Povodom hiljadu dana zločinačke ruske agresije na Ukrajinu građanke i građani Cetinja zajedno s Ukrajinkama i Ukrajincima su još jednom protestnom šetnjom pružili podršku herojskom ukrajinskom narodu u njihovoj borbi za slobodu. Glavna poruka s protesta glasila je: "Hiljadu dana agresije".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119191140_968657e8325ab3b15ce701c2855806e9763a0b482da7267d9349a77bac48a6ed.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119191140_968657e8325ab3b15ce701c2855806e9763a0b482da7267d9349a77bac48a6ed" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Hiljadu dana agresije na Ukrajinu"> </figure>  Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom, zatim minutom ćutanja odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, čime je završen protest.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119191140_6ff0641886bddb3351f964a5bc9380eb0a0d851e7b0ade8b1346645dcb1b4ac0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241119191140_6ff0641886bddb3351f964a5bc9380eb0a0d851e7b0ade8b1346645dcb1b4ac0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šetnja za Ukrajinu na Cetinju"> </figure>  - Slava Ukrajini! Herojima slava! - poručili su okupljeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na Cetinju održana šetnja za Ukrajinu - 1000 dana agresije!

Danas u 16 sati na Cetinju održaće se protestna šetnja podrške ukrajinskom narodu povodom 1.000 dana ruske agresije.
- Već 1.000 dana Ukrajina stoji kao bedem slobode, ne samo za svoj narod, već i za cijeli demokratski svijet. U tim danima, ukrajinske snage pokazale su nevjerovatnu sposobnost u odbrani svoje domovine, ostvarujući pobjede koje su razotkrile slabosti i brutalnost ruskog režima - ističu organizatori.&nbsp;
Dok ruske snage nastavljaju sa zločinima nad civilima, uključujući, kako dodaju, masovna ubistva, torture i razaranja, ukrajinski borci brane svoju zemlju uz poštovanje međunarodnog prava i s jasnim ciljem da zaštite ljude i očuvaju dostojanstvo.&nbsp;
- Ova šetnja nije samo podrška ukrajinskoj borbi već i poruka svima koji žele mir i pravdu: Da nećemo zatvoriti oči pred zlom. Naš glas protiv agresije, nasilja i nepravde mora biti glasan i odlučan, jer ćutanje podržava agresora - poručili su organizatori.
Cetinje, kao istorijski simbol borbe za slobodu, i danas će, kako su naveli, pružiti ruku prijateljstva i solidarnosti narodu Ukrajine, koji se 1.000 dana hrabro suočava s jednim od najvećih izazova modernog doba.&nbsp;
- Pridružite nam se danas na Dvorskom trgu, da zajedno pružimo podršku herojskom ukrajinskom narodu i da pošaljemo poruku da ćemo uvijek podržavati borbu za slobodu, pravdu i ljudsko dostojanstvo. Slava Ukrajini! Herojima slava - naveli su organizatori.

Protestna šetnja na Cetinju: Već 1.000 dana Ukrajina stoji kao bedem slobode, nećemo zatvoriti oči pred zlom

Upravni odbor Fondacije Blažo Sredanović donio je odluku o dodjeli 42.000 eura pomoći ekonomski ugroženim porodicama sa Cetinja. 
- Humanitarna pomoć za 21 porodicu u iznosu od po 2.000 eura uplaćena je, uz profesionalnu i administrativnu pomoć Prijestonice Cetinje i JU Centar za socijalni rad Prijestonice Cetinje, svim familijama sa više od troje djece, korisnicima materijalnog obezbjeđenja - saopšteno je iz te Fondacije.
Fondacija Blažo Sredanović osnovana je kako bi pomagala ekonomski najugroženijimo prodicama na Cetinju ,ali i dodjeljivala nagrade stvaraocima koji su posebno doprinijeli kulturnom, umjetničkom i naučnom napretku i afirmaciji Cetinja.
Članovi UO Fondacije su biznismen i humanista, ugledni iseljenik Ivo Đukanović, publicista Marko Špadijer, slikar Luka Lagator, advokat Nikola Belada, lingvista i dekan FCJK Aleksandar Radoman, bivši gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan, direktor Fondacije Srđan Čović i novinarka Tanja Pavićević. 
Utemeljivač Fondacije Blažo Sredanović rođen je 1932. godine na Cetinju. Danas živi u San Dijegu u Sjedinjenim Američkim Državama. 
Utemeljivač je i predsjednik Udruženja Crnogoraca Amerike iz San Franciska, bio je organizator Svjetskog kongresa crnogorskih iseljenika na Cetinju 2000. godine, a bio je i koordinator Asocijacije crnogorskih udruženja Amerike. Kao publicista, nije se libio da se, u svim, za Crnu Goru,važnim događajima i političkim previranjima, glasom razuma ali i oštrom kritikom obrati svojoj nikad zaboravljenoj domovini. 
Sredanović je više puta bio šahovski prvak Cetinja i Podgorice, a prije sedam decenija, 1954.u Pljevljima je postao šahovski prvak Crne Gore. Ovom prilikom FONDACIJA BLAŽO SREDANOVIĆ svim Cetinjankama i Cetinjanima, kao I svim gradjanima Crne Gore čestita Njegošev dan i osamdesetu godišnjicu oslobođenja Cetinja.

Dodijeljeno 42.000 eura pomoći familijama sa troje djece na Cetinju

Cetinje je primjer kako se, uprkos političkim razlikama, može raditi u interesu građana, kazao je gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković. 
 
On je naveo da su u Prijestonici, koja danas obilježava Dan oslobođenja, uspjeli da prevaziđu političke podjele kroz konstruktivan dijalog i zajednički rad na ključnim projektima. 
 
Đurašković je u intervjuu Pobjedi rekao da su i vlast i opozicija na Cetinju svjesne važnosti saradnje kada je riječ o pitanjima koja su direktno vezana za kvalitet života građana i razvoj grada. 
 
- Cetinje ima posebno mjesto u istorijskom, kulturnom i političkom životu Crne Gore, što znači da mnogi društveni i politički procesi u zemlji počinju ili imaju značajan odjek upravo ovdje - kazao je Đurašković. 
 
On je rekao da je zadovoljan onim što je urađeno tokom njegovog mandata da se unaprijedi kvalitet života njegovih sugrađana. 
 
Đurašković je naveo da su u prethodnom periodu postigli značajne rezultate na unapređenju gradske infrastrukture i poboljšanju kvaliteta života u Prijestonici, što im je bio osnovni cilj. 
 
- Izmjenom odluke o budžetu Prijestonice za ovu godinu on sada iznosi 12,29 miliona eura. Možemo reći da smo zadovoljni realizacijom planiranih prihoda koji su 7. novembra iznosili 89,85 odsto planiranih prihoda - naveo je Đurašković. 
 
On je kazao da su lideri među crnogorskim opštinama po ostvarenju kapitalnog budžeta koji je već na 100 odsto realizacije, dok realizacija ugovorenih projekata iznosi preko 130 posto. 
 
- Osim toga, već smo ugovorili oko 30 odsto kapitalnog budžeta za narednu godinu, što predstavlja ključan pokazatelj efikasnosti upravljanja sredstvima i sprovođenja velikih infrastrukturnih projekata - dodao je Đurašković. 
 
On je kazao da je veoma važan turistički infrastrukturni projekat, ne samo za Cetinje, već i Crnu Goru, nastavak izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja. 
 
- Taj projekat imao bi brojne benefite, kao što su kreiranje nove turističke ponude u Crnoj Gori, povećanje atraktivnosti Crne Gore stranim turistima i puna valorizacija turističkih i kulturnih potencijala Cetinja - poručio je Đurašković. 
 
Prijestonica je, kako je naveo, odradila niz pripremnih radnji koje podrazumijevaju izradu tri analize - studiju opravdanosti, cost-benefit analizu i detaljnu studiju predjela. 
 
- Očekujemo da će se, nakon pune podrške Senata Prijestonice, planom budžeta Crne Gore za narednu godinu opredijeliti sredstva i stvoriti uslovi za nastavak realizacije tog važnog projekta za naš grad i državu - kazao je Đurašković. 
 
On je rekao da vjeruje da su rezultati koje su postigli tokom mandata najbolji pokazatelj njihove posvećenosti razvoju Cetinja i unapređenju kvaliteta života građana. 
 
- Kroz brojne infrastrukturne projekte, podršku kulturi, unapređenje turističke ponude i rad na rješavanju dugogodišnjih komunalnih problema, trudili smo se da Cetinje postane mjesto u kojem se bolje živi, radi i koje privlači posjetioce - naveo je Đurašković. 
 
On je kazao da se nada se da su građani prepoznali njihov rad i posvećenost, kao i konkretne rezultate koji su, kako je rekao, vidljivi širom grada. 
 
- S obzirom na sve postignuto, i na planove koje imamo, smatram da smo zaslužili povjerenje građana da nastavimo da radimo za Cetinje - dodao je Đurašković. 
 
On je, govoreći o bezbjednosnoj situaciji u državi, pozvao službe bezbjednosti i druge nadležne državne organe da preduzmu sve neophodne korake, pojačaju bezbjednosne mjere i intenziviraju preventivne akcije kako bi se građani Cetinja i Crne Gore osjećali sigurnije i bezbjednije. 
 
- Bezbjednosna situacija na Cetinju, kao i u ostatku Crne Gore, izaziva zabrinutost, posebno nakon nedavnih događaja koji su uznemirili sve nas - rekao je Đurašković.

Đurašković: Cetinje primjer da se uprkos političkim razlikama može raditi u interesu građana

A. D. i S. K. koji su uhapšeni zbog sumnje da su neposredno učestvovali u ubistvu Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, koji su ubijeni u pucnjavi 6. novembra u Podgorici, privedeni su na saslušanje u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, saznaje Portal ETV.
Prema našim saznajima, u toku je saslušanje jednog osumnjičenog.
Saslušanje vodi tužiteljka Ana Kalezić.
Podsjećamo, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala Lazar Šćepanović saopštio je večeras u emisiji "Naglas" na Televiziji Crne Gore da su uhapšene dvije osobe.&nbsp;
Kako je kazao, a prenosi Portal Javnog servisa, jedna osoba je učestvovala neposrednu u ubistvu, a druga osoba je pomagala.
- Slijedi krivičnih prijava. Nakon pet dana uspjeli smo da razriješimo ovaj slučaj i to nadljudskim naporima. To je slučaj koji je uznemirio građane, a kriminalne grupe su pokazale bezobzirnost usred bijela dana. Preko 30 projektila je ispaljeno. Više detalja ne mogu saopštiti, a sveobuhvatni epilog biće nakon policijskih i tužilačkih aktivnosti - rekao je Šćepanović.&nbsp;
Ovo krivično djelo, prema njegovim riječima, karakteriše i inostrani element.
- Ubistvo usred bijela dana me itekako zabrinjava, a policija čini sve da neutrališe organizovane kriminalne grupe - uvjerava Ščepanović.&nbsp;
Upitan kako ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori odgovorio je da situacija nije nikad bila na zavidnom nivou, "a sada je došlo do usložnjavanja".
- Dolazi do turbulencija, a kriminal u svim državama i sistemima nikad nije istrijebljen. A ovom prilikom poručujem da mafija nije jača od države - kategoričan je Šćepanović.

Marija Žižić

Ivona Đokić

Dvije osobe uhapšene u slučaju ubistva Lipovine i Pejakovića na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu

Izložba „Dani prkosa i slobode“, novinara Ivana Mijanovića i istoričara Filipa Kuzmana i Vukana Ražnatovića, predstavljena danas na Dvorskom trgu, na Cetinju, sa osmodecenijske istorijske distance poručuje da se antifašizam ne smije posmatrati kao relikt prošlosti.
Ovakve izložbe, prema riječima autora, trebalo bi da posluže kao primjer, uzor i inspiracija.
Novinar, Ivan Mijanović, otvarajući izložbu poručio je da antifašizam danas nije borba protiv pobijeđenog neprijatelja u Drugom svjetskom ratu.
- Neophodno je njegovati kulturu sjećanja, obilježavati značajne datume iz slavne prošlošti, podsjećati na žrtve fašizma kroz istoriju. Međutim, sve to nema svrhu ako se aktivno ne borimo protiv savremenih oblika fašizma. I zato se naš antifašizam ne smije pretvoriti u život u prošlosti. I zato nam je potrebna obnova antifašizma, antifašizma koji neće imati samo nacionalni karakter - kazao je Mijanović.
Tekstovi, fotografije, novinski isječci, partizanski proglasi, hronološki na 12 panoa, prikazuju razvoj antifašističkog pokreta na Cetinju.
Dat je doprinos njegovanju kulture sjećanja na događaje iz narodnooslobodilačke borbe, od odluka za podizanje ustanka, najznačajnijih borbi, represalija okupatora prema stanovništvu, formiranja &nbsp;„Lovćenskog partizanskog odreda”, Prve i Četvrte proleterske brigade, do konačnog oslobođenja Cetinja, 13. novembra 1944. godine.
Mijanović ističe da ovaj događaj služi kako bi podsjetio na ideju boraca NOR-a, ideju borbe za čovjeka, pravdu i jednakost.
- Pred vama je priča koja govori o ponosnom i slobodarskom Cetinju - Cetinju, koje je vjekovima drugovalo sa slobodom i krvlju je plaćalo. Oni su ovdje da nas podsjete na trinaestojulske ustanike, borce koji su jurišali na Pljevlja, na one koji su ginuli na Kuprešu, Vilića Guvnu i Neretvi, Ljubinom Grobu i Sutjesci, koji su ginuli za Beograd, Sarajevo i Zagreb, jednako kao za svoje Cetinje - zaključio je Mijanović.
Izložbu, povodom 80 godina od oslobođenja Cetinja organizuju nevladino udruženje Antifašisti Cetinja i Prijestonica Cetinje.

Antifašizam se ne smije posmatrati kao relikt prošlosti

Na inicijativu Demokratske partije socijalista (DPS) lokalni parlament Prijestonice Cetinje jednoglasno je danas donio zaključke u kojima se, između ostalog, navodi da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije dobrodošao u njihov grad. U zaključcima koje su usvojili svi subjekti lokalnog parlamenta jasno piše da Mandić nije dobrodošao na Cetinje sve dok se javno ne izvini zbog izjava i stavova kojima se vrijeđa njihovo dostojanstvo, ugled i čast. - Skupština Prijestonice Cetinje snažno osuđuje i protestuje zbog izjava i stavova predsjedenika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića kojima je javno u više navrata grubo povrijedio dostojanstvo, ugled i čast Prijestonice Cetinje i njenih građana - ističe se u zaključcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107191156_f06c43aea0499a57cbab0c92d21de04fa2b2e0dc563962a2f5175df79a6a8d0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107191156_f06c43aea0499a57cbab0c92d21de04fa2b2e0dc563962a2f5175df79a6a8d0e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Andrija Mandić nepoželjan"> </figure>  Oni su pozvali i nadležne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti i cilju zaštite prava i sloboda građana Cetinja. - Skupština Prijestonice Cetinje poziva nadležne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti u cilju zaštite prava i slobode građana Prijestonice Cetinje i da pokrenu odgovarajuće postupke u cilju utvrđivanja da li u izjavama i stavovima predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića ima elemenata prekršajne ili neke druge odgovornosti - dodaje se u dokumentu koji je danas jednoglasno usvojen u cetinjskom parlamentu. <h2>Hronologija ponižavanja i uvreda</h2> Predlagač ove inicijative u ime Opštinskog odbora DPS-a Oskar Huter ranije je ukazao da se Ustavom Crne Gore u članu 28 jemči dostojanstvo i sigurnost čovjeka, te da je zabranjeno ponižavajuće postupanje. - Dok je članom 47 propisano da se pravo na slobodu izražavanja može ograničiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral - konstatovao je Huter. Ustavom je, kako je dodao, u članu 22 utvrđeno pravo na lokalnu samoupravu, te da je članovima 73 stav 1 tačka 2, i članu 76 Statuta Prijestonice propisano da Skupština Prijestonice donosi pravne akte iz svoje nadležnosti. - Cijeneći da je imenovani Andrija Mandić, koji obnaša funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore, u više navrata javno, svjestan značenja svojih izjava i stavova - vrijeđao i ponižavao, te nastavio sa ponižavanjem Prijestonice Cetinje i svih njenih građana, smatramo nedopustivim takvu vrstu narativa kojom se podstiče netrpeljivost i koja može biti uzrok neželjenih posljedica - naglasio je Huter u prijedlogu ove inicijative. On je podvukao da ponižavanje vjekovne Prijestonice, koja je kolijevka državnosti i nezavisnosti Crne Gore, nije samo incident. - Već se radi o kontinuiranim beskrupuloznim atacima na dostojanstvo, ugled i čast građana Prijestonice kojim svjedoče brojni javni istupi Andrije Mandića - istakao je Huter. On je podsjetio i da se u saopštenju Mandićeve Nove srpske demokratije od 31. maja 2019. godine navodi da „među Cetinjanima ima ljudske sitneži, moralne bijede i sirotinje“. Mandić, kako je ustvrdio Huter, sa takvom retorikom nastavlja i 24. aprila 2020. kada izgovara da je Cetinje „malo, zabito i nebitno selo tamo negdje ispod Lovćena, značajno samo zbog toga što se u njemu rodio Aleksandar Karađorđević“. - Pa 2. maja 2022. uskraćuje pravo na status Prijestonice kada kaže, između ostalog, „Cetinje ne zaslužuje da bude Prijestonica“. Devetog oktobra 2024. se izruguje novim logom Skupštine Crne Gore mijenjajući postojeći logo bez ikakvih konsultacija i znanja poslanika, kako opozicije, tako i parlamentarne većine, zloupotrebljavajući funkciju predsjednika parlamenta, do posljednje izjave 29. oktobra kada građane Cetinja i Crne Gore naziva zečevima - naveo je Huter. Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su, poručuje Huter, vojske i okupatori atakovali na crnogorsku Prijestonicu. - Od Numan paše Ćuprilića i Omer paše latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloških prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića - ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta - jasan je Huter. On je u prijedlogu inicijative poručio da ovom odlukom predstavnici građana Cetinja u Skupštini Prijestonice jasno i nedvosmisleno staju u njihovu zaštitu.

Anja Ivanović

Parlament Prijestonice jednoglasno: Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje dok se javno ne izvini za sporne izjave i stavove

Pripadnik Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje M. K. povrijeđen je u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 11 sati, kada je vatrogasno vozilo iskliznulo sa puta, saznaje Radio Cetinje.
Povrede koje je zadobio nijesu opasne po život.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja su, po dojavi da je na Ivanovim Koritima došlo do saobraćajne nezgode, krenuli na teren kako bi pomogli motociklisti koji je sletio s puta.
Kako saznaje Radio Cetinje, Podgoričanin N. B. (32) koji je upravljao motociklom BMW zadobio je povrede noge.

Cetinje: Dvije saobraćajne nezgode, vozači povrijeđeni

Odbor Demokratske partije socijalista Prijestonice Cetinje će na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta, zakazanoj za 7. novembar, pokrenuti inicijativu da se Andrija Mandić proglasi personom non grata u Prijestonici Cetinje-
To je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) saopštio je poslanik te partije Oskar Huter.
- Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su vojske i okupatori atakovali na crnogorsku prijestonicu, od Numan paše Ćuprilića i Omer paše Latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloskih prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića, ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta - podvukao je Huter.

Huter: Pokrenućemo inicijativu da Andrija Mandić bude proglašen za personu non grata na Cetinju

Podgoričanin Đ.D. (70) stradao je u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Podgorica - Cetinje - saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Nesreća se desila u 11:32 sati u mjestu Barutana.&nbsp;
Saobraćaj je bio u prekidu, ali je uspostavljen nakon obavljenog uviđaja.

Jedna osoba stradala u saobraćajnoj nesreći na putu Podgorica - Cetinje

nasilju koje vrše združene bande u glavnom gradu Haitija Port-o-Prensu sa ciljem da preuzmu kontorolu nad cijelim gradom, od prošle sedmice je poginulo najmanje 150 ljudi, saopštile su Ujedinjene nacije (UN). 
 
Navodi se da je broj smrtnih slučajeva u toj karipskoj državi ove godine premašio 4,5 hiljada. 
 
- Posljednji porast nasilja u glavnom gradu Haitija je nagovještaj da gore tek dolazi - upozorio je u saopštenju visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
On je poručio da se nasilje bandi mora odmah zaustaviti.
- Haitiju se ne smije dozvoliti da dalje zapadne u haos. Najmanje 150 ljudi je ubijeno, 92 osobe su povrijeđene i oko 20 hiljada je primorano da napusti svoje domove tokom protekle nedelje - navodi se u Tirkovom saopštenju. 
 
On je rekao da se procenjuje da se četiri miliona ljudi Port-o-Prensa praktično drže kao taoci pošto bande kontrolišu sve glavne puteve u prijestonici i van njega. 
 
Nasilje je dramatično intenzivirano u Port-o-Prensu od 11. novembra, pošto združene bande nastoje da zadobiju punu kontrolu nad glavnim gradom Haitija. 
 
Naoružane bande, koje kontrolišu oko 80 odsto Port-o-Prensa, rutinski napadaju civile, uprkos međunarodnim snagama koje predvodi Kenija i koje su raspoređene da pomognu policiji da uspostavi red. 
 
U glavnom gradu Haitija prošle sedmice borbe je obnovio savez bandi Viv Ansanma koji je u februaru pomogao u svrgavanju tadašnjeg premijera Ariela Anrija.

Najmanje 150 ljudi stradalo za sedmicu sukoba u Haitiju

Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, za vrijeme svog mandata, osim što je nezakonitim smjenama direktora obrazovnih ustanova oštetila državu za više milionski iznos, nostrifikovala je 6.000 sumnjivih diploma sa raznoraznih Univerziteta i fakulteta iz regiona, saznaje nezvanično portal Standard od izvora iz MInistarstva prosvjete.
Bratić je još 2021.godine odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini, najavila da će provjeriti lažne diplome koje su kupovane u bh. entitetu Republici Srpskoj i Srbiji, no osim provjere, kako kaže izvor Standarda, za vrijeme njenog mandata je nostrifikovano njih 6.000.
Nakon odrađene nostrifikacije osobe koje su imale ove diplome mogle su bez ikakvih problema da se zaposle u javnoj upravi Crne Gore, što je postalo gorući problem.
Kako je Standard ranije pisao, najviše lažnih diploma se otkrilo u sistemu zdravstva, što je posbno šokantna činjenica, jer se radi o ljudima koji trebaju da brinu o zdravlju građana, a u stvari nemaju nikakvo znanje iz tih oblasti, već su diplome kupili u regionu.
Najviše diploma stiglo je sa univerziteta iz Republike Srpske.
U tom entitetu Bosne i Hercegovine septembra mjeseca krenula su masovna hapšenja, kad je otkriveno da su rukovodeće osobe sa tih Univerziteta prodavale diplome po cijenam od 3.000 konvertibilnih maraka do 10.000 u zavisnosti od duzine trajanja dobijanja diplome.
Na diplome se u zavisnosti od cijene čekalo od tri do devet mjeseci.
Na listi obrazovnih ustanova našli koje su prodavale diplome našli su se NUBL” Banja Luka; visoka škola za primijenjene i pravne nauke ,,Prometej” Banja Luka; ,,Victoria International University” iz Mostara, kao i visoka škola ,,Union” u Mostaru.
Osim ovih, diplome su prodavali i Internacionalni univerzitet Brčko i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment ,,PIM” Banja Luka.
Zbog prodavanja diploma početkom septembra u Bosni i Hercegovini uhapšeni su rektor banjalučkog Nezavisnog univerziteta (NUBL) Zoran Kalinić, poznat i po tome da je nekada bio čak i kandidat za predsjednika Republike Srpske., zatim suvlasnik Visoke škole za primijenjene i pravne nauke „Prometej” Banjaluka Dragan Ilić.
U ekipi koja je štancala i prodavala diplome kao polovna auta, našao se i v. d. rektora na Univerzitetu modernih nauka “CKM” i direktor na Visokoj školi “Union” Mostar Vladimir Stojanović, kao i rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banjaluka Dragan Đuranović.
U Crnoj Gori, se prema riječima izovra Standarda, upravo sa ovih obrazovnih ustanova dolazi najveći broj kupljenih ili lažnih diploma, pa se sada postavlja pitanje koliko je ljudi bez formalnog znanja, ali sa kupljenim diplomama zaposleno u javnoj upravi.
Kao kontramjeru u borbi protiv lažnih diploma Ministarstvo prosvjete je ove obrazovne ustanove iz regiona stavilo na crnu listu i njihove diplome više neće biti priznate u Crnoj Gori, no šteta je već napravljena u mandatu Vesne Bratić koja je nostrifikovala prethodnih 6.000.
Sada, kako je i ministarstvo ranije najavilo, slijedi detaljno preispitivanje nostrifikovanih diploma i podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih osoba za lažne i neistinite obrazovne isprave.

Vesna Bratić nostrifikovala 6.000 sumnjivih diploma

U prostoru Kuće Pekića juče je svečano otvorena multimedijalna izložba „Djevojka sa sela“. Izložbu je organizovalo NVU Art 365, a kroz priče, fotografije i video zapise ona osvjetljava stvarni život žena iz ruralnih sredina, njihove izazove, borbu za ravnopravnost i doprinos društvu. Velimir Šobić, direktor Centra za kulturu, sport i mlade Šavnik, u svom uvodnom govoru naglasio je značaj ove izložbe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e" data-rendition-name="original" width="2252" height="3003" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“(Photo: NVU Art 365)</figcaption> </figure>  - Kuća Pekića, kao simbol kulture i stvaralaštva našeg kraja, danas postaje mjesto gdje umjetnost i stvarni životi žena iz našeg okruženja dobijaju svoj glas. Ova izložba nas podsjeća na važnost kulturnog izraza, koji ne samo da slavi ljepotu i snagu života, već i osvjetljava izazove s kojima se žene u ruralnim sredinama svakodnevno suočavaju - naveo je Šobić. On je dodao da je ovo prilika da se glas žena iz Šavnika čuje mnogo dalje od lokalnih granica, naglasivši zahvalnost organizatorima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038" data-rendition-name="original" width="845" height="1127" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“(Photo: NVU Art 365)</figcaption> </figure>  - Zahvaljujem se NVU Art 365 i autoru Dušku Miljaniću, koji su svojim trudom i umjetničkim izrazom omogućili da se ove životne priče predstave javnosti. Ova izložba je samo jedan od koraka ka društvu koje sluša, razumije i cijeni doprinos žena u svakom segmentu života - istakao je on. Izložba je privukla brojne posjetioce i pružila im priliku da kroz multimedijalne sadržaje osjete svakodnevicu, snagu i otpornost žena sa sela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899" data-rendition-name="original" width="3004" height="2250" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“(Photo: NVU Art 365)</figcaption> </figure>  Iz Centra za kulturu Šavnik poručili su da nastavljaju da aktivno rade na promociji kulturnih sadržaja koji podstiču društveni dijalog i preispituju aktuelne teme. Izložba „Djevojka sa sela“ biće otvorena za posjetioce narednih sedam dana.

U Kući Pekića u Šavniku otvorena izložba „Djevojka sa sela“

Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obilježen i u Ljubljani. Tim povodom, društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane, u saradnji sa Kulturnim centrom crnogorskih društava, organizovalo je svečanu proslavu, ugostivši prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodana Marunovića.
Prvi događaj u čast velikog pjesnika i filozofa odigran je upravo u ulici koja nosi njegov naziv i koju krasi njegov spomenik.
Marunović je izveo performans sa stihovima prve ljubavne pjesme na Balkanu: Noć skuplja vijeka, prije čega je položen vijenac ispred spomenika.
Glavni događaj, predstava „Potonja ura Njegoševa“, po tekstu Slobodana Tomovića, a u režiji Blagote Erakovića, izveden je pred punom salom hotela „Intercontinental“.&nbsp;
Predstava je premijerno izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ovo je njena 37. godina kontinuiranog izvođenja, a odigrana je blizu 1.600 puta na svim kontinentima, osim Afrike. Predstava je dobitnik brojnih evropskih i svjetskih nagrada.
Ambasador Crne Gore, njegova ekselencija Dragan Tufegdžić, zajedno sa svojim saradnicima priredio je prijem u ambasadi za glumca Marunovića, ekipu predstave, te članove društva „Montenegro“.
- Crnogorci u Sloveniji sa zadovoljstvom obilježavaju velike datume Crne Gore, a 13. novembar je idealan za promociju crnogorske kulture, umjetnosti, istorije, nacionalnog identiteta, kao i državnosti naše hiljadugodišnje otadžbine - poručili su u crnogorskom društvu „Montenegro“ iz Ljubljane.
Oni će, kako su poručili u saopštenju medijima, i dalje uz pomoć Ministarstva dijaspore obilježavati ovaj praznik.

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: cetinje