<article>Država ne smije ostati nijema na vapaj roditelja zabrinutih zbog vršnjačkog nasilja u školama kakvo se dogodilo u Baru prethodne sedmice. Nasilničko ponašanje, učinjeno u ma kom dobu života, mora imati jasan odgovor države a naša djeca moraju biti bezbjedna i zaštićena u školi ali i van nje - poručio je premijer Milojko Spajić u razgovoru sa roditeljima povrijeđenog učenika barske Gimnazije Darisa Mujića koji je 7. oktobra napadnut u školskom dvorištu.Spajić je roditeljima napadnutog maloljetnika, kako se navodi u saopštenju, razgovarao o zdravstvenom stanju njihovog sina koji je zbrinut u Kliničkom centru CG gdje ljekari ulažu maksimalne napore za njegov oporavak. - U ovom trenutku to je navažniji zadatak i nadam se da će iz ovog nemilog događaja Daris izaći bez posljedica - kazao je premijer Spajić.Otac napadnutog dječaka Ceno Mujić zahvalio je na podršci, navodeći da im je apsolutni prioritet zdravlje djeteta i sigurnost. - Ono što brine je činjenica da je učenik koji mu je nanio teške povrede, iako povratnik u takvim djelima, pušten da se brani sa slobode čime se, prema riječima roditelja, šalje loša poruka. Oni su poručili da su potrebne hitne izmjene Zakona o maloljetnicima, koji bi preciznije uredio ovakve i slične slučajeve - kazali su iz VladePremijer, ministar pravde Bojan Božović i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, koji su prisustvovali sastanku, saglasni su da je potrebno razmotriti pooštravanje sankcija iako je prema postojećem zakonskom rješenju postojao osnov za izricanje mjere zadržavanja lica u predmetnim okolnostima. Sa sastanka je poručeno da će pažljivo sagledati ovo pitanje kako bi u saradnji sa zainteresovanom javnošću predložili izmjene ovog zakonskog rješenja.Na sastanku je poručena da porodica Mujić može računati na pravnu i svaku drugu vrstu pomoći, uključujući i pojačanu zaštitu njihove bezbjednosti, te da će država pokazati da se nijedan vid nasilja neće tolerisati.</article>

Država ne smije ostati nijema na vapaj roditelja zabrinutih zbog vršnjačkog nasilja u školama kakvo se dogodilo u Baru prethodne sedmice. Nasilničko ponašanje, učinjeno u ma kom dobu života, mora imati jasan odgovor države a naša djeca moraju biti bezbjedna i zaštićena u školi ali i van nje - poručio je premijer Milojko Spajić u razgovoru sa roditeljima povrijeđenog učenika barske Gimnazije Darisa Mujića koji je 7. oktobra napadnut u školskom dvorištu.
Spajić je roditeljima napadnutog maloljetnika, kako se navodi u saopštenju, razgovarao o zdravstvenom stanju njihovog sina koji je zbrinut u Kliničkom centru CG gdje ljekari ulažu maksimalne napore za njegov oporavak.&nbsp;
- U ovom trenutku to je navažniji zadatak i nadam se da će iz ovog nemilog događaja Daris izaći bez posljedica - kazao je premijer Spajić.
Otac napadnutog dječaka Ceno Mujić zahvalio je na podršci, navodeći da im je apsolutni prioritet zdravlje djeteta i sigurnost.&nbsp;
- Ono što brine je činjenica da je učenik koji mu je nanio teške povrede, iako povratnik u takvim djelima, pušten da se brani sa slobode čime se, prema riječima roditelja, šalje loša poruka. Oni su poručili da su potrebne hitne izmjene Zakona o maloljetnicima, koji bi preciznije uredio ovakve i slične slučajeve - kazali su iz Vlade
Premijer, ministar pravde Bojan Božović i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, koji su prisustvovali sastanku, saglasni su da je potrebno razmotriti pooštravanje sankcija iako je prema postojećem zakonskom rješenju postojao osnov za izricanje mjere zadržavanja lica u predmetnim okolnostima. Sa sastanka je poručeno da će pažljivo sagledati ovo pitanje kako bi u saradnji sa zainteresovanom javnošću predložili izmjene ovog zakonskog rješenja.
Na sastanku je poručena da porodica Mujić može računati na pravnu i svaku drugu vrstu pomoći, uključujući i pojačanu zaštitu njihove bezbjednosti, te da će država pokazati da se nijedan vid nasilja neće tolerisati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vršnjačko nasilje

Daris Murić

Milojko Spajić

Zakon o maloljetnicima

Ceno Mujić

Politika

Spajić: Prioritet Darisovo zdravlje, pristupiće se izmjeni Zakona o maloljetnicima

Država ne smije ostati nijema na vapaj roditelja zabrinutih zbog vršnjačkog nasilja u školama kakvo se dogodilo u Baru prethodne sedmice. Nasilničko ponašanje, učinjeno u ma kom dobu života, mora imati jasan odgovor države a naša djeca moraju biti bezbjedna i zaštićena u školi ali i van nje - poručio je premijer Milojko Spajić u razgovoru sa roditeljima povrijeđenog učenika barske Gimnazije Darisa Mujića koji je 7. oktobra napadnut u školskom dvorištu.
Spajić je roditeljima napadnutog maloljetnika, kako se navodi u saopštenju, razgovarao o zdravstvenom stanju njihovog sina koji je zbrinut u Kliničkom centru CG gdje ljekari ulažu maksimalne napore za njegov oporavak. 
- U ovom trenutku to je navažniji zadatak i nadam se da će iz ovog nemilog događaja Daris izaći bez posljedica - kazao je premijer Spajić.
Otac napadnutog dječaka Ceno Mujić zahvalio je na podršci, navodeći da im je apsolutni prioritet zdravlje djeteta i sigurnost. 
- Ono što brine je činjenica da je učenik koji mu je nanio teške povrede, iako povratnik u takvim djelima, pušten da se brani sa slobode čime se, prema riječima roditelja, šalje loša poruka. Oni su poručili da su potrebne hitne izmjene Zakona o maloljetnicima, koji bi preciznije uredio ovakve i slične slučajeve - kazali su iz Vlade
Premijer, ministar pravde Bojan Božović i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, koji su prisustvovali sastanku, saglasni su da je potrebno razmotriti pooštravanje sankcija iako je prema postojećem zakonskom rješenju postojao osnov za izricanje mjere zadržavanja lica u predmetnim okolnostima. Sa sastanka je poručeno da će pažljivo sagledati ovo pitanje kako bi u saradnji sa zainteresovanom javnošću predložili izmjene ovog zakonskog rješenja.
Na sastanku je poručena da porodica Mujić može računati na pravnu i svaku drugu vrstu pomoći, uključujući i pojačanu zaštitu njihove bezbjednosti, te da će država pokazati da se nijedan vid nasilja neće tolerisati.

Završnim riječima danas je okončano suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici koja se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Epilog će biti poznat 4. oktobra kada će sutkinja Višeg suda Sonja Keković izreći presudu. Medenici se u ovom postupku sudi zbog optužbi da je izdejstvovala da nekadašnji sudija Osnovnog suda u Rožajama Milosav Zekić ne bude privremeno udaljen sa posla iako se protiv njega vodio krivični postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru. U završnim riječima tužiteljka Maja Janković bila je kategorična da je tokom dokaznog postupka utvrđeno postojanje osnovane sumnje da je optužena Medenica učinila krivično delo koje joj se stavlja na teret. - Medenica je negirala krivično delo koje koje joj se stavlja na teret, ali je njena odbrana opovrgnuta materijalnim i personalnim dokazima. Ovakva tvrdnja optužbe proizilazi iz spisa predmeta - kazala je tužiteljka Janković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023111024_4ced989f9ac31a9c628501b1cc492c4d6fbc3f886cff8b37a63fe1cb926de3b2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023111024_4ced989f9ac31a9c628501b1cc492c4d6fbc3f886cff8b37a63fe1cb926de3b2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt=" Maja Janković"> <figcaption> Maja Janković(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Tužiteljka Janković danas je saopštila i da je Specijalno državno tužilaštvo dostavilo Osnovnom državnom tužilaštvu spise predmeta i protiv tadašnje sekretarke Sudskog savjeta Vesne Aćimić zbog više krivičnih djela.&nbsp; Aćimić je 17 .jula na svjedočenju pred Višim sudom rekla da nije obavijestila Sudski savjet o pritužbi građana koja se odnosila na sudiju Zekića i navela da je zaboravila da ih informiše. Sa druge strane, branilac Medenica, advokat Zdravko Begović istakao je da njegova klijentkinja nije počinila krivično djelo koje joj se optuženicom stavlja na teret. - Iako su za krivični postupak protiv sudije Milosava Zekića znali predsjdenik Osnovnog suda u Kotoru, predsjednik Osnovnog suda u Rožajama niko nije obavijesti Sudski savjet iako su bili u obavezi. O tom postupku sutkinja Sanja Čeković je bila dužna da obavijesti Sudski savjet jer je ona zadužila predmet protiv sudije Zekića. Takođe, sutkinja Momirka Tešić je bila dužna da ih obavijesti jer je ona donijela presuda - rekao je advokat Begović. Optužena Medenica je navela da prihvata završne riječi branioca Begovića. Istakla je da nije mogla odlučivati o privremenom udaljavanju sudije Zekića jer je tu odluku donosi Sudski savjet na zahtjev disciplinskog tužioca. - Nikada mi nije podnijet zahtjev disciplinskog tužioca, pa nijesam mogla odlučivati o udaljenju. Tačno je da Sudskom savjetu nijesam proslijedila pritužbu građana protiv sudije Zekića jer je ta pritužba istog dana bila proslijeđena Sudskom savjetu kad i meni - kazala je Medenica.&nbsp; Istakla je da je ponosna kako je obavljala posao predsjednice Vrhovnog suda i da za vrijeme dok je bila na toj funkciji nije se moglo desiti da prvostepena presuda ne bude donijeta u roku od tri godine, a da osumnjičeni izađu iz pritvora zbog nedošenja prvostepene odluke.

Presuda Vesni Medenici 4. novembra

Crna Gora je na pragu privremenog zatvaranja Poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji, a njeni građani već uživaju brojne prednosti napretka u oblastima elektronskih komunikacija, sajber bezbjednosti, digitalnih usluga i medijskog pluralizma, ocijenila je šefica Radne grupe za to poglavlje Ružica Mišković.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da elektronske usluge, poput eZdravlja i eObrazovanja, postaju svakodnevna realnost koja štedi vrijeme i unapređuje kvalitet života.
- Istakla bih ono što je trenutno interesantno, a i aktuelno, to je apliciranje studenata za studentske kredite, što je posebno atraktivno za one koji studiraju van Crne Gore, jer mogu onlajn da podnesu aplikaciju i da značajan segment tog zahtjeva ostvare elektronskim putem - navela je Mišković, koja je od početka u pregovaračkom procesu.
Ona je kazala da Vlada Crna Gora predano radi na unapređenju svih elektronskih usluga i informacionog sistema u cjelini.
- U toku je izrada jednog modernijeg, naprednijeg, novog portala eUprave, koji će ponuditi veći broj servisa, kojih trenutno ima oko 377 na različitim nivoima - rekla je Mišković.
Na pitanje koliko su građani sigurni u virtuelnom prostoru, Mišković je kazala da to zavisi, pored ostalog, i od digitalne pismenosti građana, ali da je Vlada kreirala adekvatnu pravnu regulativu u oblasti sajber-bezbjednosti.
- Imamo zakon o informacionoj bezbjednosti koji je u skupštinskoj proceduri, koji je uslađen sa aktuelnom zakonskom regulativom EU i u kontekstu tog zakona planirano je formiranje Agencije za sajber bezbjednost, čija uloga će biti, zajedno sa CIRT timom koji egzistira na nivou Vlade, da građanima pruži bezbijednost u virtualnom prostoru i da zaštiti njihove podatke - pojasnila je Mišković.
Govoreći o ulaganju telekomunikacionih kompanija u dostupnost najsavremenijih servisa, razvoj infrastrukture i uvođenje novih tehnologija, Mišković je ukazala da su te investicije značajne, i da su u prethodnoj godini iznosile oko 76 miliona eura, što je rast od 10,9 odsto u odnosu na 2022.
Ona je naglasila da je Crna Gora malo tržište, kao i da je potrebno što više ulagati u informacionu bezbijednost, osnaživati kadrove i obezbijediti dovoljna sredstva da se osigura bezbjednost mreže i komotno, sigurno, bezbjedno korišćenje servisa u cilju zaštite od potencijalnih sajber napada.
Mišković je podsjetila da je Zapadni Balkan od 1. jula 2021. slobodna roaming zona. S tim u vezi, omogućeno je, kako građanima Crne Gore koji putuju u zemlje regiona, tako i strancima koji borave u našoj državi, da lakše koriste internet usluge unutar regiona.
Ona je istakla da je prošle godine potpisana deklaracija o smanjenju cijena roaminga između zemalja EU i Zapadnog Balkana, kao i da su operatori preduzeli potrebne korake za snižavanje cijena.
Mišković je pozvala građane da provjere koji inostrani operatori nude povoljne uslove tokom boravka u zemljama EU.
Kada je riječ o zadovoljstvu korisnika kvalitetom i cijenama elektronskih komunikacionih usluga, kao i zaštitom njihovih prava i podataka, Mišković je ukazala da su novim Zakonom o elektronskim komunikacijama definisana ova pitanja, u cilju unapređenja mogućnosti koje nude telekomunikacione usluge.
Regulator za tu oblast je, kako je dodala, takođe preduzeo čitav niz koraka kako bi korisnicima olakšao da mogu da biraju koje će usluge elektronskih komunikacija da koriste.
Mišković je rekla da usvojeni reformski zakoni o medijima obezbjeđuju slobodu medija i raznovrsnost informacija, kroz jačanje povjerenja u novinarsku profesiju i medijski prostor Crne Gore.
Ostvarena je, tvrdi ona, i nezavisnost regulatora u oblasti elektronskih komunikacija i audio-vizualnih medijskih usluga.
Mišković je dodala da su sredstva iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnost medija od velikog značaja za medijski sektor, napominjući da je za ovu godinu izdvojeno 1,3 miliona eura, kao i da je novim zakonom procenat finansiranja Fonda iz budžeta povećan sa 0,09 na 0,2 odsto.
- Ovakvim rješenjima, odnosno mogućnošću korišćenja sredstava iz Fonda, ne samo da imamo priliku da unaprijedimo programske sadržaje i omogućimo građanima što raznovrstnije korišćenje audio-vizualnih medijskih usluga, već i da osnažimo samoregulatore koji su u stvari prva adresa za građane u slučaju eventualnih primjedbi na profesionalizam, odnosno neprofesionalizam, pojedinih aktera u ovom procesu - rekla je Mišković.
Ona je kazala da je važno novac koristiti i za istraživačko novinarstvo i osnaživanje kapaciteta novinara u dijelu njihove edukacije, kako bismo imali kadrove u toj branši koji su posvećeni konkretnim temama, u cilju što bolje, adekvatnije i profesionalnije informiranosti građana.
Govoreći o govoru mržnje u javnom prostoru, kao i čestim dezinformacijama, Mišković je rekla da je država omogućila zakonska rješenja koja su definisala ta pitanja, ali da sa druge strane ona ne može da utiče na to da kako će građani da prime informacije i da ih procesiraju.
- Medijska strategija, prva koja je donijeta u Crnoj Gori je, kroz svoje ciljeve i aktivnosti, definisala upravo pitanja kako suzbiti, odnosno eliminisati govor mržnje i dezinformacije i na koji način osnažiti kapacitete u cilju što adekvatnijeg djelovanja u medijskom prostoru - pojasnila je Mišković.
Ona je kazala da živimo u svijetu gdje se brzo živi, a još brže misli, i da građani nemaju dovoljno ni prostora, ni vremena da procesiraju informacije koje dobijaju, a posebno ne da provjere njihovu vjerodostojnost.
Iz tog razloga su, prema riječima Mišković, potrebni novinari od znanja, od etike, ali ne treba zanemariti ulogu građana i društva kroz veću odgovornost u korišćenju, odnosno prihvatanju informacija koje se plasiraju na društvenim mrežama.
Ona je ukazala da je tim za Poglavlje 10 uložio veliki trud i napore na ispunjavanju završnih mjerila kako bi u decembru, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, privremeno zatvorili to poglavlje.
- Predstoji nam Međuvladina konferencija, ali to naravno nije kraj, zato se zatvaranje zove privremeno. Evropska komisija ne spava, a ne da ni nama da drijemamo. Drži nas budnima u cilju ispunjavanja budućih obaveza koje su pred nama - istakla je Mišković.
Ona je kazala da imamo Zakon o elektronskoj trgovini, kao i Zakon o elektronskom potpisu i elektronskoj identifikaciji, ali da čitav set nove pravne tekovine treba uskladiti u tim oblastima.
- Shodno tome, biće potrebno da se formiraju koordinacioni timovi i definišu resori koji će da prate i sprovode ove aktivnosti u cilju daljeg usaglašavanja sa pravom tekovinom EU - rekla je Mišković.

Mišković je bila gošća podcasta “28do28” koji agencija MINA sprovodi u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova, kroz EU4ME projekat, u cilju predstavljanja pregovaračke strukture i napretka u procesu pregovora Crne Gore sa EU.

Mišković: Na pragu smo privremenog zatvaranja Poglavlja 10

Opštinska izborna komisija Budve povrdila je listu “Evropski savez - Petar Odžić (SDP, SD, LP i građani) - Čist izbor”, za vanredne lokalne izbore zakazane za 17. novembar.
Nosilac liste Petar Odžić kazao je nakon predaje da se Budva mora ponovo vratiti na stari put, te da joj se mora vratiti stari sjaj i pomiriti 
građani Budve.
- Ono što mora biti u osnovi rada svake političke grupacije da u budućem periodu radimo na pomirenju naših građana - naveo je Odžić. 
 
Odžić je naglasio da su Evropski savez i građani čist izbor za Budvu. 
 
- Stoga građani 17. novembra pružite nam podršku za suštinske i prave promjene - zaključio je Odžić.

Potvrđena lista Evropskog saveza u Budvi

Problem sa Vučićem, i sa drugim "Vučićima" u Crnoj Gori je što se ponašaju kao da nijesu političari. Oni sebe doživljavaju kao ljude koji imaju misiju, oni brane državu, brane crkvu, brane tekovine ove ili one, i sa takvim ljudima teško možete pričati o javnom interesu, o tome šta će oni da urade za građane, ako on ima "borački staž" - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E &nbsp;Predrag Nikolić iz Sindikata medija Crne Gore. Komentarišući seksistički ispad profesora Aleksandar Stamatovića, koji je novinarki Ireni Tatar uputio lascivne komentare, a &nbsp;Etički odbor Univerziteta Crne Gore je kazao da je profesor iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar, a takava izjava profesora nedopustiva i skandalozna, &nbsp;kaže generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović, a stav Etičkog odbora Univerziteta &nbsp;je sramotan.&nbsp; - Mi smo sami svjedoci, da su novinari, a posebno novinarke u elektronskim medijima, na televizijama, koje su svima vidljive i koje svi znaju, da su posebno na meti seksističkih i mizoginih komentara. To je kultura koja je nedopustiva u našem društvu i svi treba da se borimo protiv toga - rekla j Radulović. U cijelom slučaju je najviše sporno što je Univerzitet zauzeo takav stav, kaže Nikolić, jer je to ružna poruka, koja dolazi, kako kaže, od najviše visokoškolske ustanove u ovoj zemlji. - Mi imamo novinarstvo koje je sve više ženska profesija i u kome se sve više napadaju žene, zbog toga što su žene, što smetaju, što pišu, govore, izvještavaju kako izvještavaju. Znači, mnoge žuljaju i onda dolazimo do ovako banalnih i ružnih napada. Taj dio sa odgovorom Univerziteta mnogo je problematičniji, jer dolazi od jedne institucije koja obrazuje omladinu, tako da je to najcrnje u svemu ovome - rekao je Nikolić. Mi smo društvo koje je deklarativno za ravnopravnost, cijeni Nikolić, međutim, kako kaže, u praksi je očigledna duboka neravnopravnost, ne samo u novinarstvu, već, ističe on, na svim poljima. - &nbsp;Vidjeli smo da je žena više u Crnoj Gori, međutim, dobar dio njih je marginalizovan.Njih je vrlo malo na pozicijama odlučivanja, imamo činjenicu da više žena završava fakultete, više doktorira, više magistrira, ali džaba, jer je sva moć i dalje u rukama muškaraca, prije svega političara, koji su, sami vidimo, što se tiče njihove svijesti i osjećaja za te finese rodne, ali i za ostale demokratske - istakao je Nikolić. Bilo je jako ružno i neprijatno, kaže Radulović, slušati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kako se obraca novinarki Aleksandri Jovančević, nedopustivo kad to dođe sa najviše instance u državi, i to od, kako kaže, predsjednika koji je obećavao promjene, demokratičnost, pravnu državu i čovjek koji se deklarativno zalagao za slobodu izražavanja. - Mi smo kao Udruženje reagovali, Sindikat je to osudio, jer je nedopustivo na onakav način, vrlo neprijatan i vrlo nekulturan, da se predsjednik države ophodi prema novinaru - istakla je Radulović. Političari su dužni, zato što su na pozicijama na kojima su, poručuje Nikolić, da odgovaraju na pitanja, pa čak i novinara i medijskih kuća, dodaje on, koje im se ne sviđaju i mnogo će lakše biti kad se, kako kaže, &nbsp;emancipuju da nemamo tih problema. Sagovornica Televizije E kaže da joj je žao što je Udruženje propustilo da reaguje u slučaju kad se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić &nbsp;obrušio na novinara Vladana Šturanovića, i, dodaje ona, nedopustivo je da se na takav način bilo ko odnosi prema novinarima, a kamoli predsjednik jedne države. - Nema on poštovanja prema medijima. Mi smo svjedoci i na šta liče press konferencije u Beogradu. Vučić ima par medija gdje izađe i ispriča šta mu je volja, i koliko mu je volja, niko ne smije da ga prekida, niko ne smije da ga pita. Samo mi je žao što mi nijesmo reagovali, prosto nam je to promaklo - naglasila je Radulović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023111020_40a8ee30cc07f2db76c48882b09783e7293d1e2baf5cd0b84f4b9073e62fead7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023111020_40a8ee30cc07f2db76c48882b09783e7293d1e2baf5cd0b84f4b9073e62fead7" data-rendition-name="original" width="1053" height="592" loading="lazy" alt="Mila Radulović"> </figure>  Srbija je dobar primjer, poručuje Nikolić, kako to izgleda kad partije imaju svoje medije, dodaje on, i biznis elite &nbsp;koje &nbsp;imaju svoje medije, i, kaže on, kao izgleda kad se malo &nbsp;ulaže u profesionalne medije i profesionalne novinare. - Problem sa Vučićem i sa drugim ,, Vučićima” u Crnoj Gori je što se ponašaju kao da nijesu političari. Oni sebe doživljavaju kao ljude koji imaju misiju, oni brane državu, brane crkvu, brane tekovine ove ili one, i sa takvim ljudima teško možete pričati o javnom interesu, o tome šta će oni da urade za građane, ako on ima ,,borački staž” …Ta priča je nama problematična, što političke partije imaju, (neke, ne sve), tu rigidnu notu &nbsp;gdje su oni spasitelji, oni su zaslužni za sve, i onda im novinari samo smetaju, posebno novinari sa smislenim pitanjima, koja im ne odgovaraju. Oni bi, bukvalno, najviše voljeli da im se novinari dive i aplaudiraju - poručio je Nikolić. Sagovornik Televizije E problematizuje dostupnost raznih sadržaja širokim narodnim masama, pa s tim u vezi imamo ogroman postotak nevakcinisane djece, imamo veliki procenat javnosti koji smatra, ističe on, da su vakcine problematične. - U smislu edukacije mi smo jedno zapušteno društvo i naši susjedi u bivšoj Jugoslaviji, i tu treba puno truda, puno volje i napora da se to promijeni. Tačno se zna šta su provjerene informacije i kako do njih doći, a imamo društvene mreže koje su pune neistina, neprovjerenih informacija, imamo te nesretne ratove, pa imamo dosta lažnih informacija, bukvalno ispiranje mozga koje radi jedna strana koja je medijski jaka. Čini mi se da je ta medijska pismenost i opšte obrazovanje nasušno potrebno, a tu smo kao društvo vrlo zakazali, ne sa starijima koji imaju iskustvo iz devedesetih, više sa mladima, kojima se plasiraju razni sadržaji, i oni to, uglavnom, nekritički prihvata - naglasio je Nikolić Kad je započela svoj novinarski staž, prisjeća se Radulović, bilo je nedopustivo da novinar može da bude svako kome je to drago, i dodaje da ima ljudi koji ne znaju čime da se bave u životu, pa se, kako kaže, bave &nbsp;novinarstvom. - Ima neko ko želi da bude PR ili tako nešto, i onda dođe u medije da pokupi sve kontakte, i onda je normalno da mediji nijesu u službi javnosti i građana, jer ti početnici pojma i nemaju šta je uloga novinara, šta je uloga medija, šta piše u etičkom kodeksu. Redakcije danas imaju problem sa deficitom novinara i nemaju vremena da ih edukuju. Nekada je za posao novinara bila neophodna diploma fakulteta novinarstva ili nekog društvenog fakulteta, bio je uslov da je neko, najprije, obrazovan, da bi mogao da izvještava i da kreira javno mnjenje - istakla je Radulović. Da bi građani vjerovali medijima, kaže Radulović, novinar &nbsp;mora prvo sa sobom da raščisti da zna, dodaje ona, šta su njegove dužnosti i zbog čega se on bavi time, pa tek onda, kako kaže, da radi svoj posao. Drugi razlog degradacije novinarske profesije su niske zarade, podsjeća Radulović, jer su novinarske plate ispod državnog prosjeka, naglašava ona. - Podatak iz Sindikata, od juna proše godine, je da 60 posto novinara ima platu ispod prosjeka u Crnoj Gori, i to oni koji imaju sreće, dobar dio, kod lokalnih javnih emitera, ima kašnjenje plata od po mjesec, dva i više. Imamo i privatne medije gdje nekad plate kasne. Negdje je to najbolje regulisano u državnoj televiziji, u Javnom servisu, zahvaljujući tome što oni imaju Granski kolektivni ugovor. Mi u Sindikatu smo par godina pokušavali sa poslodavcima da napravimo dogovor oko Granskog kolektivnog ugovora koji bi poboljšalo stanje, to je bila nemoguća misija. To nije barijera, nego zid. To su samo fingirani pregovori, jer njima se ne isplati to, bolje da je stanje tako nerješivo, kao sad, kad im može biti - zaključio je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGO3Fy6_b9J8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Političari bi najviše voljeli da im se novinari dive i aplaudiraju

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

KATNIĆ: Ljubo Milović imao veze sa agentima BIA u Beogradu, bio posrednik za kupovinu banke u Crnoj Gori

Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, saznaje Portal ETV od više izvora iz obje koalicije.&nbsp; Oni napominju da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. &nbsp; Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp; Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore... <blockquote>-Ništa vam ne mogu reći tim povodom - kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> </figure>  Prema informacijama naših izvora, Milatović je kao neformalni čelnik grupacije ,,Za bolju Podgoricu“ koju, osim Ure Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz Milatovićeve grupacije u državnim institucijama.&nbsp; Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države. Milićev &nbsp;odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.&nbsp; Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović ,,ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.&nbsp; <blockquote>Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp;</blockquote> Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.&nbsp; U cilju da dobije zvaničnu potvrdu nezvaničnih informacija Televizija i Portal ETV su mejlom poslali pitanja na adresu predsjednika države Jakova Milatovića i Nađe Ljljanić, članice pokreta ,,Za bolju Podgoricu“. &nbsp; -Ništa vam ne mogu reći tim povodom - ljubazno je i kratko odgovorila dr Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Da li je Milatovićev prijedlog Đokovića za ambasadora u Beogradu dokaz da teku pregovori sa Mandićem o vlasti u Podgorici?

Osnovno državno tužilaštvo nije odgovorilo na pitanje M portala ko je od tužilaca 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18, koji se odnosi Nikolu Vujotića, odnosno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, za koje je osumnjičen 2018. godine. Vujotić je od tada u bjekstvu, za njim je bila raspisana potjernica, a o njegovom slučaju su preko SKY ECC aplikacije razgovarali početkom marta 2021. njegov brat Milan Vujotić, jedan od čelnih ljudi kavačkog klana i blizak prijatelj vođe te kriminalne organizacije Radoja Zvicera, i policajac Goran Stojanović, osumnjičen za saradnju sa ovim klanom.&nbsp;
<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---imam-jednog-u-osnovno-tuzilastvo--hoce-da-pomogne--castim-ga-ponekad-" target="_blank">Prepiske Vujotića i Stojanovića u kojima razgovaraju o tome na koji način da, kako sami kažu, njihov prijatelj, tužilac iz ODT,</a> zaduži predmet i oslobodi Nikolu Vujotića krivice u dogovoru sa sudijom koji je ranije vodio predmet,<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---obavezno-direktno-mejl-vukasu-radonjicu-i-onda-ce-on-poci-da-uzme-predmet-da-trazi-da-ga-zaduzi-" target="_blank"> M portal je objavio prekjuče i juče.&nbsp;</a>
Iz prepiske Milana Vujotića i Gorana Stojanovića se jasno vidi da je riječ o tadašnjem tužiocu u ODT, a danas specijalnom državnom tužiocu Vukasu Radonjiću. Vujotić u prepisci sa svojim bratom Nikolom navodi njegovo ime, a Stojanović Vujotiću šalje fotografije na kojima je zajedno sa Radonjićem, ali i drugim policajcima koji su kasnije osumnjičeni za saradnju sa kavačkim kriminalnim klanom.&nbsp;
Upravo zbog tih fotografija i SKY ECC prepiski Stojanovića, Vukasa Radonjića su kolege tužioci saslušali 07. avgusta 2023. godine u svojstvu svjedoka, u okviru istrage koja je vođena u procesu protiv Mila Božovića, Ljuba Milovića i njihove grupe.&nbsp;
U svom svjedočkom iskazu, aktuelni portparol i specijalni državni tužilac Radonjić potvrdio je da je on 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18 protiv Nikole Vujotića. Njegov iskaz se poklapa sa onim što su Milan Vujotić i Goran Stojanović pisali u SKY ECC aplikaciji, ali Radonjić tvrdi da je do toga došlo u redovnoj proceduri.&nbsp;
Tokom svjedočkog iskaza, Radonjić je sve objasnio ovako:&nbsp;
"Krajem 2020. godine ili početkom 2021. godine Goran Stojanović mu je rekao da ima određeno lice koje mu je značajno jer mu dostavlja bitne informacije, a koje lice ima predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, te da bi bilo dobro da se predmet aktivira jer je to lice u bjekstvu i ne može da uđe u Cmu Goru zbog raspisane potjernice, a da bi bilo puno korisnije da je u Cmoj Gori, ovo imajući u vidu sadržinu njihovog odnosa. Pojasnio je i da isti nije tražio ništa da mu se pomogne, već samo da se završi postupak kako bi se povukla potjernica, te da ga je on savjetovao da se njegov branilac obrati ili na službeni mail ODT Podgorica ili na njegov mail budući da je PR tužilaštva ili običnom poštom sa nekom vrstom urgencije.&nbsp;
Dalje je naveo i da se sjeća da 10 do 15 dana nije stizalo ništa, a nakon toga je na svoj službeni mail dobio urgenciju od čini mu se advokata Miljanića, a koji mail je zaveo, dobio predmet od pisarnice i pošao kod tadašnjeg rukovodioca Nikole Boričića. Objasnio je da je tadašnjeg rukovodioca upoznao sa predmetom i konstatovali su da je predmet do tada vodila koleginica Ana Radović koja je napredovala, da se predmet odnosi na dva lica Vidmar Miloša i Vujotić Nikolu i da se ovom Vujotiću stavljaju na teret dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i to jedno zajedno sa Vidmarom čiji je predmet eksplozivna naprava, dok je DNK Vujotića pronađen na GPS trakeru koji nije njen integralni dio i drugo koje se odnosi na 17 metaka pronađenih u nekom stanu u Podgorici.&nbsp;
Takođe je naveo i da se tada sa rukovodiocem dogovorio da predmet treba u redovnoj raspodjeli dodijeliti nekom tužiocu, a na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mu baš ovaj predmet kako bi on nastavio postupanje. Svih ovih detalja se sjeća jer je u ovom dijelu predmeta koji se odnosi na eksplozivnu napravu Osnovni sud dva puta obustavljao postupak, a Viši sud ukidao to rješenje što mu je bilo zanimljivo u tom trenutku, a osim toga vidio je u spisima da je Osnovni sud razdvojio postupak u odnosu na Vidmara koji je pravosnažno osuden za ovu napravu, a da se postupak protiv Vujotića nije završio jer nije dostupan. Pojasnio je i da je lice Vujotić Nikola ovo lice za koje se Stojanović interesovao, te da je on Stojanovića povratno informisao o stanju u predmetu, tačnije o početnom stanju, a koj se nakon toga više nije interesovao za taj predmet.&nbsp;
Dalje je dodao da je prije završnih riječi koliko se sjeća, odustao od krivičnog gonjenja za jedno krivično djelo, jer je predložio Vidmara za svjedoka u ovom dijelu, koji je pojasnio da sa Vujotićem nikada nije konstruisao eksplozivnu napravu pa po njemu DNK na GPS trakeru nije bio dovoljan za osuđujuću presudu, dok je u drugom dijelu za ovih 17 metaka predložio da se na glavnom pretresu pročita izreka presude gdje je Nikola Vujotić prethodno osuđen za isto krivično djelo gdje je posjedovao oružje istog kalibra kao ovih 17 metaka te i predložio kaznu koja je prihvaćena i isti je osuđen na 6 mjeseci zatvora“, piše u zapisniku sa saslušanja u koji je M portal imao uvid.&nbsp;
Upravo tako je, na osnovu poruka iz SKY ECC aplikacije između Stojanovića i Vujotića, i planirano da se predmet Nikole Vujotića okonča.&nbsp;
Međutim, iz zapisnika se ne vidi da li je Radonjić govorio o Milanu Vujotiću, niti da li su ga kolege tužioci uopšte pitali za veze sa njim, s obzirom na to da u SKY ECC komunikacijama Gorana Stojanovića sa Milanom Vujotićem postoje poruke u kojima se prenose pozdravi do Radonjića Vujotiću i obratno, kao i ostali detalji poput Vujotićeve poruke „Imam jednog u osnovno tužilaštvo, hoće da pomogne, častim ga ponekad“ i slično.&nbsp;
Takođe, uočlljivo je da u zapisniku o saslušanju svjedoka Radonjić pominje ime svoje koleginice tužiteljke koja je prije njega vodila slučaj, ali ne i ime sudije Rada Ćetkovića koji je sudio u tom postupku, a za kojeg pripadnici kavačkog klana u SKY ECC razgovorima tvrde da je Radonjićev drug i da će u saradnji njih dvojice slučaj biti završen. Iz zapisnika nije jasno da li su ga kolege tužioci uopšte išta pitali u vezi sa tim ili su jednostavno preskočili temu.&nbsp;
U svom iskazu Radonjić je potvrdio da poznaje Stojanovića i opširno je govorio o tome kako se njihovo prijateljstvo razvijalo od 2017. ili 2018. godine, ko je sve bio sa njima u društvu kada bi izlazili, da mu je Stojanović pomagao prilikom selidbe, koga je sve od ostalih osumnjičenih upoznao preko Stojanovića, itd.&nbsp;
On je kazao i da je sa Stojanovićem često razmjenjivao službene informacije, a naročito nakon trenutka kada je on prešao na radno mjesto inspektora u Stanici kriminalstičke policije u Danilovgradu.&nbsp;
„Nadalje je dodao i da se sjeća da ga je Goran Stojanović prvog pozvao nakon što je na dužnosti upucao jedno lice na Koniku koje je nakon toga preminulo i koje se prezivalo Škrijelj, da mu ispriča događaj i da ga savjetuje šta da radi, u smislu da nešto ne propusti. Budući da je Goran Stojanović u CB Podgorica radio na potragama, istoga je često znao zvati da postupi po njegovim nalozima ili da obezbijedi da postupi po njegovim nalozima i naredbama za prinduno dovođenje ili da se raspita za određena lica koja su predmet interesovanja u predmetima Osnovnog državnog tužilaštva tokom dežurstva.&nbsp;
Takođe, naveo je i da je sem ovog, u granicama službene komunikacije sa Goranom Stojanovićem, razgovaro i o još nekim predmetima i to ne samo sa Goranom Stojanovićem, već i sa većim brojem kolega iz policije i državnog tužilaštva. Dalje, kada je upitan ko se nalazi na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ovaj svjedok je pojasnio da se na istoj nalaze on i Goran Stojanović i ista je nastala u hotelu „Union". Naveo je da se sjeća da je Goran došao naknadno i neplanirano jer je u trenerci, a da ne zna ko je slikao, te da je događaj organizovan da bi se njegova tadašnja djevojka, a sada supruga, upoznala sa nekim od njegovih drugova i sjeća se da je baš ova slika dijeljena u grupi koju su činili on i pet njegovih drugova na aplikaciji „Whats app", pa je zaključio da je tako Goran Stojanović došao do nje jer je očigledno nije slikao. Pojasnio je i da su u ovoj grupi bili on, braća Šofranac, Goran Stojanović, Tihomir Adžić i lice Davor Jaćimović. Objasnio je i da na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ista je nastala u sali za sastanke hotela „Union" i isto je slikao Goran Stojanović, tačno zna po mjestu gdje je sjedio i sa slike zaključuje da pojma nije imao da ga neko fotografiše, misli da su se okupili kako bi gledali prvenstvo u rukometu, a u toj sali su imali običaj da se okupljaju posle radnog vremena, a lice koje se nalazi iza njega je Davor Jaćimović“, stoji u zapisniku sa saslušanja svjedoka Vukasa Radonjića.
On je tada naveo da od svih lica u odnosu na koja se sprovodi istraga o švercu droge dobro poznaje Gorana Stojanovića i Ivana Stamatovića, dok površno poznaje Tihomira Adžića, a Milan Popović i Darko Knežević su mu poznati kao policijski službenici u okrviru obavljanja tužilačke funkcije.
M portal će narednih dana objaviti i ostale detalje iz zapisnika o saslušanju svjedoka Vukasa Radonjića.&nbsp;

Spajić: Prioritet Darisovo zdravlje, pristupiće se izmjeni Zakona o maloljetnicima

Tagovi

Presuda Vesni Medenici 4. novembra

Mišković: Na pragu smo privremenog zatvaranja Poglavlja 10

Potvrđena lista Evropskog saveza u Budvi

Nikolić: Političari bi najviše voljeli da im se novinari dive i aplaudiraju

PRATITE TVe UŽIVO