Projekat izmještanja korita Ćehotine je završen. Novo korito rijeke Ćehotine danas je probno pušteno u rad. Otvorena je brana, a Ćehotina je ponovo potekla, što se vidi i na snimku Portala ETV.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FmcE_caWL6GU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tokom ljeta saopšteno je da će vraćanje Ćehotine u prirodni pravac koštati oko 16 miliona eura. Projekat je u potpunosti finansirao Rudnik, bez opterećenja državnog budžeta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FEPEa4EVAWFc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Novo korito Ćehotine probno pušteno u rad

Opština Pljevlja ne želi da uvaži stav struke i volju građana u vezi parka prirode ,,Gornji tok rijeke Ćehotine", iako svi planski dokumenti, od prostornog plana Crne Gore do lokalnog PUP-a predviđaju zaštitu ovog područja, a i resorno ministarstvo je dalo saglasnost na predlog odluke - saopštila je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Opštine Bijelo Polje Jasmila Hot.
Ona je ukazala da je, nakon što je u Bijelom Polju Đalovića pećina proglašena spomenikom prirode, donijeta odluka o proglašenju rijeke Ćehotine za zaštićeno područje. Time je, kako je kazala, još jedan biser crnogorskih rijeka stavljen pod pravnu i institucionalnu zaštitu, što predstavlja značajnu vrijednost za opštinu Bijelo Polje i Crnu Goru.
- Područje rijeke Ćehotine upotpunjava cjelokupnu zaštitu gornjeg toka, ne samo na teritoriji opštine Bijelo Polje, već i na teritoriji opštine Pljevlja, koja nije prihvatila predlog NVO ,,Eko-tim"; o zaštiti rijeke. Naime, tvrdnje opštine Pljevlja, prema kojima proglašenje parka prirode rijeke Ćehotine nije u skladu sa zaštitom vodoizvorišta Otilovići, nijesu tačne ni stručno utemeljene - navela je Hot.
I dok lokalna vlast u Pljevljima nije za proglašenje spomenikom prirode rijeke Ćehotine, građani Pljevalja, kaže ona, žele svoj prvi park prirode.
- Što su jasno pokazali kroz info dane, koje je tokom ljetnjih mjeseci organizovala NVO ,, Eko-tim". Ali zato proglašenje rijeke Ćehotine za zaštićeno područje predstavlja potvrdu da Bijelo Polje ide u korak sa evropskim standardima očuvanja prirode, ali šalje i jasnu poruku da razvoj i zaštita mogu i moraju ići zajedno - navela je Hot.
Lokalna zajednica ovim, cijeni ona, dobija priliku da prirodna bogatstva valorizuje kroz održive modele, od ekoturizma do istraživačkih i obrazovnih programa, uz očuvanje onoga što je najvrijednije.

Portal ETV

610x380

500x500

1084x550

Hot: Zaštita rijeke Ćehotine potvrda da Bijelo Polje poštuje standarde očuvanja prirode

Skupština Opštine Bijelo Polje na jučerašnjoj sjednici donijela je odluku o proglašenju dijela rijeke Ćehotine za zaštićeno područje - spomenik prirode. Time je još jedan biser crnogorskih rijeka stavljen pod pravnu i institucionalnu zaštitu, što predstavlja značajnu vrijednost za opštinu Bijelo Polje i cijelu Crnu Goru, kazali su iz nevladine organizacije Eko tim.
Rijeka Ćehotina, koja izvire u podnožju planine Stožer i svojim tokom oblikuje pejzaže Bijelog Polja i Pljevalja, sada dobija status područja od posebnog prirodnog značaja.&nbsp;
- Na teritoriji Bijelog Polja pod zaštitom je sada 516 hektara riječnog i priobalnog prostora, koji čini spomenik prirode ‘Rijeka Ćehotina’. Oko njega uspostavljen je i dodatni zaštitni pojas od 528 hektara, čija je uloga da spriječi negativne uticaje iz okoline i obezbijedi trajno očuvanje vrijednosti rijeke. Odlukom su jasno definisane zone stroge i održive zaštite, čime se obezbjeđuje očuvanje biodiverziteta, ali i mogućnost kontrolisanog korišćenja resursa i razvoja ekoturizma - istaknuto je u saopštenju.
Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović rekao je da je proglašenje Ćehotine za zaštićeno područje dokaz njihove posvećenosti da Bijelo Polje razvijaju u skladu sa prirodom.&nbsp;
- Ovim činom šaljemo poruku da očuvanje rijeka i prirodnih bogatstava nije prepreka, već osnova za održivi razvoj naše opštine. Takođe, zaštitom Ćehotine proširujemo mrežu zaštićenih područja u Crnoj Gori i time pored toga što doprinosimo ispunjavanju formalnih obaveza Crne Gore na putu ka EU, kroz zaštitu kreiramo platformu za brendiranje Crne Gore kao ekološke države - poručio je Smolović.
Zaštita Ćehotine rezultat je višegodišnjeg rada i partnerstva između lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Nevladina organizacija Eko-tim, u saradnji sa globalnom organizacijom za zaštitu prirode The Nature Conservancy, kroz regionalnu inicijativu Zajedno za rijeke, uložila je veliki trud kako bi se pokrenuo proces i obezbijedila naučna i stručna podloga za ovakvu odluku.
Direktor nevladine organizacije Eko tim Milija Čabarkapa rekao je da ovaj trenutak pokazuje da zajedničkim radom možemo sačuvati rijeke koje su od životnog značaja za ljude, prirodu i buduće generacije.
- Ćehotina je simbol rada naše organizacije kao i naše borbe za čiste i slobodne rijeke, i ponosni smo što je sada pod trajnom zaštitom - istakao je Čabarkapa.
Organizacija The Nature Conservancy, kroz inicijativu Zajedno za rijeke, podržava napore lokalnih zajednica i organizacija u regionu za očuvajnjem rijeka.
Direktor Programa za Jugoistočnu Evropu, The Nature Conservancy, Igor Vejnović rekao je da je zaštita Ćehotine sjajan primjer kako lokalne zajednice i globalni partneri mogu zajedno da postignu velike rezultate.
- Bez bliske saradnje sa lokalnim zajednicama i relevantnim institucijama, trajna zaštita rijeka i prirode teško je održiva. Proglašenjem zaštićenog područja naš angažman na Ćehotini dodatno je osnažen, a cilj nam je da u narednom periodu pružimo podršku upravljaču u izradi plana upravljanja i jačanju sopstvenih kapaciteta - naveo je Vejnović.&nbsp;
Proglašenje rijeke Ćehotine za zaštićeno područje, kako navode iz Eko tima, predstavlja i potvrdu da Bijelo Polje ide u korak sa evropskim standardima očuvanja prirode, ali i jasnu poruku da razvoj i zaštita mogu i moraju ići zajedno.&nbsp;
- Lokalna zajednica ovim dobija priliku da prirodna bogatstva valorizuje kroz održive modele, od ekoturizma do istraživačkih i obrazovnih programa, uz očuvanje onoga što je najvrjednije - zaključili su iz ove nevladine organizacije.

1250x600

Rijeka Ćehotina proglašena spomenikom prirode

Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, toplifikacija grada i izmještanje korita Ćehotine prioritet su Vlade, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.
Šahmanović je danas boravio u Pljevljima, gdje je obišao radove na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, toplifikaciji grada i izmještanju korita rijeke Ćehotine.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, tokom obilaska rekao da to nijesu samo infrastrukturni projekti i ulaganja, već zajednički poduhvati koji utiču na stabilnost energetskog sistema Crne Gore.
- Tri cilja su pred nama: usklađivanje sa evropskim standardima, čistiji vazduh za građane Pljevalja i dugoročna sigurnost energetike - rekao je Šahmanović.
Kako je kazao, toplifikacija grada donosi direktnu korist ljudima, toplije domove i zdraviju sredinu.
Šahmanović je, govoreći o izmještanju korita Ćehotine, rekao da je 60 odsto posla već završeno i da su svi kapaciteti su angažovani na terenu kako bi se ispoštovali rokovi.
- Rokovi su postavljeni i očekujem maksimalnu posvećenost svih učesnika. Ministarstvo je tu da pomogne i bude podrška - rekao je Šahmanović.
On je kazao da Rudnik uglja i TE funkcionišu kao dvije karike istog lanca, pa je sinhronizacija ključna.
- Na putu energetske tranzicije, odgovorno prilagođavamo sistem korak po korak, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja daje nam stabilnost i vrijeme za razvoj obnovljivih izvora - rekao je Šahmanović.

Šahmanović: Ekološka rekonstrukcija TE, toplifikacija i izmještanje Ćehotine prioritet

Inspektor za vode dostavio je Osnovnom državnom tužilaštvu Pljevlja na dalje postupanje predmetnu dokumentaciju u vezi sa ekološkim akcidentom na rijeci Ćehotini, na području Jelice, opština Pljevlja, sa ciljem procjene osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja po službenoj dužnosti. &nbsp;
- Inspektor je predmet dostavio ODT Pljevlja nakon što je Centar za ekotoksikološka ispitivanja d.o.o. Podgorica dostavio Izvještaj o ispitivanju površinskih voda rijeke Ćehotine, kojim je konstatovano da su pregledom rezultata analize uzoraka vode na mjestu ušća izvora Badanj koncentracije svih kvantifikovanih parametara, koji ukazuju na narušenost dobrog ekološkog statusa, najviše - saopšteno je iz Uprave za vode.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnakon-ekoloskog-incidenta-u-pljevljima-obustavljeni-radovi-na-rudniku-suplja-stijena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodaje se da su na lokaciji Tatarovina, koja se nalazi nizvodno od ušća izvora Badanj, utvrđene nešto niže vrijednosti ispitivanih supstanci, ali su one i dalje znatno više u poređenju sa lokacijom Jelice, gdje je voda bila u granicama dozvoljenih vrijednosti dobrog ekološkog statusa. &nbsp;
Iz Uprave za vode podsjećaju da je do ekološkog akcidenta na rijeci Ćehotini na području Jelice došlo &nbsp;nakon propadanja zemljišta i oticanja vode sa flotacijskog jalovišta rudnika olova i cinka “Šuplja stijena”, kompanije d.o.o. “Gradir Montenegro”.&nbsp;
- Inspektor je o akcidentu obaviješten usmenim pozivom ribočuvara SRK “Lipljen” iz Pljevalja 23. juna, nakon čega je u periodu od 24. do 30. juna, izvršio više inspekcijskih nadzora i to na lokacijama Rudnik „ Šuplja stijena“, zatim Jelice uzvodno i nizvodno od rijeke Ćehotine, Tatarovina uzvodno i nizvodno od rijeke Ćehotine i ušće izvora Badanj, kojom prilikom je konstatovano da iz navedenog izvora Badanj, koji se nalazi uz desnu obalu rijeke Ćehotina, izvire zamućena voda koja ulijevanjem u rijeku Ćehotinu pravi jasnu razliku u boji i mutnoći i zamućuje rijeku Ćehotinu nizvodno od ovog izvora - kazali su iz Uprave za vde.
Inspektor za vode je o predmetnom akcidentu takođe obavijestio Ministarstvo zdravlja - Direktorat za zdravstveno-sanitarnu inspekciju, Opštinu Pljevlja - Sekretarijat za inspekcijske poslove i Ministarstvo energetike i rudarstva.

Pljevaljskom tužilaštvu dostavljena dokumentacija o ekološkom akcidentu na Ćehotini

Agencija za zaštitu životne sredine istražuje kako su otpadne vode iz Pljevaljskog rudnika cinka i olova “Šuplja stijena” završile u Ćehotini.
Ekološki incident prijavili su članovi sportsko ribolovnog kluba “Lipljen”. Dok nadležni ispituju kako su toksične materije iz jalovišta rudnika završile u vodoizvorištima, iz menadžmena Šuplje stijene još se ne oglašavaju.
Kerim Selmanović iz SRK “Lipljen” ističe da će vjerovatno to imati međunarodni karakter.
Štetu po ekosistem i zdravlje ljudi uzrokuje neodgovarajuće upravljanje otpadom, tako tvrde ljudi koji su uočili i prijavili najnoviji incident.
- Ispod folije, dolje znači, otvorila se rupa koja mora betonskom konstrukcijom da se zatvori ovako zatrpavanjem nekim šutom ili nečim, to je nemoguće - navodi Selmanović.
Moguće je, međutim, utvrditi okolnosti i odgovornost, ali i mjere koje treba preduzeti da se ovakvi incidenti na vrijeme spriječe. Šuplja Stijena, smatra naš sagovornik, mora poštovati standarde. Po tim propisima bi postojeću deponiju rudnika trebalo izmjestiti.
- Da se ova zatvori da se pravi nova deponija. To je jedino trenutno rješenje da se ne bi nastavilo zagađenje. Međutim, ovaj izvor, ovaj Badanj i ovi izvori, to je trajno uništeno. Vjerovatno, najmanje deset godina niko neće smijeti piti vodu odatle jer to je izuzetno otrovna supstanca - dodaje Selmanović.
Na hitnu reakciju pozvali su pljevaljski ribolovci i ekološki aktivisti. Po nalogu Agencije za zaštitu životne sredine, teren je obišla ekološka inspekcija.
- Nakon što nam ekološka inspekcija bude dostavila zapisnik, Agencija za zaštitu životne sredine će, shodno svojim nadležnostima i zakonu o šteti u životnoj sredini i potencijalnoj šteti u životnoj sredini, pokrenuti postupak za utvrđivanje štete. Već su izvršena mjerenja prethodnog dana i danas ponovo radi mjerenja, te analize će nam svakako biti neophodne. Shodno zakonu o šteti u životnoj sredini biće pokrenut postupak za utvrđivanje štete - kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Puteve podzemnih voda teško je dokučiti. Pitanje je da li su toksične materije već našle svoju rutu do izvorišta sa kojih se snabdijevaju stanovnici nekoliko sela koja su u području Šuplje Stijene.
To će svakako utvrditi istraga koju, pored ekološke, sprovodi Rudarska i Inspekcija za vode i od koje Pljevljaci očekuju da insistira na odgovornosti aktera ekološkog incidenta.

Istražuju kako su toksične materije iz rudnika u Pljevljima završile u Ćehotini

Glavni rudarski inspektor Draško Marković, kako tvrde izvori Portala ETV, nakon incidenta u Rudniku uglja Pljevlja, koji se dogodio 15. juna kada se jedna etaža na kopu Potrlica urušila na bager, a bagerista, srećom lakše povrijeđen, bio je ogorčen zatečenim stanjem i upozorio da se iskopavanje rude odvija na neprihvatljiv način, mimo projekta i da to može izazvati ozbiljne posljedice po bezbjednost rudara. - Ne pridržavaju se rudarskog projekta, preblizu su prišli koritu Ćehotine, pojavile su se velike pukotine. Hvatao se za glavu kada je obišao teren – tvrde sagovornici Portala ETV iz Rudnika. Kažu da je i menadžment preduzeća svjestan ozbiljnosti situacije zbog čega je nedavno smijenjen direktor proizvodnje u Rudniku Milinko Gazdić i na njegovo mjesto imenovan Luka Ilinčić, kadar Pokreta Evropa sad. O okolnostima incidenta na kopu Potrlica poslali smo pitanja rudarskom inspektoru Drašku Markoviću, ali nas je on uputio da se obratimo resornom Ministarstvu energetike i rudarstva. Do danas nijesu odgovorili na naša pitanja, Bez odgovora su nas ostavili i iz Uprave policije. Prema našim nezvaničnim saznanjima policija, navodno, nije bila obaviještena o havariji na kopu Potrlice, iako je u incidentu povrijeđen bagerista. Izvori Portala ETV tvrde da policija nije radila uviđaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062507068_19cfd20774132fc9476cd7dd959cb6402170688516c1b4efafe85233968a8e6e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062507068_19cfd20774132fc9476cd7dd959cb6402170688516c1b4efafe85233968a8e6e" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="bager"> <figcaption> Uništeni bager na kopu PotrlicaPoetal ETV</figcaption> </figure>  - Ako je to tačno, to je neprihvatljivo. Policija mora biti obaviještena o svakom incidentu, pa i kada nema povrijeđenih. Policija je morala biti na terenu kada je vještak radio uviđaj – kategoričan je nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Uprave policije. Da ekipa policije nije dolazila na kop Potrlica proizilazi i iz saopštenja Rudnika uglja 16. juna kada su potvrdili pisanje našeg Portala da je došlo do incidenta i da je povrijeđen bagerista. - Na teren je izašao rudarski inspektor koji će sačiniti zvaničan izvještaj o uzrocima i posljedicama incidenta – istakli su oni, pored ostalog, u tom saopštenju, ne navodeći da je policija uradila uviđaj. U februaru prošle godine na kopu Rudnika uglja stradao je tridesetogodišnji radnik N. P. prilikom demontaže elemenata na dizalici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062507068_be3b33a352091a8ea82f8830bfdbe1ab8acdc32a5ee64d3accccdd1c44aa30f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025062507068_be3b33a352091a8ea82f8830bfdbe1ab8acdc32a5ee64d3accccdd1c44aa30f8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="bager"> <figcaption>L: Uništeni bager na kopu PotrlicaPoetal ETV</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 16. juna fotografije sa kopa Potrlica na kojima se vidi uništenio bager na koji se dan ranije obrušila etaža. Nezvanični sagovornici našeg portala tvrde da se radi o jednoj od „najskupljih i najkvalitetnijih mašina Rudnika“. Kako smo pisali, zbog širenja kopa Potrlica u toku je izmještanje korita rijeke Ćehotine, posao vrijedan više od 20 miliona eura. Istog dana oglasili su se iz Rudnika uglja saopštenjem u kojem su potvrdiuli našu informaciju i istakli da je na teren izašao rudarski inspektor koji će sačiniti zvaničan izvještaj o uzrocima i posljedicama incidenta. Napisali su da je „došlo do iznenadnog pomjeranja tla i aktiviranja klizišta, koje je zahvatilo zaglinjeni prostor i dovelo do zatrpavanja bagera“. - Rukovalac ove mašine brzom intervencijom je evakuisan i zadobio je lakše tjelesne povrede – saopštili su tada iz Rudnika. Naglasili su „da se radovi na otkrivci izvode u otežanim i visokorizičnim uslovima, prvenstveno zbog neposredne blizine postojećeg korita rijeke Ćehotine“. - Zanemarivanje projekta Ćehotine, u prethodnom periodu dovelo nas je u situaciju da trenutno radimo u zoni visokog rizika, uprkos primjeni svih mjera bezbjednosti - ustvrdili su iz Rudnika uglja Pljevla. Posao izmještanja korita Ćehotine dobio je konzorcijumom - „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ Mionica. Ugovor sa Rudnikom, vrijedan skoro 20 miliona eura, potpisali su 23. aprila. Početkom aprila iz Rudnika je saopšteno da nakon potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem radova ulaze u trku sa vremenom, jer projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine moraju završiti do kraja ove građevinske sezone, „što je duplo manje vremena u odnosu na projektovano“. U julu prošle godine Vlada je usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Posao je trebalo da košta oko 14 miliona eura, međutim kada je 31. decembra prošle godine raspisan tender, ispostavilo se da je za pet mjeseci narastao na više od 20 miliona. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili na pitanje kako i zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, porasla na više od 20.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062507068_150e336fccf18bdf4b51ae17a5e607c5235a1e630561f058abe60010422851bb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062507068_150e336fccf18bdf4b51ae17a5e607c5235a1e630561f058abe60010422851bb" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="bager"> <figcaption>Uništeni bager na kopu PotrlicaPortal ETV</figcaption> </figure>  &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Ćute je li inspektor upozorio da se radovi izvode mimo projekta i da su opasno prišli koritu Ćehotine

Konzorcijum koji čine „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ doo Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ doo Mionica izabran je za posao vrijedan blizu 20 milona eura - izmještanje korita rijeke Ćehotine, zahvaljujući, kako tvrdi više nezvaničnih sagovornika Portala ETV, vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033106034_89c30127133b060bce34a7cbe1238717a954ca92a51986dc3bacac515078ae3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025033106034_89c30127133b060bce34a7cbe1238717a954ca92a51986dc3bacac515078ae3f" data-rendition-name="original" width="2560" height="2106" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"> <figcaption>SNAŽNE VEZE SA SRPSKIM KOMPANIJAMA: Nemanja Laković(Photo: Pvportal)</figcaption> </figure>  Komisija Rudnika uglja isključila je drugi konzorcijum iz postupka javne nabavke, iako je njihova ponuda bila jeftinija.&nbsp; - Laković je rođeni Pljevljak, ali je svoj život vezao za Srbiju, gdje živi. On je u Crnoj Gori na privremenom radu. Naravno da je prihvatio poziciju direktora Rudnika uglja, jer mu omogućava sklapanje unosnih poslova. Da je napravio i te kako dobre konekcije sa novim čelnicima elektroenergetskih kompanija u Crnoj Gori bilo je jasno i kada je, kao vlasnik i direktor kompanije „Synergy tech“ iz Beograda, u konzorcijumu sa firmom „Roto-Term“, dobio u novembru 2022. godine 2,5 miliona vrijedan posao toplifikacije Pljevalja. Koji do danas nije završen – kažu naši izvori iz Pljevalja.&nbsp; Laković je taj posao sklopio sa Elektroprivredom Crne Gore čija je kćerka kompanija Rudnik uglja Pljevlja, a na čije čelo je on imenovan svega godinu i po kasnije – u aprilu 2024. Proizilazi da se Laković odlično snalazi i dobro kotira u krugovima aktuelnih čelnika elektroenergetskog sektora naše zemlje i da ima njihovo povjerenje.&nbsp; Međutim, odlično se snalazi i u susjednoj Srbiji, što potvrđuju i podaci iz njegove zvanične biografije. Od maja 2015. do marta 2024. godine bio je direktor kompanije „Synergy tech“ d.o.o Beograd, koja je, kako piše, izvodila niz važnih projekata u energetskom sektoru Srbije i Hrvatske, od januara 2012. do maja 2015. godine, bio je direktor kompanije OIP Engineering ltd, gdje je vodio i niz regionalnih projekata energetskog sektora...&nbsp; - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – kažu izvori Portala ETV. &nbsp; <h2>Niz propusta Komisije</h2> Konzorcijum čija je ponuda eliminisana dostavio je žalbu Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i to, kako saznajemo, zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.&nbsp; Žalbu je u ime konzorcijuma podnijela kompanija „Aguamont“ iz Herceg Novog. Osim ove firme konzorcijum čine i kompanije „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika – Hidroenergetika“ ad Beograd. Nema informacija na što se sve žalio ovaj konzorcijum. Ali, prema riječima naših sagovornika iz Rudnika uglja Pljevlja, ima dosta toga „zbog čega ovaj tender mora biti oboren, osim ako Laković ne uspije da utiče i na ovu komisiju“. Naši sagovornici tvrde da je kod izabranog ponuđača problematičan ugovor kompanija koje čine konzorcijum, a kojim uređuju međusobna prava i obaveze i određuju nosioca projekta, te preciziraju ko je od njih zadužen za koji posao u odnosu na tender na koji su se javili i u kolikom procentu.&nbsp; - U ugovoru za drugog člana konzorcijuma „Kolubara“ Mionica piše da je zadužen za izvođenje pojedinih vrsta radova na građenju objekta – izvođenje mašinskih radova. Nije precizno navedeno koji su to radovi koje će obavljati. Izborom ponuđača sa ovakvim ugovorom prekršen je zakon, jer naručilac posla, odnosno Rudnik uglja, na osnovu takvog dokumenta nije mogao imati mogućnost da utvrdi da je učešće ovog člana konzorcijuma („Kolubara“ Mionica) od 33 odsto istinito predstavljeno – objašnjavaju naši sagovornici.&nbsp; U tom ugovoru, kako kažu, sporno je i što nije predviđena solidarna odgovornost svih članova konzurcijuma, već piše da će snositi pojedinačnu odgovornost svako za svoj dio posla, a podjela poslova nije precizirana. Ponuda je morala biti odbijena, kako tvrde, i zato što je u odluci o izboru konzorcijuma pogrešno naveden naziv ponuđača, odnosno nije napisano da se radi o zajedničkoj ponudi „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince sa podugovaračem d.o.o. „Geo – Start“ Podgorica i ponuđačima Privredno društvo za projektovanje, inženjering i izvođenje radova „Kolubara d.o.o. Mionica“ i Privredno društvo „Opticus Ing“ d.o.o. Beograd. - Ovaj konzorcijum nije mogao proći na tenderu jer nosilac zajedničke ponude nije naveo naziv podugovarača koji je zadužen za izvođenje geodetskih radova, kao ni njegovo procentualno učešće u ukupnoj ponudi. Prekršen je Zakon o javnim nabavkama koji je decediran da „ponuđač koji namjerava da angažuje podugovarača dužan je da u ponudi i izjavi privrednog subjekta navede: 1) dio predmeta nabavke koji namjerava da ustupi sa podacima o nazivu i opisu dijela predmeta nabavke i da precizira procentualni udio u predmetu nabavke i 2) podatke o podugovaraču (naziv, sjedište, poreski identifikacioni broj, broj računa, ime ovlašćenog lica)“ – objašnjavaju naši sagovornici. Ugovor o zajedničkom nastupu izabranog ponuđača, prema informacijama Portala ETV, neispravan je i u dijelu procentualne podjele poslova između članova konzorcijuma, jer „proizilazi da je ukupan procenat angažovanih ponuđača i podugovarača 100,59 procenata“?!&nbsp; - Ovakva ponuda nije smjela da prođe – decidirani su sagovornici Portala ETV. Još jedan razlog zbog kojeg je ponuđač koji je dobio tender trebalo da bude isključen iz postupka javne nabavke, kako tvrde izvori Portala ETV, su i „dvije potvrde koje su dostavile članice konzorcijuma „kao dokaz da posjeduju iskustvo i kvalitet za obavljanje istih ili sličnih poslova predviđenih tenderom, a koje izdaje investitor za kojeg su radili takve poslove“. - Međutim dostavljene potvrde ne sadrže detaljan opis radova. Potvrda dostavljena za „HSV“ Vlasotince, koju je izdalo preduzeće JVP „Srbijavode“ ne sadrži informacije na kojim je to poslovima bilo angažvano ovo preduzeće. Ni iz druge potvrde dostavljene za firmu „Kolubara“ Mionica, koju je izdalo preduzeće „Serbia Zijin Copper“ ne može se zaključiti o kojoj vrsti radova je riječ, a za koje su bili angažovani. Na osnovu ovakve dvije potvrde nije se moglo ocijeniti da li izabrani ponuđač ispunjava tražene uslove stručne i tehničke sposobnosti – kategorični su izvori Portala ETV, koji spornim smatraju i što su „Kolubara“ Mionica i nosilac konzorcijuma „HSV“ Vlasotince „u dijelu koji se odnosi na dozvole, odnosno licence naveli rješenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Crne Gore svojih crnogorskih kćerki kompanija“. <h2>Brojne optužbe</h2> Da li je kompanija „Aguamont“ u žalbi ukazala na sve ove propuste nije bilo moguće saznati, ali, prema informacijama Portala ETV, na konzorcijum na čijem je čelu ovo preduzeće, pravi se ogroman pritisak da povuku žalbu. &nbsp; Da se stavi tačka na tender za izmještanje korita rijeke Ćehotine snažan pritisak pravi Laković. Rudnik uglja Pljevlja, na čijem je čelu, u subotu je, saopštenjem za javnost pozvao Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki da brzo djeluje, uz tvrdnju da je žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, zbog čega prijete nesagledive štete elektroenergetskom sistemu Crne Gore. Istakli su i kako se žalba hercegnovske kompanije odnosi na dokumentaciju izabranog konzorcijuma, odnosno da ne spore odluku o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke. Rudnik nije saopštio detalje iz žalbe. Posebno su naglasili da je izmještanje korita rijeke Ćehotine projekat od najvećeg državnog značaja.&nbsp; Izvori Portala ETV i ranije su upozoravali na moguću korupciju u skupom poslu izmještanja korita Ćehotine. Objavili smo 25. januara priču o potencijalnim zloupotrebama i „namještanju poslova“ izabranim ponuđačima na tenderima, što su iz Rudnika negirali. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrdili su tada da je za posao miniranja korita vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, ali i da su sve poslove koji su povjereni preduzeću „Mining Mont“, na tenderu vrijednom 580.000 eura, mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43" data-rendition-name="original" width="800" height="513" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Rudnik uglja Pljevlja)</figcaption> </figure>  Prema njihovim riječima, vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši je savjetnik izvršnog direktora Rudnika, zbog čega su uvjereni da se u ovom slučaju radilo o „namještanju posla“.&nbsp; - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – bili su tada kategorični iz Rudnika u odgovorima na naša pitanja. Negirali su i tvrdnje naših izvora da su tenderom traženi i izvođači radova za poslove koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika. Vlada je u julu prošle godine usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000.&nbsp; Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20. Male su šanse da će ovo pitanje zanimati i Specijalno državno tužilaštvo i da će se zainteresovati za potencijalno brutalnu pljačku države mogućim namještanjem skupog tendera. Specijalni tužilac Vladimir Novović i njegov tim uglavnom se ne bave sumnjivim poslovima nosilaca funkcija i rukovodilaca državnih preduzeća koji su na pozicijama nakon 2020. godine.

Stoji li Laković iza izbora konzorcijuma za posao vrijedan skoro 20 miliona eura?

Konzoricijumi kompanija iz Crne Gore i regiona predali su dokumentaciju na međunarodnom tenderu za projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine, saopšteno je iz Rudnika uglja.
Iz te kompanije podsjećaju da je Rudnik uglja Pljevlja raspisao 31. decembra prošle godine tender za dio poslova na projektu sa rokom predaje dokumetacije do 12. februara 2025.
Vrijednost projekta je 16,2 miliona eura bez PDV-a, a podijeljen je u tri faze.&nbsp;
- Rudnik uglja Pljevlja je u prethodnom periodu, u cilju smanjenja troškova projekta, samostalno uspješno izveo radove u vrijednosti od 2,96 miliona eura. Tenderom je predviđeno da kompanija, koja bude uvedena u posao , obavi između ostalog, inženjerske i građevinske radove, izgradnju mostova i saobraćajnica, cjevovoda, konstrukcija, komunikacijskih i energetskih vodova, hidrograđevinskih vodova, riječnih zidova i vodnih puteva te ostalih poslova deifisanih tenderskom dokumentacijom. Rok za izvršenje projektnog ugovora je 210 dana od uvođenja izvođača u posao - kažu u toj kompaniji.
U skladu sa tenderskim pravilima, u narednom periodu komisija će, kako su rekli u Rudniku uglja, izvršiti evaluaciju prispjele dokumetacije nakon čega će se odlučiti o rangiranju i izboru ponuđača.&nbsp;
Kažu da je projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine od najvećeg državnog značaja.
- &nbsp;Naime, bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE “Pljevlja” nema ni energetske stabilnosti Crne Gore jer kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku. Stoga se Projekat mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone 2025. godine. Kao što je javnosti poznato radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je krenuo sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine kao i sa tenderski procedurama kako bi na vrijeme završili ovaj izuzetno vazan projekat za elektoenergetski sistem Crne Gore - zaključeno je u saopštenju.

Konzorcijumi kompanija iz Crne Gore i regiona zainteresovani za projekat izmještanja korita Ćehotine

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

U organizaciji časopisa Komuna iz Podgorice i Kulturnog centra crnogorskih društava Slovenije“ u multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” u Podgorici održana je promocija drugog, dopunjenog izdanja crnogorsko-slovenačkog rječnika i slovenačko-crnogorskog Slovara, autora Remza Skenderovića i časopisa „Osvrtanja“. Na početku promocije skup je pozdravila njena ekselencija, Bernarda Gradišnik ambasadorka Slovenije u Crnoj Gori koja je istakla da je ovim izdanjima potvrđena dugogodišnja kulturna i jezička veza Crne Gore i Slovenije, a da rječnik nije samo lingvističko sredstvo, već „most između naših jezika i naroda koji jača razumijevanje, saradnju i međusobno poštovanje“. O značaju Kulturnog centra crnogorskih društava u Sloveniji govorio je Vildan Ramusović, jedan od njegovih osnivača i predsjednik Crnogorskog kulturnog društva “Komovi” iz Maribora koji je istakao da je Kulturni centar ustanovljen sa ciljem da podstakne međukulturni dijalog između Slovenije i Crne Gore koji doprinosi jačanju i uspostavljanju novih oblika saradnje u oblasti kulture izmedju dvije zemlje, kao i na promovisanju i očuvanju državnog, kulturnog i jezičkog identiteta Crne Gore u Sloveniji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130180136_cf72da3310a718468f9f71bc097392a7779ba32e6533bd435d8ec039990ff038.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260130180136_cf72da3310a718468f9f71bc097392a7779ba32e6533bd435d8ec039990ff038" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Sa promocije u KIC-u"><figcaption>Sa promocije u KIC-u(Photo: Komuna)</figcaption></figure>  Kulturolog i publicista mr Željko Rutović istakao je da se koncept časopisa nije zadržao samo u ravni retoričkog iskaza i značaja dijaloga. - Ovdje govore u svojoj vertikali i svom temeljnom iskazu strana pisma utemeljena velikim pjesnicima i misliocima dvaju naroda dvaju država – pjesnika vladike Njegoša i Franca Prešerna – rekao je između ostalog Rutović. Govoreći s lingvističkog stanovišta, prof dr Draško Došljak kazao je da ,,izrada dvojezičnog rječnika omogućava sistematsko bilježenje leksičkih jedinica, njihovih značenja, gramatičkih osobina i upotrebe u kontekstu” uz poruku da je jezik trajni most razumijevanja, dijaloga i zajedničkog evropskog prostora. - Time se doprinosi standardizaciji crnogorskog jezika koji je sa ove tačke gledišta relativno mlad u pogledu savremene normativne kodifikacije. Istovremeno, rječnik omogućava komparativna istraživanja između crnogorskog i slovenačkog jezika, što je značajno za uporednu slavistiku - istakao je on. Autor crnogorsko-slovenačkog rječnika Remzo Skenderović govorio je o Milanu Rakočeviću i Vladimiru Osolniku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130180136_31de8beaba87eae3e21489ef7bac1dec74c1455b55be19553357dbef4165e4bd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260130180136_31de8beaba87eae3e21489ef7bac1dec74c1455b55be19553357dbef4165e4bd" data-rendition-name="original" width="3264" height="2448" loading="lazy" alt="Sa promocije u KIC-u"><figcaption>Sa promocije u KIC-u(Photo: Komuna)</figcaption></figure>  - Rakočević je bio vrhunski intelektualac, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, prevodio sa slovenačkog, češkog, francuskog itd. Mi smo došli do jedne ideje i danas ćemo je iznijeti u ime Kulturnog centra, da se obilježi njegovo ime sa nekim nazivom neke kulturne ustanove u Sloveniji. Mi smo već započeli aktivnosti, tako da sad samo čekamo saglasnost porodice. Govoreći o Osolniku, koji je učestvovao u stvaranju promovisanog broja „Osvrtanja“, istakao je da će se truditi da i njegovo ime obilježe na neki način ističući da je to čovjek koji je doktorirao na Njegošu, a da je bio veliki poznavalac njegovog djela koji je na žalost preminuo u avgustu prošle godine – kazao je Skenderović. Veoma umješno i znalački promocijom je moderirao Radojica Grba, a promocija je održana pod pokroviteljstvom Počasnog konzulata Crne Gore u Sloveniji i KIC-a “Budo Tomović”

Potvrda dugogodišnje kulturne i jezičke veze Crne Gore i Slovenije

Eduard Shishmakov, one of the key figures in the attempted act of terrorism on the day of Montenegro’s parliamentary elections in October 2016, is now responsible, on behalf of Russian intelligence services, for recruiting people from Serbian universities. This was stated in an exclusive interview for Television E by the well-known investigative journalist Hristo Grozev.
Shishmakov, like other agents of Russia’s GRU, after the Bellingcat investigative team he leads revealed their identities in 2018, is now engaged in recruiting new operatives, whom they take to Russia.
- The same people are now training others. And this new wave of sabotage is even harder to detect. It is more difficult to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe - Grozev said, having previously exposed in detail the roles of GRU agents Eduard Shishmakov and Vladimir Popov in the attempted terrorism in Montenegro.
The longtime editor at the British investigative outlet Bellingcat also reveals links between Russian regime-connected tycoons, certain organizations, and politicians of the Democratic Front Andrija Mandić and Milan Knežević, who were initially sentenced by the High Court to five years in prison each.
Grozev explains in detail how they uncovered the hidden and parallel identities of GRU agents Shishmakov and Popov, as well as the modus operandi of Russia’s Unit 29155, which carried out a series of operations across Europe.
TVE: In The Christo Files series, you fully exposed GRU agents Eduard Shishmakov, alias Shirokov, and Vladimir Moiseyev, alias Popov, as well as the links between Russian tycoons, pro-regime businessmen, and so-called non-governmental organizations in Montenegro, related to events from September to October 2016 and afterward. Ten years later, Montenegro still has no final judicial truth in this case. In 2019, the High Court sentenced Russian agents to 15 and 12 years in prison, along with 11 Serbian citizens and Montenegrin politicians Andrija Mandić and Milan Knežević, who were sentenced to five years each. In 2024, the High Court acquitted everyone. The Special Prosecutor appealed, and a decision is now pending. Are you surprised that there is still no final verdict in such a politically significant case?
GROZEV: Honestly, I am very surprised. In 2016 and 2017, Montenegro seemed like the only country in the world capable of properly prosecuting GRU crimes - no one else had done that at the time. What later happened in Salisbury with Skripal was two years later. Montenegro was the first country where prosecutors conducted a truly, truly detailed and proper investigation, not only preventing the crime that the Russian GRU was trying to commit by infiltrating the organizers. It was a perfect example of a professional small country conducting a very professional counterintelligence and police operation that many big countries can only dream of.
For me, it is shocking - after that success, with so much evidence collected and presented publicly, which allowed us and other investigators to track and independently confirm those findings. Personally, that investigation also led me to uncover the trail of this entire Russian intelligence unit and their other crimes across Europe.
So after 10 years of revelations about what these people who were in Serbia and Montenegro were trying to do - overthrow a government, and what else they did across Europe: murders, poisonings, explosions - it feels surreal that Montenegro is now pulling back and deciding to say: „Oh no, maybe that didn’t happen“. That feels surreal to me.
TVE: As part of Bellingcat and The Insider, you have exposed everything about GRU agents, not only Shishmakov and Popov, but everyone connected to them, and you have published extensively on Unit 29155. Is this unit still active? Does it still have influence? I’ve read that they had a base in France, near Switzerland. Are they still active?
GROZEV: They were active across Europe. Around 100 of them traveled across Europe for more than a decade, blowing things up, killing people, and operating from a base in France, as you mentioned. But after Bellingcat and The Insider exposed many of them in 2018 - not only individuals but also companies and passport numbers they used - this prevented further travel, because their identities were compromised. Any law enforcement agency could look at their border-crossing data and say: „Okay, this guy has already been here under this passport number from this series“. Even if they tried to come with a new passport number, they couldn’t do so under a new name, because the Schengen visa system does not allow that, they would be caught.
That’s why these people can no longer travel to Europe. They travel to the Middle East. They travel to Turkey. We still see them today. But what did the GRU do when they could no longer send the same people, like Shirokov or Popov, their pseudonyms? When they couldn’t send them, they used them to recruit and train other spies, and most of them aren't Russians.
What Unit 29155 is doing now is that part of the unit is focused on finding students from different parts of the world, bringing them to Russia under the pretense of studying, and training some of them as saboteurs.
For example, I can tell you something that I believe your audience is hearing for the first time - we have not published this - but Shishmakov/Shirokov is responsible for recruiting people from Serbian universities. That is his specialization. He brings them to Russia for recruitment so that at least some of them become operatives.
Other members of the unit are responsible for other countries. One is responsible for Uzbekistan, another for Kyrgyzstan, another for Belarus. That is what they do now. The same people now train others. And this new wave of sabotage is even harder to detect, because these are young, non-professional spies - some do it for money, others want to be spies - and it is harder to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe.
TVE: I’ll ask you about the two Russians you mentioned. Popov was involved, as far as I know, in Russian actions in Moldova, similar to those in Montenegro in 2016?
GROZEV: That’s correct. In 2014, before the Montenegro operation, there was an attempt to provoke street protests and create a false perception that Moldova did not want to be part of the European Union. We specifically pointed to that operation. But over the years of investigation, I discovered much worse things he did. He was responsible for explosions at ammunition facilities in Bulgaria in 2012 and 2013. He was also involved in explosions in the Czech Republic. He is one of the most, I would say, successful GRU operatives, with a broad mandate ranging from political interference to blowing things up and carrying out assassinations.
TVE: So you have no doubt that the Russian state is behind the entire operation? That these were not individual acts?
GROZEV: No doubt at all. These people report to one boss. His name is Andrei Averyanov. We see him next to Putin in many, many videos. We see Averyanov traveling around the world as a representative of the Russian Federation. In phone calls we tracked, we see all these people - Shirokov, Popov - speaking daily with Averyanov as part of their job. So no, these are not rogue operatives, this is a government operation.
TVE: After the Serbian government announced that they were arrested in Serbia in October 2016, information emerged that Nikolai Patrushev, then an adviser to Vladimir Putin and former head of Russian intelligence, came to Belgrade and took these two and others from Russian units back to Moscow. Do you have any evidence of that?
GROZEV: Yes, we do. It’s slightly different from how it was reported at the time. But we see that Patrushev arranged a trip to Belgrade for a meeting. And before he traveled, the day before, they sent these spies back to Moscow on a special plane. We see that the tickets were purchased in the middle of the night, just before the flight. So yes, it is clear that there had to be an agreement: send these guys back, and I will come personally to apologize.
TVE: How strong is Russian influence today - not only in Europe, but especially in the Western Balkans?
GROZEV: It is very strong, especially because there are certain high-ranking members of Russian military intelligence who have friends in the region and understand how the region works. There is a senior deputy director of the GRU named Andrei Ilchenko, who has a close associate, &nbsp;I would say a close subordinate, who is actually from Montenegro, lives in Moscow, and is used as an adviser on how to interfere in elections and political processes in Montenegro.
We managed to obtain the phone directory of this Montenegrin GRU associate. And you can imagine how indicative the names and numbers in that directory are. Besides people convicted in 2019 who are now part of the government, unfortunately, we see members of the Serbian Orthodox Church, many pro-religious NGOs, and it is clear that the GRU operates through these organizations and individuals.
TVE: Montenegro’s political scene has changed, and the parliamentary majority is pro-Serbian, close to parties in Belgrade. For example, the President of the Parliament is Andrija Mandić, who led the Democratic Front in October 2016. Is it possible that such political changes could help Russia, given that Montenegro is a NATO member and shares classified information with NATO partners? Is Montenegro, in this configuration, some kind of Russian - or Serbian, but effectively Russian - spy inside NATO?
GROZEV: A difficult question. I am not Montenegrin, but I am very concerned that people we see traveling to Russia, meeting with Russian intelligence agents, and now holding government and parliamentary positions, have access to classified information of a NATO country.
Unless something has changed and they are now against Russia because of the war - maybe that happened, maybe their affinities changed - but at least until the end of 2021, we saw these people traveling to Russia and meeting Russian intelligence agents. That worries me, because this is a perfect situation for Russia. As a NATO country, Montenegro does not need to be expelled from NATO. It should remain inside. That serves Russia’s interest, because they gain access to classified information shared with Montenegro as a member state. Again, I cannot claim they are doing this, but I am concerned because these people had ties to Russian intelligence operatives in the past.
TVE: You have been doing very dangerous work for decades. You live in the United States, and I assume you are on the list of people toward whom Moscow is not exactly friendly. Do you think you are in danger, that your life is threatened?
GROZEV: I don’t think, but I know it is so. I know because there is currently a court case in Austria, where I lived for 20 years, against members of the local intelligence service who were arrested for selling information about me and my family to the Russians. As part of that investigation, it became clear that I was surveilled for almost three years, with attempts to kidnap me. One of those attempts actually took place in Montenegro in 2022. I was there at a conference, and it turned out they broke into my hotel room and tried to steal my laptop and phone. They also had a plan to kidnap me while I was there. So yes, danger is always around the corner. And also in your country in 2022. But fortunately, nothing happened.

Grozev: Russian agents involved in the attempted terrorism in Montenegro are now recruiting new agents, Shishmakov in charge of Serbian universities

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalinma i uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru prijepodne magla ili povećana niska oblačnost.
Vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do osam stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima

Još jedan spor oko teritorije uzdrmao je već napete odnose SAD-Kanada i ovo nije rezultat prijetnje Donalda Trampa da svoj sjeverni sused pretvori u 51. saveznu državu.
Ove nedjelje, kanadski lider Mark Karni ponovo je pozvao Trampa da „poštuje kanadsku suverenitet“ nakon što je Fajnenšel tajms izvijestio da su zvaničnici Stejt departmenta tri puta od aprila prošle godine razgovarali sa liderima grupe koja želi da se pokrajina Alberta osvoji od Kanade.
Grupa, nazvana Alberta Prosperity Project, zagovara referendum o nezavisnosti Alberte i, prema objavi na X-u jednog od njenih lidera, planira da od američkih zvaničnika u Ministarstvu finansija zatraži kredit od 500 milijardi dolara za „podršku prelazu ka slobodnoj i nezavisnoj Alberti“.
Zvaničnik Bijele kuće umanjio je ulogu SAD-a u ovom procesu rekavši za CNN da se „zvaničnici administracije sastaju sa brojnim grupama civilnog društva. Nije dato nikakvo odobrenje niti obavezujuća podrška“.
Ipak, izvještaji su izazvali novi gnijev u Kanadi, koja pokušava da pokaže jedinstven stav protiv carina i prijetnji Trampove administracije prema svojoj teritoriji. Lider Britanske Kolumbije, susjedne pokrajine, uporedio je kontakte grupe iz Alberte sa „izdajom“.
Šta je poznato o pokretu za nezavisnost Alberte i kolika je vjerovatnoća da pokrajina stvarno otcijepi ostatak Kanade.
<h2>Šta je Alberta?</h2>
Alberta je pokrajina bogata naftom u zapadnom dijelu Kanade, otprilike veličine Teksasa.
Sa oko pet miliona stanovnika, pokrajinu presijeca planinski lanac Stenovih planina, a među turističkim destinacijama su Banff i Jezero Luiz.
Pokrajina ima jedinstveni politički i kulturni identitet, oblikovan snažnim energetskim i poljoprivrednim sektorima, posvećenošću ekonomskom individualizmu i niskim porezima. Često je nazivaju „energetskom pokrajinom“ jer naftne peščare Alberte čine oko 84 odsto ukupne proizvodnje sirove nafte u Kanadi.
Politički, Alberta se smatra utvrđenjem konzervativizma u Kanadi, iako su njeni urbani centri, Kalgari i Edmonton, progresivniji.
Premijerka Alberte, Danijele Smit, bila je prijateljski nastrojena prema Trampu i drugim republikancima, te je posjetila predsjednikov privatni klub Mar-a-Lago prošlog januara. Ovo se dešava iako su njene kolege u drugim pokrajinama udruženi protiv Trampa i njegovih prijetnji da anektira Kanadu i naruši njenu ekonomiju.
<h2>Zašto separatisti žele nezavisnost od Kanade?</h2>
Separatisti iz Alberte već dugo osjećaju da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u Otavi.
Oni tvrde da napori savezne vlade da zaustavi klimatske promjene koče naftnu industriju Alberte, da plaćaju više nego što dobijaju nazad kroz savezne poreze i da njihove konzervativne vrijednosti bivaju potisnute od strane liberalnijih i naseljenijih istočnih pokrajina.
- Zapadna otuđenost postoji još od konfederacije, a sigurno od kada je Alberta postala pokrajina 1905. godine - rekao je Majkl Solberg, partner u strateškoj konsultantskoj firmi New West Public Affairs, koji je služio kao politički savetnik u vladi bivšeg premijera Stivena Harpera.
- Ipak, ona obično jača u periodima kada Albertanci osjećaju da Otava donosi odluke koje direktno ugrožavaju njihov način života - rekao je Solberg.
Ubrzo nakon što su Karni i liberali u aprilu 2025. godine osvojili saveznu vlast zahvaljujući talasu anti-Tramp sentimenta, albertski parlament je usvojio zakon koji olakšava organizovanje referenduma o nezavisnosti.
Međutim, separatistički pokret nema lidera ni strukturisanu kampanju i „pokreće ga mali broj glasnih aktivista, uglavnom pojačanih na internetu“, rekao je Solberg. Nijedna od separatističkih političkih partija trenutno nema poslanike u albertskom parlamentu.
<h2>Kako je Tramp uticao na pokret?</h2>
Povratak Trampa, konzervativca koji podržava naftnu industriju, u Bijelu kuću podigao je duh secesionističkog pokreta i, za neke, čak promijenio njegov krajnji cilj.
Na skupu za nezavisnost Alberte prošlog leta, koji je pratila CNN, pristalice su nosile MAGA-stil kape “Make Alberta Great Again”, hvaleći Trampa kao “najveće američko bogatstvo Severne Amerike” i potencijalnog saveznika separatista.
Dok je većina učesnika želela da Alberta postane potpuno nezavisna država, neki su podržavali i drugu mogućnost: da Alberta postane 51. američka savezna država.
U februaru se pojavio bilbord duž autoputa između Kalgarija i Edmontona, pozivajući posmatrače da kažu premijerki Smit da Alberta treba “Pridružiti se SAD-u!”, preko slike na kojoj ona rukuje sa Trampom. Bilbord je finansirala grupa koja koristi slogan “Kanađani za 51. državu.”
Najviši zvaničnici Trampove administracije takođe su pokazali podršku Albertcima koji žele nezavisnost.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je u intervjuu za desničarsku televiziju Real America’s Voice prošle nedjelje da je Alberta “prirodni partner SAD-a.”
- Imaju odlične resurse. Albertanci su veoma nezavisni ljudi. Ljudi žele suverenitet. Žele ono što SAD već imaju - rekao je, dodajući da je čuo da bi uskoro mogao biti održan referendum.
Besent je tvrdio da Kanada neće dozvoliti Alberti da izgradi naftovod do Pacifika, i rekao: “Mislim da bismo ih trebali pustiti da se priključe SAD-u.”
<h2>Koliko je vjerovatno da će Alberta napustiti Kanadu?</h2>
- Veoma je vjerovatno da će Alberta raspisati referendum o nezavisnosti - rekao je Solberg.&nbsp;
Do sada su samo dva puta kanadske pokrajine organizovale takav plebiscit, oba puta u frankofonskom Kvebeku. Najnoviji put, 1995. godine, glasači su vrlo tankom većinom odlučili da ostanu u Kanadi.
- Svi znakovi ukazuju na referendum ove jeseni o tome da li Alberta treba ostati u Konfederaciji. Ulog je ogroman i sve počinje da izgleda stvarno - rekao je Solberg.
Druga separatistička grupa, Stay Free Alberta, prikuplja potpise za peticiju kojom traži od pokrajinske vlade da raspisuje referendum, a neki sastanci su privukli velike mase. Grupa ima rok do maja da prikupi 177.732 potpisa od ovlašćenih birača.
Ipak, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je podrška nezavisnosti Alberte relativno niska. Januaraska anketa Pollara Strategic Insights pokazala je da samo 19 odsto Albertanaca podržava secesiju.
Međutim, značajan deo ljudi koji podržavaju referendum mogli bi biti „simbolični separatisti,“ rekla je Lori Vilijams, profesorka političkih nauka na Mount Royal University u Kalgariju.
- Neki od ljudi koji stoje u redu da potpišu peticiju kako bi prisilili referendum o odcjepljenju rekli su da jednostavno žele da pošalju poruku Otavi, kako bi Alberta imala jaču pregovaračku poziciju - rekla je ona.
Druga građanska peticija, sa suprotnog stava, već je odobrena i prikupila je više od 400.000 potpisa.
Neki od najglasnijih kritičara ideje dolaze iz autohtonih zajednica, čiji su ugovori sa kanadskom državom stariji od pokrajine Alberta. Pod pritiskom te zajednice, vlada je u zakon o referendumu ugradila odredbu koja garantuje njihova ugovorna prava bez obzira na ishod.
Smit, liderka pokrajine, rekla je da ne podržava secesiju, ali je odbila da osudi one koji lobiraju za nju, nazivajući njihove žalbe „legitimnim.“
Čak i ako bi referendum prošao, proces odcjepljenja bio bi „izuzetno složen i destabilizujući,“ rekao je Solberg.
- Ne postoji plan puta za to šta bi odcjepljenje podrazumijevalo. Ovo su neriješena pitanja, ili barem još nemaju dobre odgovore, a pravni i ekonomski rizici ostaju ogromni - dodao je Solberg.

Tag: cehotina