Napadač na Darisa Mujića, koji je u dvorištu barske škole napadnut 7. oktobra prošle godine, maloljetni A.K. nije se juče pojavio na zakazanom ročištu - a razlog je, kako tvrdi njegova odbrana, privatni odlazak u Sjevernu Makedoniju.&nbsp;
Otac povrijeđenog dječaka i njegov pravni zastupnik ne kriju ogorčenje zbog nepojavljivanja A.K.
- Ne znam kako je to moglo da se desi uopšte jer dok smo se mi Darisu borili za život oni su se tad borili da njega oslobode da izađe iz zatvora. Apelacioni sud je tada dao garanciju da mali neće napustiti zemlju. Eto igrom slučaja mali nije u državi naravno sa njegovim roditeljima koliko smo čuli, ako je to tačno ili nije to će da se sazna ovih par dana, ali ogorčeni smo definitivno i mislim da bi neko zbog toga trebao da odgovara, jer ako je Apelacioni sud donio odluku i garantovao da mali neće izaći iz zemlje, a evo šta se desilo izašao je iz zemlje - kazao je za Televiziju E Ceno Mujić, Darisov otac.
Stefan Jovanović, punomoćnik povrijeđenog dječaka navodi da je maloljetnik preko odbrane ponudio opravdanje.
- Radi se navodno o činjenici da se on nalazio u Republici Sjevernoj Makedoniji zbog nekih privatnih razloga i stvari koje nisu opravdanje. &nbsp;Dakle u očima zakonodavca navedeno nije opravdanje, naravno to je ono što je ponuđeno postupajućem vijeću odnosno sudiji - rekao je Jovanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5cHD5UMp7sI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Jovanović dodaje da je postupajuća sutkinja odredila da se obave provjere da li je osumnjičeni i kada napustio zemlju, ali i da se prinudno dovede na ročište koje je zakazano za 6. mart.
- Nadležni sud odnosno vijeće koje postupa u ovom predmetu je uradilo ono što je do njih i ono što im zakon omogućava, sve one radnje koje im zakon propisuje kada su ovakve situacije u pitanju vijeće je preduzelo. Dakle u pitanju je naredba za prinudno dovođenje, nalaganje Graničnoj policiji da provjeri da li je ovo lice zaista napustilo teritoriju. To su mogućnosti koje su stajale na raspolaganju vijeću i koje je vijeće naravno preduzelo odnosno dalo određene naloge. Predlaganje pritvora jednostavno u ovom trenutku nije bilo moguće - objašnjava on.
Ceno Mujić podsjeća da su nakon pokušaja ubistva njegovog sina i puštanja osumnjičenog iz pritvora organizovani protesti jer su, kaže, znali da će doći do toga da počinilac pokuša da izbjegne suđenje i pravdu.&nbsp;
- Očekujem da će sud da odradi svoje da će pravda, bar bi trebala da bude, na našoj strani. Ne znam, jednostavno u ovoj situaciji neko bi trebao da odgovara zbog svega ovoga, jer odbrana A.K. je navodno garatovala da on neće napustiti zemlju i da će biti tu odbrana i njegovi roditelji, svako ko bi tu trebao da odgovara, ali svakako Apelacioni sud je dao dozvolu zbog garancije nečije, znači ta garacija nije ispoštovana. Šta sad treba da se radi? Računao sam da će da se pojavi jer krivično djelo je krivično djelo, ipak on treba da odgovara za ono sto je učinio. Daris je prošao golgotu i mi sa njim. To je čisti pokušaj ubistva nije bilo ni ranjavanje ni slučajnost nego čisti pokušaj ubistva - rekao je on.
Podsjetimo, maloljetni A.K. u oktobru prošle godine nožem je ranio Darisa Mujića na školskom odmoru ispred barske Gimnazije "Niko Rolović". Tom prilikom Mujić je zadobio povrede opasne po život. To je ujedinilo Barane u osudi nasilja, zbog čega su bili organizovani i protesti.
Apelacioni sud je kao jedan od razloga da maloljetnik bude pušten iz pritvora naveo da ne postoji opasnost od bjekstva, što njegovo nepojavljivanje na zakazano ročište demantuje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jovanović: Razlozi za odsustvo Darisovog napadača sa ročišta nijesu opravdanje; Mujić: Ogorčeni smo

Iz pijeteta i tuge za žrtvama na našem Cetinju, “ćutao” sam i nisam “politizovao” tragediju, ne jednog grada, nego tragediju jednog naroda, 
ali sada, iz straha da se Cetinje ne ponovi, ne mogu da ćutim, saopštio je poslanik Socijaldemokrata, predsjednik Skupštine Opštine Bar i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić na vijest da je optuženi za pokušaj ubistva učenika u Baru umjesto u sudnicu otišao u Sjevernu Makedoniju.
- Ne mogu da ćutim kao Baranin, kao sugrađanin, kao roditelj. Moralne i profesionalne “odgovornosti” znamo da nemate Šaranoviću, ali od juče znamo da definitivno nemate ni “veze” sa poslom koji obavljate - istakao je Nenezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujic-kako-sud-objasnjava-pustanje-iz-pritvora-baranina-koga-danas-nema-na-optuzenickoj-klupi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ministru unutrašnjih poslova poručio da provjeri kako optuženi za ubistvo može da napustiti zemlju.
- p.s. Kada završite novi spot i “pobijedite” odsjaj, provjerite kako optuženi za ubistvo može da napustiti zemlju - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbanenenezic%2Fstatus%2F1882554894533767270%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić Šaranoviću: Provjerite kako optuženi za ubistvo može da napustiti zemlju

Baranin A. K, optužen za ubistvo u pokušaju učenika barske Gimnazije "Niko Rolović" Darisa Mujića, danas se nije pojavio na ročištu u Višem sudu u Podgorici, a navodno nije u Crnoj Gori, piše Primorski portal.
Mujić je pri tri i po mjeseca u dvorištu ove srednje škole zadobio povrede opasne po život i bio je životno ugrožen, zbog čega je operisan u Opštoj bolnici u Baru, a liječenje nastavio dvadesetak dana u Kliničkom centru Crne Gore.
Darisov otac Ceno Mujić pita Viši sud u Podgorici, koji je nakon devet dana ukinuo pritvor osumnjičenom za pokušaj ubistva, kako danas objašnjavaju situaciju da se mladić koji je trebalo biti na optuženičkoj klupi nalazi u Sjevernoj Makedoniji. &nbsp;
- Na današnjem zakazanom ročištu u Višem sudu u Podgorici na kojem je trebalo da se pojave optuženi za napad na mog sina Darisa, nije se pojavio direktan napadač A. K. Kao razlog zbog nepojavljivanja na &nbsp;ročištu sudu je navedeno njegovo navodno odsustvo iz zemlje. Navodno se nalazi u Sjevernoj Makedoniji i nije na raspolaganju sudskim organima. Pitam sud (Apelacioni) koji je dozvolio da se okrivljeni brani sa slobode čime sada objašnjavaju ovu odluku - upitao je Ceno Mujić za Primorski portal.
Podsjeća da je puštanje iz pritvora A. K, dok se Daris borio za život, jedan od razloga protesta u Baru koje je, kako ističe, odbrana optuženog u jednom od reagovanja nazvala hajkom.
- Naša je „hajka“ tek počela i iskreno se nadamo da će u ovom slučaju pravda da pobijedi - kazao je Mujić za Primorski portal.
Daris Mujić je početkom oktobra prošle godine u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru ranjen hladnim oružjem. Njega su napala dva maloljetnika na malom odmoru ispred škole. Maloljetnik A. K. nanio mu je ubodnu ranu nožem opasnu po život. Osamnaestogodišnjak je imao povrede grudnog koša, dijafragme i slezine.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica saopštila je da je u tuči učestvovalo više osoba. Ovo tužilaštvo je krivično djelo kvalifikovalo kao ubistvo u pokušaju.
Maloljetniku osumnjičenom za ubistvo u pokušaju je određen pritvor do 30 dana. Međutim, on je u pritvoru proveo devet dana, što je izazvalo ogorčenje porodice, prijatelja, prosvjetnih radnika i građana Bara i Crne Gore, koji su učestvovali u protestima kako bi ukazali donosiocima odluka o neophodnosti promjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
Osumnjičeni je izašao iz pritvora prije nego povrijeđeni iz bolnice. Nakon što je Baraninu A. K. ukinut pritvor 18. oktobra, oglasila se porodica Mujić: “Mi kao porodica zgoženi smo odlukom sudije koji je i pored toga što je naš Daris i dalje vezan za krevet na Odjeljenju intezivne njege u Kliničkom centru odlučio da da priliku osobi koja je pokušala da ga liši života da se brani sa slobode".

Mujić: Kako sud objašnjava puštanje iz pritvora Baranina koga danas nema na optuženičkoj klupi

Država ne smije ostati nijema na vapaj roditelja zabrinutih zbog vršnjačkog nasilja u školama kakvo se dogodilo u Baru prethodne sedmice. Nasilničko ponašanje, učinjeno u ma kom dobu života, mora imati jasan odgovor države a naša djeca moraju biti bezbjedna i zaštićena u školi ali i van nje - poručio je premijer Milojko Spajić u razgovoru sa roditeljima povrijeđenog učenika barske Gimnazije Darisa Mujića koji je 7. oktobra napadnut u školskom dvorištu.
Spajić je roditeljima napadnutog maloljetnika, kako se navodi u saopštenju, razgovarao o zdravstvenom stanju njihovog sina koji je zbrinut u Kliničkom centru CG gdje ljekari ulažu maksimalne napore za njegov oporavak.&nbsp;
- U ovom trenutku to je navažniji zadatak i nadam se da će iz ovog nemilog događaja Daris izaći bez posljedica - kazao je premijer Spajić.
Otac napadnutog dječaka Ceno Mujić zahvalio je na podršci, navodeći da im je apsolutni prioritet zdravlje djeteta i sigurnost.&nbsp;
- Ono što brine je činjenica da je učenik koji mu je nanio teške povrede, iako povratnik u takvim djelima, pušten da se brani sa slobode čime se, prema riječima roditelja, šalje loša poruka. Oni su poručili da su potrebne hitne izmjene Zakona o maloljetnicima, koji bi preciznije uredio ovakve i slične slučajeve - kazali su iz Vlade
Premijer, ministar pravde Bojan Božović i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, koji su prisustvovali sastanku, saglasni su da je potrebno razmotriti pooštravanje sankcija iako je prema postojećem zakonskom rješenju postojao osnov za izricanje mjere zadržavanja lica u predmetnim okolnostima. Sa sastanka je poručeno da će pažljivo sagledati ovo pitanje kako bi u saradnji sa zainteresovanom javnošću predložili izmjene ovog zakonskog rješenja.
Na sastanku je poručena da porodica Mujić može računati na pravnu i svaku drugu vrstu pomoći, uključujući i pojačanu zaštitu njihove bezbjednosti, te da će država pokazati da se nijedan vid nasilja neće tolerisati.

Spajić: Prioritet Darisovo zdravlje, pristupiće se izmjeni Zakona o maloljetnicima

Poslanički klub Pokreta Evropa sad (PES) saopštio je da sve zakonodavne inicijative koje se odnose na socijalne mjere i imaju značajan fiskalni uticaj moraju biti prethodno usklađene sa Socijalnim savjetom, kao nadležnim i zakonski definisanim tijelom za javne politike u ovoj oblasti.
U tom kontekstu, iz PES-a očekuju da se i Predlog zakona o godišnjem dodatku, čiji je inicijator potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, najprije uputi na razmatranje Socijalnom savjetu.
- Taj postupak je ranije uspostavljena praksa, posebno u okviru izrade programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, a dodatni razlog za poštovanje te procedure jeste činjenica da je potpredsjednik Vlade Đeljošaj i sam član Savjeta - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Iz poslaničkog kluba PES-a dodaju da, pored usaglašavanja sa Socijalnim savjetom, predlagač mora jasno definisati i obezbijediti održivost mjere, uključujući i njenu prihodnu stranu.
- Nakon što potpredsjednik Vlade uskladi svoju inicijativu sa Socijalnim savjetom, te predloži i obezbijedi održivost i prihodnu stranu planirane mjere, poslanički klub PES-a će sa posebnim uvažavanjem razmotriti njegov predlog i predlog poslanika u Skupštini Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

PES poručuje Đeljošaju: Uskladiti inicijativu o godišnjem dodatku sa Socijalnim savjetom i jasno definisati prihodnu stranu mjere

Vrhovno državno tužilaštvo reagovalo je na tekst objavljen na Portalu RTCG, koji je prenio i Portal ETV, pod nazivom „Propusti tužilaštva: porodično nasilje završilo kao običan prekršaj“ kazavši da je naslov tendenciozan i ne odražava stvarno postupanje u konkretnom slučaju.
- Ne radi se o „običnom“ prekršaju, već o prekršaju iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, po kojem je moguće izreći čitav niz zaštitnih mjera usmjerenih na neposrednu zaštitu žrtve. U konkretnom predmetu te mjere su i bile izrečene - navode u saopštenju.
Kažu da je Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, nakon analize svih slučajeva razmatranih u proteklom periodu, samo u jednom predmetu konstatovao da je nadležni tužilac, prema ocjeni Tima, a uz puno uvažavanje načela nezavisnosti u radu državnog tužioca, pogrešno kvalifikovao događaj kao prekršaj, umjesto kao krivično djelo.
Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, nakon analize svih slučajeva razmatranih u proteklom periodu, samo je u jednom predmetu konstatovao da je nadležni tužilac, prema ocjeni Tima, a uz puno uvažavanje načela nezavisnosti u radu državnog tužioca, pogrešno kvalifikovao događaj kao prekršaj, umjesto kao krivično djelo.&nbsp;
- Dakle, riječ je o izolovanom slučaju, a ne o sistemskom postupanju državnih tužilaštava kako se implicira u tekstu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, ukazuju da se radilo o predmetu u kojem je postupano prije donošenja Uputstva vrhovnog državnog tužioca za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, dokumenta koje uvodi jasne obaveze, standarde i smjernice za rad tužilaca i koje značajno unapređuje dosljednost i kvalitet postupanja u ovim slučajevima.
- Pored toga, Više državno tužilaštvo u Podgorici je u konkretnom predmetu sprovelo vanredni nadzor i donijelo određene zaključke i preporuke, čime je dodatno ojačan institucionalni odgovor. Državno tužilaštvo će i dalje nastaviti sa unapređenjem prakse, dosljednom primjenom Uputstva i stalnom provjerom kvaliteta postupanja, sa ciljem efikasne i pravovremene zaštite žrtava nasilja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Reagovanje tužilaštva na navode o postupanju u slučaju porodičnog nasilja

Komunalna inspekcija jutros je naložila uklanjanje šatora postavljenih u Botunu, saopštio je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, dodajući da su mještani preuzeli zapisnik i da će se „odnijeti prema tome kao prema svemu do sad“. Istovremeno, Knežević je pozvao građane Zete da na predstojećem referendumu u nedjelju glasaju protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, poručujući da će „svako ignorisanje volje građana naići na recipročan odgovor“.
Na konferenciji za medije Knežević je kazao da je inspekcija obišla teren i sačinila zapisnik koji su mještani odmah preuzeli.
- Uzeli su zapisnik i odnijeće se prema tome kao prema svemu do sad - &nbsp;rekao je Knežević.
Istakao je da je fokus sada na referendumu, kojim će se, kako je naveo, jasno pokazati da otpor projektu ne predvodi on, već građani Zete.
- Svi treba da glasamo protiv i to će biti praznik demokratije, potvrda da iza ovoga ne stojim ja, nego građani Zete - kazao je.
Na pitanje kakav odnos vlasti očekuje prema rezultatu referenduma, Knežević je odgovorio:
- Ko bude ignorisao rezultate referenduma, naići će na recipročan odgovor građana Zete.
Knežević je ponovio i ranije iznijete kritike na račun projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, naglašavajući potrebu za revizijom projektne dokumentacije i tehničkih rješenja, uz ocjenu da detalji ugovora ukazuju na veliki rizik od povećanja troškova.
- U ugovoru se navodi ukupna vrijednost od oko 20 miliona, ali nema uporedivog troškovnika ni analize cijena po jedinici opreme ili radova. Naknadni troškovi nijesu jasno definisani — to otvara prostor za eskalaciju cijene - naveo je Knežević.
Pritom je dodao da se najveće zloupotrebe dešavaju na dijelovima projekta koji su javnosti nevidljivi.
- Gdje se najbolje krade? Pod zemljom. Kad se stavljaju cijevi — kažu pukla je. Kako se to kontroliše? Najveća korupcija dešava se pod zemljom - rekao je on.
Prema njegovim riječima, analize sa stručnjacima pokazale su da predviđena tehnologija ne prati savremene standarde i ne uključuje naprednu automatizaciju, kao ni monitoring uticaja tokom i nakon izgradnje.
Takođe, kako tvrdi, nije predviđena sanacija zagađenog zemljišta kontaminiranog crvenim muljem, a finansijski aspekt projekta „nije obrazložen na način koji opravdava ulaganje“.
Knežević je pozvao na nezavisnu geohemijsku procjenu lokacije, uz poruku da nastavak radova mora biti uslovljen dodatnim mjerenjima i sanitarnim procedurama.
Knežević je ustvrdio da angažovana turska kompanija „nema iskustvo u EU“, navodeći da su njihovi projekti realizovani u Teheranu, Kuvajtu, Libanu, Uzbekistanu i dijelovima Turske.
Poseban problem, kaže, predstavlja i činjenica da je bazen crvenog mulja privatno vlasništvo.
- To je vlasništvo izvjesnog Jevrića iz Berana. Država je planirala da uloži 32 miliona, a vlasnik može da kaže da neće da proda. Ko može da ga natjera? - upitao je Knežević.
Knežević je poručio da tužilaštvo treba da ispita sve okolnosti u vezi sa projektom, dodajući da „ugovor imamo, ali projekat nemamo“.
Takođe je ponovio da bi upotreba sile nad mještanima Botuna imala ozbiljne političke posljedice:
- Ukoliko policija upotrijebi silu, sazvaću sjednicu predsjedništva i predložiti izlazak iz vlasti — i u Podgorici i na državnom nivou. Smjena Mujovića bila bi neminovna, jer više ne bi imali našu podršku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F1BUQtgn6J8%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Knežević: Ko bude ignorisao rezultate referenduma naići će na recipročan odgovor građana Zete

- Priznanje Lovćenu za najbolji kik boks klub u 2025. godini nagrada je za ostvarene rezultate na domaćim i međunarodnim ringovima, ali još više za uloženi trud i ogromno odricanje da bi se do njih došlo, kazao je trener Janko Kuzman. 
On je naglasio da je 2025. bila godina za pamćenje i da je ponosan na takmičarsku ekipu Lovćena.
Kuzman je kazao da je kruna sezone bilo Evropsko prvenstvo u Jezolu, na kojem je pet kik boksera Lovćena osvojilo pet medalja.
- To je stvarno istorijski uspjeh. Osvojili smo dvije zlatne medalje, bili smo akteri u tri finala. Imali smo i dvije bronzane medalje - kazao je Kuzman.
On je istakao da su na Evropskim kupovima osvojene tri zlatne, jedna srebrna i dvije bronze medalje.
- Ove godine imamo i šest zlatnih odličja sa Svjestkih kupova, dva srebrna i pet bronzanih. Četri takmičara iz našeg kluba su prvi na Svjetskoj WAKO rang listi, dok peti takmicar zauzima drugo mjesto - kazao je Kuzman.
On je precizirao da su najuspješniji klub bili na reviji Beranski pobjednik, kao i na Trofeju prijestonice i Državnom prvenstvu. 
- Za kraj godine šlag na tortu je priznanje od Kik boksa saveza za najbolji klub u 2025, dok je naš takmičar Miloš Vojinović najbolji mlađi junior - rekao je Kuzman.
On je naglasio da veliku zahvalnost duguje Prijestonici Cetinje, kao i firmi Naniprom.

Kuzman: Priznanje nagrada za uloženi trud i ogromno odricanje

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ceno-mujic