Pedeset treće izdanje časopisa Komun@ izašlo je iz štampe na povećanom broju stranica (52) sa bogatim programskim sadržajem o crnogorsko- slovenačkim vezama i odnosima između dvije prijateljske države.
Izdanje je dvojezično, na crnogorskom i slovenačkom jeziku gdje svi tekstovi svjedoče o crnogorsko-slovenačkim vezama – od mostova u istoriji, &nbsp;kulturi i obrazovanju, do savremenih saradnji u ekonomiji i društvu čime se se kroz ovo posebno izdanje Komune &nbsp;kroz kulturu, istoriju, obrazovanje, sport i lične priče grade mostovi između dviju država. &nbsp;
U uvodniku pod nazivom „Crnoj Gori treba otvoriti vrata Evropske unije“ Milan Kučan, prvi predsjednik nezavisne Slovenije i političar od karijere u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji citira Njegoša: „U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci" s obzirom na pritiske kojima su u posljednje vrijeme izloženi suverenitet i integritet Crne Gore apostofirajući da je &nbsp;prava misao za ovo vrijeme.
Za ovo posebno i do sada jedinstveno dvojezično izdanje specijalno za časopis Komun@ pišu i visoki diplomatski predstavnici: ambasadorka Slovenije u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik koja u tekstu pod naslovom „Veze između Slovenije i Crne Gore sve snažnije i čvršće“ ističe da je „Slovenija bila i ostaje Crnoj Gori kao uzor, a kultura je veoma važna za naše narode, jer kroz istoriju, ona je bila odlučujuća za opstanak naroda“ i ambasador Crne Gore u Sloveniji Dragan Tufegdžić koji u svom autorskom tekstu piše da je „Slovenija &nbsp;je naš iskreni partner koji nam pruža ekspertsku i političku podršku“.
Posebno mjesto u ovom broju Komune zauzima tekst gl.urednika Amera Ramusovića o radu počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji Vojislava Kovača u kojem naglašava da se Kovač, kao ugledni Crnogorac u Ljubljani uključio u obnavljanje državnih i ekonomskih odnosa Crne Gore i Slovenije, da se njegovo poslanstvo ogleda u povezivanju Crne Gore i Slovenije i njenih naroda, a da je &nbsp;produbljivanju i na neki način simboličkom obilježavanju dobrih odnosa Slovenije i Crne Gore doprinio &nbsp;i &nbsp;sam vlastitim projektima.
U ovom broju Komun@ oživljava i putešestvija Petra II Petrovića Njegoša kroz Sloveniju u tekstu pod naslovom „Milostivi i svake časti dostojni gospodin vladika“, zatim kulturne veze između Crne Gore i Slovenije kroz &nbsp;izgradnju spomenika Njegošu u Ljubljani i Prešernu u Podgorici, a publikuje i tekst o prvoj doktorskoj tezi o Njegošu Crnogorca Milana F. Rakočevića odbranjenoj na Filozofskom fakultetu u Ljubljani još 1941.godine.
Prof. dr Peđa Ašanin Gole, univerzitetski profesor iz Ljubljane piše o književnoj zaostavštini Njegoša i Prešerna koji su oblikovali nacionalnu emancipaciju i kulturnu samosvijest navodeći da su njih dvojica igrali ključnu ulogu u istorijskom procesu nacionalnog buđenja Crnogoraca i Slovenaca.
O snazi i povezanosti između crnogorskog i slovenačkog naroda koju je produbila atifašistička saradnja u Drugom svjetskom ratu piše dr Srđa Martinović koji u tekstu sa naslovom „Prijateljstvo kaljeno na najtežem ispitu“ ističe da „stubovi mosta iskrenog prijateljestva dvije države su trojica narodnih heroja-Slovenac (Sergej Mašera) koji je poginuo u Crnoj Gori i dva Crnogorca (Milovan Šaranović i Boško Dedeić) koji su zauvijek ostali u Sloveniji.
O sjećanju na Sloveniju iz vremena zajedničke domovine SFRJ piše mr Željko Rutović koji naglašava da ,,kultura sjećanja na jedno vrijeme, odrastanje i zrijevanje predstavlja bogatu zbirku autonomne specifičnosti slovenačke kulture, književnosti, sporta, privrede, demokratije i slobode, koju na ovaj simboličan način prenosimo u baštinu nasljeđa novih čitača i poklonika kulture sjećanja bez koje nema ni nas, ni našeg odrastanja“
U ovom posebnom broju Komune publikovani su i tekstovi Vildana Ramusovića o Radomiru Iliću Crnogorcu koji nauku vezao za ljude &nbsp;sa naslovom „Naučnik svjetskog glasa koji nije dočekao san“, zatim tekst prof dr Draška Došljaka o Momčilu Momu Vukoviću, vajaru čije stvaralaštvo predstavlja most između Crne Gore i Slovenije, kao i tekst Remza Skenderovića o prof dr Vladimiru Osolniku, Slovencu &nbsp;koji je svojim radom i djelima nesumnjivo zadužio Crnu Goru, potom tekst Olivere Vukadinović o crnogorskoj divi iz Slovenije Dragici Petrovič, rediteljki i producentkinji &nbsp;koja na svakom koraku &nbsp;svojim gostoprimstvom i pomoći pokazuje privrženost Crnoj Gori.
U ovom broju Komune predstavljen je Savez crnogorskih društava Slovenije, zatim Kulturni centar crnogorskih društava &nbsp;i &nbsp;većina crnogorskih društava ( ZD Plava i Gusinja „Izvor“, CKDP „Morača“ iz Kranja, CD „Montenegro“, „Crna Gora“ iz Ljubljanje i „Komovi“ iz Maribora &nbsp;koja su osnovana &nbsp;u Sloveniji, kao i slovenačko društvo u Crnoj Gori „Vida Matjan“ pod čijim pokroviteljstvom se i izučava slovenački jezik u Podgorici.
Tu je i priča Rijalde Ramusović o dvije Ane, Škoflek –Popović i Stanovnik koje su slovenačkog porijekla a žive u Crnoj Gori, kao i tekst Adama Zverotića &nbsp;o Crnogorcima:Šekiju Agoviću i Nenadu Martinoviću, dvojici &nbsp;planinara i prijatelja iz Slovenije čija ljubav prema domovini nema ni granica ni visina.
Takođe, u ovom broju Komune publikovana je priča Vanje Kovačevića o porodici Zakrajšek, odnosno o Rudolfu, njegovom sinu Zlatku i unuku Zoranu, profesoru na muzičkoj akademiji na Cetinju i jednom od najistaknutijih crnogorskih kontrabasista čiji slovenački korijeni spajaju dvije domovine Crnu Goru i Sloveniju.
U ovom izdanju Komune i priča Nore Pavićević iz ugla &nbsp;studetkinje iz Crne Gore o studiranju u Sloveniji koja ističe da je Slovenija zemlja koja daje podsticaj da se u njoj gradi akademski i profesionalni put, zatim predstavljen je Slovar, odnosno dvojezični &nbsp;slovenačko- crnogorski rječnik autora Remza Skenderovića jedini takve vrste u Sloveniji i Crnoj Gori koji predstavlja plod višekulturalnosti dobrih odnosa i saradnje ove dvije države.
Isto tako u ovom posebnom broju Komune predstavljena je i knjiga „Crnogorski entitetni identifikatori u Beloj krajini“ autorke Dijane Pajković koja predstavlja prvi naučno-istraživački rad o Crnogorcima koji su došli u Sloveniju prije četiri stotine godina.
I u ovom izdanju Komune nijesu zaboravljeni sportisti i sportski radnici pa je tako Željko Milović predstavio Predraga Milovića, košarkaškog trenera iz Bara koji je sa slovenačkim dokumentima čitav život proveo omeđen sa tri koordinate:lopta, knjiga i priroda, dok Dražen Drašković predstavlja Slovenca Andreja Žakelja, stratega KK Budućnost iz Podgorice koga odlikuje košarkaško znanje i &nbsp;intelektualna mirnoća koji već petu godinu živi u Crnoj Gori &nbsp;i kojem, kako kaže, Crna Gora predstavlja njegov drugi dom gdje se niukom slučaju ne osjeća strancem.
Ovo posebno izdanje časopisa Komun@ koje su uredili mr Amer Ramusović, gl.i odg.urednik i Voislav Bulatović,grafički i urednik dizajna predstavlja vrijedno svjedočanstvo o mostovima koji se grade između Crne Gore i Slovenije koje je realizovano u saradnji sa Ministarstvom dijaspore, odnosno ( CKD „Komovi“ iz Maribora), a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
Ono će se već od preksjutra naći na svim prodajnim mjestima za štampu širom Crne Gore, a njegova prva promocija zakazana je za 18.oktobar u okviru manifestacije“Dani Crne Gore u Sloveniji“ u organizaciji CKD „Komovi“,koja se održava od 16.do 18.10. u Mariboru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Pred čitaocima 53. izdanje časopisa Komun@

Šesto izdanje štampanog časopisa “Glas Mrkojevića” predstavljeno je sinoć u Kući maslina u Starom Baru pred mnogobrojnom publikom. Rukovodilac projekta i direktor časopisa je mr Alen Pelinković, koji je ovom prilikom predstavio rad i misiju časopisa, kao i bogatstvo sadržaja ovog broja koji je štampan u 860 primjeraka.&nbsp; - Na naslovnoj strani prvog broja bila je slika puta kroz Mrkojeviće sa naslovom “Put zvani čežnja”, dok su na koricama novog broja časopisa prikazani radovi upravo na tom putu što je san svih nas Mrkojevića i jako mi je drago da smo došli u takvu priliku da pišemo o investiciji koju smo dugo čekali. Druga jako bitna stvar je što kada otvorite korice časopisa dominira ljepša polovina. Dominiraju naše Baranke koje su uspješne u karijeri i svemu onome što gradi jednu ličnost – tu su ministarka saobraćaja Maja Vukićević, dr Marija Markoč, naša uvažena doktorica Emira Kalamperović-Pelinković i Nadina Kalezić - naveo je Pelinković.&nbsp; Značajno mjesto u novom izdanju časopisa Glas Mrkojevića izdvojeno je za najmlađe talente.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215091240_5861714e41b090a3087130a8cc578b126edbf3ea2e792f9e423806e3e8aa9720.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241215091240_5861714e41b090a3087130a8cc578b126edbf3ea2e792f9e423806e3e8aa9720" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Glas Mrkojevića"> </figure>  - Meni posebno bitna djela u ovom časopisu su tekstovi učenica Osnovne škole “Mrkojevići” koji su na različitim takmičenjima osvajali prva mjesta. Riječ je o radovima Zare Ljaljević, Lejle Bećirović i Une Kalamperović nastalim pod mentorstvom njihove nastavnice Snežane Pejović - istakao je Pelinković.&nbsp; Pelinković je zahvalio Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore na podršci i Savjetu Muslimana Crne Gore na pokroviteljstvu, a posebnu zahvalnost je uputio domaćinu sinoćnjeg skupa – Kući maslina.&nbsp; - Kuća maslina i Glas Mrkojevića dijele zajedničke vrijednosti, a to su promocija kulture, tradicije, savremenih trendova i pravih vrijednosti - naveo je direktor časopisa.&nbsp; Prisutnima se obratio i urednik časopisa i jedan od osnivača, Sabrija Vulić koji je istakao zadovoljstvo velikim odazivom posjetilaca na promociji.&nbsp; - Kad se nađemo i kad se složimo može mnogo toga da se odradi. Jedna od naših prvih intencija kada smo kreirali časopis šest godina unazad se sada ostvaruje, zahvaljujući svim subjektima kako na lokalnom, tako i na državnom nivou uspjeli smo ostvarimo taj san o radovima na putu kroz Mrkojeviće - kazao je Vulić.&nbsp; Ipak, napomenuo je da upravo zbog važne uloge koju ima, časopis Glas Mrkojevića zaslužuje veću podršku.&nbsp; - Prije par dana je završen konkurs u Fondu za manjine gdje je ovaj časopis dobio toliko beznačajna sredstva, što nije greška nikoga iz rukovodstva Fonda, već jedne komisije koja je jednonacionalna i kojoj očigledno nije u interesu da jedno područje kakvo su Mrkojevići bude počašćeno jednim ovakvim časopisom i našim elektronskim portalom. Ja se iskreno nadam da ćemo preći u drugu fazu da se svi malo uključimo i pomognemo da ovaj časopis možda i češće izlazi. Moj poziv privrednicima, posebno iz Mrkojevića, je da pomognu da osvježimo ovaj časopis i da ne dozvolimo nekome drugome da nam ga ugasi, jer u njemu se nalazi istorija Mrkojevića i mi to moramo da sačuvamo - poručio je Vulić.&nbsp; Značajnu podršku kako sinoćnjoj promociji tako i samom časopisu pružila je Kuća maslina na čelu sa direktoricom, dr Marijom Markoč koja je i sama bila sagovornica za novo izdanje časopisa.&nbsp; - Ja sam Poljanka i pomalo Starobaranka, ali veliku ljubav imam prema Mrkojevićima prvenstveno zato što ste na području barske opštine, rekla bih, upravo vi uspjeli da se najbolje ophodite prema maslinama. Jedna stara italijanska poslovica kaže da maslina uspijeva tamo gdje joj je osigurano pet elemenata čiji nazivi počinju slovom s – sunce ili sole, suša ili siccità, samoća ili solitudine, sasso ili kamen i silenzio odnosno mir. Po mom mišljenju Mrkojevići sve to imaju, dali su i daju maslini, a ona njima zauzvrat daje plod i maslinovo ulje vrhunskog kvaliteta - kazala je Markoč.&nbsp; Sastavni dio šestog broja Glasa Mrkojevića je i autorski tekst istoričara, magistra Milana Šćekića pod nazivom “Istorija bez posrednika” u kojem je objavljeno 11 dokumenata o životu žitelja plemena Mrkojevića u prošlosti.&nbsp; - Mislim da je ishodište ovog broja bio jedan okrugli sto održan jula 2017. godine gdje smo svi zajednički konstatovali da se o Mrkojevićima nedovoljno zna, da se nerado piše, poseban akcenat smo stavili na to da Mrkojevići malo pišu o Mrkojevićima, te smo govorili da nemamo ništa iako smo tada imali vrijedne naučne monografije Edhema Peročevića i Luke Vujovića. U međuvremenu je počeo i da izlazi ovaj časopis kroz koji smo prikupili 112 tekstova i 440 stranica koje tretiraju različite problematike od istorije, etnologije, sporta, školstva... Samo u ovih šest brojeva imate vrlo voluminozan i kvalitetan doktorat. Ne poznajem ni jednu lokalnu ni plemensku zajednicu koja može da se pohvali jednim tolikim fundusom djela o jednom plemenu. Imamo jedan časopis koji je svima nama na ponos - poručio je Šćekić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215091240_4fe0c95d93b7305ce80bfe86c99eb72a467aa4bca22e2c919ad5337ffc36621d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241215091240_4fe0c95d93b7305ce80bfe86c99eb72a467aa4bca22e2c919ad5337ffc36621d" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Glas Mrkojevića"> </figure>  U muzičkom dijelu programa promocije nastupili su magistar harmonike, Jakup Bato Mehmedović i magistrica violine Leonora Bajramoski koji su izveli neke od vanvremenskih muzičkih klasika. Časopis Glas Mrkojevića je besplatan i dijeli se svim Mrkojevićima i zaiteresovanoj javnosti koja putem pošte može doći do svog primjerka.&nbsp;

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Predstavljen šesti broj časopis: “Glas Mrkojevića” čuva istoriju, ne smijemo dozvoliti da bude ugašen

Štampan je jesenji broj časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu Matica koji izdaje Matica crnogorska. Ova sveska je obima 794 stranice i donosi brojne i raznovrsne priloge. Časopis je štampan u tiražu od 500 primjeraka, a dostupan je i na internet stranici Matice crnogorske.
Časopis otvara intrigantni tekst Bojana Jovanovića "Totalitarna demokratija" koji se čita kao separat istraživanja koji bi se mogao nazvati kraj demokratije.&nbsp;
Mlada autorka Mira Šorović ima prilog "Spoljna politika Crne Gore" koji je skraćena verzija njene doktorske disertacije. Dragoljub Drašković se bavi relativno novom pravnom disciplinom Ekološkim pravom. Marko Kusovac piše na temu EU i Rusija, Miloš Borozan o "Obrazovanju u XXI vijeku", a Dragiša Damjanović i Danilo Bulatović, na osnovu analize dvojezične nastave u srednjoškolskom obrazovanju, donose tekst pod nazivaom "Bilingvalna nastava u Crnoj Gori".&nbsp;
Književnost je zastupljena tekstom "Književno djelo" Dušana Baranina i Sofije Kalezić. Luka Milunović istražuje moguće dramske forme od najstarijih vremena do kraja 16. vijeka na našem području u tekstu "Ka pozorištu – države i dinastije".
Slobodan Jerkov se kritički osvrće na novokomponovanu koreografiju narodnih igara u prilogu "Novokoreografske igre ili šund ples".&nbsp;
Istorija je bogato zastupljena u ovom broju časopisa. Savo Marković u tekstu "Barska sakralna ikonografija iz vremena Dukljanske kraljevine: Plutej oltarne pregrade", na osnovu sačuvanog barskog pluteja s prikazom orla koji hvata zeca, zaključuje da je mogao nastati početkom XII vijeka.&nbsp;
Ilija M. Vujošević obnavlja sjećanje na znamenitog sveštenika i misionara iz 17. vijeka u tekstu pod naslovom "Misionar Jurij Križanić preteča panslavizma".&nbsp;
Ljubica Krivokapić tekstom "Kulturna baština Dobrote pledira za otvaranje muzeja u Dobroti". Jovan Đuranović potpisuje tekst "Odbrana crnogorskih primorskih gradova u XVII vijeku od osmanskog carstva", Milorad Ćeranić ima prilog "Cetinjsko pleme Donji kraj", Veselin Konjević "Pljevaljski kraj u osmanskim popisima u XV vijeku".&nbsp;
O nedavno preminulom filmskom režiseru obiman tekst pod nazivom Veljko Bulajić, majstor epskog filma piše Božidar Proročić, a stalni saradnik časopisa na teme filma Žarko Martinović, povodom četiri decenije od smrti velikog francuskog sineaste donosi tekst Fransoa Trifo – genijalni filmski autor.&nbsp;
Sonja Lagator objavljuje tekst "Karikatirista kao hroničar vremena" sa posebnim osvrtom na djelo Luke Lagatora.&nbsp;
Muzeologija je zastupljena prilogom Marine Šoć "Pokloni turskog sultana Abdul Hamida II knjazu Nikoli Petroviću".&nbsp;
Tekst iz arheologije objavljuje Olga Pelcer Vujačić "Orijentalni kultovi u Municipiumu S" (Komani, Pljevlja). Velizar Radonjić je napisao drugi nastavak teme "Izgradnja crnogorskih pruga".&nbsp;
U ovom broju časopisa objavljen je tekst Petra Milatovića "Nemiri princa Mirka" kao intrigantna crtica iz života crnogorskog princa. Razgovor Dragoja Živkovića i Danila Radojevića koji je sačuvala porodica i priredila Kosana Radojević ima značaj arhivskog dokumenta o jednom vremenu i pogledima na kulturna i istorijska pitanja Crne Gore, kao i o potrebi čuvanja zaostavštine Radoja Radojevića.&nbsp;
Časopis zatvara prvi dio studije Srđe Martinovića "Crnogorska vojna istorija". &nbsp;&nbsp;
Redakciju časopisa čine Ivan Jovović, Ivan Ivanović i Marko Špadijer, kao glavni urednik.

Izašao jesenji broj časopisa Matica

Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingronu.
Tri vojnika su ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije.
Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli s američkim.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Stotine američkih vojnika su u istočnoj Siriji u međunarodnoj koaliciji za suzbijanje djelovanja ekstremističke grupe Islamska država koja je prije tačno deset godina nakratko zauzela Palmiru, poprište današnjeg napada.
Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Pentagon: Dva američka vojnika i prevodilac ubijeni u Siriji

Crnoj Gori otvorena su vrata za zatvaranje pet pregovarčkih poglavlja nakon direktnog razgovora premijera Milojka Spajića i francuskog predsjednika Emaneula Makrona, saznaje nezvanicno CdM.
Pored susreta sa Makronom, prema saznanjima CdM-a, Spajić je razgovarao i sa njemačkim kancelarom, 14 ministara vanjskih poslova država članica EU, tri evropska komesara, kao i sa predstavnicima kompletne administracije Evropske unije, što je doprinijelo prevazilaženju ranijih prepreka u pregovaračkom procesu.
Na Međuvladinoj konferenciji Crna Gora će zatvoriti poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Slobodno kretanje kapitala, 6 – Pravo privrednih društava, kao i poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo.
Podsjećamo, Francuska je ranije na sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 i 13, direktni razgovori na najvišem političkom nivou doveli su do promjene stava i davanja zelenog svjetla za zatvaranje svih planiranih poglavlja.
Premijer Spajić će 16. decembra boraviti u Briselu, gdje će nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja održati konferenciju za medije zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Spajić razgovarao sa Makronom: Otvorena vrata za zatvaranje pet poglavlja

Građani Zete sjutra će se na referendumu izjasniti da li su „za“ ili „protiv“ izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. Advokat Veselin Radulović u Dnevniku na RTV Podgorica ističe da referendum ne obavezuje Glavni grad ni na koji način, te da ima samo političku težinu, ali da pravni aspekt mora imati prevagu.
Referendum se održava uprkos garancijama Vlade i Glavnog grada, kroz deset različitih stavki, da postrojenje neće imati štetnih posljedica po zdravlje.
Advokat Radulović navodi da su rezultati na referendumu, sa pravne strane, potpuno nebitni.
- Bez obzira na ishod i rezultat, referendum ne može proizvesti pravne posljedice. Referendum ima svojevrsnu političku težinu i legitimitet, jer će odraditi mišljenje stanovnika Zete, ali u pravnom smislu nije obavezujući i njegov rezultat neće biti od značaja- kazao je Radulović.
Ističe da je čudna situacija da jedan dio vladajućih partija protestuje ili organizuje proteste radi sprečavanja izvršenja odluka iste te vlasti.
- Ovo pitanje vidim sa dva aspekta. Imamo pravni i politički aspekt. U pravnim državama, gdje se poštuje pravni poredak, ne postavlja se pitanje koji će aspekt imati prevagu. U državi poput Crne Gore je očigledno sve moguće. Najčešće je politika iznad prava i poštovanja zakona i zbog toga je neizvjesno kako će se završiti ovaj slučaj- poručuje Radulović.
Navodi da je procedura u poptunosti ispoštovana, ali da proces nije vođen dovoljno transparentno i da vjerovatno nije obezbijedio adekvatnu komunikaciju sa mještanima.
- Pravna procedura je ispoštovana i nema pravnih smetnji za realizaciju ovog projekta. Objekat je ušao u Prostorni plan, dobio sve potrebne dozvole i odobrenja. Pravnih smetnji očigledno da nema i pravna procedura je završena. Ostaje da se vidi da li će biti nekih posljedica druge prirode i da li će se protesti nastaviti ili će doći do neke druge vrste dogovora- istakao je Radulović.
On nije želio da komentariše izjave lidera DNP-a Milana Kneževića, navodeći da takve političke poruke nemaju veliku težinu.
Botunjani imaju rok da do 16. decembra uklone novi šator koji su postavili, a Radulović navodi da su na neki način pronašli rupu u zakonu i da samo pomjeraju šator sa jednog mjesta na drugo, ali da su to vjerovatno i inspekcijske službe svjesno dozvolile, te da je neozbiljno i neodgovorno da se rješenja donose svaki dan.
- Da su inspekcijske službe željele da sprovedu zakon i da stvarno uklone šatore, mogli su donijeti mjeru i zabraniti podizanje i pomjeranje šatora. Vjerovatno je to i neka vrsta političke procjene, da se to ne radi kako se ne bi uzburkivale strasti i podizale tenzije više nego što su podignute. Pravni poredak se mora poštovati i pitanje je, u suprotnom, kakve posljedice može da proizvede. Samo je pitanje kakve ćete štetne posljedice ostaviti po društvo i građane- poručuje Radulović.

Radulović: Referendum u Zeti ne obavezuje Glavni grad, pravni aspekt mora imati prevagu

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je danas od pape Lava XIV da Vatikan zvanično prizna nezavisnost Kosova. 
 
Ona je, nakon sastanka održanog u subotu, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, rekla da je to bio važan dan za odnose između Kosova i Vatikana.
Istakla je da je, osim susreta sa papom, razgovorala i sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.
- Na sastanku sa njegovom svetošću iznijela sam nadu i vjeru cijelog naroda Kosova da će Vatikan konačno donijeti dugo očekivanu odluku o priznanju Republike Kosovo, priznajući i dugotrajna stradanja našeg naroda u nastojanju da živi slobodno i nezavisno- izjavila je Osmani.
Ona je naglasila da bi takva odluka imala pozitivan uticaj ne samo na Kosovo, već i na mir, stabilnost i blagostanje u regionu.
Osmani je takođe istakla istorijske veze Kosova sa hrišćanstvom, naglasivši da je „dardanska zemlja“ svijetu podarila istaknute ličnosti poput Đorđa Kastriota – Skenderbega, Svete Majke Tereze, cara Konstantina i Justinijana, kao i druge važne ličnosti za istoriju humanizma i evropske civilizacije.
U sjedištu Posebne misije Kosova pri Svetoj Stolici, Osmani će organizovati novogodišnji prijem za predstavnike Vatikana, diplomate i druge ličnosti.
Kako je saopšteno, kosovska predsjednica će tokom posjete realizovati i niz drugih aktivnosti, s ciljem produbljivanja odnosa Kosova i Svete Stolice.

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: casopis