Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Građani i građanke Cetinja i danas će na Kruševom Ždrijelu od 15 sati i 20 minuta blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje – Podgorica, a nijesu saopštili koliko će obustava trajati.
Kako je za Radio Cetinje rečeno, ni danas ni sjutra nije poznato u kom vremenskom intervalu će se blokada završiti, odnosno koliko će dnevno trajati.
Juče su građani koji blokiraju saobraćaj na Kruševom Ždrijelu promijenili vrijeme okupljanja i još jednom poručili da neće odustati od svojih zahtjeva. Oni su najavili da će biti i radikalizacija protesta, ali nijesu precizirali koje su to mjere koje če preduzeti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fod-danas-ce-varirati-satnica-blokada-na-krusevom-zdrijelu-nema-odustajanja-dok-zahtjevi-ne-budu-ispunjeni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pobrinućemo se da vam naredna radikalizacija (i neće biti prva) bude dovoljno blizu da nas čujete mnogo bolje i da se naš glas čuje mnogo dalje. Možda ćete tada shvatiti da nećemo odustati i da je krajnje vrijeme da počnete raditi u interesu građana zbog čega ste uostalom tu i na tim funkcijama. Zar ne? - naveli su u jučerašnjem saopštenju.
Okupljeni su juče poručili i da se ključ rješenja blokade na Kruševom Ždrijelu nalazi u rukama predsjednika države, predsjednika Vlade, ministra unutrašnjih poslova i direktora policije, kao i svih onih koji rukovode institucijama čija je osnovna dužnost da građanima Crne Gore omoguće bezbjedan život.
Majka i baba poginulih u Medovini Vesna Pejović je juče poručila da neće odustati od protesta dok država ne rasvijetli okolnosti koje su dovele do tragedija i dok nadležni u institucijama ne budu snosili odgovornost.
Protesti koji traju već jedanaest mjeseci zbog neadekvatne reakcije na dva zločina koja su se dogodila na Cetinju, do sada su počinjali u 17 sati i 26 minuta, simbolično obilježavajući vrijeme kada je počela tragedija na Cetinju 1. januara 2025. godine.
Vremenski termin 15 sati i 20 minuta simbolično obilježava početak masakra u naselju Medovina, 12. avgusta 2022. godine. U tim tragedijama život je izgubilo 23 Cetinjana, među kojima i četvoro djece.

Blokada saobraćaja na Kruševom ždrijelu i danas od 15.20 sati, neizvjesno do kad će trajati

Drugo izdanje knjige “Najveći zločin u istoriji” novinara i publiciste Jovana Čubranovića predstavljeno je večeras u sali Skupštine Prijestonice Cetinje. Djelo, nastalo u periodu između dva svjetska rata, osvjetljava jedan od najkontroverznijih događaja crnogorske istorije kroz svjedočenja i stavove tada najuglednijih i najpoznatijih svjetskih ličnosti – diplomata, političara, novinara, koje je uzdrmala sudbina jedne evropske države nasilno izbrisane s mape. Osnovni motiv nastanka knjige, prema riječima pravnika prof. dr Branislava Radulovića, težnja je autora da dokaže da “Crna Gora nije prestala biti država s pravnog i međunarodnog stanovišta, uprkos de facto okupaciji od strane Srbije”. Čubranović, kako dodaje, ne nudi samo hroniku događaja, “on postavlja pitanje pravde, pamćenja i sjećanja jer zločin nikada ne smije imati ni amneziju ni amnestiju”. - Knjiga Jovana Čubranovića nije samo knjiga o prošlosti – ona je ogledalo u kojem se vidi i sadašnja Crna Gora. Knjiga, koja nas uči da zaborav nije neutralan čin – on je produžetak nepravde. I zato mi, današnja generacija Crnogoraca, nemamo pravo na zaborav. Ako današnja Crna Gora ima neku lekciju iz ove knjige, onda je to sljedeće: država ne nestaje samo kad je osvoje – ona nestaje kad se njen narod odrekne sebe - poručio je Radulović. Čubranovićeva knjiga, prema ocjeni sociolingviste prof. dr Jovana Čavora, danas služi kao testament nesalomljivosti volje jednoga slobodarskoga naroda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101224_3a151042e0224cf2bcf58de15c6ee9efbe4eee3b2324c951aab6df8c92004b37.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202101224_3a151042e0224cf2bcf58de15c6ee9efbe4eee3b2324c951aab6df8c92004b37" data-rendition-name="original" width="1280" height="704" loading="lazy" alt="Sa promocije knjige"> <figcaption>Sa promocije knjige(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  - Ova knjiga je danas posebno važna jer njene posljedice i dalje traju. To je nezarasla rana na biću Crne Gore, koja je nanesena uz namjeru da se zatre trag crnogorski. Da nije bilo slavne žrtve komitskog pokreta i junaka koji su herojski bili unaprijed izgubljeni rat, i Jovana Čubranovića koji je vjerovatno životom platio svoju borbu za Crnu Goru, naša država danas ne bi imala šansu da njihovu borbu nastavi – kazao je Čavor ističući da danas, više nego ikad, “moramo sa mudrošću, hrabrošću i odvažnošću tražiti izlaz iz današnjeg stanja, koje se opasno rimuje sa 1918-om”. Istoričar Vukota Vukotić podsjetio je da se 1918. godina „surovo poigrala sa crnogorskim narodom“. - Skoro četiri vijeka neprestalne borbe za slobodu, borbe za državu, za vjeru, za pravo da se bude Crnogorac, ugašeno je nasilnim putem. Mi nijesmo državu niti bilo što dobili na tacni, za sve smo se izborili, za svaki kamen, za svaki pedalj ove zemlje, a onda su nam je uzeli neki, koji su mislili da su velike sile, i dali su je drugima na tacni. Ali, to nije prošlo i zbog toga su počinjeni zločini koje svaka generacija Crnogoraca mora pamtiti, jer bez toga pamćenja ne možemo da biti kompletan narod – poručio je Vukotić. Knjigu Jovana Čubranovića politikolog mr Alek Barović pronašao je u Nacionalnom arhivu Irske 2021. godine. Ovakvih djela nastalih u emigraciji, kako ističe, ima na desetine. - Vjerujem da danas imamo deset projekata koji su spremni, ne manje vrijedni od Jovana Čubranovića, i koji bi, na isti način, ‘pomutili’ velikosrpske mozgove. Zato pozivam sve, koji su u mogućnosti, da finansijski pomognu da ta djela ugledaju svjetlost dana, da budu prevedena, prikazana i dostupna, kako bi Crnogorci znali, pročitali i nadoknadili osamdeset godina koje smo izgubili. Već osam decenija imamo rupu u sjećanju, u kolektivnoj memoriji. Ne znamo ko smo, što smo, odakle smo, ko su bili naši preci, i zbog toga danas imamo probleme koje imamo - opomenuo je Barović, pozivajući da se primjerci ove knjige nakon čitanja prosljeđuju dalje onima koji sumnjaju, koji ne znaju, koji žive u zabludi. U ime Crnogorsko-Američke Asocijacije Cetinje prisutnima se video porukom obratio Predrag Marković uputivši zavjet da se čuva Crna Gora. - Ako nam Čubranovićeva knjiga i groblje komitskih junaka ne budu katedre s kojih se najbolje uči prošlost, ali i opominje budućnost, ne bilo nas Crnogorke i Crnogorci – poručio je Marković. Monologe iz istorijskih drama govorio je glumac Slobodan Marunović, a moderatorka je bila novinarka Slavica Kruščić Vasović. Promociju knjige “Najveći zločin u istoriji” organizovali su Crnogorsko-Američka Asocijacija Cetinje i STEGA.

“Najveći zločin u istoriji” - ogledalo u kojem se vidi i sadašnja Crna Gora

Zgrade u kojima se nalaze državne institucije nisu ničija lična, niti porodična svojina, a šef države Jakov Milatović nije tu da ispunjava “muzičke želje” prvom čovjeku parlamenta Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), koji bi svoj autoritet trebalo da usmjeri ka izradi i usvajanju zakona o Skupštini i Vladi.
Tako su iz kabineta predsjednika Crne Gore odgovorili na pitanje Vijesti – šta Milatović misli o Mandićevom predlogu da zgrada predsjednika u Podgorici pripadne najvišem zakonodavnom domu, a da jedino sjedište šefa države bude u Cetinju.
S druge strane, iz Mandićevog kabineta nisu odgovorili na pitanje za šta je parlamentu potrebna zgrada šefa države.
Međutim, listu je iz Skupštine nezvanično rečeno da “odavno postoji” ideja da se starije zgrade (u blizini najvišeg zakonodavnog doma) spoje u parlamentarni kompleks, a da sjedište predsjednika države bude u prijestonici. Nije precizirano čija je konkretno ta ideja, od kad tačno postoji i šta sve podrazumijeva.
Mandić je prošle sedmice na Premijerskom satu kazao da smatra da bi sjedišta pojedinih institucija trebalo da budu u Cetinju, kako to i zakon predviđa.
- … Kao što mislim da bi i Skupštini odgovaralo da ova zgrada predsjednika pripadne nama, a da njegovo jedino sjedište bude na Cetinju - rekao je tada Mandić.
Prema Zakonu o prijestonici, u Cetinju je rezidencija predsjednika Crne Gore, kao i sjedišta Ustavnog suda, ministarstva nadležnog za vanjske poslove i ministarstva nadležnog za poslove kulture. U prijestonici su, za sada, rezidencija šefa države i sjedište Ministarstva kulture i medija.
Iz Milatovićevog kabineta rekli su Vijestima da predsjednik, osim kancelarije u Podgorici, u skladu sa Zakonom o predsjedniku, svoje dužnosti obavlja i u rezidenciji u Cetinju, kao i u drugim protokolarnim objektima.
- Samo u ovoj godini u rezidenciji na Cetinju dočekao je predsjednike Italije (Serđo Matarela), Slovačke (Peter Pelegrini) i Estonije (Alar Karis), predsjednice Moldavije (Maja Sandu) i Sjeverne Makedonije (Gordana Siljanovska Davkova), kancelara Austrije (Kristijan Štoker), kao i visoku predstavnicu EU za spoljne poslove i bezbjednost (Kaja Kalas), uz druge važne događaje, prijeme, odlikovanja, ceremonije, predaje akreditiva i druge državne aktivnosti - piše u odgovoru.
Istakli su da, u isto vrijeme, aktuelni saziv Skupštine u Mandićevom mandatu nije poštovao Zakon o prijestonici, po kom je propisano da se prva sjednica proljećnjeg zasijedanja održava na Cetinju.
Poručili su da ohrabruju šefa parlamenta da uloži svoj autoritet kako bi se “konačno započelo sa izradom i usvajanjem zakona o Skupštini i zakona o Vladi, koji su od ključnog značaja za funkcionisanje institucija”, napominjući da u ovom trenutku jedino postoji Zakon o predsjedniku.
- Zgrade u kojima se institucije trenutno nalaze nijesu ničija lična, niti porodična svojina, ni g. Mandića, niti bilo kojeg drugog nosioca javne funkcije. One pripadaju državi, bez obzira na to ko je na funkciji. Na kraju, predsjednik države nije tu da ispunjava ‘muzičke želje’ bilo kojeg pojedinačnog funkcionera, pa ni predsjednika Skupštine Andrije Mandića - konstatovali su.

Kabinet šefa države o Mandićevoj ideji da se predsjednik preseli u Cetinje: Milatović neće ispunjavati muzičke želje

Promocija drugog izdanja knjige „Najveći zločin u istoriji“ autora Jovana Čubranovića, novinara i publiciste, biće održana sjutra na Cetinju u 17.30 sati u sali Skupštine Prijestonice Cetinje. Pred čitalačkom publikom nalazi se drugo izdanje knjige Jovana Čubranovića, „Najveći zločin u istoriji“, koja osvjetljava jedan od najkontroverznijih događaja crnogorske istorije kroz svjedočenja i stavove tada najuglednijih i najpoznatijih svjetskih ličnosti - diplomata, političara, novinara, koje je uzdrmala sudbina jedne evropske države nasilno izbrisane s mape.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251130151116_28770b7fe1b4e5c1ebac1601b4ccdef86112af40584a60a8ac429106456ef2fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251130151116_28770b7fe1b4e5c1ebac1601b4ccdef86112af40584a60a8ac429106456ef2fb" data-rendition-name="original" width="819" height="1229" loading="lazy" alt="Drugo izdanje knjige Najveći zločin u istoriji"> </figure>  U svojim istraživanjima Čubranović razotkriva istinu o vremenu kao posljedice akta koji je izazvao međunarodne reakcije i osude. Djelo predstavlja vrijedan istorijski dokument, posebno važan danas, kada je objektivan pogled na prošlost neophodan za razumijevanje savremenih društvenih procesa. „Najveći zločin u istoriji“ donosi autentične izvore, citate iz tadašnje svjetske štampe, diplomatske bilješke i kritike međunarodnih respektabilnih autoriteta koji su jasno ukazivali na karakter i posljedice Podgoričke skupštine 1918. godine. Knjiga je namijenjena stručnoj javnosti, istoričarima, novinarima, studentima, ali i svim čitaocima koji žele da razumiju jedan od ključnih trenutaka crnogorske istorije. Po završetku promocije, koju organizuju Crnogorsko-Američka Asocijacija Cetinje i STEGA, posjetiocima će biti poklonjen po jedan primjerak knjige.

Promocija drugog izdanja knjige „Najveći zločin u istoriji“ sjutra na Cetinju

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković je kazao da pozdravlja ideju formiranja Crnogorskoga kongresa.&nbsp;
Tu ideju prethodno je predložio istoričar Boban Batrićević, koji je naveo kako bi to tijelo objedinilo predstavnike svih procrnogorskih stranaka, te duhovnih, kulturnih, naučnih, aktivističkih, medijskih i civilnih institucija, organizacija i udruženja.
- Definitivno su sazreli uslovi da svi zajedno sjednemo i raspravimo o načinu i putevima crnogorske nacije ukoliko ne mislimo da za narednih 10 godina broj pripadnika i pripadnica crnogorska naroda ne padne ispod 41 odsto što je strateški cilj njenih negatora - poručio je Đurašković.&nbsp;
U tome nam, prema riječima Đuraškovića, posebno mogu pomoći iskustva brojno malih naroda koji su eurointegracije iskoristili i za zaštitu svog nacionalnog i kulturnog identiteta.&nbsp;
- Naravno, sve to uz očuvanje građanskog karaktera Crne Gore - dodao je Đurašković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, poštujući činjenicu da je u obnovi crnogorske državnosti 2006. Cetinje odigralo važnu ulogu, Prijestonica bi tome događaju trebala biti domaćin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fandrija-mandic-kao-evropsko-americki-stih-scenario-za-crnogorski-horor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đurašković: Sazreli uslovi da raspravimo o načinu i putevima crnogorske nacije

Jedno od najstarijih djela crnogorske srednjovjekovne pisane baštine „Cetinjski psaltir“, predstavljeno je na Cetinju u svom prvom fototipskom izdanju. Rukopis iz prve četvrtine XV vijeka, nastao u skriptorijumu na Skadarskom jezeru krajem vladavine Balšića, danas se čuva u Zagrebu.
Fototipsko izdanje vjerno prati njegov originalni izgled i omogućava sagledavanje detalja, od pergamenta do inicijala.
- Budući da je u biblioteku Cetinjskog manastira dospio kao jedna od prvih rukopisnih knjiga, da služi kao predložak za nastanak novih prepisa, poznat je pod nazivom Cetinjski psaltir – kazao je sekretar Matice crnogorske i jedan od priređivača izdanja, Ivan Ivanović.
Matica crnogorska upozorava na zabrinjavajuće zanemarivanje kulturno-istorijskog nasljeđa u Crnoj Gori, navodeći da je “prisutan neodgovoran i neodlučan odnos nadležnih, a u nekim slučajevima i nedostatak svijesti o potrebi njenog očuvanja”.
- Stanje kulturne baštine je jednim dijelom i zabrinjavajuće, a posebno je na udaru hrišćansko sakralno nasljeđe iz perioda vladavine crnogorskih dinastija kao i ostaci ranohrišćanskih crkava i manastira predatih na korišćenje pa i vlasništvo pravoslavnoj crkvi sa sjedištem izvan Crne Gore, sa zadatkom prisvajanja crnogorskog duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta – kazao je Ivanović.
Stare rukopisne i štampane knjige crnogorske srednjovjekovne pisane baštine spadaju u najveće vrijednosti kulture u cjelini, a mnogi primjeri tih rukopisa imaju širi civilizacijski značaj, objasnila je direktorica nacionalne biblioteke Crne Gore, Dragica Lompar.
- Stoga smatram da je prioritet Crne Gore da se sa posebnom pažnjom i brigom posveti identifikaciji i publikovanju svoje pisane baštine koja je rasuta svuda po svijetu i da bezrezervno podrži ovakve inicijative i projekte – poručila je Lompar.
Za istorijski značaj Psaltira posebno je važan kontekst njegovog nastanka, koji ga smješta u samo jezgro kulturne i duhovne tradicije ovog područja.
Autor pogovora, istoričar Božidar Šekularac, ukazuje da je Psaltir bogoslužbena knjiga koju čine pjesme ili psalmi, a koji su oblikovali jezik, stil i simboliku slovenske pismenosti tokom više vjekova.
- Cetinjski psaltir pisan je na papiru dimenzija 27,5 x 20 cm, dok je obim rukopisa 221 list. Tekst Cetinjskog psaltira sa tumačenjima sadrži Mojsijeve pjesme, starozavjetne, zatim tropare, subotnje i nedjeljne, akatiste Bogoridice i Jovana Krstitelja … – kazao je Šekularac.
Predsjednik Matice crnogorske, Ivan Jovović naglašava da rukopis predstavlja rijetko svjedočanstvo vremena u kojem je nastao.
- Primjer je dokaz da srednjovjekovna istorija Crne Gore nije samo zapisana u kamenu, gdje su sačuvana razna imena i titule od naših srednjovjekovnih vladara preko crkvenih velikodostojnika, pa do običnog puka. Djelo je dokaz da su naši preci veoma rano počeli ostavljati tragove u rukopisama na staroslovenskom jeziku, predstavljajući osobenost jezičkog, odnosno kulturološkog izraza predaka Crnogoraca – kazao je Jovović.
Fototipsko izdanje „Cetinjskog psaltira“ nije samo reprodukcija rukopisa, već dokument koji potvrđuje kontinuitet kulturne tradicije i čini dostupnim znanje koje je vjekovima bilo pohranjeno u arhivima.
Izdanje je objavljeno u saradnji Matice crnogorske i Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“.

Predstavljeno fototipsko izdanje Cetinjskog psaltira, dragocjenog rukopisa XV vijeka

I cetinjska Gimnazija evakusiana je danas zbog dojave u bombi, saznaje Radio Cetinje.
Kako prenosi Portal RTCG, na teren su bile policijske ekipe koje su pregledale zgrade, a zbog predostrožnosti evakuisani su đaci i profesori te obrazovne ustanove.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgimnazija-slobodan-skerovic-evakuisana-zbog-dojave-o-bombi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Direktorica Gimnazije Sanja Jelić je, kako piše Cetinjski list, precizirala da su đaci i zaposleni evakuisani su u toku četvrtog časa.
- Dobili smo dojavu o bombi i odmah smo prekinuli nastavu. Djeca su bezbjedno izašla iz škole, a policija i vatrogasci obavljaju svoj posao - kazala je ranije Jelić.
Prema njenim riječima, u učionicama nije uočeno ništa što ukazuje na opasnost.
Nastava je bila prekinuta i u Srednjoj stručnoj školi i u Srednjoj likovnoj školi “Petar Lubarda”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60.4797%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fniksic-dojave-o-bombama-u-skolama-bile-lazne-ucenici-se-vracaju-na-nastavu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ranije jutros prijeteće poruke stigle su i u gimnazijama u Nikšiću i Podgorici, ali je policija pregledom utvrdila da se radi o lažnim dojavama.

Lažne dojave o bombama u dvije srednje škole na Cetinju

Iako je premijer, iako njegova stranka pojedinačno ima najveći broj poslanika u Skupštini Crne Gore, Milojko Spajić nije lider postojeće parlamentarne većine. Šef te antievropske, antigrađanske političke strukture je Andrija Mandić, čiji je cilj da Crnu Goru vrati u devedesete.
Ovako političke prilike unutar vladajuće većine vidi predsjednik GO Socijaldemokratske partije i potpredsjednik Skupštine prijestonice Cetinje Mirko Stanić. U intervjuu ''Pobjedi'', Stanić podsjeća da je, zajedno sa svojim sjeveroistočnim susjedom, Crna Gora devedesetih bila parija, čija je politika bila u ozbiljnoj koliziji sa dominantnim političkim strujanjanjima u Evropi tog vremena.
- Umjesto da pokuša da podigne životni standard građana i da uspostavi minimum društvenog dogovora, aktuelna vlast se konstantno bavi istorijskom revizijom i udovoljavanjem interesima Srpske pravoslavne crkve- kaže Stanić.
Gradonačelnik Podgorice i poštovalac Nikolaja Velimirovića, tog antisemite, ljotićevca i nosioca Hitlerovog ordena, najavljuje postavljanje spomen-ploče posvećene „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, na kojoj će biti lik mitropolita SPC Amfilohija Radovića. Kako to razumijete?
STANIĆ: Kao nastavak politike koju smo nedavno vidjeli u Kolašinu, čiji je parlament, sprdajući se sa građanima, glasao o podizanju spomenika koji je već bio postavljen. Prisustvujemo radikalnoj desekularizaciji Crne Gore, u kojoj se interesi SPC postavljaju visoko iznad interesa crnogorske države i društva. O liku i djelu Amfilohija Radovića dovoljno sam govorio dok je bio živ i u punoj snazi, pa da ne ponavljam. U svakom slučaju, i ploča o kojoj me pitate potvrđuje da je ideološki, vrednosno, civilizacijiski režim na pozicijama devedesetih godina prošloga vijeka. To su, podsjećam, godine, koje Crna Gora pamti kao svoj najsramotniji, najtragičniji i u ekonomskom smislu najteži period u svojoj novijoj istoriji. Opozicija ima sistemske mehanizme - skupštinske anketne odbore, istrage, predlaganje zakona, amandmana, rezolucija, deklaracija - koji u znatnoj mjeri mogu pomoći raskrinkavanju loših poteza režima.
Kojih, na primjer?
STANIĆ: Ne smije se dozvoliti da škole postanu instrument bilo čijeg ideološkog ili vjerskog uticaja. Imamo Ustav i propise koji to jasno definišu. Naravno, govorim o najavi uvođenja vjeronauka u škole čemu se, pokazuju istraživanja, većina crnogorskih građana protivi. Ili, uzmite 'slučaj' Dragana Koprivice: samo je u ovoj Crnoj Gori moguće da čovjek od sedamdeset i kusur godina bude imenovan za direktora - Doma omladine.
Razvaljivanju društva, mijenjenju njegovog karaktera mora se stati na put svim demokratskim sredstvima, uključujući proteste i građansku neposlušnost.
Mislite li da u crnogorskom društvu ima potencijala za pobunu? Ne vidite da je ono apatično?
STANIĆ: Ne bih se složio sa Vašom konstatcijom. To dokazuju brojne reakcije na različita nepočinstva vlasti.
Koje reakcije?
STANIĆ: Velike antivladine skupove posljednjih pet godina organizovali su opozicija i građani. Sjetite se protesta u Podgorici povodom skandalozne dodjele Trinaestojulske nagrade, zatim akcije na Gorici, na Lovćenu i slično. Ove akcije potvrđuju da u društvu postoji potencijal koji se mora probuditi i na pravi način kanalisati kako bi postojeća loša i nesposbna vlast bila poražena.
&nbsp;Što su tačno političke posljedice aktivizma o kojem govorite? Što je promijenjeno?
STANIĆ: Vladajuće stranke su petnaest godina protestovale prije nego što su uspjele da smijene bivšu vlast. Ako danas imate petnaestak ’ćacija’ u parlamentu koji će glasati za sve što im naredi Andrija Mandić, teško je očekivati da će takva većina uvažiti bilo koji zahtjev onih što protestuju. Uostalom, govorimo o režimu koji je na prevaran način prisvojio vlast.
Kako na prevaran način?
STANIĆ: Građanima su obećali otvaranje fabrika, novih radnih mjesta, bolji život. Ništa od toga! Obećali su da neće biti partijskog zapošljavanja, koje ne da nije smanjeno, nego buja; obećali su meritokratiju, a partijska knjižica je ostala ključni argument za bilo koje zapošljenje; obećali su da će taksijem dolaziti na posao, a vozni park danas ima četiri i po hiljade službenih vozila: ne izlaze iz ’mercedesa’ i ’audija’. Sve što su obećali, sve su slagali i prevarili. Građani to vide.
Vide li?
STANIĆ: Vide. Moraju vidjeti: ozbiljne afere potresaju vlast. Markiranjem goriva se, na primjer, na nergularan, nezakonit način od građana Crne Gore pokušava oteti četiri miliona eura. O spornoj prodaji brodova raspravljalo se na skupštinskom kontrolnom saslušanju koje je vodio Boris Mugoša. Evropski savez će uskoro otvoriti pitanje Bilećkog jezera i predložiti rezoluciju o valorizaciji energetskih potencijala. Stanje u energetskom sektoru je katastrofalno! Tokom ove godine, Elektroprivreda Crne Gore napravila je 90 miliona eura duga! Uprkos obećanjima i potpisanim ugovorima, Termoelektrana nije 15. novembra uključena na mrežu, zbog čega Crna Gora trpi ogromnu štetu. Imate aferu Botun i otvorene prijetnje gradonačelniku Podgorice, što je nedopustivo. Imate prevaru oko Veljeg brda: prvi stanari bi u taj kompleks tobože trebalo da budu useljeni početkom 2026. Imate pokušaj prodaje aerodroma koji prave 25 miliona eura profita, zatim ’prvu lopatu’ za put Mateševo-Andrijevica, koja je trebalo da bude položena septembra 2025. godine… Ništa od svega!
&nbsp;Da Crna Gora ima ozbiljnu opoziciju, bilo bi tu dosta posla.
STANIĆ: Tu dosta posla ima, prije svega, za Specijalno državno tužilaštvo, koje bi veći dio predstavnika vlasti, ministara i direktora javnih preduzeća veoma lako moglo poslati pod Velje brdo, u ono malo mjesto blizu Podgorice.
Otpor opozicije bi, sa druge strane, mogao biti više sistemski i institucionalan. Morali bi se direktnije uključiti građani, istaknuti pojedinci, grupacije, NVO sektor, mediji, svi koji se zalažu za građansku, evropsku Crnu Goru. U Nikšiću je Evropski savez primijenio sličan model.
Da, Ivan Radojičić je bio vaš nosilac liste na izborima.
STANIĆ: Ivan Radojičić nije član ni jedne od naše tri partije; sociolog je, građanski aktivista, osnivač Bedem-festa, nekada fudbaler Čelika i Sutjeske... Duša Nikšića. Čuvajući se ulaska u zamku da zanemarimo članove političkih stranka koji se srčano bore protiv ove loše vlasti, mislim da bi u većini crnogorskih gradova upravo takvi ljudi trebalo da budu na listama za državni parlament.
Nestrpljenje za pobjedom uvijek je uvod u poraz, rekao je veliki francuski lider. Strpljenja, dakle. Veoma je važno da opozicija u rukama ima više mehanizama kontrole ove loše vlasti.
&nbsp;Na Cetinju nemate problema sa dijelom političkih struktura koje su na vlasti na državnom nivou?
STANIĆ: Vlast na Cetinju isključivo čine SDP, &nbsp;građani i Stara garda liberala.
&nbsp;Da, ali uz podršku političkih partija na državnom nivou koje kritikujete.
STANIĆ: Podršku su mogle da nam daju kolege iz parlamentarne opozicije, ali su izabrali drugačiji pristup. Što mi nije drago, ali je politički legitimno.
Cetinje ima ubjedljivo najbolju lokalnu vlast u Crnoj Gori, i kada je riječ o odnosu prema građanima i prema infrastrukturnim, kulturnim i drugim projektima. Ta vlast je otvorena i prepoznata po kvalitetnim profesionalcima na važnim mjestima odlučivanja, bez obzira na partijsku knjižicu. Relevantna istraživanja pokazuju da je radom lokalne samouprave zadovoljno više od 70 procenata građana, što je rijetkost. S druge strane, Cetinje je postalo ključno mjesto političkog, kulturnog, intelektualnog otpora vladajućim politikama.
&nbsp;I taj otpor centralnoj vlasti ne smeta strankama koje vas manjinski podržavaju, to sam Vas pitala.
STANIĆ: Kako bi se neko protivio onome što je suština crnogorskog identiteta i kulture?
Na isti način na koji se tome protivi na državnom nivou.
STANIĆ: Ne mislim da je to partijsko pitanje; prije bih rekao da je riječ o ličnom odnosu svakog Cetinjanina i Cetinjanke prema svom gradu. U cetinjskom parlamentu su, na primjer, donešene tri važne rezolucije; sve tri - jednoglasno. Nekoliko dana nakon formiranja lokalne vlasti na Cetinju, krenula je agresija Rusije na Ukrajinu. Cetinjski parlament je, kao prva lokalna samouprava u Evropi, jednoglasno osudio rusku agresiju. Takođe, jednoglasno smo podržali zaštitu interesa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, te osudili odnos predsjednika Skupštine Andrije Mandića prema crnogorskoj prijestonici. Volio bih da se sličan model preslika na državni nivo.&nbsp;

Stanić: Parlamentarnu većinu ne vodi Spajić, nego Mandić

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: cetinje