Opština Pljevlja ne želi da uvaži stav struke i volju građana u vezi parka prirode ,,Gornji tok rijeke Ćehotine", iako svi planski dokumenti, od prostornog plana Crne Gore do lokalnog PUP-a predviđaju zaštitu ovog područja, a i resorno ministarstvo je dalo saglasnost na predlog odluke - saopštila je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Opštine Bijelo Polje Jasmila Hot.
Ona je ukazala da je, nakon što je u Bijelom Polju Đalovića pećina proglašena spomenikom prirode, donijeta odluka o proglašenju rijeke Ćehotine za zaštićeno područje. Time je, kako je kazala, još jedan biser crnogorskih rijeka stavljen pod pravnu i institucionalnu zaštitu, što predstavlja značajnu vrijednost za opštinu Bijelo Polje i Crnu Goru.
- Područje rijeke Ćehotine upotpunjava cjelokupnu zaštitu gornjeg toka, ne samo na teritoriji opštine Bijelo Polje, već i na teritoriji opštine Pljevlja, koja nije prihvatila predlog NVO ,,Eko-tim"; o zaštiti rijeke. Naime, tvrdnje opštine Pljevlja, prema kojima proglašenje parka prirode rijeke Ćehotine nije u skladu sa zaštitom vodoizvorišta Otilovići, nijesu tačne ni stručno utemeljene - navela je Hot.
I dok lokalna vlast u Pljevljima nije za proglašenje spomenikom prirode rijeke Ćehotine, građani Pljevalja, kaže ona, žele svoj prvi park prirode.
- Što su jasno pokazali kroz info dane, koje je tokom ljetnjih mjeseci organizovala NVO ,, Eko-tim". Ali zato proglašenje rijeke Ćehotine za zaštićeno područje predstavlja potvrdu da Bijelo Polje ide u korak sa evropskim standardima očuvanja prirode, ali šalje i jasnu poruku da razvoj i zaštita mogu i moraju ići zajedno - navela je Hot.
Lokalna zajednica ovim, cijeni ona, dobija priliku da prirodna bogatstva valorizuje kroz održive modele, od ekoturizma do istraživačkih i obrazovnih programa, uz očuvanje onoga što je najvrijednije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Hot: Zaštita rijeke Ćehotine potvrda da Bijelo Polje poštuje standarde očuvanja prirode

Skupština Opštine Bijelo Polje na jučerašnjoj sjednici donijela je odluku o proglašenju dijela rijeke Ćehotine za zaštićeno područje - spomenik prirode. Time je još jedan biser crnogorskih rijeka stavljen pod pravnu i institucionalnu zaštitu, što predstavlja značajnu vrijednost za opštinu Bijelo Polje i cijelu Crnu Goru, kazali su iz nevladine organizacije Eko tim.
Rijeka Ćehotina, koja izvire u podnožju planine Stožer i svojim tokom oblikuje pejzaže Bijelog Polja i Pljevalja, sada dobija status područja od posebnog prirodnog značaja.&nbsp;
- Na teritoriji Bijelog Polja pod zaštitom je sada 516 hektara riječnog i priobalnog prostora, koji čini spomenik prirode ‘Rijeka Ćehotina’. Oko njega uspostavljen je i dodatni zaštitni pojas od 528 hektara, čija je uloga da spriječi negativne uticaje iz okoline i obezbijedi trajno očuvanje vrijednosti rijeke. Odlukom su jasno definisane zone stroge i održive zaštite, čime se obezbjeđuje očuvanje biodiverziteta, ali i mogućnost kontrolisanog korišćenja resursa i razvoja ekoturizma - istaknuto je u saopštenju.
Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović rekao je da je proglašenje Ćehotine za zaštićeno područje dokaz njihove posvećenosti da Bijelo Polje razvijaju u skladu sa prirodom.&nbsp;
- Ovim činom šaljemo poruku da očuvanje rijeka i prirodnih bogatstava nije prepreka, već osnova za održivi razvoj naše opštine. Takođe, zaštitom Ćehotine proširujemo mrežu zaštićenih područja u Crnoj Gori i time pored toga što doprinosimo ispunjavanju formalnih obaveza Crne Gore na putu ka EU, kroz zaštitu kreiramo platformu za brendiranje Crne Gore kao ekološke države - poručio je Smolović.
Zaštita Ćehotine rezultat je višegodišnjeg rada i partnerstva između lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Nevladina organizacija Eko-tim, u saradnji sa globalnom organizacijom za zaštitu prirode The Nature Conservancy, kroz regionalnu inicijativu Zajedno za rijeke, uložila je veliki trud kako bi se pokrenuo proces i obezbijedila naučna i stručna podloga za ovakvu odluku.
Direktor nevladine organizacije Eko tim Milija Čabarkapa rekao je da ovaj trenutak pokazuje da zajedničkim radom možemo sačuvati rijeke koje su od životnog značaja za ljude, prirodu i buduće generacije.
- Ćehotina je simbol rada naše organizacije kao i naše borbe za čiste i slobodne rijeke, i ponosni smo što je sada pod trajnom zaštitom - istakao je Čabarkapa.
Organizacija The Nature Conservancy, kroz inicijativu Zajedno za rijeke, podržava napore lokalnih zajednica i organizacija u regionu za očuvajnjem rijeka.
Direktor Programa za Jugoistočnu Evropu, The Nature Conservancy, Igor Vejnović rekao je da je zaštita Ćehotine sjajan primjer kako lokalne zajednice i globalni partneri mogu zajedno da postignu velike rezultate.
- Bez bliske saradnje sa lokalnim zajednicama i relevantnim institucijama, trajna zaštita rijeka i prirode teško je održiva. Proglašenjem zaštićenog područja naš angažman na Ćehotini dodatno je osnažen, a cilj nam je da u narednom periodu pružimo podršku upravljaču u izradi plana upravljanja i jačanju sopstvenih kapaciteta - naveo je Vejnović.&nbsp;
Proglašenje rijeke Ćehotine za zaštićeno područje, kako navode iz Eko tima, predstavlja i potvrdu da Bijelo Polje ide u korak sa evropskim standardima očuvanja prirode, ali i jasnu poruku da razvoj i zaštita mogu i moraju ići zajedno.&nbsp;
- Lokalna zajednica ovim dobija priliku da prirodna bogatstva valorizuje kroz održive modele, od ekoturizma do istraživačkih i obrazovnih programa, uz očuvanje onoga što je najvrjednije - zaključili su iz ove nevladine organizacije.

1250x600

Rijeka Ćehotina proglašena spomenikom prirode

Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, toplifikacija grada i izmještanje korita Ćehotine prioritet su Vlade, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.
Šahmanović je danas boravio u Pljevljima, gdje je obišao radove na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, toplifikaciji grada i izmještanju korita rijeke Ćehotine.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, tokom obilaska rekao da to nijesu samo infrastrukturni projekti i ulaganja, već zajednički poduhvati koji utiču na stabilnost energetskog sistema Crne Gore.
- Tri cilja su pred nama: usklađivanje sa evropskim standardima, čistiji vazduh za građane Pljevalja i dugoročna sigurnost energetike - rekao je Šahmanović.
Kako je kazao, toplifikacija grada donosi direktnu korist ljudima, toplije domove i zdraviju sredinu.
Šahmanović je, govoreći o izmještanju korita Ćehotine, rekao da je 60 odsto posla već završeno i da su svi kapaciteti su angažovani na terenu kako bi se ispoštovali rokovi.
- Rokovi su postavljeni i očekujem maksimalnu posvećenost svih učesnika. Ministarstvo je tu da pomogne i bude podrška - rekao je Šahmanović.
On je kazao da Rudnik uglja i TE funkcionišu kao dvije karike istog lanca, pa je sinhronizacija ključna.
- Na putu energetske tranzicije, odgovorno prilagođavamo sistem korak po korak, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja daje nam stabilnost i vrijeme za razvoj obnovljivih izvora - rekao je Šahmanović.

Šahmanović: Ekološka rekonstrukcija TE, toplifikacija i izmještanje Ćehotine prioritet

Inspektor za vode dostavio je Osnovnom državnom tužilaštvu Pljevlja na dalje postupanje predmetnu dokumentaciju u vezi sa ekološkim akcidentom na rijeci Ćehotini, na području Jelice, opština Pljevlja, sa ciljem procjene osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja po službenoj dužnosti. &nbsp;
- Inspektor je predmet dostavio ODT Pljevlja nakon što je Centar za ekotoksikološka ispitivanja d.o.o. Podgorica dostavio Izvještaj o ispitivanju površinskih voda rijeke Ćehotine, kojim je konstatovano da su pregledom rezultata analize uzoraka vode na mjestu ušća izvora Badanj koncentracije svih kvantifikovanih parametara, koji ukazuju na narušenost dobrog ekološkog statusa, najviše - saopšteno je iz Uprave za vode.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnakon-ekoloskog-incidenta-u-pljevljima-obustavljeni-radovi-na-rudniku-suplja-stijena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodaje se da su na lokaciji Tatarovina, koja se nalazi nizvodno od ušća izvora Badanj, utvrđene nešto niže vrijednosti ispitivanih supstanci, ali su one i dalje znatno više u poređenju sa lokacijom Jelice, gdje je voda bila u granicama dozvoljenih vrijednosti dobrog ekološkog statusa. &nbsp;
Iz Uprave za vode podsjećaju da je do ekološkog akcidenta na rijeci Ćehotini na području Jelice došlo &nbsp;nakon propadanja zemljišta i oticanja vode sa flotacijskog jalovišta rudnika olova i cinka “Šuplja stijena”, kompanije d.o.o. “Gradir Montenegro”.&nbsp;
- Inspektor je o akcidentu obaviješten usmenim pozivom ribočuvara SRK “Lipljen” iz Pljevalja 23. juna, nakon čega je u periodu od 24. do 30. juna, izvršio više inspekcijskih nadzora i to na lokacijama Rudnik „ Šuplja stijena“, zatim Jelice uzvodno i nizvodno od rijeke Ćehotine, Tatarovina uzvodno i nizvodno od rijeke Ćehotine i ušće izvora Badanj, kojom prilikom je konstatovano da iz navedenog izvora Badanj, koji se nalazi uz desnu obalu rijeke Ćehotina, izvire zamućena voda koja ulijevanjem u rijeku Ćehotinu pravi jasnu razliku u boji i mutnoći i zamućuje rijeku Ćehotinu nizvodno od ovog izvora - kazali su iz Uprave za vde.
Inspektor za vode je o predmetnom akcidentu takođe obavijestio Ministarstvo zdravlja - Direktorat za zdravstveno-sanitarnu inspekciju, Opštinu Pljevlja - Sekretarijat za inspekcijske poslove i Ministarstvo energetike i rudarstva.

Pljevaljskom tužilaštvu dostavljena dokumentacija o ekološkom akcidentu na Ćehotini

Agencija za zaštitu životne sredine istražuje kako su otpadne vode iz Pljevaljskog rudnika cinka i olova “Šuplja stijena” završile u Ćehotini.
Ekološki incident prijavili su članovi sportsko ribolovnog kluba “Lipljen”. Dok nadležni ispituju kako su toksične materije iz jalovišta rudnika završile u vodoizvorištima, iz menadžmena Šuplje stijene još se ne oglašavaju.
Kerim Selmanović iz SRK “Lipljen” ističe da će vjerovatno to imati međunarodni karakter.
Štetu po ekosistem i zdravlje ljudi uzrokuje neodgovarajuće upravljanje otpadom, tako tvrde ljudi koji su uočili i prijavili najnoviji incident.
- Ispod folije, dolje znači, otvorila se rupa koja mora betonskom konstrukcijom da se zatvori ovako zatrpavanjem nekim šutom ili nečim, to je nemoguće - navodi Selmanović.
Moguće je, međutim, utvrditi okolnosti i odgovornost, ali i mjere koje treba preduzeti da se ovakvi incidenti na vrijeme spriječe. Šuplja Stijena, smatra naš sagovornik, mora poštovati standarde. Po tim propisima bi postojeću deponiju rudnika trebalo izmjestiti.
- Da se ova zatvori da se pravi nova deponija. To je jedino trenutno rješenje da se ne bi nastavilo zagađenje. Međutim, ovaj izvor, ovaj Badanj i ovi izvori, to je trajno uništeno. Vjerovatno, najmanje deset godina niko neće smijeti piti vodu odatle jer to je izuzetno otrovna supstanca - dodaje Selmanović.
Na hitnu reakciju pozvali su pljevaljski ribolovci i ekološki aktivisti. Po nalogu Agencije za zaštitu životne sredine, teren je obišla ekološka inspekcija.
- Nakon što nam ekološka inspekcija bude dostavila zapisnik, Agencija za zaštitu životne sredine će, shodno svojim nadležnostima i zakonu o šteti u životnoj sredini i potencijalnoj šteti u životnoj sredini, pokrenuti postupak za utvrđivanje štete. Već su izvršena mjerenja prethodnog dana i danas ponovo radi mjerenja, te analize će nam svakako biti neophodne. Shodno zakonu o šteti u životnoj sredini biće pokrenut postupak za utvrđivanje štete - kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Puteve podzemnih voda teško je dokučiti. Pitanje je da li su toksične materije već našle svoju rutu do izvorišta sa kojih se snabdijevaju stanovnici nekoliko sela koja su u području Šuplje Stijene.
To će svakako utvrditi istraga koju, pored ekološke, sprovodi Rudarska i Inspekcija za vode i od koje Pljevljaci očekuju da insistira na odgovornosti aktera ekološkog incidenta.

Istražuju kako su toksične materije iz rudnika u Pljevljima završile u Ćehotini

Glavni rudarski inspektor Draško Marković, kako tvrde izvori Portala ETV, nakon incidenta u Rudniku uglja Pljevlja, koji se dogodio 15. juna kada se jedna etaža na kopu Potrlica urušila na bager, a bagerista, srećom lakše povrijeđen, bio je ogorčen zatečenim stanjem i upozorio da se iskopavanje rude odvija na neprihvatljiv način, mimo projekta i da to može izazvati ozbiljne posljedice po bezbjednost rudara. - Ne pridržavaju se rudarskog projekta, preblizu su prišli koritu Ćehotine, pojavile su se velike pukotine. Hvatao se za glavu kada je obišao teren – tvrde sagovornici Portala ETV iz Rudnika. Kažu da je i menadžment preduzeća svjestan ozbiljnosti situacije zbog čega je nedavno smijenjen direktor proizvodnje u Rudniku Milinko Gazdić i na njegovo mjesto imenovan Luka Ilinčić, kadar Pokreta Evropa sad. O okolnostima incidenta na kopu Potrlica poslali smo pitanja rudarskom inspektoru Drašku Markoviću, ali nas je on uputio da se obratimo resornom Ministarstvu energetike i rudarstva. Do danas nijesu odgovorili na naša pitanja, Bez odgovora su nas ostavili i iz Uprave policije. Prema našim nezvaničnim saznanjima policija, navodno, nije bila obaviještena o havariji na kopu Potrlice, iako je u incidentu povrijeđen bagerista. Izvori Portala ETV tvrde da policija nije radila uviđaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062507068_19cfd20774132fc9476cd7dd959cb6402170688516c1b4efafe85233968a8e6e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062507068_19cfd20774132fc9476cd7dd959cb6402170688516c1b4efafe85233968a8e6e" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="bager"> <figcaption> Uništeni bager na kopu PotrlicaPoetal ETV</figcaption> </figure>  - Ako je to tačno, to je neprihvatljivo. Policija mora biti obaviještena o svakom incidentu, pa i kada nema povrijeđenih. Policija je morala biti na terenu kada je vještak radio uviđaj – kategoričan je nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Uprave policije. Da ekipa policije nije dolazila na kop Potrlica proizilazi i iz saopštenja Rudnika uglja 16. juna kada su potvrdili pisanje našeg Portala da je došlo do incidenta i da je povrijeđen bagerista. - Na teren je izašao rudarski inspektor koji će sačiniti zvaničan izvještaj o uzrocima i posljedicama incidenta – istakli su oni, pored ostalog, u tom saopštenju, ne navodeći da je policija uradila uviđaj. U februaru prošle godine na kopu Rudnika uglja stradao je tridesetogodišnji radnik N. P. prilikom demontaže elemenata na dizalici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062507068_be3b33a352091a8ea82f8830bfdbe1ab8acdc32a5ee64d3accccdd1c44aa30f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025062507068_be3b33a352091a8ea82f8830bfdbe1ab8acdc32a5ee64d3accccdd1c44aa30f8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="bager"> <figcaption>L: Uništeni bager na kopu PotrlicaPoetal ETV</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 16. juna fotografije sa kopa Potrlica na kojima se vidi uništenio bager na koji se dan ranije obrušila etaža. Nezvanični sagovornici našeg portala tvrde da se radi o jednoj od „najskupljih i najkvalitetnijih mašina Rudnika“. Kako smo pisali, zbog širenja kopa Potrlica u toku je izmještanje korita rijeke Ćehotine, posao vrijedan više od 20 miliona eura. Istog dana oglasili su se iz Rudnika uglja saopštenjem u kojem su potvrdiuli našu informaciju i istakli da je na teren izašao rudarski inspektor koji će sačiniti zvaničan izvještaj o uzrocima i posljedicama incidenta. Napisali su da je „došlo do iznenadnog pomjeranja tla i aktiviranja klizišta, koje je zahvatilo zaglinjeni prostor i dovelo do zatrpavanja bagera“. - Rukovalac ove mašine brzom intervencijom je evakuisan i zadobio je lakše tjelesne povrede – saopštili su tada iz Rudnika. Naglasili su „da se radovi na otkrivci izvode u otežanim i visokorizičnim uslovima, prvenstveno zbog neposredne blizine postojećeg korita rijeke Ćehotine“. - Zanemarivanje projekta Ćehotine, u prethodnom periodu dovelo nas je u situaciju da trenutno radimo u zoni visokog rizika, uprkos primjeni svih mjera bezbjednosti - ustvrdili su iz Rudnika uglja Pljevla. Posao izmještanja korita Ćehotine dobio je konzorcijumom - „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ Mionica. Ugovor sa Rudnikom, vrijedan skoro 20 miliona eura, potpisali su 23. aprila. Početkom aprila iz Rudnika je saopšteno da nakon potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem radova ulaze u trku sa vremenom, jer projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine moraju završiti do kraja ove građevinske sezone, „što je duplo manje vremena u odnosu na projektovano“. U julu prošle godine Vlada je usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Posao je trebalo da košta oko 14 miliona eura, međutim kada je 31. decembra prošle godine raspisan tender, ispostavilo se da je za pet mjeseci narastao na više od 20 miliona. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili na pitanje kako i zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, porasla na više od 20.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062507068_150e336fccf18bdf4b51ae17a5e607c5235a1e630561f058abe60010422851bb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062507068_150e336fccf18bdf4b51ae17a5e607c5235a1e630561f058abe60010422851bb" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="bager"> <figcaption>Uništeni bager na kopu PotrlicaPortal ETV</figcaption> </figure>  &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Ćute je li inspektor upozorio da se radovi izvode mimo projekta i da su opasno prišli koritu Ćehotine

Konzorcijum koji čine „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ doo Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ doo Mionica izabran je za posao vrijedan blizu 20 milona eura - izmještanje korita rijeke Ćehotine, zahvaljujući, kako tvrdi više nezvaničnih sagovornika Portala ETV, vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033106034_89c30127133b060bce34a7cbe1238717a954ca92a51986dc3bacac515078ae3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025033106034_89c30127133b060bce34a7cbe1238717a954ca92a51986dc3bacac515078ae3f" data-rendition-name="original" width="2560" height="2106" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"> <figcaption>SNAŽNE VEZE SA SRPSKIM KOMPANIJAMA: Nemanja Laković(Photo: Pvportal)</figcaption> </figure>  Komisija Rudnika uglja isključila je drugi konzorcijum iz postupka javne nabavke, iako je njihova ponuda bila jeftinija.&nbsp; - Laković je rođeni Pljevljak, ali je svoj život vezao za Srbiju, gdje živi. On je u Crnoj Gori na privremenom radu. Naravno da je prihvatio poziciju direktora Rudnika uglja, jer mu omogućava sklapanje unosnih poslova. Da je napravio i te kako dobre konekcije sa novim čelnicima elektroenergetskih kompanija u Crnoj Gori bilo je jasno i kada je, kao vlasnik i direktor kompanije „Synergy tech“ iz Beograda, u konzorcijumu sa firmom „Roto-Term“, dobio u novembru 2022. godine 2,5 miliona vrijedan posao toplifikacije Pljevalja. Koji do danas nije završen – kažu naši izvori iz Pljevalja.&nbsp; Laković je taj posao sklopio sa Elektroprivredom Crne Gore čija je kćerka kompanija Rudnik uglja Pljevlja, a na čije čelo je on imenovan svega godinu i po kasnije – u aprilu 2024. Proizilazi da se Laković odlično snalazi i dobro kotira u krugovima aktuelnih čelnika elektroenergetskog sektora naše zemlje i da ima njihovo povjerenje.&nbsp; Međutim, odlično se snalazi i u susjednoj Srbiji, što potvrđuju i podaci iz njegove zvanične biografije. Od maja 2015. do marta 2024. godine bio je direktor kompanije „Synergy tech“ d.o.o Beograd, koja je, kako piše, izvodila niz važnih projekata u energetskom sektoru Srbije i Hrvatske, od januara 2012. do maja 2015. godine, bio je direktor kompanije OIP Engineering ltd, gdje je vodio i niz regionalnih projekata energetskog sektora...&nbsp; - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – kažu izvori Portala ETV. &nbsp; <h2>Niz propusta Komisije</h2> Konzorcijum čija je ponuda eliminisana dostavio je žalbu Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i to, kako saznajemo, zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.&nbsp; Žalbu je u ime konzorcijuma podnijela kompanija „Aguamont“ iz Herceg Novog. Osim ove firme konzorcijum čine i kompanije „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika – Hidroenergetika“ ad Beograd. Nema informacija na što se sve žalio ovaj konzorcijum. Ali, prema riječima naših sagovornika iz Rudnika uglja Pljevlja, ima dosta toga „zbog čega ovaj tender mora biti oboren, osim ako Laković ne uspije da utiče i na ovu komisiju“. Naši sagovornici tvrde da je kod izabranog ponuđača problematičan ugovor kompanija koje čine konzorcijum, a kojim uređuju međusobna prava i obaveze i određuju nosioca projekta, te preciziraju ko je od njih zadužen za koji posao u odnosu na tender na koji su se javili i u kolikom procentu.&nbsp; - U ugovoru za drugog člana konzorcijuma „Kolubara“ Mionica piše da je zadužen za izvođenje pojedinih vrsta radova na građenju objekta – izvođenje mašinskih radova. Nije precizno navedeno koji su to radovi koje će obavljati. Izborom ponuđača sa ovakvim ugovorom prekršen je zakon, jer naručilac posla, odnosno Rudnik uglja, na osnovu takvog dokumenta nije mogao imati mogućnost da utvrdi da je učešće ovog člana konzorcijuma („Kolubara“ Mionica) od 33 odsto istinito predstavljeno – objašnjavaju naši sagovornici.&nbsp; U tom ugovoru, kako kažu, sporno je i što nije predviđena solidarna odgovornost svih članova konzurcijuma, već piše da će snositi pojedinačnu odgovornost svako za svoj dio posla, a podjela poslova nije precizirana. Ponuda je morala biti odbijena, kako tvrde, i zato što je u odluci o izboru konzorcijuma pogrešno naveden naziv ponuđača, odnosno nije napisano da se radi o zajedničkoj ponudi „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince sa podugovaračem d.o.o. „Geo – Start“ Podgorica i ponuđačima Privredno društvo za projektovanje, inženjering i izvođenje radova „Kolubara d.o.o. Mionica“ i Privredno društvo „Opticus Ing“ d.o.o. Beograd. - Ovaj konzorcijum nije mogao proći na tenderu jer nosilac zajedničke ponude nije naveo naziv podugovarača koji je zadužen za izvođenje geodetskih radova, kao ni njegovo procentualno učešće u ukupnoj ponudi. Prekršen je Zakon o javnim nabavkama koji je decediran da „ponuđač koji namjerava da angažuje podugovarača dužan je da u ponudi i izjavi privrednog subjekta navede: 1) dio predmeta nabavke koji namjerava da ustupi sa podacima o nazivu i opisu dijela predmeta nabavke i da precizira procentualni udio u predmetu nabavke i 2) podatke o podugovaraču (naziv, sjedište, poreski identifikacioni broj, broj računa, ime ovlašćenog lica)“ – objašnjavaju naši sagovornici. Ugovor o zajedničkom nastupu izabranog ponuđača, prema informacijama Portala ETV, neispravan je i u dijelu procentualne podjele poslova između članova konzorcijuma, jer „proizilazi da je ukupan procenat angažovanih ponuđača i podugovarača 100,59 procenata“?!&nbsp; - Ovakva ponuda nije smjela da prođe – decidirani su sagovornici Portala ETV. Još jedan razlog zbog kojeg je ponuđač koji je dobio tender trebalo da bude isključen iz postupka javne nabavke, kako tvrde izvori Portala ETV, su i „dvije potvrde koje su dostavile članice konzorcijuma „kao dokaz da posjeduju iskustvo i kvalitet za obavljanje istih ili sličnih poslova predviđenih tenderom, a koje izdaje investitor za kojeg su radili takve poslove“. - Međutim dostavljene potvrde ne sadrže detaljan opis radova. Potvrda dostavljena za „HSV“ Vlasotince, koju je izdalo preduzeće JVP „Srbijavode“ ne sadrži informacije na kojim je to poslovima bilo angažvano ovo preduzeće. Ni iz druge potvrde dostavljene za firmu „Kolubara“ Mionica, koju je izdalo preduzeće „Serbia Zijin Copper“ ne može se zaključiti o kojoj vrsti radova je riječ, a za koje su bili angažovani. Na osnovu ovakve dvije potvrde nije se moglo ocijeniti da li izabrani ponuđač ispunjava tražene uslove stručne i tehničke sposobnosti – kategorični su izvori Portala ETV, koji spornim smatraju i što su „Kolubara“ Mionica i nosilac konzorcijuma „HSV“ Vlasotince „u dijelu koji se odnosi na dozvole, odnosno licence naveli rješenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Crne Gore svojih crnogorskih kćerki kompanija“. <h2>Brojne optužbe</h2> Da li je kompanija „Aguamont“ u žalbi ukazala na sve ove propuste nije bilo moguće saznati, ali, prema informacijama Portala ETV, na konzorcijum na čijem je čelu ovo preduzeće, pravi se ogroman pritisak da povuku žalbu. &nbsp; Da se stavi tačka na tender za izmještanje korita rijeke Ćehotine snažan pritisak pravi Laković. Rudnik uglja Pljevlja, na čijem je čelu, u subotu je, saopštenjem za javnost pozvao Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki da brzo djeluje, uz tvrdnju da je žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, zbog čega prijete nesagledive štete elektroenergetskom sistemu Crne Gore. Istakli su i kako se žalba hercegnovske kompanije odnosi na dokumentaciju izabranog konzorcijuma, odnosno da ne spore odluku o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke. Rudnik nije saopštio detalje iz žalbe. Posebno su naglasili da je izmještanje korita rijeke Ćehotine projekat od najvećeg državnog značaja.&nbsp; Izvori Portala ETV i ranije su upozoravali na moguću korupciju u skupom poslu izmještanja korita Ćehotine. Objavili smo 25. januara priču o potencijalnim zloupotrebama i „namještanju poslova“ izabranim ponuđačima na tenderima, što su iz Rudnika negirali. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrdili su tada da je za posao miniranja korita vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, ali i da su sve poslove koji su povjereni preduzeću „Mining Mont“, na tenderu vrijednom 580.000 eura, mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43" data-rendition-name="original" width="800" height="513" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Rudnik uglja Pljevlja)</figcaption> </figure>  Prema njihovim riječima, vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši je savjetnik izvršnog direktora Rudnika, zbog čega su uvjereni da se u ovom slučaju radilo o „namještanju posla“.&nbsp; - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – bili su tada kategorični iz Rudnika u odgovorima na naša pitanja. Negirali su i tvrdnje naših izvora da su tenderom traženi i izvođači radova za poslove koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika. Vlada je u julu prošle godine usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000.&nbsp; Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20. Male su šanse da će ovo pitanje zanimati i Specijalno državno tužilaštvo i da će se zainteresovati za potencijalno brutalnu pljačku države mogućim namještanjem skupog tendera. Specijalni tužilac Vladimir Novović i njegov tim uglavnom se ne bave sumnjivim poslovima nosilaca funkcija i rukovodilaca državnih preduzeća koji su na pozicijama nakon 2020. godine.

Stoji li Laković iza izbora konzorcijuma za posao vrijedan skoro 20 miliona eura?

Konzoricijumi kompanija iz Crne Gore i regiona predali su dokumentaciju na međunarodnom tenderu za projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine, saopšteno je iz Rudnika uglja.
Iz te kompanije podsjećaju da je Rudnik uglja Pljevlja raspisao 31. decembra prošle godine tender za dio poslova na projektu sa rokom predaje dokumetacije do 12. februara 2025.
Vrijednost projekta je 16,2 miliona eura bez PDV-a, a podijeljen je u tri faze.&nbsp;
- Rudnik uglja Pljevlja je u prethodnom periodu, u cilju smanjenja troškova projekta, samostalno uspješno izveo radove u vrijednosti od 2,96 miliona eura. Tenderom je predviđeno da kompanija, koja bude uvedena u posao , obavi između ostalog, inženjerske i građevinske radove, izgradnju mostova i saobraćajnica, cjevovoda, konstrukcija, komunikacijskih i energetskih vodova, hidrograđevinskih vodova, riječnih zidova i vodnih puteva te ostalih poslova deifisanih tenderskom dokumentacijom. Rok za izvršenje projektnog ugovora je 210 dana od uvođenja izvođača u posao - kažu u toj kompaniji.
U skladu sa tenderskim pravilima, u narednom periodu komisija će, kako su rekli u Rudniku uglja, izvršiti evaluaciju prispjele dokumetacije nakon čega će se odlučiti o rangiranju i izboru ponuđača.&nbsp;
Kažu da je projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine od najvećeg državnog značaja.
- &nbsp;Naime, bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE “Pljevlja” nema ni energetske stabilnosti Crne Gore jer kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku. Stoga se Projekat mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone 2025. godine. Kao što je javnosti poznato radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je krenuo sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine kao i sa tenderski procedurama kako bi na vrijeme završili ovaj izuzetno vazan projekat za elektoenergetski sistem Crne Gore - zaključeno je u saopštenju.

Konzorcijumi kompanija iz Crne Gore i regiona zainteresovani za projekat izmještanja korita Ćehotine

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: cehotina