Jutjub je uklonio stotine video snimaka tri istaknute palestinske organizacije za ljudska prava koje su dokumentovale kršenje međunarodnog prava od strane Izraela, objavio je magazin "Intersept".
Više od 700 video snimaka je obrisano, zajedno sa nalozima organizacija Al-Hak, Centra za ljudska prava, Al Mezan i Palestinskog centra za ljudska prava.
Sve tri grupe su navodno imale sate snimaka koji dokumentuju kršenja međunarodnog prava od strane Izraela u Gazi na okupiranoj Zapadnoj obali, navodno uključujući i ubijanje palestinskih civila.
U pitanju su sati video snimaka u kojima se može vidjeti čak i ubijanje palestinskih civila, zatim video koji otkriva ulogu Izraela u ubistvu palestinskog američkog novinara palestinskog porekla, zatim tu je i vdieo koji otkriva uništavanje palestinskih domova na okupiranoj Zapadnoj obali od strane Izraela.
Jutjub koji je u vlasništvuu Gugla je potvrdio brisanje videa, ali i naloga tri palestinske humanitarne organizacije, zbog sankcija koje su Sjedinjenih Američkih Država u septembru uvele sankcije ovim organizacijama.
- Gugl je posvećen poštovanju važećih sankcija i zakona o usklađenosti sa trgovinom- rekao je portparol Jutjuba But Bulvinkl u saopštenju.
Prema Guglovoj politici o usklađenosti sa sankcijama za izdavače, "proizvodi Gugla za izdavače nisu podobni za bilo koje entitete ili pojedince koji su ograničeni važećim trgovinskim sankcijama i zakonima o usklađenosti sa izvozom".
Državni sekretar Marko Rubio je eksplicitno rekao da su grupe sankcionisane jer su "direktno učestvovale u naporima Međunarodnog krivičnog suda da istraži, uhapsi, pritvori ili goni izraelske državljane, bez saglasnosti Izraela".
Južna Afrika je podnijela tužbu u decembru 2023. godine, optužujući Izrael za genocidne akte u Gazi. Nekoliko zemalja se od tada pridružilo postupku, uključujući Španiju, Irsku, Libiju, Meksiko, Belgiju i Tursku. Međunarodni sud pravde je izdao tri privremene mjere, naređujući Izraelu da spreči genocidne akte i dozvoli humanitarnu pomoć u Gazi. Izrael je do sada ubio skoro 69.000 ljudi, većinom žena i djece i ranio preko 170.000 u napadima u Gazi od oktobra 2023. godine.
Al Mezan, organizacija za ljudska prava u Gazi, rekla je za ''Intersept" da je njihov Jutjub kanal naglo ukinut 7. oktobra bez prethodne najave.
- Ukidanje kanala nas lišava da dosegnemo ono čemu težimo da prenesemo našu poruku i da ispunimo našu misiju i sprečava nas da postignemo svoje ciljeve i ograničava našu sposobnost da dopremo do publike sa kojom težimo da podijelimo našu poruku- kazali su.
Kanal Al-Haka sa sjedištem na Zapadnoj obali je obrisan 3. oktobra, rekao je portparol grupe, uz poruku sa YouTube-a da njegov „sadržaj krši naše smjernice“.
- Prilično sam šokirana. Zaista je teško zamisliti bilo kakav ozbiljan argument da bi dijeljenje informacija ovih palestinskih organizacija za ljudska prava nekako kršilo sankcije. Podlijeganje ovom proizvoljnom označavanju ovih palestinskih organizacija, da bi se sada cenzurisale, razočaravajuće je i prilično iznenađujuće- rekla je Sara Lija Vitson, izvršna direktorka organizacije "Demokratija za arapski svijet sada".
Pošto je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje i optužio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Joava Galanta za ratne zločine u Gazi, Trampova administracija je podsjeća "Intersept" eskalirala svoju odbranu izraelskih postupaka sankcionisanjem zvaničnika Međunarodnog krivičnog suda (MKS) i ciljanjem ljudi i organizacija koje sarađuju sa Sudom.
- Nečuveno je da Jutjub pomaže agendu Trampove administracije da ukloni dokaze o kršenju ljudskih prava i ratnim zločinima iz javnosti- rekla je Ketrin Galager, viši advokat u Centru za ustavna prava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQs7BmdiDnF%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jutjub obrisao stotine videa u kojima se dokumentuje agresija Izraelske vojske u Gazi

Trenutno stanje javne rasprave u Mađarskoj jasno se vidi na tabli prikazanoj u Fejsbuk videu premijera Viktora Orbana. Pod naslovom „Glavni proizvođači lažnih vijesti“ nalaze se lica 22 novinarke i novinara. Neki od njih rade za medije sa kojima Dojče vele sarađuje.
Spiskovi nepodobnih osoba ili medija nisu novost u Orbanovoj zemlji, kojom se sve autoritarnije upravlja. Tako se i jedan autor Dojče velea već ranije pojavio na „spisku neprijatelja“ jednog provladinog lista.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftrampovi-potezi-protiv-medija-ogledalo-metoda-orbana-vucica-putina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ali ton postaje sve oštriji i agresivniji – i to iako do sljedećih parlamentarnih izbora ima više od pola godine.
<h2>Usijana atmosfera</h2>
Prošle sedmice je javnost šokiralo samoubistvo načelnika policije u Hodmezevašarhelju, nadomak granice sa Srbijom. Nekoliko dana ranije napao ga je lokalni list blizak Orbanovoj stranci Fides, pošto je odobrio održavanje protesta kritičnog prema vladi. Na skupu je bilo i poziva na nasilje.
Nije jasno u kojoj je mjeri tragična smrt povezana s javnim napadima – ali se uklapa u sliku zemlje u kojoj se političke rasprave vode sve ogorčenije.
- Već dugo svjedočimo da javni diskurs postaje sve agresivniji: politika stalno stvara slike neprijatelja, dehumanizuje čitave grupe i preplavljuje javnost propagandnim porukama – finansiranim iz poreskih prihoda - kaže pravni i medijski stručnjak Gabor Poljak sa Univerziteta „Etveš Lorand“ u Budimpešti.
<h2>„Nervni otrov propagande“</h2>
Protiv zaoštravanja javne debate prošlog vikenda na ulice Budimpešte izašlo je najmanje 50.000 građana, prema procjenama organizatora. Pod sloganom: „Vazduh! – Zauzimanje za slobodan javni prostor i čistu javnu debatu“, poziv na nestranački skup uputio je pozorišni kolektiv Loupe.
Na bini su govorili umjetnici, među njima i komičarka Edina Potjondi, koja je upozorila da vlada „nervnim otrovom propagande“ kontroliše javnu raspravu.
Povod za proteste bili su, prema osnivaču Loupea Tamašu Lenđelu, sveprisutni vladini plakati koji već više od deset godina huškaju protiv uvIJek novih neprijatelja – od izbjeglica do ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
- Milijarde poreskih sredstava troše se na dezinformacije i propagandu. Zato smo došli na ideju da učinimo nešto protiv tih plakata - kaže glumac Lenđel za Dojče vele.
Rezultat dosadašnjih protesta: peticija sa više od 200.000 potpisa i inicijativa za referendum o zabrani poruka mržnje u javnom prostoru. Lenđel i saradnici sada čekaju odluku mađarske izborne komisije.
<h2>Kult ličnosti – onlajn i oflajn</h2>
Samo nekoliko kilometara dalje od demonstracija koje je organizovao Loupe, premijer Viktor Orban je dan ranije, na jednom neformalnom predizbornom događaju, ponovo upozorio na navodne neprijatelje Mađarske.
Postoje stranke, nevladine organizacije i mediji, rekao je premijer, „koji samo čekaju da sprovedu uputstva iz Brisela“. Oni su, dodao je, odgovorni za agresiju i kampanje klevetanja protiv „hrišćanskih i nacionalnih umjetnika, medija i stranaka“.
Na istom događaju Orban je snimio selfi s autorom jednog ekstremno desničarskog bloga, na kojem se opozicioni lider Peter Mađar redovno naziva „stenicom“. Stranka Tisa, koju predvodi Mađar, prema aktuelnim istraživanjima ima dobre šanse da pobijedi na parlamentarnim izborima u proljeće 2026. godine i zato je postala meta medijskog aparata Fidesa.
<h2>„Don Veto“</h2>
U taj aparat spadaju i provladini blogeri i influenseri, kod kojih se premijer posljednjih mjeseci sve češće lično pojavljuje.
Tako, na primjer, i na Jutjub kanalu repera i Orbanovog obožavaoca Lasla Pitjingera, poznatog kao „Dopeman“. On desno-populističkog premijera hvali kao „Don Veta“ – aludirajući na mađarsku politiku blokiranja u Evropskoj uniji i na fiktivnog mafijaškog bosa Dona Vita Korleonea iz filmskog serijala Kum.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Forbanviktor%2Fposts%2F1311395717024690%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To što se premijer češće lično pojavljuje u tom medijskom prostoru jeste novina u ovoj kampanji, kaže stručnjak Gabor Poljak.&nbsp;
- Ali ko vjeruje da Fides u digitalnom prostoru zaostaje, ne razumije stvarnost - dodaje on.
Prema istraživanju budimpeštanskog trusta mozgova Political Capital, od januara do avgusta 2025. u Mađarskoj je potrošeno oko 5,6 miliona eura na političko oglašavanje samo na Fejsbuku – od čega 85 odsto dolazi od provladinih aktera.
<h2>Zaglušujuća medijska moć</h2>
U takozvanim tradicionalnim medijima dominacija Fidesa još je očiglednija: državna medijska kuća MTVA, koju je Orban odavno doveo pod svoju kontrolu, samo u prvih šest mjeseci ove godine dobila je oko 80 milijardi forinti (oko 205 miliona eura) iz javnih sredstava.
Brojni privatni portali i regionalne novine nalaze se čvrsto u rukama kompanija bliskih Fidesu, a najvažnije državno regulatorno tijelo – Medijsko vijeće – popunjeno je partijskim kadrovima.
Zbog toga se nevladina organizacija Reporteri bez granica (RSF) žali na „politički, ekonomski i regulatorni pritisak“ na slobodne medije. U indeksu slobode medija RSF-a, Mađarska se trenutno nalazi na 68. mjestu od 180 zemalja. Kada je Orban 2010. godine stupi na svoj drugi mandat, poslije četiri godine u opoziciji, bila je na 23. mjestu.
Kako bi se slobodni mediji u zemljama poput Mađarske bolje zaštitili, EU je nedavno usvojila novi zakon – European Media Freedom Act. Za njegovu primjenu, međutim, Brisel zavisi od država članica – a mađarska Vlada već je podnijela tužbu protiv njega Sudu pravde Evropske unije.
<h2>Poboljšanja još nema na vidiku</h2>
S obzirom na odnos snaga u medijima i ukopane pozicije, u dogledno vrijeme se ne očekuje popuštanje javne debate. Medijski stručnjak Gabor Poljak smatra da za to najveću odgovornost snosi vladajuća stranka, koja je stalnu eskalaciju retorike pretvorila u svoj zaštitni znak:
- Mi ovdje praktično već deset godina živimo u stalnoj predizbornoj kampanji – stranka ne može da funkcioniše drugačije - dodaje on.
U mjesecima do izbora u proljeće 2026. godine Poljak, zato, očekuje dalje zaoštravanje javnog diskursa.
- To će biti vrlo glasno, agresivno i brutalno razdoblje - zaključio je on.

Sila i poreski novac: Kako vođa kontroliše medije

Pozivanje na “osjećaje branitelja” postaje glavna strategija pritiska na finansiranje kulturnih projekata.
Iako vrućine pomalo splašnjavaju, turisti odlaze, branje ljetine privodi se kraju, a djeca se pripremaju za početak školske godine, stiče se utisak da ekstremno vruće političko ljeto nije na svom kraju. Svoj najnoviji vrhunac doživjelo je u Benkovcu, kada je prošle nedjelje skupina branitelja i navijača digla pobunu protiv festivala “Nosi se”. Zbog njihovog “mirnog” protesta organizatori su odlučili otkazati prvu predstavu. Novi je to vrhunac fenomena kojeg smo već na ovim stranicama usputno spominjali ovog ljeta. Radi se o pozicioniranju pojedinih braniteljskih udruženja i skupina kao svojevrsnih cenzora kulture i javnih događanja.
Ove godine imali smo dva otkazivanja koncerta Bajage pod pritiskom branitelja (iako za onaj Sisački to nije bilo navedeno kao službeni razlog), zatim napad na festival FALIŠ – festival alternativne i ljevice u Šibeniku, te sada festival Nosi se u Benkovcu, u čijem se službenom opisu navodi da je posvećen empatiji i miru. Dok su napadi na Bajagu pravdani njegovim nastupom za vrijeme Domovinskog rata u tzv. Krajini, napadi na dva festivala su nesporno napadi na javnu manifestaciju ideja i vrijednosti koje se percipiraju lijevima. 
Dakle, u zadnja dva slučaja nesporno se radi o napadu na unutrašnji pluralizam hrvatskog društva, za što smo već istakli da predstavlja ključno obilježje ovog ekstremno vrućeg političkog ljeta. Fenomen napada pojedinih skupina branitelja na pluralizam, i to baš na primjerima kulturnih događanja, nije posve nov. No, stiče se dojam da se taj fenomen ovog ljeta intenzivirao. Bez obzira da li se radilo o slučaju ili se radi u kampanji, uočili smo dva fenomena koja zavređuju analizu.
Prvi fenomen odnosi se na samu eksplicitnu argumentaciju koju pojedine skupine branitelja i njihovi javni saveznici koriste napadajući javna događanja koja im se ne sviđaju. Iskristalisala se jasna argumentacijska figura koja se sada ponavlja a prema kojoj niko “nije za zabrane, ali je protiv toga da se događaji koji vrijeđaju osjećaje branitelja finansiraju javnim novcem”. Iz tog argumenta jasno se razaznaje strategija koja stoji u pozadini, a koja ima za cilj vršiti pritisak na vlasti na različitim nivoima (lokalne, županijske, nacionalne) kako bi se javna sredstva oduzela događanjima, udruženjima i kulturnim projektima koji bi mogli biti percipirani kao nelagodni nekim skupinama branitelja i desnim političkim krugovima. U nešto razrađenijoj varijanti te argumentacije iznosi se tvrdnja da je većina kulturne proizvodnje i tako “lijeva”, i da većina javnog novca ide za potrebe “lijeve kulture” (sada nećemo ulaziti u raspravu može li se kultura jednoznačno razvrstati po političkom spektru). Iako bi se taj argument vjerovatno i mogao empirijski potvrditi na nacionalnom nivou za neke segmente kulturne proizvodnje, teško se oteti dojmu da svrha ove kampanje nije uravnoteženje nego potpuno istiskivanje one kulturne proizvodnje koja “vrijeđa osjećaje” krajnje desnog dijela hrvatskog društva. Benkovac i Šibenik su za to dobri pokazatelji, jer se u njima sasvim sigurno većina sredstava iz lokalnih i županijskih proračuna ne troši na ono što se percipira “lijevom kulturom”. Festival “Nosi se”, vjerovatno, je jedini takav tip događanja u Benkovcu, a oni koji su protestovali protiv njega očito smatraju da nikakvim javnim događanjima sličnih sentimenata, vrijednosti i poruka u Benkovcu nema mjesta. Dakle, jasno je da to nije borba za uravnoteženje kulturne ponude, nego borba za njenu homogenizaciju.
Drugi fenomen kojeg ovdje treba osvijetliti jeste slabost lokalnih HDZ-ovih dužnosnika u odnosu na lokalne radikalnije braniteljske skupine. Vidjelo se to jasno u izjavama gradonačelnika Benkovca i novog mladog župana Zadarske županije. Obojica su u prvim reakcijama iskazali razumijevanje za “osjećaje branitelja”, a gradonačelnik je odmah obećao i preispitivanje finansiranja festivala, pokazujući se nemoćnima pred simboličkim kapitalom kojeg koriste takve skupine. Ono što je problem u takvim, tipičnim, reakcijama političkih dužnosnika jeste to što se stavovi u pravilu male radikalne skupine branitelja prihvataju kao glas svih branitelja.
Odbrana pluralizma
U dva naučna rada objavljena prije nekoliko godina pokazali smo da je braniteljska populacija u hrvatskoj politički heterogena te da se u njoj može naći cijeli dijapazon političkih identiteta i preferencija koji se nalazi u cijeloj populaciji građana Hrvatske. Jedino odstupanje koje smo utvrdili jeste da se među braniteljima nalazi nešto veći udio onih koji se identifikuju s krajnjom desnicom, ali daleko od toga da oni čine većinu braniteljske populacije. Ujedno, pokazali smo i da braniteljska udruženja u prosjeku okupljaju politički radikalniji dio braniteljske populacije, dok su oni umjereno desnih, centrističkih i lijevih političkih stavova rjeđe članovi braniteljskih udruženja. Dakle, oni koji se nameću kao glasnogovornici braniteljske populacije ne predstavljaju cijeli spektar uvjerenja među braniteljima. To je činjenica koju bi morali osvijestiti politički dužnosnici, prije svega HDZ-a, kako bi se mogli oduprijeti sve snažnijim pritiscima tih struktura upravo na njih, ako im je stalo do odbrane pluralizma u hrvatskom društvu i očuvanja vlastite političke autonomije.

Od Bajage do Benkovca – braniteljska udruženja sve češće u ulozi kulturnih cenzora

Vlada Milojka Spajića pokušava disciplinovati medije, novinare i građane – kako bi o državnim zaduženjima i trošenju javnog novca pisali isključivo kada se to aminuje iz Karađorđeve ulice. Ko se ogluši o tu tišinu, rizikuje novčane kazne i do 40.000 eura. <h2>Skandal i pokušaj cenzure</h2> Bez prethodne javne rasprave, Vlada je u prijedlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala uvrstila drakonske kaznene odredbe kojima se zabranjuje objavljivanje informacija, podataka i procjena u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti – dakle, državnog zaduženja. Riječ je o grubom nasrtaju na demokratske procese, slobodu izražavanja i standarde Evropske unije. U “novoj demokratiji”, izgleda, informacije o zaduženju postaju zabranjena tema – osim kad to Vlada odluči. U suprotnom, mediji mogu biti finansijski mrcvareni, a novinari kažnjeni – ako ne pišu kako i kada im vlast propiše. Prema novom članu 407a Zakona o tržištu kapitala, novčanom kaznom od 5.000 do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice koje od momenta pripreme emisije državnih dužničkih hartija od vrijednosti do momenta zvaničnog saopštenja organa državne uprave nadležnog za poslove finansija o zaključenju postupka emisije državnih dužničkih hartija od vrijednosti, u medijima i na javnim skupovima objavi materijalne informacije i druge podatke čije bi objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti.. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 eura. Za isti prekršaj kazniće se i odgovorno lice u mediju novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 eura, a fiizičko lice kaznom od 1.000 do 5.000 eura. <h2>Pokušaj da se sakriju tokovi novca</h2> Da je ovo direktan atak na slobodu medija, za Portal ETV kaže predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925190940_8248055ba5c33157e1036675a9dcc5290f4bc017d70117f1eb581a82aa829f3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240925190940_8248055ba5c33157e1036675a9dcc5290f4bc017d70117f1eb581a82aa829f3f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Radomir Kračković"> </figure>  - Vladin plan se ne može drugačije posmatrati nego kao pokušaj da se sakriju tokovi novca a na to ukazuje činjenica da su dva sporna člana Zakona o tržištu kapitala, naknadno dodata, nakon javne rasprave - kaže Kračković. U priči o zaduženjima, dodaje, veoma je važno znati sve detalje odnosno pod kojim uslovima se država zadužuje i za šta će taj novac biti utrošen. - Koliko mi je poznato, mediji ni do sada nisu objavljivali informacije o tome kako teče sam proces zaduženja jer je to svakako bila tajna. Međutim, građani imaju pravo da znaju koliki je iznos zaduženja, po kojoj kamatnoj stopi, koji je rok otplate duga…Zbog visokih zaprijećenih kazni za objavljivanje informacija o zaduženju, ovo se može smatrati pokušajem pritiska na slobodu medija i tu je stvar jasna - upozorio je Kračković. <h2>Odredba problematična iz dva krupna razloga</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220210228_dac33494f7baa9dc5cac2410ad594b08fcf1001ff954525053d5588b2690a360.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250220210228_dac33494f7baa9dc5cac2410ad594b08fcf1001ff954525053d5588b2690a360" data-rendition-name="original" width="965" height="615" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  Na problematičnost ovakvog zakonskog rješenja za Portal ETV ukazuje i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar, prof. dr Vasilije Kostić. On nedvosmisleno ukazuje na to da odredba novog člana Zakona, predviđenog izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala kojim se sankcioniše odnosno zabranjuje objavljivanje “materijalnih informacija i drugih podataka čije bi objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti” je problematična najmanje iz dva krupna razloga koji se tiču samih temelja demokratskog društvenog razvoja. Prvi je, kako kaže, etičkog karaktera, a drugi se tiče stepena osvojene slobode u društvu. - I jedan i drugi su fundamentalni za ukupan društveni i ekonomski razvoj. Naime, ukoliko država zabranjuje pod prijetnjom kazne objavljivanje bilo kakvih podataka koji mogu uticati na spremnost investitora da kupe dužničke hartije od vrijednosti – onda se može izvući logičan zaključak da je ona (država) spremna pod određenim okolnostima da investitorima u njene dužničke hartije predstavi stanje drugačijim od stvarnog ( inače čemu zabrana) – što će reći - boljim nego što jeste, a to je etički nedopustivo i mimo je principa poslovne prakse - smatra on. <h2>Neetično</h2> Kostić podvlači da je neetično, u najmanju ruku, prećutati ili sakriti bilo što, što može uticati na predstavu investitora o stvarnom stanju onoga ko emituje hartije ( država). - Uostalom, to je i sankcionisano pravilima o emisiji hartija. To postupanje je u direktnoj sprezi sa izgradnjom kedibiliteta države koji se na finansijskom tržišttu visoko vrednuje i ima svoju cijenu. Kredibilitet države je u obrnutoj korelaciji sa cijenom njenog zaduženja ( više povjerenja niža cijena zaduženja i obnuto). Jednom izgubljeno povjerenje ili makar sumnja u kredibilitet dugoročno znatno podiže cijenu njenog zaduženja, a dovodi u pitanje i mogućnost samog zaduženja -, smatra predsjednik CUP-a. <h2>Na ograničenjima počivaju diktature</h2> Drugi razlog, dodaje, po značaju prevazilazi prethodni. - On je, rekao bih, fundamentalan za ukupan društveni razvoj jer se tiče samog nivoa slobode u društvu bez koje nema razvoja društva po mjeri čovjeka. Ograničavati slobodu odnosno pravo na saopštavanje „materijalnih informacija i drugih podataka“ ( podrazumijeva se istinitih) predstavlja ograničavanje prava na slobodnu riječ, a na tim ograničenjima počivaju autokratije i diktature. Sloboda medija odnosno slobodna riječ su njihovi pandani – njihova brana i nepremostiv zid. Mediji su zato korifeji slobode savremenogdruštva njegov stub i njegov oslonac pa svako sankcionisanje njihovog prava na slobodnu riječ znači ograničavati prosperitet - kazao je Kostić u izjavi za Portal ETV. <h2>Nježnik o državnom dugu</h2> Stav o ovom Vladinom naumu, na svojoj Facebook stranici je iznijela je konsultantska kuća Fidelity consulting. Poručuju da Vlada Crne Gore uvodi Lex Ćutialis tzv. Nježnik o državnom dugu. - Čujte i počujte: ako ste kojim slučajem planirali da napišete nešto o zaduženju Crne Gore, obveznicama, kamatama ili bilo čemu što miriše na deficit – imate dvije opcije: ili da zaćutite, ili da platite. Do 40.000 eura. U kešu. Nježno. Bez fiskalnog računa, jer fiskalna odgovornost je ionako postala urbana legenda otkako je ekipa brutalno prekršila zakonom propisana fiskalna pravila - navode oni. Kako dodaju, Vlada je konačno našla uzrok svih problema – novinari, blogeri i babe sa Facebooka. - Nisu problem milijarde, kamate, ni tajni dogovori, nego neko ko napiše: “Država se nježno zadužila još 200 miliona putem Nježnika”. Ovaj nježno-pravni biser predviđa da nijedan smrtnik – bio on novinar, bloger ili pomenuta baba sa Facebooka – ne smije pisnuti o emisiji obveznica dok ne prođe cijeli nježni proces - dodaju.&nbsp; Takođe, kako piše u Facebook objavi, zakon je toliko nježno napisan da su dva člana potpuno ista – kao da su zakonodavci mrtvi pjani gledali golf dok su kopirali tekst i pomislili: “Ma neka se nađe, da ne fali, nježno se popilo...”&nbsp; - Naravno, premijer je opravdao zakon kroz floskulu "sve se ovo donosi u cilju nježnijeg pozicioniranja države na tržištu kapitala", jer on izgleda misli da investitori nježno biraju državne obveznice kao kokice u bioskopu (što slanije, to bolje). Ekipa iz ministarstva finansija, poznata i kao "Smogovci koji su kamatu viđeli izbliza", tvrde da su obveznice kodnog naziva " Nježnik" bile jeftine ka burek bez mesa, ali izgleda da se neko previše uzbudio jer su mu novinari objavili cijenu - navodi Fidelity consulting. Ukratko, dodaju, Vlada želi pravo na ekskluzivno ćutanje. Ćutanje o dugovima. Ćutanje o kamatama. Ćutanje o budućnosti. - Jer u Crnoj Gori 2025, zaduženje nije vijest već državna tajna - piše u objavi.

Miraš Dušević

SKANDAL - Vlada drakonskim kaznama prijeti medijima ako budu pisali o zaduženjima

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje punu podršku i solidariše se sa Nemanjom Živaljevićem, novinarom koji je napustio je Newsmax Balkans televiziju nakon što je cenzurisan njegov intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem u dijelu u kojem kritikuje patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U SMCG su poručili da je Živaljević hrabro i javno progovorio o cenzuri, te ukazali da je opisao način na koji su nadređeni intervenisali i suštinski izmijenili intervju koji je uradio, a iza kojeg više nije mogao da stoji u profesionalnom smislu.
- Poznavajući crnogorske medije, a i one iz regiona koji ovdje posluju, znali smo da je pitanje dana kada će neko konačno javno da ukaže na cenzuru kojoj su novinari i novinarke izloženi. Sva naša istaživanja iz godine u godinu pokazuju da su cenzura i autocenzura najveći problemi u novinarstvu. Takođe, istraživanja govore i da uticaj na novinare i novinarke vrše urednici i vlasnici medija, što je i kolega Živaljević potvrdio - istakli su u SMCG.
U Zakonu o medijima, a na inicijativu Sindikata medija Crne Gore, još od 2020. godine postoje odredbe koje štite novinare i novinarke, njihovu autonomiju i profesionalan odnos prema poslu, tako što se zabranjuje uredničko intervenisanje u tekstovima i prilozima koji suštinski mijenjaju novinarski rad.
Oni su podvukli da Televizija NewsMaxBalkan, shodno članu 43 Zakona o medijima, nije smjela da objavi intervju sa bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem jer autor nije bio saglasan sa izmjenama. 
- Naprotiv, oštro i kontinuirano se protivio, a cenzurisani intervju je emitovan uprkos otporu koji je Živaljević pružao. Imajući u vidu da je na ovaj način, kako i sam kaže i doživljava ovu situaciju, Živaljeviću nanijeta šteta, on može zahtijevati da mu ona bude nadoknađena - ustvrdili su u SMCG.
Oni su, kako su poručili, spremni kroz servis besplatne pravne pomoći da pomognu Živaljeviću i svim članovima i članicama koji se nađu u sličnoj situaciji.
- Cenzura je problem protiv kojeg se možemo izboriti samo ako smo solidarni, javno govorimo o tome i preduzimamo sve zakonske mjere koje su nam na raspolaganju i za koje smo se izborili - zaključili su u SMCG.

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

Televizijska kuća Njuzmaks Balkans saopštila je večeras da nije cenzurisala intervju bivšeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, već skratila zbog forme i dinamike emisije. Ovo dolazi nakon navoda Krivokapića da je dio njegovog intervjua, u kojem govori o patrijarhu Porfiriju cenzurisan, ali i ostavke novinara Nemanje Živaljevića, koji je objasnio da je takvu odluku donio zbog neslaganja sa politikom kuće da se intervju cenzuriše i pusti skraćen.
Ipak, Newsmax Balkans poručuju da centure nije bilo. 
 
- Emisije koje realizujemo snimaju se unaprijed, a njihova dužina je vremenski ograničena, u ovom slučaju na 49 minuta efektivnog programa, uz zakonom propisane obavezne reklamne blokove. Urednički tim ima odgovornost da u okviru tog vremena obradi centralnu temu emisije, koja je ovog puta bila fokusirana na unutrašnjopolitička pitanja Crne Gore- navodi se u saopštenju.
Dodaju da razumiju ukoliko gospodin Krivokapić izražava nezadovoljstvo zbog skraćivanja intervjua, ali žele da naglase da nijedan dio nije izostavljen iz sadržajnih, ideoloških ili političkih razloga, već isključivo zbog forme i dinamike emisije, uz profesionalno uređivanje koje je u skladu sa tematskim okvirom.
Krivokapić je danas optužio televiziju Njuzmaks Balkans da je iz emisije Perspektiva, u kojoj je bio gost, izbacila djelove u kojima je govorio o, kako kaže, nekorektnom i iznenađujućem istupu patrijarha srpskog Porfirija tokom boravka u Kremlju.
&nbsp;- Izbačeni su djelovi koji se odnose na nekorektan i začuđujući istup patrijarha Porfirija tokom boravka u Kremlju, a tiču se dva stava: njegove neutemeljene tvrdnje da se u Srbiji radi o takozvanoj obojenoj revoluciji i da iza nje stoje zapadne službe, kao i reakcije na miješanje u politička pitanja Crne Gore, što je neprikladno i do sada nezabiljeleženo u praksi- rekao je Krivokapić.
Naveo je da mu je prije intervjua rečeno da emisija traje sat vremena, što je bio razlog da prihvati poziv. Intervju je, kaže, sniman 24. aprila u Podgorici i trajao je 58 minuta i 42 sekunde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrivokapic-podrska-nemanji-potvrdio-da-je-intervju-u-kojem-sam-kritikovao-porfirija-skracen-u-beogradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Newsmax Balkans: Nijesmo cenzurisali, nego skratili intervju sa Zdravkom Krivokapićem

Nekadašnji premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić reagovao je &nbsp;povodom cenzure televizije Newsmax Balkans, gdje je nedavno gostovao na cenzuru dijela intervjua u kojem govori o nekorektnom i začuđujućem istupu patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija tokom boravka u Kremlju.
Krivokapić ističe da se ova kritika odnosi na dva stava, s jedne strane Porfirijeve neutemeljene konstatacije da se u Srbiji radi o takozvanoj obojenoj revoluciji i da iza nje stoje zapadne službe, s druge reakcije na miješanje u politička pitanja Crne Gore, koje je neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno.&nbsp;
- Ova dva stava sam doveo u vezu sa ličnim odnosom patrijarha i Aleksandra Vučića, ističući da se patrijarh u odnosu prema svom predsjedniku postavlja kao njegov dužnik zbog čega i protažira politiku koju vodi. Nadam se da će se ovim pitanjima baviti i predstojeći Sabor SPC - kazao je Krivokapić.&nbsp;
On je u emisiji, kako je naveo, upozorio i na mogućnost izmještanja problema u region, kako bi se maskirala dešavanja u Srbiji.
- Pozvao sam sve da ne robuju autoritetu pozicije, a posebno vjernike, već da se uvijek okreću autoritetu argumenata. U tom sam kontekstu i citirao Svetog patrijarha Pavla koji je rekao: „Nekada smo imali drvene sasude i zlatne sveštenike, a danas imamo zlatne sasude i drvene sveštenike“. Čast izuzecima - istakao je bivši premijer Crne Gore.&nbsp;
On je kazao je da je nesvakidašnja cenzura sa kojom se suočio nakon gostovanja u emisiji Perspektiva, te da je to uslovilo njegovo današnje obraćanje.&nbsp;
- S jedne strane, želio bih da upoznam javnost sa neželjenom situacijom u koju me je dovela određena medijska kuća, a s druge strane da ukažem na sve učestalije medijsko cenzurisanje, kao direktan atak na ljudska prava i slobode - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Cenzura, dodaje, u to nema sumnje, postoji otkad postoji informisanje.&nbsp;
Njen cilj je, kako navodi, uvijek isti – ukloniti iz javnog prostora bilo temu, bilo pojedinca, bilo podatak koji aktuelna vlast smatra štetnim po svoje interese.
- Odazvavši se na poziv za intervju cijenjenom novinaru Nemanji Živaljeviću, nisam ni slutio da ću i sam ubrzo biti žrtva cenzurisanja i to gostujići u emisiji Perspektiva. Vjerujući u stručnost novinara Živaljevića, a samim tim i u njegove dobre namjere, nisam vodio računa o vlasništvu novog medija NewsMaxBlakan. To je, odmah moram priznati, moja greška i propust, jer je opšte poznato da u medijima postoji lanac moći koji kreće od vlasnika (nalogodavca), preko urednika, do novinara koji je danas, u najvećem broju slučajeva, nažalost, onaj ko služi moći pojedinaca, bez obzira što bi po svojoj vokaciji trebalo da služi istini. Važno je istaći i da sam prije intervjua pitao koliko vremenski traje emisija i dobio odgovor – 1 sat - kazao je Krivokapić.&nbsp;
To je bio osnovni razlog, kaže, da ne odbije novinara Nemanju Živaljevića, jer sam svaki vremenski interval ispod ovoga smatrao ograničavajućim.
Intervju je odrađen u četvrtak 24.04. sa početkom u 10:30 sati.&nbsp;
- To što sam ih pozdravio poželivši da budu svjetlost istine, danas mi zvuči kao ironija, od koje sam u tom trenu bio miljama daleko. Emisiju sam odgledao u subotu, u predviđenom terminu, i u skladu sa programskom šemom. Premalo je reći da sam bio iznenađen. I šok, i zaprepašćenje, i nevjerica, pomiješali su se u meni pri saznanju da mi je intervju skraćen za skoro 10 minuta - naveo je Krivokapić.&nbsp;
Intervju sniman u studiju u Podgorici, naglašava on, trajao je tačno 58 minuta i 42 sekunde&nbsp;
- Ni laiku nije teško zaključiti na kojim su mjestima „makaze“ imale posla. (link: https://www.youtube.com/watch?v=hlEUmIE_stA) Moglo bi se raspravljati i o intelektualnom vlasništvu u ovoj situaciji, jer ja nisam bio na pijaci na kojoj urednik bira koga od intervjuisanih će prikazati i koji dio njegove izjave objaviti. Insistirao sam kod urednika da emisiju u cjelosti dobijem. Nažalost, nisam uslišen, iako sam uvjeren da na to imam pravo. Moje pravo je trebalo da se ostvari u zajedničkom dogovoru, te bez mog znanja i odobrenja nije smio biti izuzet nijedan dio. Ako je, nekim slučajem, bio predugačak intervju – onda planirano i realizovano vrijeme neko nije dobro saopštio - ističe Krivokapić.&nbsp;
Naravno, dodaje Krivokapić, ne može se u ovoj situaciji govoriti o ugovornom odnosu, ali ipak postoje dvije strane i one funkcionišu bar na nivou profesionalne etike, koja podrazumijeva neophodnost usaglašavanja.
- Ustavima Crne Gore i Srbije (jer je uredništvo u Srbiji), cenzura je zabranjena. Kako je očigledno postojanje cenzure, očigledno je i kršenje Ustava! - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Kazao je da ne pristaje na bilo kakvo cenzurisanje i usmjereno informisanje, jer se opredijelio da služi javnim interesima u cilju opšteg dobra.
- Moramo pobuditi svijest svih nas i postaviti zahtjev medijima da vjerodostojno izvještavaju. Obaveza prema budućim generacijama je da se izborimo da nas informišu pošteni mediji, jer je to preduslov svih građanskih i ljudskih sloboda, kao i jačanja i čuvanja demokratije - zaključio je Krivokapić.&nbsp;

Krivokapić: Porfirijevo miješanje u politička pitanja Crne Gore neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: cenzura