Ovim načinom finansiranja država uskraćuje mnoge benefite koje sad imaju korisnici Dnevnog centra. Pored individualnog i stručnog rada, svaki dnevni centar u Crnoj Gori se trudi da korisnike vodi na sportske, kulturne manifestacije. Sad to ne možete da stavite ni u sat, dva, tri. To ponekad traje mnogo više od našeg radnog vremena, kazao je u jutarnjom programu "Budilnik", na Televiziji E, direktor JU Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i odrasle lica sa invaliditetom na Cetinju - Božidar P. Drecun.
Trenutni model finansiranja dnevnih centara od strane države je upitan, kaže Drecun. Očigledno je, napominje on, da nešto ne štima između države i centara za socijalni rad jer se povećanje usluge u dnevnim centrima po satnici tumače po slobodnoj volji i donose se rješenja koja nijesu jednaka za osamnaest ovakvih ustanova u Crnoj Gori.
- Država je donijela jednu cijenu usluge po satnici, koja je sasvim u redu, međutim, po mom mišljenju, to je svojevrsna varka, iz razloga što sada pojedini centri za socijalni rad, ne odnosi se na cetinjski Centar, pozivaju roditelje i sami određuju koliko će korisnik da boravi. Samim tim, kada pomnožite tu cijenu sa satnicom ispada mnogo manje nego što je do sada država opredjeljivala. Na koji način i zašto država to radi možemo samo da nagađamo, a u svakom slučaju nije dobro i ne može vama niko da odredi hoće li korisnik biti sat vremena, dva sata, četiri sata. Po mom mišljenju država treba da odredi, kao što se na Cetinju odradilo, za mlađe korisničke grupe 20 sati zbog inkluzije, zbog obrazovanja korisnika, da li odlaska u vrtić ili škole, i za korisnike koji nijesu po inkluziji nigdje usmjereni, 40 sati nedjeljno. Na nama je odgovornost, svih direktora dnevnih centara, kako ćemo to fakturisati prema državi, a Centar ima svoje mehanizme kojima može da nas kontroliše, ne da oni zabranjuju i govore koliko neki korisnik može da boravi ili ne - rekao je Drecun.
Za svakog korisnika Dnevnog centra nije potreban isti broj stručnih lica, objašnjava Drecen. Na radnicima Dnevnog centra je da prepoznaju koje su to potrebe korisnika i izvuku, kako kaže, maksimalan potencijal iz svakog od njih.
- Imate situaciju, gdje na ovaj način finansiranja država uskraćuje mnoge benefite koje naši korisnici sad imaju. Pored individualnog i stručnog rada koji radimo u dnevnim centrima, svaki dnevni centar u Crnoj Gori se trudi da korisnike vodi na sportske, kulturne manifestacije, sad to ne možete da stavite ni u sat, ni u dva, ni u tri. To ponekad traje mnogo više od našeg radnog vremena - istakao je Drecun.
Dnevni centri bi trebalo da budu uključeni, poručuje Drecun, na mnogo transparentniji način u donošenje odluka od strane Vlade nego što su to sada.
Svaki dnevni centar u Crnoj Gori, podsjeća Drecun, ima svoje specifičnosti, a to zavisi od profila stručnog osoblja, a najviše, kako kaže, od strukture samih korisnika i njihovih potreba.
- Dnevni centar na Cetinju je razvio modernu i dobru uslugu,jer je najveći akcenat na mlađoj korisničkoj grupi i individualnom pristupu svakom korisniku, i radu na individualnom principu sa svim korisnicima, kako bi izvukli najveći mogući potencijal, koje može jedan korisnik da dobije. Tako angažujemo više stručnih radnika i saradnika iz različitih oblasti, a sve u skladu sa individualnim planom rada, kad je u pitanju Dnevni centar Cetinje. Trebalo bi da bude tako i drugim gradovima, da u izradi individualnog plana učestvuje stručni radnik dnevnog centra, stručni radnik Centra za socijalni rada, kao i roditelj, odnosno staratelj svakog korisnika - zaključio je Drecun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCmDku0hHaGg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Drecun: Centri za socijalni rad određuju koliko će sati korisnik boraviti u dnevnom centru

Primjećujem da se djeca opredijele da prijave nasilje od strane svojih roditelja ili vršnjačko nasilje, i jako nam je drago kada se to desi, jer sa tako malim osvješćenim bićem možemo lakše i da radimo - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Srdanović iz Centra za socijalni rad.
&nbsp;Svjetski dan djeteta je dan kad je usvojena Konvencija o pravima djeteta, objašnjava Srdanović, 20.novembra 1989.godine, i, dodaje ona, to je dan kad bi se trebalo prisjetiti koliko su djeca važna i koliko se, ističe, može naučiti od djece.
- Mi se kao institucija trudimo, i borimo da pomognemo porodicama u što boljem funkcionisanju i zdravom načinu odrastanja kad su djeca u pitanju. Najčešće se trudimo da zaštitimo prava i interese malodobne djece, obzirom da su oni temelj našeg društva. Za svakog čovjeka, njegovu ličnost, njegove osobine odnosa prema društvu jako je značajan uticaj djetinjstva, i stoga se trebamo svi zajedno potruditi da svako dijete ima što bezbrižnije detinjstvo, kako bi mi bili bolje društvo - rekla je Srdanović.
Najčešći izazov, podsjeća Srdanović, u radu sa djecom je između onoga što djeca žele i onoga, dodaje ona, što je najbolji interes za njih, odnosno sukoba njihovih želja i onoga, kako kaže, što je najbolje po djecu.
- Djeca ne mogu racionalno razmišljati, niti racionalno donositi svoje odluke, što je uslovljeno i zavisi od od njihovog psihofizičkog razvoja, njihove emocionalne zrelosti, stoga negdje uvijek imamo izazov kada radimo sa djecom, odnosno sa porodicom u nekom post razvodnom periodu, kad djeca mogu biti instruisana od strane jednog roditelja, odnosno kad dolazi do otuđivanja djeteta od drugog roditelja. Pravi je izazov raditi sa takvim porodicama, i složićemo se svi da djeca trebaju da imaju, za pravilan njihov razvoj, učešće oba roditelja, i da imaju pravo na oba roditelja - naglasila je Srdanović.
Komentarišući podatke Zaštitnika ljudskih prava o velikom broju prijava, preko 800, povodom kršenja prava djeteta, Srdanović kaže da je društvo osvješćenije &nbsp;i da se više prijavljuje povreda, kako ljudskih prava, tako i, ističe ona, dječjih prava.
Djeca su informisana, poručuje Srdanović, zbog dostupnosti sajtovima i internetu djeca se lakše i brže dolaze do informacija, dodaje ona, o svojim pravima, koja, kako kaže, poštuju i zastupaju.
- Primjećujem da se djeca opredijele da prijave nasilje od strane svojih roditelja ili vršnjačko nasilje, i jako nam je drago kada se to desi, jer sa tako malim osvješćenim bićem možemo lakše i da radimo. Da me ne shvatite pogrešno, nijesam rekla da mi je drago da takvo jedno dijete pretrpjelo jedno nasilje, ali kad imamo osviješteno dijete mnogo je lakše razgovarati sa njim i zajedno dolaziti do pronalaska nekog rješenja za njegovu bolju budućnost - istakla je Srdanović.
Kada je pitanje zanemarivanja i nasilja nad djecom, poručuje Srdanović, takvo dijete se izmješta iz porodične sredine, u kojoj je ono, ističe ona, bilo grubo zanemareno, ili u kojoj je doživjelo nasilje.
- Procjenjujemo gdje bi to dijete trebalo da bude izmješteno. Da li je to srodnička porodica sa kojom dijete ima blizak odnos, koji bi mogli da preuzmu dalju brigu o djetetu, jer ipak srodničke porodice su poznata lica djeci i mogu pomoći u prevazilaženju trauma koje ovakvi događaji nose. Ukoliko nemamo srodničkih porodica koje bi preuzele brigu o takvom djetetu, izmještamo dijete u hraniteljske porodice, koje bi najadekvatnije pružile podršku djeci, odnosno odgovorile njihovim potrebama. Kod djece koja su žrtve trgovine ljudi, ili koja su bila eksploatisana, smještamo ih uglavnom u skloništa i kao krajnji vid zaštite djecu izmještamo u ustanove socijalne i dječije zaštite, odnosno u dječje domove. Štitimo prava i interese djeteta, na način što organ starateljstva rješenjem postavlja privremenog staratelja takvoj djeci, koji će u daljim postupcima štiti njihova prava i interese. Ulogu privremenog staratelja uglavnom obavlja radnik Centra za socijalni rad, kako bi na što adekvatniji način pružio podršku djetetu, odnosno zaštitio njegova prava i interese - zaključila je Srdanović.

Srdanović: Djeca su informisana o svojim pravima, koja poštuju i zastupaju

Poslanik Socijaldemorata (SD) i član Evropskog saveza Nikola Zirojević reagovao je na posljednje navode državnog sekretara Ministarstva odbrane Marka Markovića, navodeći da "patološki laže" podovom slučaja oštećenju bespilotne letilice prilikom potrage za Alijom Balijagićem.
Marković je ustvrdio da bespilotna letilica nije uništena, kao što je tvrdio poslanik SD-a, već da je nakon manjeg oštećenja i opravke na licu mjesta ponovo korišćena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmarkovic-letilica-nakon-manjeg-ostecenja-i-opravke-ponovo-koriscena&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovim putem pozivam ministra odbrane, Dragana Krapovića, ako već nema hrabrosti da lično stane iza stavova resora koji vodi, a jasno je zašto, da državnog sekretara Markovića pošalje na sistematski pregled - jer em loše čuje, em patološki laže.U odgovoru, iako je u prethodnom saopštenju rekao da neće više komunicirati sa mnom (jasni simptomi) kazao je da letilica, kao što sam
ja tvrdio, nije uništena, već samo oštećena. Javnosti radi, na 16. sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, održanoj 20.11.2024. godine,
od trenutka 1:41:50 može se čuti da sam ministra unutrašnjih poslova, Danila Šaranovića, pitao sljedeće: “Da li je tačna informacija da je
OŠTEĆENA jedna vojna letilica”. Šta Markoviću vezano za ovo pitanje nije jasno i da li je problem kognitivne, ili slušne prirode, ostavljam
stručnjacima da presude - naveo je Zirojević u reagovanju.
Krapovića je pozvao da razriješi Markovića jer, kako kaže, obmanjuje crnogorsku javnost.

- Krapovića pozivam da, nakon sistematskog pregleda (jer je zdravlje najvažnije), Markovića razriješi, jer je otvoreno lagao crnogorsku
javnost, tvrdeći da je letilica oštećeno usljed vremenskih neprilika. Uvidom u vremensku prognozu na dan oštećenja letilice, lako se može
provjeriti da su vremenske prilike tog dana bile povoljne, a čak i izjašnjenje generala Lazarevića govori o tome da je oštećenje nastalo
usljed preleta helikoptera, bez detalja kako je do tog incidenta došlo, a koje sam objavio. Dakle, ne što nije demantovao ništa, nego je i sam, objavom izjave Lazarevića, dokazao da je lagao javnost - naglasio je Zirojević.

U konačnom, kako navodi Zirojević, Krapoviću na raspolaganju ostaje varijanta da Markovića isprati kako dolikuje Demokratskoj Crnoj Gori.
- Popeci, jagnjetina i teletina ispod sača. Za dezert uzmite baklavu, a ne kao što ste naučili, porciju miješanog mesa - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Krapović da pošalje Markovića na sistematski pregled, pa ga razriješi zbog laganja javnosti

Ministarstvo socijalne i dječje zaštite ne treba da daje lokalnim samoupravama sredstva na kašičicu, nego da zaista opredjela ona namjenska u budžetu da bi svaka lokalna zajednica, u skladu sa prioritetima, odredila koje će usluge socijalne zaštite razvijati i, naravno, opravdati taj novac koji potražuju od opština, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, &nbsp;bivši pomoćnik ministra za socijalnu i dječju zaštitu Goran Kuševija.
Do 2020. godine u Crnoj Gori je razvijeno 16 dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju, a u protekle četiri godine, ističe on, nije nijedan dnevni centar razvijen, kada su, ističe on, djeca sa smetnjama u razvoju u pitanju.
- Kada je riječ o finansiranju reći ću da nijesu to dovoljna sredstva, kada posmatramo budžetsku stavku, koja je bila za &nbsp;2014.godinu, za tekuću godinu, 1. 616.000, upravo za transfer opštinama za razvoj usluga, a planirana ta stavka je budžetu za 2025.godinu negdje oko 2 miliona - rekao je Kuševija.
Strateški dokument je nešto što je osnova za kreiranje socijalne politike, podsjeća Kuševija, a od 2020. godine ne postoje strategije, naglašava on, za razvoj socijalne i dječije zaštite.
- Strategija razvoja zaštite starih lica, koja je prioritetna, po meni, imajući u obzir podatke iz Monstata da nam stari stanovništvo, o kojem danas niko ne govori, u Ministarstvu, koje je nadležno za socijalna pitanja, a zaista smatram da je to jedna od ključnih strategija koje treba donijeti u narednom periodu. Da ne govorimo o nizu drugih strateških dokumenata, mislim da je u proteklom četvorogodišnjem &nbsp;periodu usvojena samo jedna, Strategija deinstitucionalizacije, iako na ovaj način, kada ne finansiramo pružaoce usluga na pravi način, kako zakon i podzakonski akt kažu, ne sprovodimo deinstitucionalizaciju i decentralizaciju, nego idemo u suprot toga. Mogu samo da kažem da je 2015.godine donesen pravilnik koji definiše na koji način će se transferovati sredstva lokalnim samoupravama, za razvoj usluga socijalne i dječije zaštite, ali to danas ne funkcioniše - naglasio je Kuševija.
U Ministarstvu socijalne i dječje zaštite, podsjeća Kuševija, ima Direkcija za razvoj usluga, koja bi, kako navodi, trebala da pruži maksimalnu podršku lokalnim samoupravama u, kako kaže, izradi lokalnih planova i dokumenata za povlačenje sredstava iz budžeta.
- Apel prema Ministarstvu je da ne daju lokalnim samoupravama sredstva na kašičicu, nego da zaista opredjele ta sredstva, koja su namjenska u budžetu, na način koji je potrebno, da bi svaka lokalna zajednica, u skladu sa prioritetima, odredila koje će usluge socijalne zaštite razvijati i, naravno, opravdati taj novac koji potražuju od opština, a uz punu podršku Ministarstva da ti lokalni planovi zažive i način povlačenja sredstava, koji je predviđen - poručio je Kuševija.
Svi podzakonski akti, objašnjava Kuševija, za povlačenje sredstava su donijeti još 2015.i 2016. godine, i svi pružaoci usluga koji bi povlačili ta sredstva, dodaje on, su licencirani od strane Ministarstva za socijalnu i dječju zaštitu, kako kaže, do 2020.godine.
- Čini mi se da smo stali, jer se u ovom smislu, kada su usluge u pitanju nije napredovalo. Usluge dnevnih boravaka za stare, koje smo razvili, nekako smo ih vezali za domove za stare po Crnoj Gori. Tako je za Dom starih u Pljevljima pružalac usluga u Mojkovcu za Dnevni boravak za stara lica. Ili, Dom starih u Bijelom Polju je pružalac usluge Dnevnom boravku u Plavu i Rožajama. Smatram da se to mora ustupiti lokalnim vlastima, naravno uz kontrolu &nbsp;od strane Uprave za inspekcijske poslove, socijalne inspekcije, ali im se omogućiti da razvijaju provajdere na lokalnom nivou, koji će se baviti tom vrstom usluga, za podršku života u zajednici. Te usluge razvijaju lokalne samouprave, uz finansiranje od strane Ministarstva - zaključio je Kuševija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCmDku0hHaGg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kuševija: Od 2020. godine ne postoje strategije za razvoj socijalne i dječije zaštite

Osumnjičen da je u bijelopoljskom selu Sokolac počinio dvostruko ubistvo Alija Balijagić saslušan je danas u Višem državnom tužilaštvu u Užicu. U Srbiji se tereti za krivična djela nedozvoljena proizvodnja, držanje i promet oružja, kao i za teško krivično djelo krađe, zbog čega će postupak biti vođen pred nadležnim organima u Užicu.
- Osumnjičeni Balijagić je tokom saslušanja priznao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret, i to na teritoriji Republike Srbije. U nastavku postupka biće pribavljeni svi potrebni dokazi, prije svega balistička vještačenja, koja su neophodna za podizanje optužnice - izjavio je za RINU glavni državni tužilac u Užicu, Pavle Markićević.
Markićević je naglasio da trenutno ne može precizirati datum kada bi Alija Balijagić mogao biti izručen Crnoj Gori.
- Očekujemo da nadležni organi Crne Gore, putem zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć, zatraže izručenje Balijagića, a odluku o tome donijeće sud po okončanju ekstradicionog postupka. Za sada nemam informacije da li su crnogorski organi poslali zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć ili zatražili izručenje Balijagića, s obzirom na to da je postupak koji se vodi nezavisan od ovog koji vodi Više javno tužilaštvo u Užicu - kazao je Markićević.
Kako je dodao, ranija osuđivanost osumnjičenog uzimaće se kao otežavajuća okolnost prilikom izricanja kazne, a za krivično djelo koje mu se u Srbiji stavlja na teret predviđena je kazna zatvora od dvije do 12 godina.
Markićević je takođe rekao da za sada nema novih dokaza koji ukazuju na to da je Balijagić povezan sa krivičnim djelom ubistva sedamnaestogodišnje djevojke u Priboju 2002. godine.
Alija Balijagić trenutno je smješten u Okružni zatvor u Užicu, nalazi se pod specijalnim nadzorom, i određen mu je pritvor do 30 dana.

Balijagić priznao izvršenje krivičnih djela, još se ne zna kad će biti izručen Crnoj Gori

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Kadrovi iz ,,postavgustovske“ većina, posebno iz redova Demokrata Alekse Bečića, uživaju poštovanje i podršku evropskih prijatelja: dr Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore izabrana je na Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (ETC) za izabrana za potpredsjednicu te organizacije – ističe se u saopštenju iz crnogorske NTO od prije dva dana.&nbsp; Bila je to, kaže se u saopštenju, velika, do sada nezabilježena počast za Crnu Goru.&nbsp; - Ovo je ujedno i prvi put da predstavnik Crne Gore bude izabran za poziciju u okviru Predsjedništva ETC. Protivkandidat u izboru bio je direktor Nacionalne turističke organizacije Švajcarske, Martin Nydegger – ističe se u objavi koju je, očigledno, baš iz Luksemburga nadgledala direktorica NTO. Koja je, inače, članica Demokrata Crne Gore Alekse Bečića, pa je promtno izbacila samohvalisavu objavu za medije i društvene mreže.&nbsp; Bilo bi razloga za slavlje da je tačna informacija da je predsjednica NTO Crne Gore i funkcionerka Demokrata zaista prva crnogorska predstavnica u vrhu Evropske komisije za putovanja (ETC).&nbsp; Ali, nije prvi, već – drugi put!&nbsp; Još 2014. godine tadašnji direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Saša Radović, imenovan je u sam vrh ETC-a: izabran je za člana novog Borda direktora Evropske komisije za putovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391" data-rendition-name="original" width="618" height="420" loading="lazy" alt="Vijest iz 2014. godine o izboru Saše Radovića"> </figure>  I tada je bilo samohvale u prigodnom saopštenju: ,,Imenovanje Radovića za člana novog Borda direktora značajno je priznanje za jednu zemlju koja još nije punopravni član Evropske unije. Radović predstavlja grupu jugoistočne Evrope u kojoj su, pored Crne Gore, Turska, Kipar i Malta”.&nbsp; No, ova informacija bila je – tačna, za razliku od objave NTO od prije dva dana. Samo, ne treba da se iko čudi, objava funkcionerke Demokrata savršeno se uklapa u sistem koji ta stranka praktikuje i koji ima za cilj medijsku i političku glorifikaciju čelnika Demokrata.&nbsp; I sve se to događa, samo dan nakon hvatanja Alije Balijagića u Srbiji, kada je svim crnogorskim građanima postala očita totalna nesposobnost čelnika Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića koji kontrolišu sektor bezbjednosti.&nbsp; I nije samo ,,slučaj Balijagić“: čelnici Demokrata bezočno pokušavaju da vlastitu nesposobnost prikriju napadima na stari, nenarodni režim prije avgusta 2020. godine, ali i atacima na medije koji se drznu da saopšte istinu o njima. &nbsp;&nbsp; Tako valja tumačiti i ovaj neuspjeli spin: kao pokušaj da se, nakon neslavnih rezultata u sektoru bezbjednosti, partija Aleksa Bečića podigne rejting preko drugih oblasti koje kontrolišu.&nbsp; Sad su uhvaćeni u obmani, ali svakako ih to neće demoralisati. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!

Uzalud je 23. jula 2022. godine ostao vapaj tadašnjeg ministra odbrane Raška Konjevića u Vladi Dritana Abazovića, da Artan Kurti ne ispunjava minimalne uslove da uđe u sistem bezbjednosti, odnosno da bude imenovan za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koju poziciju ga je kandidovao premijer. Kurti je podrškom većine ministara, s izuzetkom Konjevića i tada ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, imenovan na tu funkciju. - Treba nam čovjek koji može da odradi složene zadatke vezano za ANB. Tamo isto imamo imenovanja od ranijeg perioda koja možda nijesu po mom ukusu, a ni po vašem, a možda nijesu ni po ukusu građana Crne Gore i treba da idemo dalje – poručio je Abazović na sjednici Vlade Konjeviću. Rekao je i da je „jako dobro provjerio kandidata“ i da u kaznenoj evidenciji nema ništa, ali da smatra da je problem nešto drugo. - Što čovjek može da odgovori zadatku... - kazao je Abazović. I Kurti je zaista za godinu i četiri mjeseca, koliko je bio na poziciji generalnog inspektora u ANB, odgovorio zadatku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Agencija za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>NA METI: (Photo: Agencija za nacionalnu bezbjednost)</figcaption> </figure>  KAZNENA EVIDENCIJA Ali, da bi preuzeo potpunu kontrolu u Agenciji, Kurti je trebalo da dobije dozvolu tadašnjeg direktora Sava Kentere za pristup tajnim podacima. Međutim, bezbjednosne provjere sa terena – iz njegovog rodnog Ulcinja i Podgorice gdje živi - očekivano su bile negativne. Kentera je odbio da mu dozvoli pristup bazama ANB i istog dana kada je potpisao taj dokument Abazović ga je, dva sata kasnije, 7. oktobra 2022, na elektronskoj sjednici koju je hitno sazvao smijenio.&nbsp; Sjutradan je za direktora tajne službe imenovao Kurtijevog saradnika iz službe - Borisa Bata Milića, koji je i danas na toj poziciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>USLUŽAN SVIM VLASTIMA: (Photo: Boris Milić)</figcaption> </figure>  Tako su Kurtiju otvorena vrata da preuzme rukovođenje Agencijom. Čovjek koji u biografiji ima dvije pravosnažne presude za nasilničko ponašanje, obije vezane za pokušaj ubistva – prvi put je ubistvo pokušao kao maloljetnik, a drugi put, nekoliko godina kasnije, kao punoljetni mladić, kada je sasuo u jednog Ulcinjanina šest metaka i pobjegao, čovjek sa vezama u kriminalnim strukturama, tako je postao „alfa i omega“ crnogorske tajne službe.&nbsp; Ispostavilo se da je Artan Kurti uspio da „očisti“ svoju kaznenu evidenciju, a njegov karton izbrisan je u Ministarstvu pravde u junu 2020. godine. Prethodno je 2017. pokrenuo postupke za brisanje kaznene evidencije, ali pošto su ga Viši i Vrhovni sud odbili, uspio je da 2019. godine izdejstvuje za sebe pozitivnu odluku Ustavnog suda, koji je po njegovoj ustavnoj žalbi naložio ponavljanje postupka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad" data-rendition-name="original" width="721" height="480" loading="lazy" alt="Zgrada Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>KO JE SVE ,,ČISTIO" KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Zgrada Višeg suda u Podgorici)</figcaption> </figure>  Prema dostupnim informacijama, pred Vrhovnim sudom postupak nije ponovljen, međutim Kurtiju je kaznena evidencija, ipak „očišćena“ 8. juna 2020. Vjerovatno zahvaljujući vezama koje je uspostavio sa nosiocima institucija, nakon što je kao diplomirani pravnik počeo 2016. godine dvogodišnji pripravnički staž u Privrednom sudu u Podgorici, gdje je potom dobio posao savjetnika. Da je Kurti čovjek spreman na sve, pokazuje i njegova izjava dnevniku Vijesti, nakon što je imenovan za generalnog inspektora, kada je ustvrdio da je neosuđivan i da ta informaciju može da se provjeri u Ministarstvu pravde?! MILOVIĆ VRATIO DOSJE Istina, u tom trenutku njegov dosje u Ministarstvu pravde bio je prazan, ali ga je ubrzo nakon imenovanja za ministra pravde ponovo popunio Andrej Milović 25. aprila ove godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Andrej Milović"> <figcaption>UČINIO DOSTUPNIM KURTIJEVU KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Andrej Milović)</figcaption> </figure>  Upravo zbog ove odluke Kurti je podnio tužbu Upravnom sudu, koja je nedavno odbijena kao neosnovana. - Iz pravosnažnog rješenja Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da je A.K., ovdje tužilac, pored presude Višeg suda u Podgorici, osuđivan i presudom tog suda koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore od 2006. godine, tako što je tužiocu izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od 10 mjeseci, što znači da je tužilac lice koje je više puta osuđivano - pojašnjeno je u odluci Upravnog suda, koju je juče citirao Portal Antena M. Iako Kurti više neće moći da obmanjuje javnost da je neosuđivan, šteta koju je nanio sistemu bezbjednosti u Crnoj Gori, za vrijeme dok mu je kaznena evidencija bila „počišćena“, čini se nenadoknadiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6" data-rendition-name="original" width="812" height="532" loading="lazy" alt="Dejan Vukšić"> <figcaption>UPRAVLJAO AKCIJOM KLASIFIKOVANJA PATRIOTA KAO EKSTREMISTA: (Photo: Dejan Vukšić)</figcaption> </figure>  Ono što je 2020. godine počeo Dejan Vukšić, proruski i prosrpski kadar imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, nakon što su vlast u našoj zemlji preuzele političke i društvene snage bliske Beogradu i Moskvi, Kurti je, zajedno sa Abazovićem, dovršio, a njihovo nasljeđe prilježno čuva i nova izvršna vlast. ZAUSTAVLJANJE KENTERINIH AKCIJA&nbsp; Prvi zadatak koji su Abazović i Kurti po preuzimanju ANB ispostavili Borisu Miliću bio je smjena najbližih saradnika smijenjenog direktora Sava Kentere. Sljedeći nalog je bio čišćenje dokaza koji su upućivali na povezanost Abazovića i njegove Ure sa ruskom špijunskom mrežom u Crnoj Gori i državnim švercom duvana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Savo Kentera"> <figcaption>SMETNJA ZA RUŠENJE SISTEMA BEZBJEDNOSTI: (Photo: Savo Kentera)</figcaption> </figure>  Baš to su bile dvije velike međunarodne akcije pokrenute tokom kratkotrajnog upravljanja Agencijom Sava Kentere, ali su zaustavljene njegovom smjenom. U obije akcije uhapšeni su ljudi bliski Abazoviću i Uri, međutim, do danas je sudbina tih predmeta u tužilaštvu javnosti nepoznata. Milić je bio pod potpunom kontrolom Abazovića i Kurtija i prihvatio je da bude u potpunoj sjenci generalnog inspektora. Njihov izbor da on bude na čelu Agencije bio je očekivan, a s obzrom na to da je bio Kurtijeva glavna „krtica“ u službi, koja je odavala podatke Abazoviću, dok je na čelu te institucije bio Dejan Vukšić. A Milić je, kako se ispostavlja, „igrao na sve karte“ postavgustovskih proruskih i prosrpskih vlasti. Prvo se bezrezervno stavio na raspolaganje Vukšiću, čim je ovaj imenovan krajem 2020. Kada je bilo jasno da će ga Abazović smijeniti nakon što preuzme premijersku funkciju, preko Kurtija je ponudio saradnju budućem premijeru kojem je, sa još nekolicinom službenika, špijao što rade Vukšić i njegov tim. Ne samo to – dostavili su mu sve podatke o brojnim službenicima Agencije i drugih organa - njihovoj političkoj i nacionalnoj pripadnosti, kontaktima i vezama… Špijanje je naplaćeno funkcijom, ali pod uslovom da Kurti bude taj koji odlučuje. S obzirom na to da je i dalje na čelu Agencije, jasno je da se na vrijeme stavio i u službu nove izvršne vlasti u kojoj sektor bezbjednosti kontrolišu kadrovi prorsuke i prosrpske partije Demokrate, koja je na vanredne parlamentarne izbore 2023. izašla u koaliciji upravo sa Abazovićevom Urom. ,,ČIŠĆENJE“ SLUŽBE Kako su Abazović, Kurti i Milić sklonili sve operativce koji su u službi radili za interese države Crne Gore, situacija koju su zatekli novoj vlasti je potpuno odgovarala. Demokrate su jedino morale napraviti ustupak Spajiću da iz Agencije ukloni Kurtija, kojeg je ovaj smatrao najodgovornijim za plasiranje afere „Do Kvon“. Sistematizacijom radnih mjesta koja je rađena pod strogim Kurtijevim nadzorom, u Agenciji je upošljeno više desetina njegovih i Abazovićevih ljudi, ali su posao dobili i mnogi koje su preporučile Demokrate, kao i političke strukture koje kontroliše Andrija Mandić, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore i neformalni lider crnogorske vlasti. Svi novi upošljenici angažovani su bez ikakvih provjera i obaveznih procedura. &nbsp; „Linija rada“ – crnogorski ekstremizam, koju je u službu uveo Dejan Vukšić 2021. godine, u susret nasilnom ustoličenju, u Cetinjskom manastiru, Joanikija Mićovića za mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije, do danas je aktivna.&nbsp; I upravo po toj „liniji“ jedan od ključnih zadataka ANB, krajem 2022. godine bio je, o čemu je tada izvijestila Pobjeda, da diskredituju masovne građanske proteste „Ima nas“. Operativcima je proslijeđen cirkularni dopis da dostave informacije i saznanja o namjerama navodnog nasilnog ulaska građana u zgradu Skupštine Crne Gore i pripremama za izazivanje nereda koji se navodno planiraju na protestima. U aktu koji je pripremljen pod Kurtijevim nadzorom i koji je dostavljen opertivcima, pored ostalog, pisalo je da nasilne akcije planiraju osobe koje se „protive borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koja se trenutno vodi“?! - Sve te aktivnosti u Agenciji se vode pod stavkom „crnogorski ekstremizam“ – rekli su tada izvori iz Agencije. AFERA ..DO KVON“ Artan Kurti crnogorsku tajnu službu potpuno je podredio Abazovićevim političkim interesima i njegovim nalogodavcima iz Beograda, pa je ona zloupotrijebljena u susret vanrednim parlamentarnim izborima u junu 2023. za obračun sa Milojkom Spajićem, liderom tada nove partije u Crnoj Gori – Pokret Evropa sad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482" data-rendition-name="original" width="946" height="682" loading="lazy" alt="Do Kvon"> <figcaption>TAJNE VEZE I POLITIČKA POZADINA:(Photo: Do Kvon)</figcaption> </figure>  U koordinisanoj akciji sa srpskom službom bezbjednosti – Bezbjednosno informativnom agencijom (BIA) otvorena je afera „Do Kvon“.&nbsp; Bjegunac za kojim su raspisane dvije međunarodne potjernice, mag kriptovaluta, Huing Do Kvon, koji se skrivao u Beogradu, zajedno sa svojim prijateljem Džon Hon Čangom transportovan je u Crnu Goru, da bi krajem marta bili uhapšeni na podgoričkom aerodromu zbog falsifikovanih dokumenata.&nbsp; Od tog trenutka krenula je hajka na Spajića. Abazović je tvrdio da je Do Kvon njegov prijatelj, da je finansirao kampanju Pokreta Evropa sad, da ga je Spajić posjećivao u Beogradu iako je znao da su za njim raspisane potjernice, a onda se pojavilo i Do Kvonovo navodno pismo sa opasnim optužbama na račun Spajića.&nbsp; Budući premijer branio se kako sadržaj pisma nije istinit i da su Do Kvona crnogorskim vlastima prijavili on i njegovi prijatelji iz „blokčejn“ zajednice, jer ih je sve prevario.&nbsp; Lider PES-a je osnovano strahovao da Abazović, Kurti i Milić pripremaju teren za Spajićevo hapšenje, kako bi ga onemogućili da sastavi vladu, odnosno dobije većinsku podršku u parlamentu. Nijesu uspjeli i jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića bila je, 9. novembra 2023. razrješenje Kurtija sa pozicije generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Međutim, kako je Kurti uspio da u Agenciji angažuje desetine ljudi lojalnih Abazoviću, on i bivši premijer i danas su na izvoru mnogih informacijama kojima raspolaže tajna služba. Osim toga, sačuvali su od krivično-pravnog progona i operativce za koje je u okviru međunarodne akcije sprječavanja ruskog malignog uticaja ustanovljeno da sarađuju sa ruskom službom.&nbsp; Služba, prema izvorima Portala ETV, štiti i neke kriminalne grupe povezane sa Abazovićem i njegovom Urom, ali i krije podatke o Kurtijevim vezama sa jednim narko-klanom koji djeluje u Ulcinju... Kada je postalo izvjesno da neće srušiti Spajića i da će on dobiti podršku za vladu svi podaci iz kompjutera koje je u Agenciji koristio Kurti su izbrisani. - Tehnika je angažovana da prikrije sve elektronske tragove. Istovremeno, krivotvore se papiri i evidencije gdje je on sve vršio uvid i imao pristup dokumentima službe – rekli su ranije izvori Pobjede. Uništena je i dokumentacija koga su sve operativci pratili, kao i podaci o informacijama koje su prikupljali. Artan Kurti i Boris Milić, prem informacijama Portala ETV, zaratili su nakon što se Milić stavio u službu nove izvršne vlasti.&nbsp; Agencija za nacionalnu bezbjednost i dalje je pod potpunom kontrolom ruske i srpske agenturne mreže.

Tag: centar-za-socijalni-rad

Drecun: Centri za socijalni rad određuju koliko će sati korisnik boraviti u dnevnom centru

Srdanović: Djeca su informisana o svojim pravima, koja poštuju i zastupaju

Drecun: Centri za socijalni rad određuju koliko će sati korisnik boraviti u dnevnom centru

Zirojević: Krapović da pošalje Markovića na sistematski pregled, pa ga razriješi zbog laganja javnosti

Kuševija: Od 2020. godine ne postoje strategije za razvoj socijalne i dječije zaštite

Balijagić priznao izvršenje krivičnih djela, još se ne zna kad će biti izručen Crnoj Gori

PRATITE TVe UŽIVO