Usljed najavljenog nevremena za srijedu veče, odložen je i koncert Nine Badrić povodom Dana nezavisnosti u Kotoru. Ona će nastupiti u četvrtak.
Koncert će biti održan na Pjaci od sata, sa početkom u 21 sat.
Za istu noć pomjeren je i nastup Severine u Baru, koji će takođe biti upriličen povodom Dana nezavisnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Zbog nevremena koncerti Nine Badrić i Severine odloženi za četvrtak

Šesnaesto izdanje Škole prava EU koja se tradicionalno održava u Baru, u organizaciji Univerziteta Donja Gore, Opštine Bar i Sociološkog centra Crne Gore, zvanično je otvoreno sinoć.
Kako je saopšteno iz Opštine Bar, tema ovogodišnje sesije je “Savremeni izazovi Evropske unije”, a školu su svečano otvorili dekan Fakulteta pravnih nauka UDG Dragan K. Vukčević, glavni administrator Opštine Bar Anita Subašić Marvučić i osnivač Škole prava EU Budimir Košutić.
Subašić Marvučić je izrazila zadovoljstvo zbog činjenice da je Bar tradicionalno mjesto okupljanja i da je Škola prava EU postala jedan značajan simbol grada.
Shodno ovogodišnjoj temi, ona je ukazala na značaj njegovanja i promovisanja civilizacijskih vrijednosti na kojima počiva Evropska Unija, a to su ljudsko dostojanstvo, poštovanje ljudska prava, demokratija i jednakost, kao tekovine koje je neophodno snažnije štititi što predstavlja jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava EU u trenutku postojanja oružanih sukoba širom svijeta.
- Želim da iskoristite ovu mogućnost koja vam se pruža, da nešto naučite, proširite svoje vidike i u svom biću razvijete i učvrstite civilizacijske vrijednosti i slobodarske tekovine, jer ih tako možete širiti dalje i dati svoj doprinos životu dostojnom čovjeka - poručila je ona učesnicima.
Događaj je okupio brojne studente koji će tokom trodnevnog boravka u Baru biti u prilici da slušaju predavanja o evropskim regulativama, putu Crne Gore na putu ka EU i otvorenim pitanjima u tom kontekstu, javnoj upravi i evropskim standardima.
Među predavačima i učesnicima panela ovogodišnje škole su i Budimir Košutić, Sergej Sekulović, državni sekretar u Ministarstvu pravde Crne Gore, Vladimir Gjorgjiev, šef misije IOM-a u Crnoj Gori, kao i eminentni profesori iz zemlje i regiona.
- Opština Bar tradicionalno podržava organizaciju Škole prava EU prepoznajući značaj obrazovanja mladih u procesu evropskih integracija, sa ciljem razumijevanja evropskih pravnih standarda i jačanja njihovih kapaciteta kao budućih nosilaca društvenog razvoja - zaključeno je u saopštenju.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

U Baru otvorena 16. Škola prava EU

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izvođenje radova na adaptaciji krova i vrtića JPU ,,Vukosava Ivanović" Bar, VJ Mali princ", saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Procijenjena vrijednost radova je 158.355,59 eura, bez PDV-a. Projekat se finansira iz sredstava kapitalnog budžeta.
- Tender se realizuje u okviru Memoranduma o saradnji na realizaciji prioritetnih infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovne infrastrukture u Opštini Bar, koji su potpisali ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof.dr Anđela Jakšić-Stojanović i predsjednik te opštine, Dušan Raičević - navedeno je u saopštenju MPNI.
Poručuju da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo javnih radova i Opština Bar nastaviti da unapređuju kvalitet predškolske infrastrukture u Baru.
- Jedino zajedničkim, kontinuiranim radom i ulaganjima možemo stvoriti adekvatan ambijent za boravak, vaspitanje i obrazovanje najmlađih - poručeno je iz MPNI.

Za adaptaciju vrtića u Baru 158,3 hiljade eura

Mesud Pezer drugi put uzastopno pobjednik je 31. međunarodnog atletskog mitinga Bar 2025.
Bacač kugle iz Bosne i Hercegovine do trofeja na stadionu Topolica došao je hicem od 20 metara i šest centimetara.
Taj rezultat po IAAF tablicama vrijedi 1124 boda.
Najbolji rezultat u trkačkim disciplinama imao je Franko Buraj iz Albanije, koji je trku na 400 metara istrčao za 46,50 sekundi (1.078 bodova).
Članica AK Voždovac Zorana Bukvić imala je najbolji rezultat u skokovima, sa preskočenih 178 centimetara (1.004 boda).
Miting na stadionu Topolica imao je i inkluzivni karakter, jer su se za medalje u bacanju kugle borili i crnogorski paraatletičari Miloš Spaić i Vlado Terić.
Okupio je više od 200 takmičara iz regiona, kao i iz Švedske i Mađarske, koji su se nadmetali u 16 disciplina.
Miting je održan pod pokroviteljstvom Opštine Bar i uz podršku Atletskog saveza, a u organizaciji AK Mornar.

Pezer ponovo najbolji u Baru

Granična policija uhapsila je Baranina S.K. (62) kod kojeg su pronašli preko 25.000 eura, 46 šteka cigareta raznih marki bez akciznih markica i osam kilograma rezanog duvana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050111050_4cbf95af29cdd71b2adcd2aa2efaa19f284b041deb4e2902a9cd27aab5af3068.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050111050_4cbf95af29cdd71b2adcd2aa2efaa19f284b041deb4e2902a9cd27aab5af3068" data-rendition-name="original" width="1148" height="960" loading="lazy" alt="Baranin"> </figure>  Policija je isprva kontrolisala njegovo vozilo i pronašla 46 šteka cigareta raznih marki bez akciznih markica i osam kilograma rezanog duvana, a kako su saopštili, postupajući po naredbi suda, pretresli su i njegovu kuću i druge prostorije koje koristi i pronašli 556 šteka cigareta raznih marki bez akcizne markice, 12 kilograma rezanog duvana, kao i 25.350 eura u raznim apoenima, 50 američkih dolara i 10 švajcarskih franaka za koje nije imao dokaz o porijeklu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050111050_89bcb17d29a2c4b777e08e3a7cac6e5a0972ebd5e72cda4cdf8f12592c6b2b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025050111050_89bcb17d29a2c4b777e08e3a7cac6e5a0972ebd5e72cda4cdf8f12592c6b2b24" data-rendition-name="original" width="961" height="1280" loading="lazy" alt="poliicjc"> </figure>  - Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru S.K. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina - istakli su u policiji.

Uhapšen Baranin: Pronađeno više od 25 hiljada eura, cigarete bez markica i rezani duvan

Da je kontinuiran i posvećen rad na unapređenju infrastrukture i stvaranju boljih uslova života visoko na listi njenih prioriteta, Opština Bar, u saradnji sa MZ Topolica, pokazuje svih prethodnih dana, mjeseci, ali i godina kroz značajna ulaganja koja se odnose na uređenje javnih površina, izgradnju i adaptaciju dječijih igrališta i objekata od javnog značaja u urbanom gradskom dijelu - poručila je odbornica Demokratske partije socijalista u tom gradu i predsjednica MZ Topolica Vesna Drašković.
Ona je napomenula da je Bar dobio novi gradski park u blizini Sportske dvorane Topolica, te da su u toku radovi na uređenju pješačke staze kod zgrada Tri kule u Ulici Vladimira Rolovića, na uređenju javnih površina i izgradnji novih pješačkih komunikacija kod Doma kulture, izgradnji saobraćajnice sa obostranim parkinzima i trotorima u Ulici Mila Boškovića iza zgrade Pivnice, te i očekivani početak radova na rekonstrukciji pješačke staze u Makedonskoj ulici, sveobuhvatnoj rekonstrukciji Borske ulice i ugradnji nove savremene led rasvjete u užem gradskom jezgru.
- Uz to, realizuju se i značajna ulaganja u izgradnju novih dječijih igrališta, sportskih terena i teretana na otvorenom u Makedonskom naselju, a uskoro se očekuje i početak adaptacije sportskog poligona iza „Spuških zgrada“. Time će naši mališani, rekreativci i sportisti dobiti nove savremene prostore za svakodnevnu upotrebu, igru i bavljenje sportom - naglasila je Drašković.
Vjeruje da ih u drugoj polovini godine, nakon završetka i revizije glavnih projekata, očekuje rekonstrukcija saobraćajnice, pješačkih staza i parking prostora u dijelu Ulice Jovana Tomaševića, u blizini Zlatibornih i Spuških zgrada.
- Ono što nas takođe veoma raduje jeste i saglasnost Vlade Crne Gore, kao vlasnika zemljišta, kojom se omogućava da Opština Bar nastavi započete aktivnosti na uređenju parka odnosno dvorišta kod gimnazije „Niko Rolović“. Podsjećamo da je lokalna uprava još 2022. godine donijela odgovarajuće odluke i izradila projektna rješenja, kao preduslove za realizaciju ovog projekta koji se finansira iz budžeta Opštine Bar - navela je Drašković.
Kaže da investiciona vrijednost ovih projekata na uređenju i izgradnji javnih površina na području Topolice, koji se finansiraju iz budžeta Opštine Bar, iznosi više od pet miliona eura.
- Pored projekata koje lokalna uprava samostalno realizuje, raduje nas i uspješna saradnja koju je Opština Bar, kroz potpisivanje Memoranduma o saradnji, ostvarila sa Ministarstvom prosjete, nauke i inovacija, a koja je rezultirala i početkom radova na izgradnji novog dječijeg vrtića na Topolici. Nakon više godina čekanja, uspješno će biti riješeno pitanje prebukiranosti vaspitno-obrazovnih ustanova u Baru, a našim mališanima i njihovim roditeljima konaćno će biti omogućena kvalitetna i svima dostupna preškolska vaspitno-obrazovna briga - rekla je Drašković.
Time, kaže, potvrđuju da odgovorno realizuju izborni program za koji su dobili ubjedljivo najveće povjerenje građana.
- I da se mnogo ne osvrćemo na svakodnevne jeftine pokušaje političke konkurencije koji naš rad pokušavaju predstaviti neefikasnim. Demantuje ih i izjava ministarke prosvjete, nauke i inovacija u Vladi Crne Gore koja je istakla uspješnost saradnje sa Opštinom Bar zahvaljujući kojoj su i realizovani i započeti veliki infrastrukturni projekti - navela je Drašković.
Sve ove aktivnosti pokazuju, cijeni ona, posvećenost rada svih struktura lokalne uprave i uspješnost saradnje sa državnim organima koji su lišeni političkih nadgornjavanja.
- A sve sa ciljem dobrobiti naših građana, njihovog ugodnijeg i kvalitetnijeg života, i pod parolom da posvećen rad i zajedničke aktivnosti mogu imati isključivo dobre rezultate, što predstavlja odraz naših težnji da Bar nastavi da bude grad u kojem je privilegija i zadovoljstvo živjeti i boraviti - zaključila je Drašković.

Drašković: Realizujemo višemilionska investiciona ulaganja na Topolici, preko pet miliona izdvojeno iz lokalnog budžeta

U skladu sa Programom podizanja spomen-obilježja na području opštine Bar, koji je Skupština opštine donijela u aprilu 2024. godine, Opština Bar je pokrenula sve zakonom predviđene procedure za podizanje, između ostalog i spomen-obilježja posvećenog žrtvama katastrofalnog zemljotresa iz 1979. godine, naveli su za Primorski portal iz Opštine Bar. 
Odbornici u lokalnom parlamentu su u aprilu 2024. godine, na 19. sjednici jednoglasno usvojili predlog programa podizanja spomen obilježja žrtvama zemljotresa iz 1979. godine.
Prepoznajući važnost očuvanja kolektivnog sjećanja na stradale, kao i potrebu da se na dostojanstven način oda počast žrtvama i istakne značaj solidarnosti koja je tada pokazana, Opština Bar je, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, zatražila i dobila prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore za podizanje predmetnog spomen-obilježja. 
U ovom trenutku u toku je priprema Odluke o podizanju spomen-obilježja, koju je, u skladu sa zakonskom procedurom, neophodno dostaviti Ministarstvu kulture i medija radi pribavljanja prethodne saglasnosti. 
Po dobijanju saglasnosti i usvajanja Odluke od strane Skupštine opštine, Opština Bar će objaviti javni konkurs za izradu arhitektonskog i umjetničkog rješenja, a ocjenu i izbor rješenja izvršiće stručna komisija koju imenuje predsjednik Opštine.
- Imajući u vidu kompleksnost procedure, ali i važnost i simboliku samog čina, Opština Bar čini sve napore da, poštujući zakonom propisane rokove i procedure, do kraja tekuće godine podigne spomen-obilježje u znak sjećanja na žrtve razornog zemljotresa iz 1979. godine. Time želimo budućim generacijama ostaviti trajni podsjetnik na 49 izgubljenih života naših sugrađana, ali i na snagu zajedništva i obnoviteljskog duha koji je izrastao iz ruševina jedne od najvećih tragedija u istoriji Bara - naveli su iz Opštine Bar.

Bar: Do kraja godine spomen-obilježje u znak sjećanja na žrtve razornog zemljotresa iz 1979.

Izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ je nakon Kotora i Novog Sada otvorena sinoć i u Baru, u galeriji „Velimir A. Leković“. Izložbu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, saopšteno je iz Matice.&nbsp;
Jovović je na početku zahvalio autorima izložbe i kataloga koji su domaćoj i inostranoj široj i stručnoj javnosti omogućili da se upozna sa reprezentativnim segmentima duhovne zaostavštine Crne Gore.
– Nažalost, prošle sedmice, jedna od koautorki izložbe i kataloga gospođa Mileva Pejaković-Vujošević je iznenada preminula, što predstavlja veliki gubitak ne samo za Maticu crnogorsku već i za crnogorsku kulturu, imajući u vidu njen intelektualni i radni angažman, naročito njen doprinos sa pozicije dugogodišnje direktorice Pomorkog muzeja u Kotoru. Iskreno posvećena svom poslu, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Crne Gore, svoju profesionalnu djelatnost je okončala projektom za koji je smatrala da je neophodno da bude sastavni dio naše kolektivne memorije – Kult Blažene Ozane Kotorke – rekao je Jovović.&nbsp;
Dodao je i da je izložba u Baru u sedmici koja prethodi velikom hrišćanskom prazniku, kojeg ove godine zajednički proslavljaju katolici i pravoslavni, a što je zasigurno bila želja i molitva Blažene Ozane Kotorke.
Jovović se osvrnuo i na ulogu barskog nadbiskupa Nikole Dobrečića u proslavi proglašenja Ozane Kotorke blaženicom katoličke crkve od strane Svete stolice 1930. godine, naglašavajući da je njeno proglašenje za blaženicu odgovaralo tadašnjoj državnoj ideologiji, s obzirom da je Ozana, uz Njegoša, Štrosmajera, Preradovića i druge ličnosti, bila jedna od uporišnih tačaka politike integralnog jugoslovenstva. 
Dobrečić angažuje katoličke parohije da protumače vjernicima značaj proslave i da im preporuče da udijele „što obilniju milostinju kao pomoć, da se proslava što dostojnije i svečanije provede.“
– Znajući ulogu Barske nadbiskupije u crnogorskoj istoriji, odnosno crkvenu intitulaciju dr Nikole Dobrečića još 27. januara 1928. godine barskom nadbiskupu obratio se ispred Dominikanskog Dalmatinskog Provinicijata iz Splita otac provincijal Anđelko Orlandini dopisom u kojem se, između ostalog, navodi: „Potpisani časti se dostaviti Vašoj Preuzvišenosti dekret sv. Stolice, kojim se potvrđuje kult naše simpatične i velike Božje ugodnice bl. Ozane. Ta vijest sigurno će uvelike razveseliti Vašu preuzvišenost, jer je Crnogorka. Potpisani smjerno moli Vašu Preuzvišenost, da bise udostojila oznanit ga, misli li tražiti kod sv. Stolice dozvolu, da cijela barska nadbiskupija smije moliti oficij naše blaženice i čitati na njezinu čast sv. misu“. Nedugo zatim na adresu Nabiskupskog Ordinarijata u Baru 15. 2. 1928. godine stigao je novi dopis oca provincijala Anđelka Orlandinija, gdje se zahvaljuje naslovu „ što se je tako pripravno odazvao da zahvali Njegovoj Svetosti, što je podigao bl. Hozanu do časti oltara, te zatražio za svoju nadbiskupiju dozvolu čitanja oficija i mise, naše nove Blaženice“. Na kraju ovog dopisa spomenuti dominikanski provincijal iz Splita „vruće želi, da ova naša nova Blaženica bude svima Jugoslavenima osobnom posrednicom pred Bogom, a napose Crnoj Gori, koja ju je porodila – rekao je Jovović. &nbsp;
Teoretičar umjetnosti Milun Lutovac posebno se pozabavio radom akademskog &nbsp;slikara Mila Milunovića &nbsp;koji je izradio fresko-tehnikom sliku Blažene &nbsp;Ozane u Crkvi rođenja Bogorodice na Prčanju.
– Ovdje je Blažena Ozana prikazana kao mlada djevojka, kćerka vrletnog crnogorskog sela i kćerka božja, onog Boga koga je poznavala u svom zavičaju u ranoj djevojačkoj dobi. Slikar Milo Milunović je veoma uspješno kompoziciono uspio da napravi spoj Ozaninog životopisa, njenih djela („čuda“), vjere i starozavjetnog likovnog izraza. Kao motiv na fresci preuzeta je legenda o hljebu, koji se u njenoj pregači pretvorio u ruže. Mlada pastirica odjevena je u priprost, seljački haljetak i nema na fresci niti jedan svetački atribut, osim jedva primjetnog oreola. Ipak, iz cijele njene figure zrači ponizan stav, a produhovljeno lice govori u prilog njene posvećenosti bogu. Ovo originalno djelo znamenitog slikara svakom porom na smjernom i nevinom licu mlade Crnogorke, odiše bezgraničnim poštovanjem Spasitelja – rekao je Lutovac.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ može se pogledati do kraja aprila.

"Kult Blažene Ozane Kotorke" kao dio crnogorske kolektivne memorije

U barskom naselju Polje, u 17:25 sati izbio je požar na parkiranom kamionu, javlja portal Bar Info.
- U gašenju vatre, koja je izbila na kamionu u vlasništvu V. V. iz Bara, učestvovali su pripadnici Službe zaštite i spašavanja. Povrijeđenih nema, a okolnosti pod kojima je došlo do požara, utvrdiće istraga - saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.
Na vozilu je pričinjena značajna materijalna šteta.

Bar: Izgorio kamion, nema povrijeđenih

Predstavnici građana barskih naselja preko čijih kuća je planirana nova trasa dionice pruge Bar – Beograd, od Virpazara do barske željezničke stanice, zadovoljni su izašli iz zgrade Vlade gdje su se danas sastali sa ministarkom saobraćaja Majom Vukićević i čelnicima AD Željeznička infrastruktura Crne Gore.
Baranin Slavko Vučićević potvrdio je za Primorski portal da su predstavnici MZ Bar IV i MZ Bar V imali veoma konstruktivan razgovor u ministarstvu.
–Ministarki Vukićević smo predočili da bi izgradnjom nove trase dionice pruge prethodno &nbsp;moralo da se &nbsp;sruši oko 200 kuća. Prostorno-urbanističkog plana (PUP) predviđa izgradnju nove dionice željezničke pruge Bar – Beograd, od Bara do Virpazara kroz Bjeliše, Sustaš, Maroviće i Zupce do Crmnice - kazao je Vučićević uz podsjećanje da su prije nekoliko dana pokrenuli peticiju u kojoj traže da se odustane od ove ideje za novu trasu žjezničke pruge preko gusto naseljenih dijelova Bara.&nbsp;
Peticiju je za nepuna tri dana potpisalo 3.959 građana.
-Zadovoljni smo jer nam je ministarka Vukićević kazala da je ministarstvo saobraćaja dalo negativno mišljenje na predlog &nbsp;Nacrta Prostorno-urbanističkog plana opštine Bar - kazao je Vučićević.
Ministarstvo se zajedno sa AD Željeznička infrastruktura Crne Gore protivi ideji izmještanja trase pruge koja je “u suprotnosti sa dokumentacijom i projektima koji su već u završnoj fazi”.
Vukićević je istakla da je stav Ministarstva da bi ovakvo rješenje direktno ugrozilo realizaciju projekta rekonstrukcije postojeće željezničke pruge "Golubovci–Bar" za koji je Crna Gora već obezbijedila grant i kreditna sredstva od oko 230 miliona eura.
Takođe, ovaj plan predviđa rušenje velikog broja stambenih objekata što je samo po sebi problematično i za rukovodstvo ministarstva neprihvatljivo.

Nova dionica pruge Bar-Beograd “ruši” oko 200 kuća, Ministarstvu prijedlog PUP-a problematičan

U saobraćajnom udesu koji se u 23:06 sati dogodio u blizini mosta Milenium u Podgorici ima povrijeđenih, saopšteno je Portalu ETV iz Operatvno komunikacionog centra.
Prema trenutno dostupnim informacijama u incidentu su učestvovala dva vozila, a na lice mjesta su odmah upućeni Hitna pomoć, spasioci i službenici policije.

Udes kod mosta Milenijum u Podgorici, ima povrijeđenih

Dan obnove crnogorske nezavisnosti, svakako je jedan od najznačajnih datuma u modernoj istoriji Crne Gore, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić objavljujući fotografiju zgrade Skupštine opštine Budva, čiji je predsjednik, obasjanu crvenom bojom.
- Neka ovaj datum posluži svim građankama i građanima kao putokaz i težnja da sljedeći dočekamo kao punopravna članica EU. Iako naša država prolazi kroz period teških iskušenja, siguran sam da zajednički možemo prevazići sve probleme i razlike istakao je - Odžić.&nbsp;
Moramo, napominje, raditi na tome da svaki građanin bude ponosan na ovaj datum, jer ovaj datum mora da nas spaja a nikako dijeli, jer nemamo rezernu domovinu bez obzira koje nacije i vjere bili.
- Crna Gora nam je svima zajednički dom, bedem pred osvajačima, kišobran u nevremenu, putokaz u beznađu, zato je svi zajednički čuvajmo i poštujmo. Drage Budvanke i Budvani, građani Crne Gore, &nbsp;neka nam je srećan Dan nezavisnosti Crne Gore - poručio je Odžić.&nbsp;

Odžić: Neka 21. maj posluži svim građanima kao putokaz i težnja da sljedeći dočekamo kao punopravna članica EU

Više od 80 urednika iz vodećih evropskih medija potpisalo je peticiju kojom se traži povlačenje zakona u Mađarskoj koji ima za cilj ograničavanje stranog finansiranja medija i organizacija za ljudska prava, što kritičari vide kao pokušaj gušenja kritike vlasti.
Predlog zakona, koji je prošle sedmice podnijela nacionalistička stranka Fides premijera Viktora Orbana, predviđa izradu liste subjekata koji primaju sredstva iz inostranstva i mogućnost da im se ograniči rad, ili da budu ugašeni, ako vlast ocijeni da predstavljaju prijetnju Mađarskoj i njenoj kulturi.
Zakon je naišao na široku kritiku mađarskih medija, istraživačkih centara i organizacija za ljudska prava, koji tvrde da je njegova prava svrha ugušiti političko neslaganje. Na ulicama su održani protesti.
Potpisnici peticije, objavljene danas, naveli su da Fidesz usvaja "iste autoritarne taktike kakve viđamo" u Rusiji pod predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusija je 2012. godine usvojila zakon koji omogućava vlastima da strane nevladine organizacije koje se bave političkom aktivnošću označe kao strane agente.
U peticiji se ističe da je opstanak slobodne štampe i domaće mađarsko, ali i šire evropsko pitanje, „posebno u regionu u kojem sve veći broj populističkih lidera preuzima Orbánove metode“.
Peticiju su potpisala 84 glavna urednika iz medija poput britanskog Guardiana, francuskog Libérationa, poljskog Gazeta Wyborcza, austrijskog ORF-a, slovačkog SME-a i češkog Hospodářské noviny...
Urednici su pozvali svoje vlade i institucije Evropske unije da djeluju kako bi spriječile usvajanje zakona, navodeći da je on u suprotnosti i sa ugovorima EU i sa Poveljom o osnovnim pravima.
Mađarski poslanici glasaće za zakon sredinom juna. Očekuje se njegovo usvajanje, s obzirom na to da Fidesz ima apsolutnu većinu u parlamentu.
Orban, koji je na vlasti od 2010. godine, obećao je u martu da će se obračunati sa stranim finansiranjem nezavisnih medija i opozicionih lidera – potez koji kritičari ocjenjuju kao pokušaj učvršćivanja pozicije pred izbore zakazane za 2026. godinu, koji bi mogli biti neizvjesni.

Evropski urednici potpisali peticiju protiv poteza Mađarske usmjerenog na strane organizacije

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković optužila je večeras predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Miodraga Lakovića da je povezan sa strukturama organizovanog kriminala i da opstruira rad Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
- Vi ste jedan od aktivnih pomagača struktura organizovanog kriminala iz najmračnijeg perioda. Trebalo bi da budete predmet istrage Uprave policije. Nemoguće je da mi iz MANS-a znamo kad dolaze brodovi s kokainom, a vi na čelu Odsjeka za droge ne znate jeste li 300 grama zaplijenili – kazala je Ćalović-Marković večeras na sjedmici Odbora.
Ona tvrdi da se Laković politički angažovao isključivo da bi opstruirao reforme u sektoru bezbjednosti, posebno proces vetinga u policiji.
- Vi ste posljednji koji bi trebalo da ima pristup operativnim podacima Uprave policije - kazala je ona.
Laković je odbacio te navode kao dio kampanje koju Ćalović-Marković vodi protiv njega, naglašavajući da se politički angažovao na poziv premijera Dritana Abazovića i Milojka Spajića.
- Vi se na laičkom niovu bavite operativnim radom. Vama bih mogao da predajem - kad je u pitanju operativni rad. Vi tražite operativne podatke - svi podaci su ostali u Upravi policije i sve može da se vidi. Vaše manipulacije su promašene. Nećete uspjeti u onome što ste naumili - kazao je Laković.

Oštre optužbe na relaciji Čalović-Marković - Laković

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: bar