaje, grad koji ima ogroman turistički, kulturni i ekonomski značaj ne smije biti talac neodgovornih političkih dogovora iza zatvorenih vrata.
- Evropski savez smatra da se zakon ne može tumačiti prema dnevnim političkim potrebama i da se pravila moraju poštovati jednako u svakoj opštini u Crnoj Gori. Svako drugačije postupanje predstavljalo bi opasan presedan i dodatno urušilo povjerenje građana u institucije sistema Zato pozivamo nadležne da bez odlaganja pokrenu procedure predviđene zakonom, kako bi se Skupštini opštine Kotor skratio mandat i građanima omogućilo da na izborima izaberu novu, stabilnu i odgovornu lokalnu vlast - navodi Čelanović.&nbsp;
Kotor, ističe on, zaslužuje funkcionalnu upravu i političku odgovornost, a ne improvizaciju, trgovinu funkcijama i kršenje zakona.&nbsp;
- Evropski savez će nastaviti da insistira na poštovanju pravnog poretka i zaštiti interesa građana Kotora - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Tag: cgp