Jutjub je uklonio stotine video snimaka tri istaknute palestinske organizacije za ljudska prava koje su dokumentovale kršenje međunarodnog prava od strane Izraela, objavio je magazin "Intersept".
Više od 700 video snimaka je obrisano, zajedno sa nalozima organizacija Al-Hak, Centra za ljudska prava, Al Mezan i Palestinskog centra za ljudska prava.
Sve tri grupe su navodno imale sate snimaka koji dokumentuju kršenja međunarodnog prava od strane Izraela u Gazi na okupiranoj Zapadnoj obali, navodno uključujući i ubijanje palestinskih civila.
U pitanju su sati video snimaka u kojima se može vidjeti čak i ubijanje palestinskih civila, zatim video koji otkriva ulogu Izraela u ubistvu palestinskog američkog novinara palestinskog porekla, zatim tu je i vdieo koji otkriva uništavanje palestinskih domova na okupiranoj Zapadnoj obali od strane Izraela.
Jutjub koji je u vlasništvuu Gugla je potvrdio brisanje videa, ali i naloga tri palestinske humanitarne organizacije, zbog sankcija koje su Sjedinjenih Američkih Država u septembru uvele sankcije ovim organizacijama.
- Gugl je posvećen poštovanju važećih sankcija i zakona o usklađenosti sa trgovinom- rekao je portparol Jutjuba But Bulvinkl u saopštenju.
Prema Guglovoj politici o usklađenosti sa sankcijama za izdavače, "proizvodi Gugla za izdavače nisu podobni za bilo koje entitete ili pojedince koji su ograničeni važećim trgovinskim sankcijama i zakonima o usklađenosti sa izvozom".
Državni sekretar Marko Rubio je eksplicitno rekao da su grupe sankcionisane jer su "direktno učestvovale u naporima Međunarodnog krivičnog suda da istraži, uhapsi, pritvori ili goni izraelske državljane, bez saglasnosti Izraela".
Južna Afrika je podnijela tužbu u decembru 2023. godine, optužujući Izrael za genocidne akte u Gazi. Nekoliko zemalja se od tada pridružilo postupku, uključujući Španiju, Irsku, Libiju, Meksiko, Belgiju i Tursku. Međunarodni sud pravde je izdao tri privremene mjere, naređujući Izraelu da spreči genocidne akte i dozvoli humanitarnu pomoć u Gazi. Izrael je do sada ubio skoro 69.000 ljudi, većinom žena i djece i ranio preko 170.000 u napadima u Gazi od oktobra 2023. godine.
Al Mezan, organizacija za ljudska prava u Gazi, rekla je za ''Intersept" da je njihov Jutjub kanal naglo ukinut 7. oktobra bez prethodne najave.
- Ukidanje kanala nas lišava da dosegnemo ono čemu težimo da prenesemo našu poruku i da ispunimo našu misiju i sprečava nas da postignemo svoje ciljeve i ograničava našu sposobnost da dopremo do publike sa kojom težimo da podijelimo našu poruku- kazali su.
Kanal Al-Haka sa sjedištem na Zapadnoj obali je obrisan 3. oktobra, rekao je portparol grupe, uz poruku sa YouTube-a da njegov „sadržaj krši naše smjernice“.
- Prilično sam šokirana. Zaista je teško zamisliti bilo kakav ozbiljan argument da bi dijeljenje informacija ovih palestinskih organizacija za ljudska prava nekako kršilo sankcije. Podlijeganje ovom proizvoljnom označavanju ovih palestinskih organizacija, da bi se sada cenzurisale, razočaravajuće je i prilično iznenađujuće- rekla je Sara Lija Vitson, izvršna direktorka organizacije "Demokratija za arapski svijet sada".
Pošto je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje i optužio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Joava Galanta za ratne zločine u Gazi, Trampova administracija je podsjeća "Intersept" eskalirala svoju odbranu izraelskih postupaka sankcionisanjem zvaničnika Međunarodnog krivičnog suda (MKS) i ciljanjem ljudi i organizacija koje sarađuju sa Sudom.
- Nečuveno je da Jutjub pomaže agendu Trampove administracije da ukloni dokaze o kršenju ljudskih prava i ratnim zločinima iz javnosti- rekla je Ketrin Galager, viši advokat u Centru za ustavna prava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQs7BmdiDnF%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jutjub obrisao stotine videa u kojima se dokumentuje agresija Izraelske vojske u Gazi

Trenutno stanje javne rasprave u Mađarskoj jasno se vidi na tabli prikazanoj u Fejsbuk videu premijera Viktora Orbana. Pod naslovom „Glavni proizvođači lažnih vijesti“ nalaze se lica 22 novinarke i novinara. Neki od njih rade za medije sa kojima Dojče vele sarađuje.
Spiskovi nepodobnih osoba ili medija nisu novost u Orbanovoj zemlji, kojom se sve autoritarnije upravlja. Tako se i jedan autor Dojče velea već ranije pojavio na „spisku neprijatelja“ jednog provladinog lista.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftrampovi-potezi-protiv-medija-ogledalo-metoda-orbana-vucica-putina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ali ton postaje sve oštriji i agresivniji – i to iako do sljedećih parlamentarnih izbora ima više od pola godine.
<h2>Usijana atmosfera</h2>
Prošle sedmice je javnost šokiralo samoubistvo načelnika policije u Hodmezevašarhelju, nadomak granice sa Srbijom. Nekoliko dana ranije napao ga je lokalni list blizak Orbanovoj stranci Fides, pošto je odobrio održavanje protesta kritičnog prema vladi. Na skupu je bilo i poziva na nasilje.
Nije jasno u kojoj je mjeri tragična smrt povezana s javnim napadima – ali se uklapa u sliku zemlje u kojoj se političke rasprave vode sve ogorčenije.
- Već dugo svjedočimo da javni diskurs postaje sve agresivniji: politika stalno stvara slike neprijatelja, dehumanizuje čitave grupe i preplavljuje javnost propagandnim porukama – finansiranim iz poreskih prihoda - kaže pravni i medijski stručnjak Gabor Poljak sa Univerziteta „Etveš Lorand“ u Budimpešti.
<h2>„Nervni otrov propagande“</h2>
Protiv zaoštravanja javne debate prošlog vikenda na ulice Budimpešte izašlo je najmanje 50.000 građana, prema procjenama organizatora. Pod sloganom: „Vazduh! – Zauzimanje za slobodan javni prostor i čistu javnu debatu“, poziv na nestranački skup uputio je pozorišni kolektiv Loupe.
Na bini su govorili umjetnici, među njima i komičarka Edina Potjondi, koja je upozorila da vlada „nervnim otrovom propagande“ kontroliše javnu raspravu.
Povod za proteste bili su, prema osnivaču Loupea Tamašu Lenđelu, sveprisutni vladini plakati koji već više od deset godina huškaju protiv uvIJek novih neprijatelja – od izbjeglica do ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
- Milijarde poreskih sredstava troše se na dezinformacije i propagandu. Zato smo došli na ideju da učinimo nešto protiv tih plakata - kaže glumac Lenđel za Dojče vele.
Rezultat dosadašnjih protesta: peticija sa više od 200.000 potpisa i inicijativa za referendum o zabrani poruka mržnje u javnom prostoru. Lenđel i saradnici sada čekaju odluku mađarske izborne komisije.
<h2>Kult ličnosti – onlajn i oflajn</h2>
Samo nekoliko kilometara dalje od demonstracija koje je organizovao Loupe, premijer Viktor Orban je dan ranije, na jednom neformalnom predizbornom događaju, ponovo upozorio na navodne neprijatelje Mađarske.
Postoje stranke, nevladine organizacije i mediji, rekao je premijer, „koji samo čekaju da sprovedu uputstva iz Brisela“. Oni su, dodao je, odgovorni za agresiju i kampanje klevetanja protiv „hrišćanskih i nacionalnih umjetnika, medija i stranaka“.
Na istom događaju Orban je snimio selfi s autorom jednog ekstremno desničarskog bloga, na kojem se opozicioni lider Peter Mađar redovno naziva „stenicom“. Stranka Tisa, koju predvodi Mađar, prema aktuelnim istraživanjima ima dobre šanse da pobijedi na parlamentarnim izborima u proljeće 2026. godine i zato je postala meta medijskog aparata Fidesa.
<h2>„Don Veto“</h2>
U taj aparat spadaju i provladini blogeri i influenseri, kod kojih se premijer posljednjih mjeseci sve češće lično pojavljuje.
Tako, na primjer, i na Jutjub kanalu repera i Orbanovog obožavaoca Lasla Pitjingera, poznatog kao „Dopeman“. On desno-populističkog premijera hvali kao „Don Veta“ – aludirajući na mađarsku politiku blokiranja u Evropskoj uniji i na fiktivnog mafijaškog bosa Dona Vita Korleonea iz filmskog serijala Kum.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Forbanviktor%2Fposts%2F1311395717024690%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To što se premijer češće lično pojavljuje u tom medijskom prostoru jeste novina u ovoj kampanji, kaže stručnjak Gabor Poljak.&nbsp;
- Ali ko vjeruje da Fides u digitalnom prostoru zaostaje, ne razumije stvarnost - dodaje on.
Prema istraživanju budimpeštanskog trusta mozgova Political Capital, od januara do avgusta 2025. u Mađarskoj je potrošeno oko 5,6 miliona eura na političko oglašavanje samo na Fejsbuku – od čega 85 odsto dolazi od provladinih aktera.
<h2>Zaglušujuća medijska moć</h2>
U takozvanim tradicionalnim medijima dominacija Fidesa još je očiglednija: državna medijska kuća MTVA, koju je Orban odavno doveo pod svoju kontrolu, samo u prvih šest mjeseci ove godine dobila je oko 80 milijardi forinti (oko 205 miliona eura) iz javnih sredstava.
Brojni privatni portali i regionalne novine nalaze se čvrsto u rukama kompanija bliskih Fidesu, a najvažnije državno regulatorno tijelo – Medijsko vijeće – popunjeno je partijskim kadrovima.
Zbog toga se nevladina organizacija Reporteri bez granica (RSF) žali na „politički, ekonomski i regulatorni pritisak“ na slobodne medije. U indeksu slobode medija RSF-a, Mađarska se trenutno nalazi na 68. mjestu od 180 zemalja. Kada je Orban 2010. godine stupi na svoj drugi mandat, poslije četiri godine u opoziciji, bila je na 23. mjestu.
Kako bi se slobodni mediji u zemljama poput Mađarske bolje zaštitili, EU je nedavno usvojila novi zakon – European Media Freedom Act. Za njegovu primjenu, međutim, Brisel zavisi od država članica – a mađarska Vlada već je podnijela tužbu protiv njega Sudu pravde Evropske unije.
<h2>Poboljšanja još nema na vidiku</h2>
S obzirom na odnos snaga u medijima i ukopane pozicije, u dogledno vrijeme se ne očekuje popuštanje javne debate. Medijski stručnjak Gabor Poljak smatra da za to najveću odgovornost snosi vladajuća stranka, koja je stalnu eskalaciju retorike pretvorila u svoj zaštitni znak:
- Mi ovdje praktično već deset godina živimo u stalnoj predizbornoj kampanji – stranka ne može da funkcioniše drugačije - dodaje on.
U mjesecima do izbora u proljeće 2026. godine Poljak, zato, očekuje dalje zaoštravanje javnog diskursa.
- To će biti vrlo glasno, agresivno i brutalno razdoblje - zaključio je on.

Sila i poreski novac: Kako vođa kontroliše medije

Pozivanje na “osjećaje branitelja” postaje glavna strategija pritiska na finansiranje kulturnih projekata.
Iako vrućine pomalo splašnjavaju, turisti odlaze, branje ljetine privodi se kraju, a djeca se pripremaju za početak školske godine, stiče se utisak da ekstremno vruće političko ljeto nije na svom kraju. Svoj najnoviji vrhunac doživjelo je u Benkovcu, kada je prošle nedjelje skupina branitelja i navijača digla pobunu protiv festivala “Nosi se”. Zbog njihovog “mirnog” protesta organizatori su odlučili otkazati prvu predstavu. Novi je to vrhunac fenomena kojeg smo već na ovim stranicama usputno spominjali ovog ljeta. Radi se o pozicioniranju pojedinih braniteljskih udruženja i skupina kao svojevrsnih cenzora kulture i javnih događanja.
Ove godine imali smo dva otkazivanja koncerta Bajage pod pritiskom branitelja (iako za onaj Sisački to nije bilo navedeno kao službeni razlog), zatim napad na festival FALIŠ – festival alternativne i ljevice u Šibeniku, te sada festival Nosi se u Benkovcu, u čijem se službenom opisu navodi da je posvećen empatiji i miru. Dok su napadi na Bajagu pravdani njegovim nastupom za vrijeme Domovinskog rata u tzv. Krajini, napadi na dva festivala su nesporno napadi na javnu manifestaciju ideja i vrijednosti koje se percipiraju lijevima. 
Dakle, u zadnja dva slučaja nesporno se radi o napadu na unutrašnji pluralizam hrvatskog društva, za što smo već istakli da predstavlja ključno obilježje ovog ekstremno vrućeg političkog ljeta. Fenomen napada pojedinih skupina branitelja na pluralizam, i to baš na primjerima kulturnih događanja, nije posve nov. No, stiče se dojam da se taj fenomen ovog ljeta intenzivirao. Bez obzira da li se radilo o slučaju ili se radi u kampanji, uočili smo dva fenomena koja zavređuju analizu.
Prvi fenomen odnosi se na samu eksplicitnu argumentaciju koju pojedine skupine branitelja i njihovi javni saveznici koriste napadajući javna događanja koja im se ne sviđaju. Iskristalisala se jasna argumentacijska figura koja se sada ponavlja a prema kojoj niko “nije za zabrane, ali je protiv toga da se događaji koji vrijeđaju osjećaje branitelja finansiraju javnim novcem”. Iz tog argumenta jasno se razaznaje strategija koja stoji u pozadini, a koja ima za cilj vršiti pritisak na vlasti na različitim nivoima (lokalne, županijske, nacionalne) kako bi se javna sredstva oduzela događanjima, udruženjima i kulturnim projektima koji bi mogli biti percipirani kao nelagodni nekim skupinama branitelja i desnim političkim krugovima. U nešto razrađenijoj varijanti te argumentacije iznosi se tvrdnja da je većina kulturne proizvodnje i tako “lijeva”, i da većina javnog novca ide za potrebe “lijeve kulture” (sada nećemo ulaziti u raspravu može li se kultura jednoznačno razvrstati po političkom spektru). Iako bi se taj argument vjerovatno i mogao empirijski potvrditi na nacionalnom nivou za neke segmente kulturne proizvodnje, teško se oteti dojmu da svrha ove kampanje nije uravnoteženje nego potpuno istiskivanje one kulturne proizvodnje koja “vrijeđa osjećaje” krajnje desnog dijela hrvatskog društva. Benkovac i Šibenik su za to dobri pokazatelji, jer se u njima sasvim sigurno većina sredstava iz lokalnih i županijskih proračuna ne troši na ono što se percipira “lijevom kulturom”. Festival “Nosi se”, vjerovatno, je jedini takav tip događanja u Benkovcu, a oni koji su protestovali protiv njega očito smatraju da nikakvim javnim događanjima sličnih sentimenata, vrijednosti i poruka u Benkovcu nema mjesta. Dakle, jasno je da to nije borba za uravnoteženje kulturne ponude, nego borba za njenu homogenizaciju.
Drugi fenomen kojeg ovdje treba osvijetliti jeste slabost lokalnih HDZ-ovih dužnosnika u odnosu na lokalne radikalnije braniteljske skupine. Vidjelo se to jasno u izjavama gradonačelnika Benkovca i novog mladog župana Zadarske županije. Obojica su u prvim reakcijama iskazali razumijevanje za “osjećaje branitelja”, a gradonačelnik je odmah obećao i preispitivanje finansiranja festivala, pokazujući se nemoćnima pred simboličkim kapitalom kojeg koriste takve skupine. Ono što je problem u takvim, tipičnim, reakcijama političkih dužnosnika jeste to što se stavovi u pravilu male radikalne skupine branitelja prihvataju kao glas svih branitelja.
Odbrana pluralizma
U dva naučna rada objavljena prije nekoliko godina pokazali smo da je braniteljska populacija u hrvatskoj politički heterogena te da se u njoj može naći cijeli dijapazon političkih identiteta i preferencija koji se nalazi u cijeloj populaciji građana Hrvatske. Jedino odstupanje koje smo utvrdili jeste da se među braniteljima nalazi nešto veći udio onih koji se identifikuju s krajnjom desnicom, ali daleko od toga da oni čine većinu braniteljske populacije. Ujedno, pokazali smo i da braniteljska udruženja u prosjeku okupljaju politički radikalniji dio braniteljske populacije, dok su oni umjereno desnih, centrističkih i lijevih političkih stavova rjeđe članovi braniteljskih udruženja. Dakle, oni koji se nameću kao glasnogovornici braniteljske populacije ne predstavljaju cijeli spektar uvjerenja među braniteljima. To je činjenica koju bi morali osvijestiti politički dužnosnici, prije svega HDZ-a, kako bi se mogli oduprijeti sve snažnijim pritiscima tih struktura upravo na njih, ako im je stalo do odbrane pluralizma u hrvatskom društvu i očuvanja vlastite političke autonomije.

Od Bajage do Benkovca – braniteljska udruženja sve češće u ulozi kulturnih cenzora

Vlada Milojka Spajića pokušava disciplinovati medije, novinare i građane – kako bi o državnim zaduženjima i trošenju javnog novca pisali isključivo kada se to aminuje iz Karađorđeve ulice. Ko se ogluši o tu tišinu, rizikuje novčane kazne i do 40.000 eura. <h2>Skandal i pokušaj cenzure</h2> Bez prethodne javne rasprave, Vlada je u prijedlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala uvrstila drakonske kaznene odredbe kojima se zabranjuje objavljivanje informacija, podataka i procjena u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti – dakle, državnog zaduženja. Riječ je o grubom nasrtaju na demokratske procese, slobodu izražavanja i standarde Evropske unije. U “novoj demokratiji”, izgleda, informacije o zaduženju postaju zabranjena tema – osim kad to Vlada odluči. U suprotnom, mediji mogu biti finansijski mrcvareni, a novinari kažnjeni – ako ne pišu kako i kada im vlast propiše. Prema novom članu 407a Zakona o tržištu kapitala, novčanom kaznom od 5.000 do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice koje od momenta pripreme emisije državnih dužničkih hartija od vrijednosti do momenta zvaničnog saopštenja organa državne uprave nadležnog za poslove finansija o zaključenju postupka emisije državnih dužničkih hartija od vrijednosti, u medijima i na javnim skupovima objavi materijalne informacije i druge podatke čije bi objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti.. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 eura. Za isti prekršaj kazniće se i odgovorno lice u mediju novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 eura, a fiizičko lice kaznom od 1.000 do 5.000 eura. <h2>Pokušaj da se sakriju tokovi novca</h2> Da je ovo direktan atak na slobodu medija, za Portal ETV kaže predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925190940_8248055ba5c33157e1036675a9dcc5290f4bc017d70117f1eb581a82aa829f3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240925190940_8248055ba5c33157e1036675a9dcc5290f4bc017d70117f1eb581a82aa829f3f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Radomir Kračković"> </figure>  - Vladin plan se ne može drugačije posmatrati nego kao pokušaj da se sakriju tokovi novca a na to ukazuje činjenica da su dva sporna člana Zakona o tržištu kapitala, naknadno dodata, nakon javne rasprave - kaže Kračković. U priči o zaduženjima, dodaje, veoma je važno znati sve detalje odnosno pod kojim uslovima se država zadužuje i za šta će taj novac biti utrošen. - Koliko mi je poznato, mediji ni do sada nisu objavljivali informacije o tome kako teče sam proces zaduženja jer je to svakako bila tajna. Međutim, građani imaju pravo da znaju koliki je iznos zaduženja, po kojoj kamatnoj stopi, koji je rok otplate duga…Zbog visokih zaprijećenih kazni za objavljivanje informacija o zaduženju, ovo se može smatrati pokušajem pritiska na slobodu medija i tu je stvar jasna - upozorio je Kračković. <h2>Odredba problematična iz dva krupna razloga</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220210228_dac33494f7baa9dc5cac2410ad594b08fcf1001ff954525053d5588b2690a360.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250220210228_dac33494f7baa9dc5cac2410ad594b08fcf1001ff954525053d5588b2690a360" data-rendition-name="original" width="965" height="615" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  Na problematičnost ovakvog zakonskog rješenja za Portal ETV ukazuje i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar, prof. dr Vasilije Kostić. On nedvosmisleno ukazuje na to da odredba novog člana Zakona, predviđenog izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala kojim se sankcioniše odnosno zabranjuje objavljivanje “materijalnih informacija i drugih podataka čije bi objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti” je problematična najmanje iz dva krupna razloga koji se tiču samih temelja demokratskog društvenog razvoja. Prvi je, kako kaže, etičkog karaktera, a drugi se tiče stepena osvojene slobode u društvu. - I jedan i drugi su fundamentalni za ukupan društveni i ekonomski razvoj. Naime, ukoliko država zabranjuje pod prijetnjom kazne objavljivanje bilo kakvih podataka koji mogu uticati na spremnost investitora da kupe dužničke hartije od vrijednosti – onda se može izvući logičan zaključak da je ona (država) spremna pod određenim okolnostima da investitorima u njene dužničke hartije predstavi stanje drugačijim od stvarnog ( inače čemu zabrana) – što će reći - boljim nego što jeste, a to je etički nedopustivo i mimo je principa poslovne prakse - smatra on. <h2>Neetično</h2> Kostić podvlači da je neetično, u najmanju ruku, prećutati ili sakriti bilo što, što može uticati na predstavu investitora o stvarnom stanju onoga ko emituje hartije ( država). - Uostalom, to je i sankcionisano pravilima o emisiji hartija. To postupanje je u direktnoj sprezi sa izgradnjom kedibiliteta države koji se na finansijskom tržišttu visoko vrednuje i ima svoju cijenu. Kredibilitet države je u obrnutoj korelaciji sa cijenom njenog zaduženja ( više povjerenja niža cijena zaduženja i obnuto). Jednom izgubljeno povjerenje ili makar sumnja u kredibilitet dugoročno znatno podiže cijenu njenog zaduženja, a dovodi u pitanje i mogućnost samog zaduženja -, smatra predsjednik CUP-a. <h2>Na ograničenjima počivaju diktature</h2> Drugi razlog, dodaje, po značaju prevazilazi prethodni. - On je, rekao bih, fundamentalan za ukupan društveni razvoj jer se tiče samog nivoa slobode u društvu bez koje nema razvoja društva po mjeri čovjeka. Ograničavati slobodu odnosno pravo na saopštavanje „materijalnih informacija i drugih podataka“ ( podrazumijeva se istinitih) predstavlja ograničavanje prava na slobodnu riječ, a na tim ograničenjima počivaju autokratije i diktature. Sloboda medija odnosno slobodna riječ su njihovi pandani – njihova brana i nepremostiv zid. Mediji su zato korifeji slobode savremenogdruštva njegov stub i njegov oslonac pa svako sankcionisanje njihovog prava na slobodnu riječ znači ograničavati prosperitet - kazao je Kostić u izjavi za Portal ETV. <h2>Nježnik o državnom dugu</h2> Stav o ovom Vladinom naumu, na svojoj Facebook stranici je iznijela je konsultantska kuća Fidelity consulting. Poručuju da Vlada Crne Gore uvodi Lex Ćutialis tzv. Nježnik o državnom dugu. - Čujte i počujte: ako ste kojim slučajem planirali da napišete nešto o zaduženju Crne Gore, obveznicama, kamatama ili bilo čemu što miriše na deficit – imate dvije opcije: ili da zaćutite, ili da platite. Do 40.000 eura. U kešu. Nježno. Bez fiskalnog računa, jer fiskalna odgovornost je ionako postala urbana legenda otkako je ekipa brutalno prekršila zakonom propisana fiskalna pravila - navode oni. Kako dodaju, Vlada je konačno našla uzrok svih problema – novinari, blogeri i babe sa Facebooka. - Nisu problem milijarde, kamate, ni tajni dogovori, nego neko ko napiše: “Država se nježno zadužila još 200 miliona putem Nježnika”. Ovaj nježno-pravni biser predviđa da nijedan smrtnik – bio on novinar, bloger ili pomenuta baba sa Facebooka – ne smije pisnuti o emisiji obveznica dok ne prođe cijeli nježni proces - dodaju.&nbsp; Takođe, kako piše u Facebook objavi, zakon je toliko nježno napisan da su dva člana potpuno ista – kao da su zakonodavci mrtvi pjani gledali golf dok su kopirali tekst i pomislili: “Ma neka se nađe, da ne fali, nježno se popilo...”&nbsp; - Naravno, premijer je opravdao zakon kroz floskulu "sve se ovo donosi u cilju nježnijeg pozicioniranja države na tržištu kapitala", jer on izgleda misli da investitori nježno biraju državne obveznice kao kokice u bioskopu (što slanije, to bolje). Ekipa iz ministarstva finansija, poznata i kao "Smogovci koji su kamatu viđeli izbliza", tvrde da su obveznice kodnog naziva " Nježnik" bile jeftine ka burek bez mesa, ali izgleda da se neko previše uzbudio jer su mu novinari objavili cijenu - navodi Fidelity consulting. Ukratko, dodaju, Vlada želi pravo na ekskluzivno ćutanje. Ćutanje o dugovima. Ćutanje o kamatama. Ćutanje o budućnosti. - Jer u Crnoj Gori 2025, zaduženje nije vijest već državna tajna - piše u objavi.

Miraš Dušević

SKANDAL - Vlada drakonskim kaznama prijeti medijima ako budu pisali o zaduženjima

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje punu podršku i solidariše se sa Nemanjom Živaljevićem, novinarom koji je napustio je Newsmax Balkans televiziju nakon što je cenzurisan njegov intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem u dijelu u kojem kritikuje patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U SMCG su poručili da je Živaljević hrabro i javno progovorio o cenzuri, te ukazali da je opisao način na koji su nadređeni intervenisali i suštinski izmijenili intervju koji je uradio, a iza kojeg više nije mogao da stoji u profesionalnom smislu.
- Poznavajući crnogorske medije, a i one iz regiona koji ovdje posluju, znali smo da je pitanje dana kada će neko konačno javno da ukaže na cenzuru kojoj su novinari i novinarke izloženi. Sva naša istaživanja iz godine u godinu pokazuju da su cenzura i autocenzura najveći problemi u novinarstvu. Takođe, istraživanja govore i da uticaj na novinare i novinarke vrše urednici i vlasnici medija, što je i kolega Živaljević potvrdio - istakli su u SMCG.
U Zakonu o medijima, a na inicijativu Sindikata medija Crne Gore, još od 2020. godine postoje odredbe koje štite novinare i novinarke, njihovu autonomiju i profesionalan odnos prema poslu, tako što se zabranjuje uredničko intervenisanje u tekstovima i prilozima koji suštinski mijenjaju novinarski rad.
Oni su podvukli da Televizija NewsMaxBalkan, shodno članu 43 Zakona o medijima, nije smjela da objavi intervju sa bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem jer autor nije bio saglasan sa izmjenama. 
- Naprotiv, oštro i kontinuirano se protivio, a cenzurisani intervju je emitovan uprkos otporu koji je Živaljević pružao. Imajući u vidu da je na ovaj način, kako i sam kaže i doživljava ovu situaciju, Živaljeviću nanijeta šteta, on može zahtijevati da mu ona bude nadoknađena - ustvrdili su u SMCG.
Oni su, kako su poručili, spremni kroz servis besplatne pravne pomoći da pomognu Živaljeviću i svim članovima i članicama koji se nađu u sličnoj situaciji.
- Cenzura je problem protiv kojeg se možemo izboriti samo ako smo solidarni, javno govorimo o tome i preduzimamo sve zakonske mjere koje su nam na raspolaganju i za koje smo se izborili - zaključili su u SMCG.

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

Televizijska kuća Njuzmaks Balkans saopštila je večeras da nije cenzurisala intervju bivšeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, već skratila zbog forme i dinamike emisije. Ovo dolazi nakon navoda Krivokapića da je dio njegovog intervjua, u kojem govori o patrijarhu Porfiriju cenzurisan, ali i ostavke novinara Nemanje Živaljevića, koji je objasnio da je takvu odluku donio zbog neslaganja sa politikom kuće da se intervju cenzuriše i pusti skraćen.
Ipak, Newsmax Balkans poručuju da centure nije bilo. 
 
- Emisije koje realizujemo snimaju se unaprijed, a njihova dužina je vremenski ograničena, u ovom slučaju na 49 minuta efektivnog programa, uz zakonom propisane obavezne reklamne blokove. Urednički tim ima odgovornost da u okviru tog vremena obradi centralnu temu emisije, koja je ovog puta bila fokusirana na unutrašnjopolitička pitanja Crne Gore- navodi se u saopštenju.
Dodaju da razumiju ukoliko gospodin Krivokapić izražava nezadovoljstvo zbog skraćivanja intervjua, ali žele da naglase da nijedan dio nije izostavljen iz sadržajnih, ideoloških ili političkih razloga, već isključivo zbog forme i dinamike emisije, uz profesionalno uređivanje koje je u skladu sa tematskim okvirom.
Krivokapić je danas optužio televiziju Njuzmaks Balkans da je iz emisije Perspektiva, u kojoj je bio gost, izbacila djelove u kojima je govorio o, kako kaže, nekorektnom i iznenađujućem istupu patrijarha srpskog Porfirija tokom boravka u Kremlju.
&nbsp;- Izbačeni su djelovi koji se odnose na nekorektan i začuđujući istup patrijarha Porfirija tokom boravka u Kremlju, a tiču se dva stava: njegove neutemeljene tvrdnje da se u Srbiji radi o takozvanoj obojenoj revoluciji i da iza nje stoje zapadne službe, kao i reakcije na miješanje u politička pitanja Crne Gore, što je neprikladno i do sada nezabiljeleženo u praksi- rekao je Krivokapić.
Naveo je da mu je prije intervjua rečeno da emisija traje sat vremena, što je bio razlog da prihvati poziv. Intervju je, kaže, sniman 24. aprila u Podgorici i trajao je 58 minuta i 42 sekunde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrivokapic-podrska-nemanji-potvrdio-da-je-intervju-u-kojem-sam-kritikovao-porfirija-skracen-u-beogradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Newsmax Balkans: Nijesmo cenzurisali, nego skratili intervju sa Zdravkom Krivokapićem

Nekadašnji premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić reagovao je &nbsp;povodom cenzure televizije Newsmax Balkans, gdje je nedavno gostovao na cenzuru dijela intervjua u kojem govori o nekorektnom i začuđujućem istupu patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija tokom boravka u Kremlju.
Krivokapić ističe da se ova kritika odnosi na dva stava, s jedne strane Porfirijeve neutemeljene konstatacije da se u Srbiji radi o takozvanoj obojenoj revoluciji i da iza nje stoje zapadne službe, s druge reakcije na miješanje u politička pitanja Crne Gore, koje je neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno.&nbsp;
- Ova dva stava sam doveo u vezu sa ličnim odnosom patrijarha i Aleksandra Vučića, ističući da se patrijarh u odnosu prema svom predsjedniku postavlja kao njegov dužnik zbog čega i protažira politiku koju vodi. Nadam se da će se ovim pitanjima baviti i predstojeći Sabor SPC - kazao je Krivokapić.&nbsp;
On je u emisiji, kako je naveo, upozorio i na mogućnost izmještanja problema u region, kako bi se maskirala dešavanja u Srbiji.
- Pozvao sam sve da ne robuju autoritetu pozicije, a posebno vjernike, već da se uvijek okreću autoritetu argumenata. U tom sam kontekstu i citirao Svetog patrijarha Pavla koji je rekao: „Nekada smo imali drvene sasude i zlatne sveštenike, a danas imamo zlatne sasude i drvene sveštenike“. Čast izuzecima - istakao je bivši premijer Crne Gore.&nbsp;
On je kazao je da je nesvakidašnja cenzura sa kojom se suočio nakon gostovanja u emisiji Perspektiva, te da je to uslovilo njegovo današnje obraćanje.&nbsp;
- S jedne strane, želio bih da upoznam javnost sa neželjenom situacijom u koju me je dovela određena medijska kuća, a s druge strane da ukažem na sve učestalije medijsko cenzurisanje, kao direktan atak na ljudska prava i slobode - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Cenzura, dodaje, u to nema sumnje, postoji otkad postoji informisanje.&nbsp;
Njen cilj je, kako navodi, uvijek isti – ukloniti iz javnog prostora bilo temu, bilo pojedinca, bilo podatak koji aktuelna vlast smatra štetnim po svoje interese.
- Odazvavši se na poziv za intervju cijenjenom novinaru Nemanji Živaljeviću, nisam ni slutio da ću i sam ubrzo biti žrtva cenzurisanja i to gostujići u emisiji Perspektiva. Vjerujući u stručnost novinara Živaljevića, a samim tim i u njegove dobre namjere, nisam vodio računa o vlasništvu novog medija NewsMaxBlakan. To je, odmah moram priznati, moja greška i propust, jer je opšte poznato da u medijima postoji lanac moći koji kreće od vlasnika (nalogodavca), preko urednika, do novinara koji je danas, u najvećem broju slučajeva, nažalost, onaj ko služi moći pojedinaca, bez obzira što bi po svojoj vokaciji trebalo da služi istini. Važno je istaći i da sam prije intervjua pitao koliko vremenski traje emisija i dobio odgovor – 1 sat - kazao je Krivokapić.&nbsp;
To je bio osnovni razlog, kaže, da ne odbije novinara Nemanju Živaljevića, jer sam svaki vremenski interval ispod ovoga smatrao ograničavajućim.
Intervju je odrađen u četvrtak 24.04. sa početkom u 10:30 sati.&nbsp;
- To što sam ih pozdravio poželivši da budu svjetlost istine, danas mi zvuči kao ironija, od koje sam u tom trenu bio miljama daleko. Emisiju sam odgledao u subotu, u predviđenom terminu, i u skladu sa programskom šemom. Premalo je reći da sam bio iznenađen. I šok, i zaprepašćenje, i nevjerica, pomiješali su se u meni pri saznanju da mi je intervju skraćen za skoro 10 minuta - naveo je Krivokapić.&nbsp;
Intervju sniman u studiju u Podgorici, naglašava on, trajao je tačno 58 minuta i 42 sekunde&nbsp;
- Ni laiku nije teško zaključiti na kojim su mjestima „makaze“ imale posla. (link: https://www.youtube.com/watch?v=hlEUmIE_stA) Moglo bi se raspravljati i o intelektualnom vlasništvu u ovoj situaciji, jer ja nisam bio na pijaci na kojoj urednik bira koga od intervjuisanih će prikazati i koji dio njegove izjave objaviti. Insistirao sam kod urednika da emisiju u cjelosti dobijem. Nažalost, nisam uslišen, iako sam uvjeren da na to imam pravo. Moje pravo je trebalo da se ostvari u zajedničkom dogovoru, te bez mog znanja i odobrenja nije smio biti izuzet nijedan dio. Ako je, nekim slučajem, bio predugačak intervju – onda planirano i realizovano vrijeme neko nije dobro saopštio - ističe Krivokapić.&nbsp;
Naravno, dodaje Krivokapić, ne može se u ovoj situaciji govoriti o ugovornom odnosu, ali ipak postoje dvije strane i one funkcionišu bar na nivou profesionalne etike, koja podrazumijeva neophodnost usaglašavanja.
- Ustavima Crne Gore i Srbije (jer je uredništvo u Srbiji), cenzura je zabranjena. Kako je očigledno postojanje cenzure, očigledno je i kršenje Ustava! - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Kazao je da ne pristaje na bilo kakvo cenzurisanje i usmjereno informisanje, jer se opredijelio da služi javnim interesima u cilju opšteg dobra.
- Moramo pobuditi svijest svih nas i postaviti zahtjev medijima da vjerodostojno izvještavaju. Obaveza prema budućim generacijama je da se izborimo da nas informišu pošteni mediji, jer je to preduslov svih građanskih i ljudskih sloboda, kao i jačanja i čuvanja demokratije - zaključio je Krivokapić.&nbsp;

Krivokapić: Porfirijevo miješanje u politička pitanja Crne Gore neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je večeras da je u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim rekao da će Francuska nastaviti da podržava Ukrajinu u cilju postizanja čvrstog i trajnog mira.
- Francuska jeste i nastaviće da stoji uz Ukrajinu kako bi izgradila čvrst i trajan mir sposoban da garantuje bezbjednost i suverenitet Ukrajine i Evrope na duži rok. Zahvaljujem se svim pregovaračima - ukrajinskim, evropskim i američkim - koji rade na ovom cilju- napisao je Makron na platformi Iks (X).
Francuski predsjednik je rekao da je upravo razgovarao sa predsjednikom Zelenskim.&nbsp;
- Amerikanci, Evropljani i Ukrajinci traže mir. Dok Rusija nastavlja svoj agresivni rat, Ukrajina ostaje čvrsta- dodao je on.
Zelenski se sa svojom delegacijom nalazi u Berlinu večeras i sjutra kako bi pokušao da ubijedi Vašington i Evropu da odbiju teritorijalne ustupke Rusiji na pregovorima za okončanje rata u Ukrajini.

Makron: Francuska će nastaviti podršku Ukrajini za čvrst i trajan mir

Visokopozicionirani član kavačkog klana Milovan Zdravković (46) izručen je iz Hrvatske danas Srbiji.
Pripadnici MUP Srbije, u saradnji sa MUP Hrvatske, preuzeli su na graničnom prelazu Batrovci Zdravkovića, koji je po Interpolovoj međunarodnoj potjernici izručen Srbiji zbog sumnje da je učestvovao u teškom ubistvu, udruživanju radi vršenja krivičnih dela i neovlašćenoj proizvodnji i stavljanju u promet opojnih droga.
Zdravković je u Srbiji osumnjičen da je, kao član OKG Radoja Zvicera, Darka Šarića i Veljka Belivuka učestvovao u planiranju i pripremanju izvršenja krivičnog djela teško ubistvo 19. januara 2020. godine u Atini kada su ubijeni Stevan Stamatović i Igor Dedović, kao i krivičnog djela teško ubistvo 23. jula 2020. godine na ostrvu Krf, kada su ubijeni Alan Kožar i Damir Hadžić.
- M. Z. se sumnjiči da je jedan od izvršilaca krivičnog djela teško ubistvo u Atini 19. januara 2020. godine kada su ubijene tri osobe, a sumnja se da je ovo krivično djelo planirao sa vođom ‘kavačkog klana’ i ostalim pripadnicima organizovane kriminalne grupe, kao i da je plaćao direktne izvršioce za ovo krivično djelo- saopšteno je iz MUP-a Srbije.
Zdravković se takođe sumnjiči da je kao pripadnik druge organizovane kriminalne grupe organizovao pošiljke većih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Srbiju.
- Osumnjičeni je, uz jake mjere obezbjeđenja, predat pripadnicima Policijske uprave za grad Beograd Odjeljenju za potrage, nakon čega je upućen u pritvor Okružnog zatvora u Beogradu- navodi se,

Hrvatska izručila Srbiji visokopozicioniranog člana kavačkog klana

Broj poginulih u stravičnom napadu na Bondi Beachu u Sidneju porastao je na 16, potvrdila je policija. Među žrtvama je i jedno dijete, saopštio &nbsp;je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
Prema posljednjim informacijama, među 16 smrtno stradalih je i napadač.
U međuvremenu, povećao se i broj povrijeđenih osoba koje su zbrinute u bolnicama. Njihov broj je sa 29 porastao na 40.

Sidnej: Broj žrtava porastao na 16, stradalo i dijete

Predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, saopštio je da je lokalni referendum „u potpunosti uspio“ i da je preko 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja, dok je oko 1.6 odsto bilo za.
Kako je naveo, više od 8 hiljada Zećana iskoristilo je svoje biračko pravo i izjasnilo se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
- Pravo glasa danas je iskoristilo više građana Zete nego na posljednjim parlamentarnim izborima, kada je izlaznost bila 62%. Sada je 63,5%. Na jednom lokalnom referendumu, a u Evropi nikada ne izađe više od 50 procenata. Iako su govorili i pravili opstrukcije da nećemo uspjeti, da nećemo izvesti ljude, izašlo je 63,5 procenata, a to nam predstavlja zadovoljstvo- rekao je Asanović, prvi čovjek Opštine Zeta.
Podsjećamo, pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta.
Birališta su otvrena jutros u sedam, a zatvorena u 20 sati.

Asanović: 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja u Botunu

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: cenzura