Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) poziva institucije, političke i vjerske subjekte, medije i građane da prepoznaju ozbiljnost trenutka, ističući da se mir ne čuva ćutanjem, već jasno izgovorenim otporom svakom obliku mržnje, revizionizma i nasilja.
Kako su podsjetili, u posljednjim danima svjedočimo eskalaciji rasističkog nasilja sa elemntima fašizma u Crnoj Gori (Podgorici, Baru i Herceg Novom...) koja ozbiljno prijeti da ugrozi društveni mir i međusobno povjerenje građana.&nbsp;
- Rastuća netrpeljivost, prijetnje i javni istupi koji prizivaju podjele pokazuju da duh mržnje i nasilja ponovo traži prostor da se iskaže i normalizuje nečinjenjem institucija ili zbunjivanjem i podrškom iz pojedinih medija koji dešavanja definišu kao nemile događaje - ističe ANIMA.&nbsp;
Ovi događaji, podvlače, nijesu slučajni niti izolovani — oni su odraz dubljih struktura nerazriješene prošlosti i kolektivnog izbjegavanja društva da se suoči s odgovornošću.&nbsp;
- Banalnost zla ne nastaje naglo; ona se razvija u svakodnevnom prećutkivanju, u opravdavanju i u ravnodušnosti prema poniženju drugog, u navikavanju na govor mržnje, u odustajanju od empatije i u nečinjenju onih koji bi morali da reaguju. Kada se nasilje relativizuje, a govor mržnje postane svakodnevica, društvo neizbježno klizi ka ponavljanju svojih najmračnijih poglavlja - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Zato, kako kažu, pozivaju institucije, političke i vjerske subjekte, medije i građane da prepoznaju ozbiljnost trenutka. Mir se ne čuva ćutanjem, već jasno izgovorenim otporom svakom obliku mržnje, revizionizma i nasilja.
- Crna Gora ne smije nastavljati da bude prostor u kojem se opravdavaju podjele, u kojem se veličaju počinioci ratnih zločina iz prošlosti, negira zlo devedesetih i podgrijava nasilje u sadašnjosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ANIMA: Mir se ne čuva ćutanjem, već otporom mržnji i nasilju

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA izražavaju žaljenje i protest zbog toga što je zvanična Crna Gora, umjesto isključivo dostojanstvenog obilježavanja ratnog zločina nad hrvatskim zarobljenicima u nekašnjem logoru “Morinj”, tom prilikom poslala dvolične poruke.&nbsp;
Na jednoj strani, kako navode u saopštenju, Ministarstvo vanjskih poslova imalo je korektan pristup i poruke, dok je, s druge strane, Ministarstvo odbrane onemogućilo prisustvo javnosti ovom događaju i njegovo dokumentovanje fotografijama, uz neljubaznost dijela vojnog osoblja, na koju su se i gosti iz Hrvatske javno žalili.
&nbsp;- Tako je zvanična Crna Gora, čija je Vlada vidno disfunkcionalna, umjesto iskrenog javnog suočavanja s prošlošću pokazala neodgovoran odnos koji predstavlja povredu kulture sjećanja, simulaciju pijeteta i nastavak politike poricanja. Takav pristup podstiče štetan narativ i djelovanje protivnika ove komemoracije i onih koji poriču da se ratni zločin desio u ovom vojnom objektu. Time se dodatno vrijeđaju žrtve, ponižavaju njihove porodice, ali i svi građani i građanke Crne Gore koji vjeruju da je istina preduslov dostojanstva, a ne prijetnja državi - ističu u saopštenju.
&nbsp;CGO, ANIMA i HRA dosljedno se zalažu za dostojno obilježavanje svih mjesta ratnih zločina i usvajanje jasne državne politike sjećanja, kojom bi se žrtvama odao dužni pijetet, a osudom svih zločina spriječilo njihovo ponavljanje. &nbsp;
- Zato tražimo da se ubuduće ova komemoracija organizuje javno, dostupno i dostojanstveno, bez zabrana, ograda i uniformisane kontrole, jer sjećanje ne smije biti predmet vojne discipline. HRA, ANIMA i CGO, takođe, cijene da mjesto nekadašnjeg logora “Morinj” treba demilitarizovati i pretvoriti u obrazovni centar koji bi nudio programe za studente iz Crne Gore, Hrvatske i regiona. Na takav centar treba postaviti i spomen ploču, koja bi činjenično podsjećala na zločin koji se dogodio, &nbsp;zbog čega su četvorica pripadnika JNA i pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Odgovorna politika je, kako navode,, ona koja se temelji i na suočavanju s prošlošću, uvažavanju patnji svih žrtava ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava, te na zagovaranju pravde za sve žrtve.&nbsp;
- Samo takvim pristupom možemo graditi društvo koje poštuje dostojanstvo svakog pojedinca i budućnost u kojoj će naša djeca sarađivati sa svojim susjedima - zaključili su u zajednickom saopštenju.

HRA, CGO i ANIMA o obilježavanju ratnog zločina u logoru "Morinj": Vlada pokazala neodgovoran odnos

Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za ženska prava ponovno su uputili apel premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu Miodragu Lakoviću, kao i svim članovima i članicama tog skupštinskog tijela, u kom pozivaju na povlačenje Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost iz skupštinske procedure i otvaranje prostora za stručnu i javnu raspravu do jesenjeg zasijedanja Skupštine.
&nbsp;Kako ističu, nastavak sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu zakazan je već za danas u 8.30 sati.
Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:
"Poštovani predsjedniče Vlade,&nbsp;
ponovo apelujemo da povučete Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) iz skupštinske procedure i otvorite prostor za stručnu i javnu raspravu do skupštinskog jesenjeg zasijedanja.&nbsp;
Ovaj zakon predstavlja ekstreman rizik po ljudska prava građana i građanki, i kao takav zahtijeva odgovarajući proces usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji obavezuju Crnu Goru.&nbsp;
Imajući u vidu da se nalazimo u procesu pristupanja Evropskoj uniji i da je primjena evropskih standarda i najboljih praksi u oblasti ljudskih prava jedan od ključnih uslov za to, apelujemo da Evropskoj komisiji omogućite da izvrši temeljnu analizu predloženih zakonskih rješenja.&nbsp;
O nacrtu Predloga je obaviještena i Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija o pravu na privatnost i apelujemo da sačekate i njeno mišljenje.&nbsp;
Opšti interes bezbjednosti građana i građanki od ugrožavanja njihovih prava nalaže da se ostavi prostor za ocjene međunarodnih stručnjaka o zaštiti prava na privatnost od službe državne bezbjednosti.&nbsp;
Pohvaljujemo pokazanu volju da se naše primjedbe donekle uvaže i da se na prvobitan Predlog zakona amandmanski djeluje. Međutim, u amandmanima koje je Vlada sinoć usvojila na elektronskoj sjednici, a koje su mediji objavili, i koji su upućeni skupštinskom Odboru za odbranu i bezbjednost uočavamo sljedeće nedostatke:&nbsp;
1) AMANDMAN 1: U odnosu na ovlašćenje ANB iz člana 13 Predloga da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije, vraćeno je važeće rješenje, po kojem su za ovaj pristup potrebni pisani sporazum i saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), umjesto da je usvojena preporuka Komiteta za ljudska prava iz aprila 2025. godine i predviđen sudski nadzor nad primjenom ovog ovlašćenja, koji je jedini primjeren1 , kako je na jučerašnjoj sejdnici odbora najavio i ministar pravde Božović.&nbsp;
Insistiranjem na postojećem rješenju, službenicima ANB-a se daju veća ovlašćenja od onih koja imaju državni tužioci, odnosno policijski službenici dok izviđaju osnove sumnje da su izvršena vrlo određena krivična djela, naspram neodređenog sprečavanja ugrožavanja nacionalne bezbjednosti, što radi ANB. Da bi se u krivičnom postupku, primjera radi, ostvario pristup podacima o bankarskim računima građana, neophodna je sudska odluka (čl. 257b ZKP). U krivičnom postupku i državni organi mogu uskratiti pokazivanje ili izdavanje svojih spisa i drugih isprava, ako smatraju da bi objavljivanje njihove sadržine štetilo javnom interesu, pa o tome onda odluku donosi sudsko vijeće (čl. 86 ZKP), itd. Pri tom, sudeći i po praksi Evropskog suda za ljudska prava (vidi npr. Klass protiv Njemačke, 1978, 42-49) u pogledu rizika od proizvoljnosti, tj. zloupotrebe ličnih podataka građana, veći rizik prijeti od izvršne vlasti, koju oličava ANB, nego od državnih tužilaca, koji su autonomni u odnosu na izvršnu vlast.&nbsp;
2) AMANDMANI 4 I 5 U VEZI AMANDMANA 2: U odnosu na tajno prikupljanje podataka o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije propisano članom 15, tač. 4 Predloga zakona, amandmanom 2 je prvobitna alineja b) podijeljena na dvije, i predviđeno da je sudska odluka potrebna za „b) podatke o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija“ i „d) međunarodne telekomunikacione veze“, dok sudski nadzor nije predviđen za „c) podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika.“&nbsp;
Iako je pohvalna težnja da se ovo ovlašćenje bar djelimično podvrgne sudskoj kontroli, zanemareno je da je Ustavni sud, u odluci iz 2014. godine, utvrdio da je neustavna odredba Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) po kojoj je policija bez naredbe suda od pružaoca telekomunikacionih usluga pribavljala tzv. telefonske listinge, i zaključio da i podaci o lokaciji spadaju u zaštićeno pravo na privatnost prepiske, koje treba podvrći sudskoj kontroli.&nbsp;
AMANDMAN 4: Uočavamo očigledan tehnički previd - rješenjem se, između ostalog, propisuje da ANB, ako ne može da pribavi podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih i lokalnih organa i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja (član 15, stav 1 tačka 5), može to učiniti upravo pregledom tih istih sistema, uz prethodnu sudsku odluku (opet član 15, stav 1 tačka 5). Ovakve greške nijesu dozvoljene kada se radi o normiranju mjera koje duboko zadiru u pravo na privatnost i kada se propisuju ovlašćenja bezbjednosnim službama. Zbog toga izmjene zakona zahtijevaju maksimalnu preciznost, pažnju i sveobuhvatnu stručnu provjeru prije usvajanja.&nbsp;
Pored ovoga, smatramo da posebnu pažnju treba posvetiti i načinu uništavanja svih podataka koje ANB prikupi, a koji se pokažu nepotrebnima za eventualno vođenje krivičnog postupka (prema Predlogu zakona podaci prikupljeni na osnovu člana 13 ne podliježu uništavanju, kao ni oni iz člana 15, stav 1, tačke 2 i 4 za koje Vrhovni sud ne daje dozvolu).&nbsp;
Takođe, ističemo i neopravdan izostanak izvještavanja o radu Agencije u odnosu na druge državne organe, i neopravdano izdvajanje ANB iz sistema javnih nabavki.&nbsp;
Upravo zbog navedenog, još jednom apelujemo da povučete Predlog zakona i time pokažete spremnost da se pitanja nacionalne bezbjednosti rješavaju u skladu sa ustavnim principima, međunarodnim obavezama i standardima zaštite ljudskih prava. Zadržavamo pravo da sadržaj ovog pisma komuniciramo sa zainteresovanom javnošću."

1250x600

HRA, CGO i CŽP uputili ponovni apel za povlačenje Prijedloga zakona o ANB iz skupštinske procedure

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje - ANIMA, u proteklih mjesec uspješno su sproveli šest radionica o građanskom obrazovanju i ljudskim pravima za učenike i učenice osnovnih i srednjih škola u Bijelom Polju, Cetinju, Ulcinja, Podgorici, Baru i Pljevljima. Kako je saopšteno iz CGO-a, u toku ovih inspirativnih radionica, mladi su imali priliku da kroz interaktivne aktivnosti, dijalog i simulacije uče o značaju ravnopravnosti, odgovornosti, poštovanju različitosti i aktivizmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_ef639103b5c2a08214cd9f7077c2bab60efa59d8a6712195a07b9d2701c066e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601130656_ef639103b5c2a08214cd9f7077c2bab60efa59d8a6712195a07b9d2701c066e3" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Učenici i učenice su pokazali izuzetnu posvećenost i interesovanje za ove teme uz promišljanje o idejama za unapređenje njihovih škola i gradova u ovim oblastima. Posebno treba istaći da je odziv na radionice bio izvan očekivanja, a njih 154 je prošlo ovaj program. To ukazuje da postoji potreba da se u obrazovnom sistemu više radi na temi građanskog obrazovanja i ljudskih prava - saopšteno je iz CGO-a. CGO, HRA i ANIMA se godinama zalažu da građansko obrazovanje ponovo bude obavezni predmet kroz koji će učenici i učenice osnovnih i srednjih škola sticati neophodna znanja o slobodi, vladavini pravde i pravičnosti, ravnopravnosti, solidarnosti i poštovanju različitosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_9a4007dd1cef523dc75b3b915b09c511e06de303d97f8e76e2602ea9e8eff38c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601130656_9a4007dd1cef523dc75b3b915b09c511e06de303d97f8e76e2602ea9e8eff38c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Mladen Živković, profesor sociologije, koji je radio sa dijelom učenika i učenica, naglašava značaj razjašnjenja koncepta konflikta i nenasilnog rješavanja konflikta u demokratskim društvima. - Naglasili smo da demokratsko društvo nije društvo bez konflikta. Međutim, u takvom društvu, koje nekad i podstiče konflikt, imamo institucionalna pravila, tako da se demokratska društva mogu razumjeti i kao igre takmičenja u stvaranju političkih ili privrednih ciljeva i sredstava njihovog ispunjenja, kroz neupitnost ljudskih prava i njihove institucionalne zaštite, mehanizma građanske borbe i snažnih organizacija civilnog društva fokusiranih na pojedine grupe ili ciljeve u društvu - naveo je on. Siguran je da je crnogorskim učenicima potreban nastavni predmet koji će kao ishodište imati svjesnog, sposobnog i pametnog građanina, a ne samo radnika ili poslodavca na tržištu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_0d2d4c7938c99e76e0f568e701642a244b02b9339feca058002f78f64f3c0ed3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601130656_0d2d4c7938c99e76e0f568e701642a244b02b9339feca058002f78f64f3c0ed3" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - No, i nama nastavnicima je potrebno više znanja, metodičkih sredstava, drugačijih prostorija od tipske školske učionice. Nastava građanskog obrazovanja bi kao proces trebalo da ima karakteristike demokratskog procesa - zaključuje Živković. Radionice su organizovane u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju” koji CGO sprovodi sa HRA i Anima u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica”, koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Građansko obrazovanje motiviše mlade na aktivno učešće u društvu

U večerašnjem izdanju emisije "Građanski ugao", čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvorena tema koncepta takozvanog „srpskog sveta“ – ideje koja se u dijelu srpske javnosti često predstavlja kao briga za građane srpske nacionalnosti u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali koja u praksi nerijetko nosi snažne političke i bezbjednosne implikacije.
U fokusu razgovora biće način na koji se ovaj koncept definiše, kako se sprovodi u praksi i kakve posljedice proizvodi u regionu i susjednim državama.
Na pitanja autorke i voditeljke Zvezdane Kovač odgovaraće: Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Srđa Pavlović, istoričar iz Crne Gore, i Toma Marković, publicista iz Beograda.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras u terminima od 18 i 22 sata, na Televiziji E.

"Građanski ugao" večeras o konceptu „srpskog sveta“ i njegovim političkim i bezbjednosnim posljedicama

Premijer Grenlanda izjavio je da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da nastoji da preuzme to arktičko ostrvo koje je već vjekovima danska teritorija.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebalo bi da se održe kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nilsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
- Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi - rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po.
Ali je takođe rekao: „Moramo sprovesti više nadzora i sigurnosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša“.
Evropa mora da se drži zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su uspjeli da se ujedine kako bi se suprotstavili Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Vašingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je takođe pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
- Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jeste da se drže zajedno - dodala je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivači NATO-a, posljednjih se nedjelja činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija. Od 2005. Moskva je ponovo otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na ostrvima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterisala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za podsticanje histerije.

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Tag: centar-za-zensko-i-mirovno-obrazovanje